Linkovi

Aktuelno

Freedom House: Kriza demokratije na Balkanu

Osim Hrvatske, sve ostale države regiona, Freedom House smatra "djelimično slobodnim"

Od svih država Zapadnog Balkana jedino se Hrvatska može pohvaliti titulom "slobodne države", kaže međunarodna nezavisna posmatračka organizacija Fridom Haus (Freedom House) u svom redovnom izvještaju na početku godine, dok su sve ostale države regiona "djelimično slobodne".

U Bosni i Hercegovini manjkavost je korupcija koja, navodi se, ostaje ozbiljan problem. Konstatuje se takođe da je nestabilna budući da Milorad Dodik nastavlja da preispituje Ustavni sud ističući svoju ambiciju ka otcjepljenju Republike Srpske.

Od mogućih stotinu poena na kojima se bazira ocjena stanja slobode, Bosna i Hercegovina u izvještaju za 2019. ima 53. U odnosu na 2018. BiH bilježi pad od dva poena.

Najbolje rangirane i na vrhu liste su Finska, Norveška, Švedska, Kanada i Holandija.

Srbija nije više slobodna

Ono što je novina u najnovijim, upravo objavljenim, podacima jeste da je Srbija prvi put, poslije deceniju i po, izgubila epitet slobodne države našavši se u kategoriji "djelimično slobodnih".

"Status Srbije opao je zbog pogoršanja u načinu sprovođenja izbora kao i zbog nastavka pokušaja Vlade i njenih savezničkih medija da kroz zakone ugnjetavaju nezavisne novinare provlačeći ih kroz prljave kampanje", objašnjava Freedom House u svom izvještaju i dodaje:

"Aleksandar Vučić je de facto akumulirao svoju vlast što je u suprotnosti sa ustavnim ovlašćenjima koje ima kao predsjednik Srbije."

Još jedna nepovoljna fusnota Freedom Housea za Srbiju je i podatak da se našla u prve četiri države sa najvećim padom u jednoj godini. Sa šest bodova manje u 2018. našla se tik iza Nikaragve, Tanzanije i Venecuele. Kroz grafički prikaz vidi se takođe i to da je Srbija do 2014. išla uzlaznom linijom, a od 2014. silaznom putanjom.

Milo Đukanović, Aleksandar Vučić i potkopavanje demokratije

U izvještaju o slobodama u svijetu tokom prošle godine, FH u negativnom kontekstu spominje još jednog političara iz regiona – predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića. Mada je ova država iz 2017. u 2018. godinu ušla sa nepromijenjenim statusom "umjereno slobodne", FH Đukanovićeve greške stavlja u ravan sa srpskim predsjednikom.

"Na Balkanu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović nastavili su da konsoliduju državnu vlast oko sebe i svoje klike, potkopavajući, tako, osnovne standarde dobrog rukovođenja i izlazeći iz okvira svojih ustavnih ovlašćenja", navode u izvještaju..

Freedom House: Sloboda u regionu uglavnom delimična
Freedom House: Sloboda u regionu uglavnom delimična

Korupcija zajednički imenitelj regiona

Osim, na početku pomenute Hrvatske, sve druge države u regionu zadržale su status "djelimično slobodnih". I mada ih u sažetku Izveštaja 2019, FH posebno ne podvlači, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Makedoniji na samom siteu organizacije i dalje se pripisuju već postojeće manjkavosti po pitanju sloboda.

Kritike na račun korupcije, slobode izražavanja i rada novinara dijele i Kosovo i Makedonija. Za Kosovo, pored navedenog, i dalje stoji mišljenje iz prethodnog izvještaja da se izvršna vlast miješa u rad pravosuđa.

Svijet – demokratija u povlačenju

Globalno, sloboda i demokratija u svijetu postepeno ali sigurno opadaju već trinaestu godinu zaredom. Analizom 195 država svijeta, FH zaključuje da je 86 država slobodno, 59 ima djelimičnu slobodu, dok je 50 uopšte nema.

Poredeći sa izvještajem za 2017. broj slobodnih država je manji a onih iz kategorije "bez slobode" je u porastu.

Pored Srbije, nazadovanje u promjeni statusa tokom 2018. godine, stekle su još četiri države svijeta: Nikaragva, Uganda, Zimbabve i, jedna evropska, Mađarska.

Politika premijera Viktora Orbana godinama unazad smanjuje skor Mađarske na listi Freedom Housea koji je tu državu 2019. godine ubacio, na kraju i konačno, u kategoriju djelimično slobodne.

Razlog su, smatraju u FH, konstantni napadi stranke Viktora Orbana, Fides, na državne institucije kao i zloupotreba parlamentarne većine. Ona je, navode, od 2010. do danas, nametnula ograničenja i preuzela kontrolu nad medijima, opozicijom, nevladinim organizacijama, sudovima, religijskim grupama, obrazovnim sistemom, privatnim sektorom i svim drugim sferama društva.

Populizam neprijatelj slobode

Trend porasta populizma i populističkih svjetskih lidera pokazao se pogubnim po demokratiju. Pozivanje populističkih lidera, smatraju u FH, na "jedinstvene" ili "tradicionalne" nacionalne vrijednosti, u demokratijama narušavaju zaštitu prava pojedinaca kao univerzalne vrijednosti što, dodaju, u autoritarnim državama može biti alibi za znatno češća kršenja ljudskih prava.

Populizmu nisu odoljele ni Sjedinjene Američke Države, navodi Freedom House. Iako se SAD nalaze u stabilnoj zoni slobodnih država, sa visokih 86 od maksimalnih 100 bodova, one se danas nalaze, podvlače u FH, znatno ispod drugih dugoutemeljenih demokratskih država, poput Australije, Kanade, Velike Britanije, Njemačke ili Francuske.​

I mada se pad u rejtingu SAD, bilježi konstantno od 2009. godine, najveći je bio u posljednje dvije godine, odnosno od dolaska Donalda Trumpa na mjesto predsjednika države.

Frrrdom House više puta je u izvještaju naveo da je najjasniji zastoj nastao nakon što je Trump odbio da se jasno odredi i riješi problem miješanja Rusije u izborni proces 2016. godine.

Države bez sloboda

Država u kojima, po mišljenju Freedom House, slobode uopšte nema, na spisku je trenutno 50. Na nivou ukupne svjetske populacije od 7,6 milijardi, čak 37 odsto ljudi danas nema slobodu u osnovnim ljudskim pravima.
Tradicionalno u ovoj grupi godinama unazad nalazi se Rusija.

Freedom Houes konstatuje da je predsjednik Rusije Vladimir Putin obezbjedio sebi u 2018. godini još jedan predsjednički mandat, stičući korist taktikom čvrste ruke koja podrazumeva represiju nad medijima i civilnim društvom, zloupotrebu državnih resursa i progon političkih protivnika.

Najgori od najgorih

Analizom stanja, utvrđeno je i da su 24 četiri države, uključujući Kinu, Rusiju, Tursku, Iran i Saudijsku Arabiju, u proteklom periodu targetirale političke disidente u inostranstvu, sprovodeći nad njima različite oblike represije, zahtijevajući ekstradiciju, otmice pa čak i ubistva. Najdrastičniji primer imala je Saudijska Arabija, ubistvom novinara Washington posta, Džamala Kašogija, u Turskoj.

Među nedemokratskim državama najgore od najgorih su Sirija, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Sudan i Somalija.

See all News Updates of the Day

Venecija poplavljena. Vlada se sprema za vanredno stanje

A woman carrying a child on her back wades in the flooded St. Mark's Square in Venice, Italy November 12, 2019. REUTERS

Italija se sprema da proglasi vanredno stanje u Veneciji nakon što je taj grad zahvatio visoki vodostaj od 1,87 m, u kome je poplavljena bazilika, a mnogi domovi su ostali bez struje.

Više od 80 odsto grada, koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine, bilo je pod vodom kada je plima bila najjača. Italijanski premijer Giuseppe Conte opisao je poplavu kao "udar u srce naše zemlje". Rekao je da će vlada sada brzo postupati kako bi osigurala sredstva i resurse.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, za dramatičnu situaciju okrivio je klimatske promjene i pozvao na što brži završetak izgradnje zaštitnih barijera uz obalu, što je projekat čija se realizacija dugo odgađa.

Nazvane 'Mojsije', pokretne podmorske barijere namijenjene su da ograniče poplave u gradu, koje izaziva južni vjetar koji donosi plimu u Veneciju.

Brugnaro je naglasio da nivo poplava predstavlja "ranu koja će ostaviti neizbrisive tragove".

BiH u fokusu EU zbog tretmana migranata u kampu Vučjak

Members of Parliament vote on the copyright rules for the internet at the European Parliament in Strasbourg, France, 26 March 2019.

Evropska unija pozvala je na hitno zatvaranje kampa “Vučjak” u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gdje je finska ministarka inostranih poslova, Tytti Tuppurainen, u ime predsjedavajuće EU izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini “u velikoj mjeri nedovoljni”.

“Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre”, istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopulous je ocijenio da su uslovi u kampu “Vučjak” nepodnošljivi.

“Ne možemo prihvatiti neprestani transfer migranata i izbjeglica na potpuno neprimjerenu lokaciju ‘Vučjak’, gdje su oni izloženi ozbiljnom riziku zbog nedostatka vode, sanitacije, skloništa i zaštite”, upozorio je evropski komesar za unutrašnja pitanja i poručio da EU neće dodijeliti finansijsku pomoć za ovu lokaciju.

Istakavši kako je Evropska komisija odmah reagovala na hitne potrebe BiH, tako što je od prošle godine dodijelila preko 36 miliona eura, Avramopulous je poručio da je Brisel neprestano tražio od BiH da pronađe prelazne centre za prijem. Bez obzira na značajnu finansijsku pomoć, prema Avramopoulosu, i dalje nema odluke tamošnjih vlasti o pronalasku novih lokacija.

Evropski zastupnici su se prilikom debate pridružili pozivu ostalih EU institucija na što hitnije gašenje kampa “Vučjak” koji, prema njima, nema ni minimalne pristojne uslove.

Svi su skoro jednoglasno izrazili zabrinutost zbog slučajeva nasilnih vraćanja i zlostavljanja migranata na granici između Hrvatske i Bosne I Hercegovine. Evropski komesar Dimitrs Avramopulous je potvrdio da je institucija koju on predstavlja, u kontaktu sa zagrebačkim vlastima od kojih se traži da se ispitaju navodi o zlostavljanju migranata na spoljnim granicama Hrvatske i o tome obavijesti Evropsku komisiju. On je takođe potvrdio da je na zahtjev EK, osnovan mehanizam za nadgledanje koji ima za cilj da obezbijedi da hrvatski graničari djeluju u potpunom skladu sa evropskim zakonima, međunarodnim obavezama i poštuju osnovna prava.

Dimitris Avramopulous je najavio da će u cilju spriječavanja nove humanitarne krize zbog nadolazećeg zimskog perioda, situacija u BiH biti glavna tema rasprave na skupu koji će biti održan naredne nedjelje u Skoplju gdje će se sastati ministri unutrašnjih poslova EU sa njihovim kolegama sa Zapadnog Balkana.

Sinno: Tretman migranata ne treba pasti na pleća samo jednog kantona u BiH

Bosnia and Herzegovina -- Migrants in the Vucjak camp near Bihac, November 9, 2019.

Bosna i Hercegovina ima partnere u Evropskoj uniji koji su spremni da pomognu kako bi se efikasnije upravljalo pitanjima migracija, rečeno je tokom Regionalne konferencije o migracijama i azilu koju je organiziralo Vijeće Evrope.

Ključni akcenti jesu postupanje s migrantima i pitanje njihove slobode, ali i ljudskih prava.

Od 2015. godine naovamo Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno. Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko – sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

„Ovo nije problem koji treba da padne na pleća samo jednog kantona. Ovo ne opravdava i nije izgovor za skandalozni slučaj kampa Vučijak, za koji smo bili veoma jasni da ga treba zatvoriti. Mi smo i javno i u komunikaciji s vlastima Bosne i Hercegovine stavili do znanja da imamo finansije za obnovu alternativnih prihvatnih centara. Mi se nadamo da će uskoro biti donijeta odluka kako bismo uskoro mogli krenuti u implementaciju i pružiti alternativne centre da se pravednije podijeli taj teret“, ističe Sinno.

Kako bi se uspjelo u namjeri da se što bolje organizira prihvat migranata i nosi sa ovim pitanjima Sinno kaže:

„Dvije su osnovne stvari, čekamo na odgovor institucija Bosne i Hercegovine i drugo, mi kao EU nećemo vas napustiti i ostaviti zemlju da se sama nosi s ovim problemima. S druge strane moramo imati partnere u njenim institucijama s kojima možemo raditi“ poručio je Sinno.

Složio se s tim da je pitanje sigurnosti jedno od važnih pitanja koje podrazumijevaju ozbiljnu saradnju kako među zemljama regije, međunarodnim organizacijama, tako i unutar institucija svake od zemalja pojedinačno, kako bi se znako ko i s kakvim namjerama dolazi.

Facebook uklonio milione postova i milijarde lažnih naloga

Facebook je u srijedu objavio svoj Izvještaj o sprovođenju standarda u zajednici, dajući detalje o radu na regulisanju funkcionisanja glavne aplikacije te kompanije, Facebooka, kao i Instagrama, od sfere dejlovanja terorističkih grupa do dječije pornografije.

Kompanija je saopštila da je uklonila više od 3,2 milijarde lažnih naloga između aprila i septembra, u poređenju sa više od 1,5 milijardi tokom istog perioda prošle godine. Kompanija je takođe saopštila da je uklonila 11,4 miliona slučajeva govora mržnje, u poređenju sa 5,4 miliona u istom šestomjesečnom periodu 2018. godine.

Instagram

Po prvi put, Facebook je u izvještaj uključio i Instagram, drugu popularnu aplikaciju koju ta komapnija posjeduje. Saopšteno je da je načinjen napredak u identifikovanju dječije golotinje i seksualne eksploatacije i da je uklonjeno više od 1,2 miliona sadržaja između aprila i septembra.

Portparolka Instagrama, Stefani Otvej, rekla je za Glas Amerike da je instagram ranije imao drugačije načine za mjerenje sprovođenja svoje politike standarda.

"Doveli smo metodologiju u sklad sa Facebookovom i to usaglašavanje znači da smo u mogućnosti da danas podijelimo rezultate mjerenja po prvi put", rekla je Otvej.

FB je saopštio da je proaktivno obrisao do 98 odsto postova koje je prepoznao kao terorističku propagandu u posljednja dva kvartala. To uključuje i glavne organizacije poput Islamske države i Al kaide, kao i manje, regionalne terorističke grupe.

Servis poruka

Državni zvaničnici zabrinuti su da bi planovi Facebooka za obezbjeđivanje veće privatnosti korisnicima putem šifrovanja servisa te kompanije za razmjenu poruka, uključujući i Facebook Messanger i WhatsUp, mogli da opstuiraju napore u borbi protiv zlostavljanja djece.

Prošlog mjeseca direktor FBI-a Kristofer Vrej rekao je da će promjene pretvoriti te plartforme u "ostvarivanje snova za predatore i korisnike dječije pornografije".

Facebook saopštava da je zvanična politika po pitanju dječije pornografije uklanjanje sadržaja, "bez obzira na kontekst ili motivaciju osobe koja ga dijeli".

Postovi koji krše politiku brišu se prije nego što je značajan broj ljudi u mogućnosti da ih vidi. FB procjenjuje da na svakih 10.000 pregleda na Facebooku i Instagramu, samo četiri odlaze na sadržaj koji krši njihove standarde.

Proaktivnog detektovanja kršenja standarda bilo je manje u svim kategorijama na Instagramu, nego što je to slučaj sa glavnom Facebookovom aplikacijom.

Facebookove aplikacije koriste milijarde ljudi širom svijeta, najmanje jedanput dnevno.

Hongkong: Policija baca suzavac, demonstranti ih sa barikada gađaju strijelama

Protestors hold umbrellas as they wait for a possible volley of tear gas at the Hong Kong Polytechnic University campus in Hong Kong, Thursday, Nov. 14, 2019.

Učesnici antivladinih protesta u Honkongu, koji već četvrti dan parališu dijelove ovog grada. Odjeveni su u crno i studenti hongkonških unverziteta blokirali su glavne saobraćajnice, uključujući Kros-Harbor tunel koji povezuje ostrvo Hongkong sa područjem Kaulun, kao i i auto-put između Kauluna i ruralnih Novih teritorija.

Policija je rano jutros bacila suzavac, pokušavajući da primora demonstrante da deblokiraju tunel.

Hiljade studenata zabarikadiralo se u kampusima na nekoliko univerziteta, improvizujući svojevrsna utvrđenja, blokirajući ulaze i okupirajući okolne puteve.

Opremajući se za okršaj sa policijom, pripremili su zalihe hrane, ali i cigle, Molotovljeve koktele i drugo improvizovano oružje.

Policija navodi da su demonstranti u sukobima koristili i lukove i strijele.

Stanice metroa krcate su putnicima koji čekaju prevoz, nakon što su putevi blokirani, a pojedini prevoznici obustavili rad.

Demonstrante je razgnjevilo ono što tumače kao policijsku brutalnost i miješanje Pekinga u slobode zagarantovane principom "jedna zemlja, dva sistema", koji je uspostavljen kada se teritorija vratila pod kinesku vlast 1997. godine.

Kina negira miješanje i optužuje zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, da "potpiruju vatru".

Policija je u srijedu saopštila da je nasilje u Hongkongu dostiglo "veoma opasan, čak smrtonosan nivo".

Vlasti su objavile da je tokom jučerašnjih sukoba povređeno šezdeset četvoro ljudi, a da su dva muškarca u kritičnom stanju. Nisu, međutim, precizirali o kakvim je povredama riječ.

U saopštenju policije navedeno je i da je jedan muškarac poginuo prilikom pada sa visine, ali nisu navodili detalje.

Liderka Hongkonga Keri Lam sastala se sa visokim gradskim zvaničnicima kasno sinoć, a mediji spekulišu da se pripremaju nove mjere za rešavanje krize.

Gradski biro za obrazovanje najavio je da će danas sve škole biti zatvorene iz bezbjednosnih razloga, što je mjera koja se primjenjuje samo tokom snažnih tajfuna ili prirodnih katastrofa.

Nekoliko univerziteta najavilo je da do kraja godine više neće biti predavanja, što znači da će ostatak semestra morati da se oslanjaju na onlajn učenje i druge metode ocjenjivanja.

Brojni veliki tržni centri takođe su najavili da će u četvrtak biti zatvoreni zbog ugrožene bezbjednosti.

Ker Lam je ocijenila da demonstranti koji su protekle nedjelje paralisali grad bili "sebični" i da su sada neprijatelji građana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG