Najnovije
Drugi dan suđenja Trumpu u Senatu
Demokrate iz Predstavničkog doma, koje iznose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, počeli su da iznose argumente u pokušaju da uvjere senatore koji imaju ulogu porotnika da osude Trumpa zbog podsticanja pobune i upada u zgradu američkog Kongresa prošlog mjeseca.
Stacey Plaskett, jedna od menadžerica za opoziv, tokom popodnevnog dijela suđenja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu u Senatu govorila je o hronologiji događaja uoči i za vrijeme upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol - prikazujući snimke.
Video materijali odnose se na period od oko jedan sat popodne 6. januara kada se prva grupa Trumpovih pristalica pojavila pred kompleksom Capitol Hilla i kasnije nasilno provalila u to zdanje - pa sve do trenutka kada je opsada završena.
Neki od snimaka sa bezbjednosnih kamera tokom opsade Capitola prikazuju Trumpove pristalice koji su tražeći po prostorijama tog zdanja bivšeg američkog potpredsjednika uzvikivali: "Objesite Mikea Pencea".
Na neobjavljenim snimcima vide se sukobi demonstranata i policije na tridesetak metara od prostorije u kojoj se Pence sklonio sa svojom porodicom. Dio okupljene mase je na tom mjestu postavio vješala.
Plaskett je tokom izlaganja precizirala da učesnici skupa "Spasimo Ameriku", nisu imali dozvolu da marširaju do Capitola sve dok se, kako je ukazala, bivši predsjednik Trump nije umiješao.
Ona je prikazala fotografiju dozvole izdate organizaciji "Žene za Ameriku na prvom mjestu" koja je omogućava okupljanje na području parka Ellipse koji se nalazi u blizini južnog boka predsjedničke rezidencije Bijele kuće.
"Dozvolom nije omogućen marš sa tog područja", rekla je ona.
Kongresmeni u ulozi tužioca - takozvani menadžeri za opoziv - i Trumpova odbrana imaće 16 sati u toku dva dana da iznesu svoje dokaze, poslije čega će senatori imati ukupno 4 sata za postavljanje pitanja.
Demokrate namjeravaju da dokažu da napad na Capitol nije bio izolovani i spontani incident, već da su Trumpove lažne tvrdnje o prevarama na novembarskim izborima, koje je svojim pristalicama iznosio mjesecima, postavile temelje za događaje 6. januara.
Kongresmen Jamie Raskin, glavni demokrata koji iznosi argumente otpužnice, najavio je da će menadžeri za opoziv prikazati nove uznemirujuće snimke nasilja u Capitolu i posebno upozorio roditelje i nastavnike na njihov sadržaj.
Raskin je rekao da će iznijeti dokazi pokazati Trump nije bio nevini posmatrač događaja, već da se odrekao dužnosti glavnokomandujućeg i postao glavni podstrekivač, a da su njegovi postupci mogli da poremete miran prenos vlasti, prvi put u historiji.
Raskin se pozvao se na niz Trumpovih tvitova i izjava datih prije opsade, uključujući i poziv pristalicama na sam dan nemira da se "pakleno bore jer u suprotnom neće imati zemlju".
Raskin je naglasio da je Trump počinio ogromno krivično djelo protiv Ustava i naroda i da je odgovoran za najveće kršenje predsjedničke dužnosti u historiji Amerike.
Kongresmen Joe Neguse najavio je da će slučaj koji iznose menadžeri za opoziv sastajati iz tri dijela, a to su: provokacija, napad i posljedice.
Senatorima je prikazao video klipove i isječke iz intervjua sa brojnim Trumpovim pristalicama koje su govorile da su "slijedile predsjednikove pozive da dođu u Washington i spriječe da im se otmu glasovi".
Demokrate Negus i Joaquin Castro pustili su i video snimke predsjednika Trumpa koji je mesecima prije nego što su izbori uopšte održani najavljivao da će doći do "velike izborne krađe."
"Kako je on to mogao da zna?", pitao je Castro.
Prikazani su i snimci posledica Trampovih ponovljenih tvrdnji - izjave pristalica iskreno ubijeđenih da je jedini način da Joe Biden pobijedi na izborima ako dođe do krađe i manipulacija.
Kao dokazni materijal prikazani su i Trumpovi tvitovi pristalicama da "zaustave brojanje glasova".
Madeleine Dean, članica Predstavničkog doma iz američke države Pennsylvania, podsjetila je da su Trumpovi advokati, u pokušaju da ukažu na neregularnost predsjedničkih izbora, podnijeli ukupno 65 tužbi - od kojih je, kako je precizirala, samo jedna usvojena.
"Koja nije imala nikakvog uticaja na ishod izbora. Neka bude jasno, nijedan jedini sud ili sudija nisu se saglasili da su rezultati izbora bili neregularni", istakla je Dean tokom izlaganja.
Ona je takođe podsjetila na događaje tokom kojih se bivši predsjednik Trump sastao sa republikanskim predstavnicima u Okrugu Wayne koji se nalazi u blizini grada Detroita u američkoj državi Michigan.
"Tražio je da preinače svoje odluke uoči potvrde izbornih rezultata", rekla je Dean.
Takođe, ukazala je da je istaknute republikanske članove Kongresa pokušavao da ubijedi da bi trebalo odbaciti rezultate izbora.
"Razmislite o tome: predsjednik SAD-a poziva državne zvaničnike iz Bijele kuće u Ovalni kabinet tražeći im da odbace volju američkih građana. Sve to, da bi rezultate glasanja prigrabio za sebe", rekla je Dean. "Zvaničnici su očuvali tvrd stav tako da je bivši predsjednik morao da pređe na zvaničnike druge države."
Mjere bezbjednossti su i u srijedu izuzetno jake oko Capitola, koji je ograđen bodljikavom žicom. Ulicama oko Kongresa patroliraju pripadnici Nacionalne garde.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izjavila je nešto ranije da predsjednik Biden neće gledati suđenje.
“Joe Biden je predsjednik, nije politički komentator, i neće iznositi mišljenje o iznijetim argumentima dvije strane", izjavila je.
Senat je u utorak glasao sa 56-44 da je proces u skladu sa Ustavom. Glasanju su prethodila četiri sata iznošenja argumenata obje strane.
Demokratski kongresmeni su tvrdili da Trump mora da odgovara za svoje postupke dok su advokati bivšeg predsjednika isticali da je suđenje za opoziv nakon što je predsjedniku istekao mandat - neustavno.
Demokrate su senatorima prikazale dramatični video snimak haotičnih događaja i nasilja u Capitolu 6. januara kada su Trumpove pristalice probile bezbjednosni kordon i upale u zgradu, dok su članovi Kongresa pokušavali da se sakriju od mase.
Trumpovi advokati nisu uspjeli da zaustave suđenje kao neustavno. Neki mediji prenose da je bivši predsjednik bio veoma nezadovoljan nastupom svojih advokata prvog dana, i doveo u pitanje njihovu strategiju odbrane. neki su pozvali na novu promjenu njegovog tima advokata.
See all News Updates of the Day
Stručnjaci iz Letonije: Rusija koristi migrante kao oružje da bi ojačala populiste
Evropske vlade optužuju Rusiju da migrante koristi kao oružje, tako što im pomaže da ilegalno ulaze u Evropsku uniju, čime se povećavaju političke tenzije u zemljama kao što su Finska, Poljska i Letonija.
Politički posmatrači u Letoniji kažu da je ta taktika djelimično dovela do jačanja ekstremno desničarskih partija na evropskim izborima ove godine.
Glavni grad Letonije - Riga - osjeća podjele koje rastu u toj zemlji, što je slučaj i u Litvaniji i Poljskoj. Eksperti u Letoniji kažu da je to dijelom posljedica toga što Rusija i njen saveznik Bjelorusija koriste migrante kao oružje.
"Rusija i Bjelorusija doslovno plaćaju hiljadama Iračana, Sirijaca, da ih stave u avion. Iskrcavaju se u Minsku i onda ih odvoze do granice sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom i gurnu ih preko granice", kaže Veiko Spolitis, bivši zamjenik ministra odbrane Letonije.
Najezda migranata preko granice počela je 2021. Političari kažu da su Rusija i Bjelorusija imale jasan cilj.
"Da kreiraju diskurs na letonskoj političkoj sceni, kako bi se na vlast dovele razne vrste populističkih stranaka", ističe Spolitis.
Ainar Šlesers je na čelu jedne od takvih stanaka - "Letonija na prvom mjestu". Osnovao ju je 2021. godine u znak protesta zbog korištenja vakcina protiv Covida 19. Slesers je također poznati biznismen i političar u Letoniji koji radi na projektu izgradnje novih stanova i hotela na obalama Rige. Zauzeo je čvrst stav o ekonomiji i imigraciji.
"Ne moramo da dovodimo ljude iz zemalja Trećeg svijeta, koji će donijeti kriminal i probleme našoj zemlji. A vidimo šta se dešava u Evropi, na mnogim mjestima. Ne želim da imenujem zemlje, ali znate, sve te bande imigranata koje su došle, one stvarno povećavaju stopu kriminala. To je strašno", smatra on.
Međutim, veza između migracije i kriminala nije tako jednostavna, kaže Martin Lange, koji je proučavao to pitanje.
"Nije baš uvijek slučaj da novi imigranti, bez obzira iz koje zemlje dolaze, doprinose povećanju kriminala. Ako im nije dozvoljeno da rade, ako imaju loše životne uslove, to može da poveća stopu kriminala", rekao je Lange.
Neki analitičari smatraju da je korištenje migracija kao oružje deo "hibridnog rata" Rusije protiv Zapada - osmišljenog da se uzvrati centristima Evropske unije i ojačaju krajnje desničarske stranke, zarad ciljeva Moskve.
Međutim, neki eksperti kažu da je uticaj straha birača na porast populističkih i krajnje desničarskih stranaka u Evropi moguće preuveličan, dok drugi faktori, kao što je uticaj na spoljnu politiku, možda imaju veću ulogu.
Kelly Greenhill iz MIT Centra za međunarodne studije postavlja pitanje da li migracije kao oružje funkcionišu kao sredstvo spoljne politike: "Da. Mogu li da vam kažem da političari osjećaju da su veoma negativno pogođeni takvim oružjem? Da. Da li podaci na širem planu nužno sugerišu da su u pravu? Nisam baš sigurna."
"Letonija na prvom mjestu" dobila je mandat u Evropskom parlamentu u junu, poslije izbora na kojima su krajnje desničarske stranke ostvarile značajne uspjehe u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.
Poljska je ove godine osudila Bjelorusiju zbog korištenja te taktike, dok je Finska, koja dijeli 1.300 kilometara dugu granicu sa Rusijom, sredinom jula usvojila zakon kako bi to spriječila.
Demokrate biraju novog predsjednika stranke
Predsjedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC) Jaime Harrison obavijestio je lidere stranke da će DNC u februaru izabrati njegovog nasljednika - i taj izbor će mnogo govoriti o tome kako stranka želi da se ubuduće predstavi biračima, dok u Bijeloj kući bude Donald Trump.
Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.
Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.
Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.
"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.
Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.
Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.
Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.
Izgledi o prekidu vatre u Libanu ostavljaju stanovnicima Gaze osjećaj napuštenosti
Izgledi za sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanonskog Hezbollaha bez sličnog sporazuma s Hamasom u Gazi doveli su do toga da se Palestinci osjećaju napušteno i strahuju da će se Izrael direktno fokusirati na svoj napad na enklavu.
Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.
Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.
Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.
Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.
"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.
"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."
Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.
"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."
Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.
"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.
"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."
Libanski izvori: Biden i Macron će objaviti primirje između Izraela i Hezbollaha
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro objaviti prekid vatre u Libanu između oružane grupe Hezbollah i Izraela, izjavila su u ponedjeljak četiri visoka libanska izvora.
U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”
Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.
Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.
Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.
„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”
Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.
U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.
Trump najavio hitno uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će brzo uvesti carine Kini, Meksiku i Kanadi - tri najveća trgovinska partnera zemlje - povećavajući izglede za trgovinske ratove i veće cijene za američke potrošače.
Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.
Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.
Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.
Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.
"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.
Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.
„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.
Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.
Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.
Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.
Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.
Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.
„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.
Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu
Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.
On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.
Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.