Linkovi

Zašto Amerika nema posebni zakon o domaćem terorizmu?


Pristalice predsednika Donalda Trumpa tuku se sa policajcima ispred zgrade Capitola 6. januara 2021.

Napad na američki Capitol 6. januara obnovio je diskusije koje već dugo traju među tvorcima američke politike, o tome da li je Sjedinjenim Državama potreban novi zakon o domaćem terorizmu. 

Debata je nastala jer mnogi misle da u postojećem zakonu postoji ogromna rupa - odsustvo statuta koji kriminalizuje specifično domaći terorizam.

Dok je prema američkom zakonu krivično djelo pružati "materijalnu podršku" stranoj terorističkoj organizaciji, nema sličnog zakona kojim se domaći terorizam tretira kao federalno krivično djelo, iako se kao nezakoniti tretiraju pojedinačni činovi koji spadaju u domaći terorizam.

Poslije pobune 6. januara za koju se, djelimično, krive članovi ultra-desničarskih grupa koji su učestvovali u nasilju, zagovornici novog zakona o domaćem terorizmu kažu da je kucnuo čas da se nešto preduzme.

"Ako išta drugo, događaji 6. januara prosto vape za usvajanjem zakona o domaćem terorizmu", izjavio je republikanski kongresmen Michael McCaul, član odbora za unutrašnju bezbjednost, na pretresu o domaćem terorizmu prošle nedjelje.

Pa opet, inicijative da se usvoji novi zakon o domaćem terorizmu nailaze na žestok otpor organizacija za građanska prava, a i neki članovi Kongresa su zabrinuti zbog pitanja zaštite građanskih sloboda. Ti kritičari kažu da već postoji dovoljno zakona na osnovu kojih može da se sudi u slučajevima domaćeg terorizma.

Među najžešćim protivnicima u Kongresu je Alexandria Ocasio-Cortez​, demokratska članica Predstavničkog doma i predstavnica liberalne struje demokrata, koja je, kao potpredsjednica jedne kongresne komisije, istraživala zakone koji se odnose na domaći terorizam.

"Problemi koje smo imali 6. januara nisu bili da nije bilo dovoljno zakona, resursa ili obavještajnih podataka. Imali smo ih i nisu iskorišteni", tvitovala je Ocasio-Cortez 9. januara, odgovarajući na pozive o uvođenju zakona o domaćem terorizmu.

Prema sadašnjem federalnom zakonu, domaći terorizam je definisan kao krivično djelo u SAD "opasno po ljudske živote", čiji je cilj, po svemu sudeći, da se "zastraši civilna populacija", utiče na vladinu politiku "putem zastrašivanja i prinude", ili "utiče na ponašanje vlade" masovnim uništavanjem, atentatima ili otmicama. Međutim, uz taj statut nisu određene i specifične kazne. Zbog toga, iako FBI rutinski otvara istrage za "domaći terorizam" kada istražuje napade ekstremnih desničara, u podizanju optužnica, biro se oslanja na druge krivične statute koji se odnose na slučajeve ubistva i fizičkih napada.

Od više od 200 pristalica tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa koji su uhapšeni do sada u vezi sa upadom u Capitol, nijedan nije optužen za domaći terorizam. Optužnice protiv njih se odnose na različite prestupe od ilegalnog ulaska u Capitol do napada na policajce i prijetnje zakonodavcima.

Trumpove pristalice pokušavaju da probiju policijski kordon ispred Kongresa 6. januara 2020.
Trumpove pristalice pokušavaju da probiju policijski kordon ispred Kongresa 6. januara 2020.

Budući da ne postoji zakon koji kriminalizuje domaći terorizam, tužioci moraju da se "dovijaju", izjavila je na pretresu u Predstavničkom domu Elizabeth Neumann​, bivša zvaničnica Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost u Trumpovoj administraciji.

Na primjer, podsjetila je da je prošle godine FBI dva člana ultradesničarske organizacije Boogaloo Bois doveo u vezu sa palestinskim Hamasom, da bi podigao optužnicu protiv njih za pružanje "materijalne podrške" stranoj terorističkoj organizaciji.

"To vam samo pokazuje da je, ako uspijemo da ih povežemo sa nekom stranom ideologijom ili grupom, nama lakše da vodimo postupak protiv njih", istakla je ona i pozvala da se "tužiocima olakša posao."

Neumann takođe ističe da nije pravedno tretrirati domaći i strani terorizam na različite načine.

"Nema smisla zašto, ako počinite neki zločin u ime ideje bjelačke superiornosti ili ako počinite zločin u ime ideologije Islamske države, dobijate veću zatvorsku kaznu zbog Islamske države nego zbog nasilnog čina bjelačkog nacionalizma", dodala je ona.

Optužnica za materijalnu podršku stranoj terorističkoj organizaciji povlači zatvorsku kaznu u trajanju do 20 godina.

Predsjednik Joe Biden na aerodromu u Delawareu, 4. februara 2021.
Predsjednik Joe Biden na aerodromu u Delawareu, 4. februara 2021.

Za vrijeme predsedničke kampanje 2020, demokrata Joe Biden obećao je da će raditi na izradi "zakona o domaćem terorizmu". Poslije napada na Capitol, Biden je izgrednike okarakterisao kao "pobunjenike" i "domaće teroriste". Kasnije je u govoru za vrijeme inauguracije obećao da će stati na put "porastu političkog ekstremizma, bjelačkog supremacizma i domaćeg teorizma."

Međutim, sada, kao predsjednik, Biden ima izazov da definiše šta čini domaćeg teroristu i koja nova ovlaštenja organi reda treba da dobiju - ako treba da ih dobiju - u suzbijanju ove vrste krivičnih djela.

Bijela kuća je saopštila da razmatra pitanje domaćeg terorizma ali da odluka još nije donijeta.

Reakcije na izostanak zakon o domaćem terorizmu posle 6. januara su bile različite. Neki su zadovoljni statusom quo, dok drugi predlažu da se određene grupe zabrane kao domaće terorističke organizacije, navodi stručnjak za terorizam Colin Clarke​ iz globalne konsultatnske grupe za obavještajna pitanja i bezbjednost Soufan Group.

Neki smatraju da su male šanse za to, zbog strahovanja da bi se takav potez smatrao neustavnim. "Ako pričamo o tome da se zabrani postojanje grupa koje su čisto domaće grupe, nadam se da svi vide da se time vladi daje potencijalno strahovito opasno ovlaštenje u američkom političkom sistemu", izjavio je Bobby Chesney​, profesor prava na Univerzitetu Texasa koji je o tome svjedočio pred Kongresom.

Da bi se izbjeglo to strahovanje, bivša visoka zvaničnica Sekretarijata za pravousđe Mary McCord ima "kompromisno rješenje" - prema kome bi se građanima i organizacijama zabranilo da pružaju materijalnu podršku pojedincima ili grupama umiješanim u domaći terorizam.

Kao i drugi zagovornici novog zakona o domaćem terorizmu, McCord tvrdi da je važno staviti domaći terorizam na istu "moralnu ravan" kao međunarodni terorizam.

"To bi pomoglo i da se javnost edukuje da se riječ 'terorizam' ne odnosi samo na 'terorizam ekstremnih islamista'", svjedočila je McCord pred jednom kongresnom komisijom prošle godine.

Komentari

XS
SM
MD
LG