Linkovi

Najnovije

update

Drugi dan suđenja Trumpu u Senatu

In this image from video, a video from Donald Trump is paired with police bay cam footage, as it is shown to senators as House impeachment manager Rep. Joaquin Castro, D-Texas, speaks during the second impeachment trial of former President Donald…
In this image from video, a video from Donald Trump is paired with police bay cam footage, as it is shown to senators as House impeachment manager Rep. Joaquin Castro, D-Texas, speaks during the second impeachment trial of former President Donald…

Demokrate iz Predstavničkog doma, koje iznose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, počeli su da iznose argumente u pokušaju da uvjere senatore koji imaju ulogu porotnika da osude Trumpa zbog podsticanja pobune i upada u zgradu američkog Kongresa prošlog mjeseca.

Stacey Plaskett, jedna od menadžerica za opoziv, tokom popodnevnog dijela suđenja bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu u Senatu govorila je o hronologiji događaja uoči i za vrijeme upada dijela njegovih pristalica u kompleks Capitol - prikazujući snimke.

Video materijali odnose se na period od oko jedan sat popodne 6. januara kada se prva grupa Trumpovih pristalica pojavila pred kompleksom Capitol Hilla i kasnije nasilno provalila u to zdanje - pa sve do trenutka kada je opsada završena.

Neki od snimaka sa bezbjednosnih kamera tokom opsade Capitola prikazuju Trumpove pristalice koji su tražeći po prostorijama tog zdanja bivšeg američkog potpredsjednika uzvikivali: "Objesite Mikea Pencea".

Na neobjavljenim snimcima vide se sukobi demonstranata i policije na tridesetak metara od prostorije u kojoj se Pence sklonio sa svojom porodicom. Dio okupljene mase je na tom mjestu postavio vješala.

Plaskett je tokom izlaganja precizirala da učesnici skupa "Spasimo Ameriku", nisu imali dozvolu da marširaju do Capitola sve dok se, kako je ukazala, bivši predsjednik Trump nije umiješao.

Ona je prikazala fotografiju dozvole izdate organizaciji "Žene za Ameriku na prvom mjestu" koja je omogućava okupljanje na području parka Ellipse koji se nalazi u blizini južnog boka predsjedničke rezidencije Bijele kuće.

"Dozvolom nije omogućen marš sa tog područja", rekla je ona.

Kongresmeni u ulozi tužioca - takozvani menadžeri za opoziv - i Trumpova odbrana imaće 16 sati u toku dva dana da iznesu svoje dokaze, poslije čega će senatori imati ukupno 4 sata za postavljanje pitanja.

Demokrate namjeravaju da dokažu da napad na Capitol nije bio izolovani i spontani incident, već da su Trumpove lažne tvrdnje o prevarama na novembarskim izborima, koje je svojim pristalicama iznosio mjesecima, postavile temelje za događaje 6. januara.

Kongresmen Jamie Raskin​, glavni demokrata koji iznosi argumente otpužnice, najavio je da će menadžeri za opoziv prikazati nove uznemirujuće snimke nasilja u Capitolu i posebno upozorio roditelje i nastavnike na njihov sadržaj.

Raskin je rekao da će iznijeti dokazi pokazati Trump nije bio nevini posmatrač događaja, već da se odrekao dužnosti glavnokomandujućeg i postao glavni podstrekivač, a da su njegovi postupci mogli da poremete miran prenos vlasti, prvi put u historiji.

Raskin se pozvao se na niz Trumpovih tvitova i izjava datih prije opsade, uključujući i poziv pristalicama na sam dan nemira da se "pakleno bore jer u suprotnom neće imati zemlju".

Raskin je naglasio da je Trump počinio ogromno krivično djelo protiv Ustava i naroda i da je odgovoran za najveće kršenje predsjedničke dužnosti u historiji Amerike.

Vođa tima iz Predstavničkog doma koji predstavlja optužnicu protiv Trumpa Jamie Raskin
Vođa tima iz Predstavničkog doma koji predstavlja optužnicu protiv Trumpa Jamie Raskin

Kongresmen Joe Neguse najavio je da će slučaj koji iznose menadžeri za opoziv sastajati iz tri dijela, a to su: provokacija, napad i posljedice.

Senatorima je prikazao video klipove i isječke iz intervjua sa brojnim Trumpovim pristalicama koje su govorile da su "slijedile predsjednikove pozive da dođu u Washington i spriječe da im se otmu glasovi".

Demokrate Negus i Joaquin Castro pustili su i video snimke predsjednika Trumpa koji je mesecima prije nego što su izbori uopšte održani najavljivao da će doći do "velike izborne krađe."

"Kako je on to mogao da zna?", pitao je Castro.

Prikazani su i snimci posledica Trampovih ponovljenih tvrdnji - izjave pristalica iskreno ubijeđenih da je jedini način da Joe Biden pobijedi na izborima ako dođe do krađe i manipulacija.

Kao dokazni materijal prikazani su i Trumpovi tvitovi pristalicama da "zaustave brojanje glasova".

Madeleine Dean, članica Predstavničkog doma iz američke države Pennsylvania, podsjetila je da su Trumpovi advokati, u pokušaju da ukažu na neregularnost predsjedničkih izbora, podnijeli ukupno 65 tužbi - od kojih je, kako je precizirala, samo jedna usvojena.

"Koja nije imala nikakvog uticaja na ishod izbora. Neka bude jasno, nijedan jedini sud ili sudija nisu se saglasili da su rezultati izbora bili neregularni", istakla je Dean tokom izlaganja.

Ona je takođe podsjetila na događaje tokom kojih se bivši predsjednik Trump sastao sa republikanskim predstavnicima u Okrugu Wayne koji se nalazi u blizini grada Detroita u američkoj državi Michigan.

"Tražio je da preinače svoje odluke uoči potvrde izbornih rezultata", rekla je Dean.

Takođe, ukazala je da je istaknute republikanske članove Kongresa pokušavao da ubijedi da bi trebalo odbaciti rezultate izbora.

"Razmislite o tome: predsjednik SAD-a poziva državne zvaničnike iz Bijele kuće u Ovalni kabinet tražeći im da odbace volju američkih građana. Sve to, da bi rezultate glasanja prigrabio za sebe", rekla je Dean. "Zvaničnici su očuvali tvrd stav tako da je bivši predsjednik morao da pređe na zvaničnike druge države."

Madeleine Dean
Madeleine Dean

Mjere bezbjednossti su i u srijedu izuzetno jake oko Capitola, koji je ograđen bodljikavom žicom. Ulicama oko Kongresa patroliraju pripadnici Nacionalne garde.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izjavila je nešto ranije da predsjednik Biden neće gledati suđenje.

“Joe Biden je predsjednik, nije politički komentator, i neće iznositi mišljenje o iznijetim argumentima dvije strane", izjavila je.

Senat je u utorak glasao sa 56-44 da je proces u skladu sa Ustavom. Glasanju su prethodila četiri sata iznošenja argumenata obje strane.

Demokratski kongresmeni su tvrdili da Trump mora da odgovara za svoje postupke dok su advokati bivšeg predsjednika isticali da je suđenje za opoziv nakon što je predsjedniku istekao mandat - neustavno.

Odlomak snimka prikazanog u prvom danu suđenja Trumpu u Senatu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:29 0:00

Demokrate su senatorima prikazale dramatični video snimak haotičnih događaja i nasilja u Capitolu 6. januara kada su Trumpove pristalice probile bezbjednosni kordon i upale u zgradu, dok su članovi Kongresa pokušavali da se sakriju od mase.

Trumpovi advokati nisu uspjeli da zaustave suđenje kao neustavno. Neki mediji prenose da je bivši predsjednik bio veoma nezadovoljan nastupom svojih advokata prvog dana, i doveo u pitanje njihovu strategiju odbrane. neki su pozvali na novu promjenu njegovog tima advokata.

See all News Updates of the Day

Sud BiH dužan otkloniti povredu prava na pravično suđenje Fikretu Hodžiću

Fikret Hodžić (Foto: BIRN BiH)
Fikret Hodžić (Foto: BIRN BiH)

Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvažio je apelaciju Fikreta Hodžića, pravosnažno osuđenog na pet godina zatvora za zoupotrebu položaja prilikom nabavke respiratora tokom pandemije korona virusa i pravnog lica "F. H. Srebrena malina", te odlučio predmet vratiti Sudu BiH u dijelu koji će otkloniti povredu prava na pravično suđenje.

Kako je saopšteno iz Ustavnog suda, utvrđena je povreda prava na pravično suđenje Hodžića i “Srebrene maline” kojim je odlučeno o njihovu prigovoru da nisu znali za što se terete.

„Ustavni sud smatra da iz dostavljenih presuda nije otklonjena sumnja u to da su ti apelanti prvi put suočeni s pravnom kvalifikacijom djela za koje su osuđeni u prvostupanjskoj presudi, te da zbog toga nisu mogli pripremiti obranu. Stoga je Ustavni sud odlučio predmet u tom dijelu vratiti Sudu BiH koji će otkloniti utvrđenu povredu prava tih apelanata“, navodi se u saopštenju.

Sa druge strane, Ustavni sud je djelomično usvojio apelaciju bivšeg federalnog premijeta Fadila Novalića i nekadašnjeg direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solaka koji su u istom predmetu osuđeni na četiri, odnosno šest godina zatvora te utvrdio povredu prava na pravično suđenje u svezi s presumpcijom nevinosti tih apelanata u postupku utvrđivanja „krivične optužbe“ u svezi s izjavama određenih javnih zvaničnika koje su davali tokom trajanja krivičnog postupka. U odnosu na ostale navode apelacija je odbijena.

„Ustavni sud je, između ostalog, zaključio da su ti apelanti osuđeni za djelo za koje su bili i optuženi, te da sud određenim izmjenama u presudi nije narušio subjektivni ni objektivni identitet optužnice, o čemu je Sud BiH dao detaljno i jasno obrazloženje“, navodi se u saopštenju.

U ovoj odluci Ustavni sud je naveo da je sud sveobuhvatnom analizom dokaza koje je prihvatio i ocijenio, kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, došao do zaključka da su Solak i Novalić počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.

U odnosu na javno objavljivanje presude Ustavni sud je utvrdio da je presuda suda javno objavljena čitanjem izreke presude te da su bile pozvane stranke i javnost.

„To što sud tom prilikom nije pročitao cijelu izreku, odnosno što je ispustio određene dijelove izreke presude, ne može voditi zaključku o kršenju prava na objavu presude. Apelanti su upoznati s odlukom, a Sud BiH je utvrdio da je izvornik presude identičan pismenom otpravku“, navode u odluci.

U odnosu na pisanje medija, Ustavni sud je zaključio da ništa ne može dovesti do zaključka da je zbog pisanja medija o ovom postupku donesena osuđujuća odluka, odnosno da je to imalo utjecaja na sud pri odlučivanju.

Presudom Suda BiH su bivši federalni premijer Novalić, Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Hodžić osuđeni na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora tokom pandemije koronavirusa, a bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.

Firma “F.H. Srebrena malina” je proglašena odgovornom što je raspolagala protivpravno stečenom imovinom i novčano kažnjena sa 200.000 KM.

Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona

Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.
Pete Hegseth dolazi u Trumpovu kulu na sastanak sa predsjednikom Donaldom Trumpom, 29. novembra 2016.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.

Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.

Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".

Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.

Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.
Pripadnice američke vojske obučavaju se za borbene operacije u Sjevernoj Karolini, 13. augusta 2013.

Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.

"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.

Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.

"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.

Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".

Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.

Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.

"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.

Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.

Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.

Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Mike Walz, republikanski kongresmen sa Floride i kandidat za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.

Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".

Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".

Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.

Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.

Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne

Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.
Ova fotografija Državne službe za vanredne situacije Ukrajine od 13. novembra 2024. prikazuje vatrogasce kako gase požar nakon ruskog napada u Brovaryma, u blizini Kijeva.

Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.

Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.

Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.

"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."

Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.

"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.

Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".

Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.

"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.

"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.

Human Rights Watch optužuje Izrael za ratne zločine zbog raseljavanja Palestinaca

Raseljeni Palestinci bježe iz sjevernog dijela Gaze usred izraelske vojne operacije, 12. novembar 2024.
Raseljeni Palestinci bježe iz sjevernog dijela Gaze usred izraelske vojne operacije, 12. novembar 2024.

Izraelske vlasti izazvale su prisilno raseljavanje palestinskog naroda u Gazi u mjeri koja predstavlja ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, navodi Human Rights Watch u izvještaju u četvrtak.

Izvještaj je posljednji u nizu humanitarnih grupa i međunarodnih tijela koji upozoravaju na tešku humanitarnu situaciju u opkoljenoj enklavi.

"Human Rights Watch je utvrdio da je prisilno raseljavanje bilo široko rasprostranjeno, a dokazi pokazuju da je bilo sistematično i dio državne politike. Takva djela također predstavljaju zločine protiv čovječnosti", navodi se u izveštaju.

Izraelska vojska ili Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah komentirali izvještaj, ali su izraelske vlasti ranije odbacile takve optužbe i kažu da njihove snage djeluju u skladu s međunarodnim pravom.

Zakon o oružanom sukobu zabranjuje prisilno raseljavanje civilnog stanovništva sa okupirane teritorije, osim ako je to neophodno radi sigurnosti civila ili imperativnih vojnih razloga.

Izrael je izvršio invaziju na pojas Gaze prošle godine nakon što su naoružani napadači predvođeni Hamasom napali zajednice na jugu Izraela, ubivši oko 1.200 ljudi, prema izraelskim vlastima, i otevši više od 250 osoba.

Od tada, u izraelskoj kampanji je ubijeno više od 43.500 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima Gaze, i uništen je veći dio infrastrukture enklave, što je primoralo većinu od 2,3 miliona stanovnika da se preseli nekoliko puta.

Proteklog mjeseca, izraelske trupe su premjestile desetine hiljada ljudi iz područja na sjeveru enklave dok su pokušavale uništiti Hamasove snage za koje vojska kaže da se reformišu oko gradova Jabalia, Beit Lahiya i Beit Hanoun.

Human Rights Watch navodi da je raseljavanje Palestinaca "vjerovatno planirano da bude trajno u tampon zonama i sigurnosnim koridorima", akcija za koju navodi da bi predstavljala "etničko čišćenje".

Izraelska vojska je negirala da traži stvaranje trajnih tampon zona, a ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je u ponedjeljak da će Palestincima koji su raseljeni iz svojih domova u sjevernoj Gazi biti dozvoljen povratak na kraju rata.

SAD: Inflacija blago porasla, nakon dvije godine postepenog smanjivanja

Arhiv - Walmartov supercentar
Arhiv - Walmartov supercentar

Inflacija u SAD je porasla u oktobru, podstaknuta poskupljenjem iznajmljivanja stanova, polovnih automobila i avio karata, što je prvi porast godišnje inflacije u proteklih sedam mjeseci.

Potrošačke cijene porasle su za 2,6% u odnosu na godinu ranije, u poređenju sa porastom od 2,4% zabilježenim u septembru, saopštio je u srijedu Sekretarijat rada. Na mjesečnom nivou, od septembra do oktobra, cijene su porasle za 0,2%, kao i prethodnog mjeseca.

Isključujući nestabilne troškove hrane i energije, „osnovne“ cijene su porasle za 3,3% u odnosu na godinu ranije, kao i u septembru. Od septembra do oktobra, „osnovne“ cijene su porasle za 0,3%, treći mjesec zaredom. Dugoročno gledano, inflacija ovakvim tempom bi premašila cilj Federalnih rezervi (Američke centralne banke) od 2%.

Veći dio mjesečnog povećanja potrošačkih cijena odražava povećanje stanarina i troškova stanovanja, trend za koji zvaničnici Federalnih rezervi očekuju da će izblijediti u narednim mjesecima. Danas objavljene brojke mogle bi održati Federalne rezerve na putu da i u decembru snize svoju ključnu kamatnu stopu, što su zvaničnici ranije nagovijestili.

Federalne rezerve (američka centralna banka) su u novembru smanjile ključnu kamatnu stopu za četvrtinu procenta, a u septembru za pola procenta.

Većina ekonomista smatra da će inflacija nastaviti sa usporavanjem. Inflacija potrošačkih cijena, koja je dostigla vrhunac od 9,1% 2022. godine, od tada je u stalnom padu, iako su ukupne cijene i dalje za oko 20% više nego prije tri godine.

Toliki rast cijena doveo je kod Amerikanaca do negativnih stavova prema ekonomiji i prema ekonomskom upravljanju administracije Biden-Harris, te doprinio porazu potpredsjednice Kamale Harris na predsjedničkim izborima.

Istovremeno, pobjeda Donalda Trumpa na izborima povećala je neizvjesnost oko toga kako bi se inflacija mogla kretati i kako bi Federalne rezerve reagovale ako bi ponovo nastavila da raste.

Trump je obećao da će smanjiti inflaciju, uglavnom povećanjem bušenja nafte i gasa. Međutim, dio ekonomista upozorava da bi neki od njegovih prijedloga, posebno planovi za značajno povećanje uvoznih tarifa i masovne deportacije migranata pogoršali inflaciju, ako se u potpunosti sprovedu.

Nakon Trumpove izborne pobjede porasle su cijene dionica na berzi, uglavnom zbog optimizma da će njegovo predloženo smanjenje poreza i deregulacija dati podstrek ekonomiji i korporativnim profitima. Dodatno, ekonomski rast je ove godine veći nego su mnogi ekonomisti očekivali.

Prema danas objavljenim podacima, cijene goriva su u oktobru bile niže nego u septembru za 0,9%, što je usporilo rast inflacije, a dostupni podaci pokazuju da je smanjenje cijena na benzinskim pumpama nastavljeno i novembru.

U odnosu na septembar, cijene namirnica porasle su u oktobru za 0,1%, a u poređenju sa prošlom godinom su više za 1,1%. To je značajno usporavanje rasta cijena namirnica, imajući u vidu da su u protekle tri godine povećane za 23%.

Cijene rabljenih automobila bile su više za 2.7% u oktobru u odnosu na septembar, nakon višemjesečnog perioda opadanja cijena. Poredeći sa prethodnom godinom, polovni automobili koštaju 3,4% manje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG