Linkovi

Najnovije

Na desetine bivših republikanskih zvaničnika, protivnika Trumpa, razgovara o formiranju treće stranke

Donald Trump
Donald Trump

Na desetine bivših republikanskih zvaničnika, koji smatraju da stranka nije spremna da se suprotstavi bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim pokušajima da podrije američku demokratiju, pregovaraju o formiranju otcijepljene stranke desnog centra, rekle su Reutersu četiri osobe uključene u te razgovore.

Rasprave u ranoj fazi uključuju bivše izabrane republikance, bivše zvaničnike u republikanskim administracijama Ronalda Reagana, Georgea Busha starijeg i Trumpa, bivše republikanske ambasadore i republikanske stratege, kažu ljudi koji učestvuju u procesu.

Više od 120 njih održalo je online sastanak u petak kako bi razgovarali o otcijepljenju grupe, koja bi se kandidovala na platformi "principijelnog konzervativizma", što uključuje pridržavanje Ustava i vladavinu zakona - ideje za koje su učesnici procesa rekli da je Trumpa urušio.

Plan bi bio da se u nekim trkama ponude kandidati, ali i da se podrže kandidati desnog centra na drugima, bili oni republikanci, nezavisni ili demokrate, kažu ti ljudi.

Evan McMullin​, koji je bio glavni direktor za politiku Republikanske konferencije u Predstavničkom domu, koji se kandidovao kao nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima 2016. godine, rekao je za Reuters da je bio domaćin online sastanka sa bivšim zvaničnicima zabrinutim zbog Trumpovog zahvata nad republikancima i nativističkog zaokreta koji je preuzet u stranci.

Još troje ljudi potvrdilo je Reutersu poziv i učešće raspravi za potencijalnu otcijepljenu stranku, ali su zatražili su da ne budu identifikovani.

Među učesnicima sastanka bili su i John Mitnick​, generalni savjetnik Odjeljenja za nacionalnu bezbjednost pod Trumpom; bivši republikanski kongresmen Charlie Dent​; Elizabeth Neumann​, zamjenica šefa kabineta u Odjeljenju za nacionalnu bezbjednost pod Trumpom; i Miles Taylor​, još jedan bivši Trumpov zvaničnik za nacionalnu bezbjednost.

Razgovori podvlače široki unutarpartijski razdor oko Trumpovih lažnih tvrdnji o izbornoj prevari i smrtonosnom jurišu na američki Capitol 6. januara. Većina republikanaca i dalje je žestoko odana bivšem predsjedniku, ali drugi traže novi pravac za stranku.

Predstavnički dom 13. januara opozivao je Trumpa pod optužbom da je podsticao pobunu, pozivajući hiljade pristalica da marširaju na Capitol na dan okupljanja u Kongresu kako bi se potvrdila izborna pobjeda demokrate Joea Bidena.

Učesnici poziva rekli su da su posebno zaprepašteni činjenicom da je više od polovine republikanaca u Kongresu - osam senatora i 139 predstavnika Predstavničkog doma - glasalo za blokiranje ovjere Bidenove izborne pobjede samo nekoliko sati nakon opsade Capitola. Većina republikanskih senatora takođe je nagovijestila da neće podržati osudu Trumpa na ovonedjeljnom suđenju za opoziv Senata.

"Veliki dijelovi Republikanske stranke se radikalizuju i prijete američkoj demokratiji", rekao je McMullin za Reuters. "Stranka se mora ponovo posvetiti istini, razumu i utemeljiteljskim idealima, ili očigledno mora postojati nešto novo".

"Ovi gubitnici"

Upitan o diskusijama za treću stranku, Jason Miller​, Trumpov portparol, rekao je: "Ovi gubitnici napustili su Republikansku stranku kada su glasali za Joea Bidena".

Predstavnik Republikanskog nacionalnog komiteta osvrnuo se na nedavnu izjavu predsjedavajuće Ronne McDaniel.

"Ako nastavimo da napadamo jedni druge i usredsredimo se na napade na kolege republikance, ako imamo neslaganja unutar naše stranke, onda gubimo iz vida 2022. (izbore na sredini predsjedničkog mandata)", rekla je McDaniel prošlog mjeseca za Fox News. "Jedini način na koji ćemo pobijediti je ako se okupimo."

McMullin je rekao da je mnoštvo onih na prošlonedjeljnom online sastanku podržalo ideju o otcijepljenju, trećoj nacionanoj stranci.

Druga opcija o kojoj se raspravlja je formiranje "frakcije" koja bi djelovala ili unutar trenutne Republikanske stranke ili izvan nje.

Imena koja se razmatraju za novu stranku uključuju Stranku integriteta i Stranku desnog centra.

Ako je umjesto toga bude odlučeno da se formira frakcija, jedno ime o kome se raspravlja je Republikanci desnog centra.

Članovi su svjesni da je američki politički pejzaž prepun ostataka prethodnih neuspjelih pokušaja formiranja nacionalnih trećih stranaka.

"Ali postoji mnogo veća glad za novom političkom strankom nego što sam ja ikada doživio u svom životu", rekao je jedan učesnik.

See all News Updates of the Day

Biden traži brzo usvajanje paketa pomoći Izraelu i Ukrajini

Američki predsjednik Joe Biden
Američki predsjednik Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden snažno je podržao veću vojnu pomoć Ukrajini i Izraelu i humanitarnu pomoć Palestincima u Gazi nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson rekao da će to tijelo glasati o paketima finansiranja u subotu uveče.

Johnson se nedjeljama dvoumio oko raspisivanja glasanja o pomoći, a neki desničarski poslanici u njegovom republikanskom klubu protivili su se većoj pomoći za borbu Ukrajine protiv ruske invazije i prijetili da će pokušati da ga smijene ako nastavi sa procedurom stavljanja ovih prijedloga pred članove Predstavničkog doma.

„Izrael se suočava sa napadima Irana bez presedana, a Ukrajina sa kontinuiranim bombardovanjem iz Rusije koje se dramatično pojačalo u posljednjih mjesec dana”, naveo je Biden.

„Predstavnički dom mora da usvoji paket ove nedjelje, a Senat bi to trebalo brzo nakon toga. Odmah ću ovo potpisati kao zakon da pošaljem poruku svijetu: stojimo uz naše prijatelje i nećemo dozvoliti Iranu ili Rusiji da uspiju”, istakao je predsjednik Sjedinjenih Država.

Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma. (Foto: AP/J. Scott Applewhite)
Mike Johnson, predsjedavajući Predstavničkog doma. (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

U članku koji je napisao za Wall Street Journal, Biden je verziju paketa pomoći Ukrajini i Izraelu koju je odobrio Senat nazvao „snažnom i razumnom”, dodajući da „ne bi trebalo više da bude talac male grupe ekstremnih članova republikanskog doma”.

Biden je naveo da ruski predsjednik Vladimir Putin „želi da potčini narod Ukrajine i apsorbuje njihovu naciju u novo rusko carstvo. Iranska vlada želi da zauvijek uništi Izrael - zbriše jedinu jevrejsku državu na svijetu sa mape”.

On je rekao da će se oružje za pomoć Ukrajini proizvoditi u SAD, pomažući američkoj ekonomiji. Pokušavajući da ublaži zabrinutost nekih kolega demokrata koji se protive većem finansiranju izraelskog rata protiv ekstremističkog pokreta Hamas, Biden je rekao da paket obuhvata „nastavak isporuka hitne humanitarne pomoći za narod Gaze”.

Johnson je rekao svojim republikanskim kolegama da će održati glasanje o tri odvojena paketa finansiranja za Ukrajinu, Izrael i saveznike SAD u Indo-Pacifiku, a da će se u četvrtom zakonu pozabaviti drugim spoljnopolitičkim prioritetima i bezbjednosnim mjerama na granici SAD i Meksika.

Johnson je predložio da ekonomska pomoć Kijevu bude strukturisana po principu oprostivih zajmova i da postoji veći nadzor nad finansiranjem. Ali odluka da se čak dozvoli glasanje o pomoći Ukrajini, koja će vjerovatno proći uz snažnu podršku demokratskih poslanika, naljutila je populističke republikanske konzervativce u Predstavničkom domu.

Čak i za glasanje u subotu uveče, što je rijetkost, o mjerama finansiranja biće potrebna podrška demokrata u proceduralnim izjašnjavanjima prije nego što se razmotre paketi potrošnje.

Netanyahu: Izrael će odlučivati kako da odgovori na iranski napad

Iranske rakete na paradi u Teheranu (Foto: AP/Vahid Salemi)
Iranske rakete na paradi u Teheranu (Foto: AP/Vahid Salemi)

Izrael će sam odlučiti kako će odgovoriti na iranski napad raketama i dronovima prošlog vikenda, rekao je u srijedu izraelski premijer Benjamin Netanyahu, posle poziva zapadnih zemalja na uzdržanost da bi se izbjeglo širenje sukoba na Bliskom istoku.

Sjedinjene Države, Evropska unija i G7 najavili su da razmatraju pooštravanje sankcija Iranu, kako bi podržali Izrael kojeg istovremeno ubjeđuju da se uzdrži od odmazde protiv Teherana.

Netaanjahu se sastao sa britanskim šefom diplomatije Davidom Cameronom i njegovom njemačkom koleginicom Annalenom Baerbock koji su doputovali u Izrael u pokušaju da spriječe dalju eskalacija sukoba Izraela i Irana, uz izraelski rat protiv ekstremista iz Hamasa u Gazi koji se vodi već sedmi mjesec.

Iz kabineta izraelskog premijera saopšteno je da se Netanyahu zahvalio Cameronu i Baerbock na podršci i prenio im: "Želim da stavim do znanja da ćemo sami donositi odluke i da će država Izrael uraditi sve što je potrebno da se odbrani."

Cameron je prethodno rekao da je očigledno da izraelske vlasti planiraju da odgovore na napad Irana koji je ispalio stotine raketa i dronova na Izrael. Izraelske snage su uz pomoć saveznika oborile gotovo sve projektile.

Teheran je izveo napad u odgovoru na, kako se sumnja, izraelski vazdušni napad na iransku ambasadu u Damasku 1. aprila, u kojem su poginuli iranski vojni komandanti.

Baerbock je poručila da eskalacija "ne služi nikome, ni bezbjednosti Izraela, ni desetinama talaca koji su i dalje u rukama Hamasa, niti stanovnicima Gaze koji pate, ili mnogim ljudima u Iranu koji sami pate pod režimom, niti trećim zemljama u regionu koje jednostavno žele da žive u miru".

Izrael poručuje da mora da odgovori na iranski napad da bi očuvao svoj kredibilitet.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, u obraćanju na vojnoj paradi u Teheranu, upozorio je protiv izraelske odmazde, navodeći da će uslijediti "ogroman i oštar" odgovor Irana.

Parlament Gruzije glasao za „zakon o stranim agentima”, hiljade na ulicama Tbilisija

Demonstracije u centru Tbilisija. (Foto: AP/Zurab Tsertsvadze)
Demonstracije u centru Tbilisija. (Foto: AP/Zurab Tsertsvadze)

Gruzijski parlament odobrio je u prvom čitanju prijedlog zakona o „stranim agentima” za koji je EU rekla da rizikuje da blokira put zemlje ka članstvu i izazvao je proteste u glavnom gradu Tbilisiju treću noć zaredom.

Na sudbinu zakona se naširoko gleda kao na test da li Gruzija, 33 godine poslije raspada Sovjetskog Saveza, namjerava da ide putem integracije sa Zapadom ili da se približi Rusiji. Kritičari upoređuju nacrt sa zakonom koji je Rusija uveliko koristila za suzbijanje svih neslaganja sa vlastima.

Najmanje 10.000 protivnika zakona okupilo se ispred parlamenta, dan nakon što je policija upotrijebila biber sprej da demonstrante udalji od dijela zgrade. Nekoliko hiljada demonstranata otišlo je ispred zgrade vlade, koju su obezbjeđivale jake policijske snage, da zahtijevaju sastanak sa premijerom Iraklijem Kobahidzeom, glavnim pobornikom zakona.

Neki demonstranti su nosili šljemove i maske i sukobili su se sa policijom ispred zgrade. Osamdeset tri od 150 poslanika glasalo je za, dok su opozicioni poslanici bojkotovali izjašnjavanje.

Prijedlog mora da prođe još dva čitanja prije nego što postane zakon. To bi zahtijevalo da se organizacije koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva registruju kao agenti stranog uticaja.

Ubrzo poslije glasanja, EU je u saopštenju navela: „Ovo je veoma zabrinjavajući razvoj događaja i konačno usvajanje ovog zakona bi negativno uticalo na napredak Gruzije na njenom putu ka EU. Ovaj zakon nije u skladu sa osnovnim normama i vrednostima EU.”

U saopštenju EU se ističe da bi predloženi zakon „ograničio kapacitet civilnog društva i medijskih organizacija da rade slobodno, mogao bi da ograniči slobodu izražavanja i nepravedno stigmatizuje organizacije koje pružaju beneficije građanima Gruzije”.

EU je pozvala Gruziju da se „uzdrži od usvajanja zakona koji mogu ugroziti put Gruzije ka EU“. Sjedinjene Države i Britanija su takođe pozvale Gruziju da ne usvoji zakon.

Premijer je, u komentarima koje je citirala novinska agencija Interpres, rekao da zapadni političari nisu iznijeli nijedan valjan argument protiv zakona i da njihove izjave neće podstaći vladu da promijeni mišljenje.

Predsjednica Gruzije Salome Zurabičvili, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, rekla je da će staviti veto na zakon ako bude usvojen. Ali parlament ima moć da prevaziđe njen veto.

Vladajuća partija „Gruzijski san”, koja se suočila sa optužbama za autoritarnost i preteranu bliskost sa Rusijom, saopštila je da je prijedlog zakona neophodan za promovisanje transparentnosti i borbu protiv „pseudo-liberalnih vrijednosti” koje nameću stranci.

„Ruski zakon”

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su dvije osobe privedene na posljednjem protestu. Demonstranti koji osuđuju nacrt kao „ruski zakon” djelovali su neustrašivo.

„Vrlo je teško predvidjeti bilo kakav scenario, jer je vlada nepredvidiva, nepouzdana, neistinita, sarkastična i cinična”, rekao je aktivista Pata Sabelašvili. „Ljudi ovdje dolaze u rijekama”.

Parlament je usvojio zakon u prvom čitanju na burnoj sjednici tokom koje su četiri opoziciona poslanika uklonjena iz sjednice uz povike „Ne ruskom zakonu” i „Izdajnici”.

Mnogi u južnokavkazskoj zemlji od 3,7 miliona stanovnika, koja je 2008. izgubila kratki rat sa Rusijom oko otcjepljene teritorije Južne Osetije koju podržava Moskva, gledaju na Kremlj sa dubokim podozrenjem.

Rusija je u sredu saopštila da nema nikakve veze sa zakonom i branila to kao „normalnu praksu”. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ga koriste spoljni akteri da podstaknu antiruska osjećanja.

Prijedlog zakona je prvobitno predstavljen u martu 2023, ali je povučen nakon dvije noći nasilnih protesta i povećao je podjele u duboko polarizovanoj Gruziji. Koalicija opozicionih grupa, civilnog društva, poznatih ličnosti i predsjednice okupila se da se tome suprotstavi.

Vladajući HDZ osvojio najviše mandata na izborima za Sabor, Plenković proglasio pobjedu

Andrej Plenković, premijer Hrvatske i predsjednik HDZ-a (Foto: DAMIR SENCAR/AFP)
Andrej Plenković, premijer Hrvatske i predsjednik HDZ-a (Foto: DAMIR SENCAR/AFP)

Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) osvojila je na parlamentarnim izborima 6o mandata, a koalicija lijevog centra "Rijeke pravde" 42 od 151 mesta u Saboru, saopštila je Državna Državna izborna komisija (DIB) na osnovu 97,3 odsto prebrojanih glasova.

Desničarski Domovinski pokret imaće 14 poslanika u Saboru, "Most" 11, "Možemo" 10, Istarski demokratski sabor 3, Nezavisna plaforma Sjevera 2, a Fokus i Republika po jedan.

Za većinu u Saboru potrebno je 76 mandata.

DIB je saopštila da je izlaznost na današnjim izborima bila 62,19 odsto glasača.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković proglasio je pobedu HDZ-a i najavio da sutra kreće u stvaranje nove parlamentarne većine, kako bi formirali vladu.

"Treći put smo tražili povjerenje naroda u zahtjevnim okolnostima. Vodili smo kampanju u okolnostima flagrantnog kršenja Ustava, a oni i dalje govore o nekakvoj vladi nacionalnog spasa... Mi smo dobili povjerenje s našim partnerima", kazao je Plenković, a prenosi Fonet.

Ali Siniša Hajdaš Dončić potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), najveće stranke lijeve koalicije, tvrdi za AFP da je "gledajući rezultate partija lijevog centra... Hrvatska izabrala promjenu".

Visoka inflacija i korupcijski skandali u proteklih osam godina umanjili su podršku HDZ-u, koji dominira hrvatskom politikom od nezavisnosti 1991. godine, ocjenjuje agencija Reuters.

Izlaznost je bila visoka nakon ogorčene kampanje između sadašnjeg konzervativnog premijera Andreja Plenkovića i populističkog ljevičarskog predsjednika Zorana Milanovića, koji su vodili kampanju uprkos upozorenju suda, piše agencija AFP.

Mjesecima se činilo da su Plenković i njegov HDZ spremni za laku pobjedu koja bi mu obezbijedila treći premijerski mandat. Ali sredinom marta, Milanović je šokantno najavio da će izazvati Plenkovića i postati kandidat Socijaldemokratske partije, vodeće stranke u koaliciji "Rijeke pravde".

Predsjednička funkcija u Hrvatskoj je uglavnom ceremonijalnog karaktera.

Plenković, koji je na funkciji premijera od 2016, optužio je rivala za kršenje ustava, nazvao ga "kukavicom" jer nije podnio ostavku. Premijer je istakao svoju ulogu u usmjeravanju zemlje od 3,8 miliona ljudi u eurozonu i evropski šengenski prostor bez pasoša prošle godine.

Ali, kako navodi AFP, sa prosječnom mjesečnom platom od 1.240 evraž, zemlja je i dalje jedna od najsiromašnijih u EU.

Plenković je više puta optuživao Milanovića da je „proruski” orijentisan zbog njegovih kritika na račun EU podške Ukrajini protiv ruske invazije i predsjednikovog protivljenja obučavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, koja je članica NATO-a.

Milanović, koji je osudio rusku kampanju u Ukrajini, tvrdio je da je štitio hrvatske interese i nastojao da spriječi „uvlačenje zemlje u rat”.

Senat odbacio optužbe protiv člana Bidenovog kabineta i završio suđenje

Senatori polažu zakletvu na suđenju po optužnici za opoziv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa. (Foto: Senate Television via AP)
Senatori polažu zakletvu na suđenju po optužnici za opoziv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa. (Foto: Senate Television via AP)

Američki Senat odbacio je sve optužbe u okviru procesa opoziva sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa, čime su okončani napori republikanaca u Predstavničkom domu da smijene člana kabineta predsjednika Joea Bidena zbog situacije na granici SAD i Meksika.

Glasanjem da se optužbe odbace, suđenje Mayorkasu u Senatu je završeno prije iznošenja argumenata. Senatori su, sa 51 glasom ZA i 48 protiv i 51 naprema 49, odvojeno izglasali odbacivanje dvije tačke optužnice navodeći da su neustavne. Glasalo se po partijskoj liniji - sve demokrate su glasale da se odbace optužbe.

Mayorkas je bio optužen za "namjerno i sistematsko odbijanje da poštuje zakon" i za "kršenje povjerenja", ocjenama da je granica bezbjedna.

Na suđenju u Senatu, ulogu porotnika imali su senatori koji su u srijedu za to položili zakletvu. Demokrate, koje imaju većinu u gornjem domu američkog Kongresa, željele su da se suđenje okonča prije početka iznošenja argumenata.

Lider demokrata Chuck Schumer najavio je na početku procesa u srijedu da će preduzeti poteze da se odmah odbace optužbe, tvrdeći da dvije tačke optužnice o opozivu, koju su proslijedili republikanci, "ne ispunjavaju visoki standard teških krivičnih djela i prestupa" zbog kojih je prema ustavu predviđena smjena zvaničnika u Kongresu. Ocijenio je i da bi mogao da bude uspostavljen opasan presedan.

"Senatori bi trebalo da odbace optužbe zarad integriteta Senata i da se zaštiti proces opoziva za one rijetke slučajeve kada je zaista neophodan", rekao je on na početku sjednice.

Republikanci su tražili da se održi puno suđenje Mayorkasu, ali nisu uspjele da spriječe brzi kraj.

Lider republikanske manjine Mitch McConnell rekao je da historija neće "povoljno suditi o ovom trenutku" i da proces opoziva ne smije da se zloupotrebljava i zaobilazi.

Predstavnički dom je Mayorkasa opozvao u februaru, tijesnom većinom, zbog načina na koji je rješavao situaciju na granici. Optužili su ga da je "namjerno i sistematski" odbijao da primijeni zakone o imigraciji. To je bio prvi put za gotovo 150 godina da je opozvan jedan član kabineta.

Optužnica je u utorak proslijeđena Senatu, a republikanski kongresmeni zaduženi za opoziv su je naglas pročitali senatorima.

Odbacivanje optužbi protiv Mayorkasa, bez prilike da republikanci iznesu argumente u prilog smjeni člana Bidenove administracije, predstavlja poraz za republikanske kongresmene koji imaju većinu u donjem domu Kongresa, kao i za predsjedavajućeg Mikea Johnsona kojem je opoziv jedan od prioriteta.

Imigracija je jedno od glavnih pitanja za birače uoči predsjedničkih izbora u novembru, a republikanci optužuju predsjednika Bidena za rekordan broj ilegalnih prelazaka granice od više od 2 miliona protekle dvije godine.

Demokrate odbacuju optužbe i navode da su republikanci trebalo da podrže kompromis postignut u Senatu čiji cilj je bio da se smanji broj migranata koji nelegalno ulaze u SAD.

Za smjenu Mayorkasa bila je potrebna podrška dvije trećine senatora. Demokrate imaju većinu u Senatu, 51 naprema 49, i bile su ujedinjene protiv opoziva koji nije podržao ni jedan demokratski član Predstavničkog doma.

Suđenje o opozivu Mayorkasu bilo je treće za pet godina. Demokrate su dva puta opozvale bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, zbog Ukrajine i napada njegovih pristalica na Capitol, ali je oba puta oslobođen optužbi u Senatu.

Tokom drugog procesa, svi republikanski senatori - osim njih petero - glasalo je da se okonča suđenje, tvrdeći da je neustavno zato što je Trump već napustio položaj predsjednika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG