Linkovi

Historičari o značaju drugog suđenja Trumpu: Nacija mora da se suoči sa činjenicama


ARHIVA - Pristalice predsjednika Donalda Trumpa upadaju u zgradu Kongresa, 6. januara 2021.

Status Donalda Trumpa kao jedinog američkog predsjednika koji je opozvan dva puta - možda će biti njegovo trajno naslijeđe, mnogo drugačije od onog kako je mogao da bude pamćen da nije došlo do pobune njegovih pristalica kod Capitola 6. januara.

Predsjednička historičarka Barbara Perry ističe da je, uprkos Trumpovoj reputaciji za rušenje normi, rasizam i vrijeđanje ljudi na internetu, bivši predsjednik ispunio mnoga obećanja koja je dao u predizbornoj kampanji 2016.

Možda više od većine predsjednika, on je ostvario svoja obećanja”, kaže Perry, direktorica predsjedničkih studija u Centru Miller pri Univerzitetu Virginije.

„Smanjio je poreze za bogate. Ograničio je i smanjio federalnu regulativu. Postavio je konzervativce - više od 200 federalnih sudija - u niže, savezne sudove i troje konzervativnih članova Vrhovnog suda. Primjenjivao je čvrste taktike prema Kini. Sagradio je dio zida na južnoj granici i pokušao, pa i uspio, da smanji ilegalnu imigraciju.”

Bivši predsjednik Trump maše pristalicama iz svog automobila po dolasku u Mar a Lago na Floridi, na dan inauguracije novog predsjednika Bidena 20. januara 2021.
Bivši predsjednik Trump maše pristalicama iz svog automobila po dolasku u Mar a Lago na Floridi, na dan inauguracije novog predsjednika Bidena 20. januara 2021.

Predviđati danas kako će historičari gledati na 45. predsjednika za nekoliko decenija je rizičan poduhvat. Perspektiva se mijenja tokom vremena. Pa ipak, Perry i drugi stručnjaci koji proučavaju politiku saglasni su da će Trumpovo suđenje za podsticanje pobune, koje počinje u ove sedmice, vjerovatno baciti sjenku na njegova najveća ostvarenja kao predsjednika.

U knjigama historije, Trump će se prije svega pominjati kao jedini predsjednik u historiji koji je formalno optužen i kome je suđeno za podsticanje pobune protiv sopstvene vlade.

Historijsko suđenje

Predstavnički dom je opozvao 74-godišnjeg, sada bivšeg predsjednika 13. januara, optuživši ga za podsticanje pobune tokom govora pristalicama koji je održao 6. januara, prije upada u Capitol.

Trumpove pristalice su željele da spriječe članove Kongresa da na zajedničkom zasjedanju potvrde pobjedu Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. Među izgrednicima su bili članovi desničarskih grupa koje prihvataju teorije o superiornosti bjelačke rase.

„To je mrlja na njegovoj biografiji i, ukoliko bude osuđen, biće to ozbiljna crna mrlja”, kaže Susan Low Bloch​, profesorica ustavnog prava na Univerzitetu Georgetown. „To će imati ogroman uticaj na njegov život jer neće moći da se ponovo kandiduje. Imaće značaj za njegove pristalice jer neće moći da glasaju za njega. I mislim da će to biti upozorenje budućim vladinim zvaničnicima da ne učestvuju u pobunama.”

Bloch priznaje da je malo vjerovatno da će se dovoljno republikanaca u Senatu pridružiti demokratama da osude bivšeg predsjednika. Potrebni su glasovi ukupno 67 senatora - dvije trećine Senata - da bi Trump bio osuđen. Međutim, 45 republikanaca u Senatu je već glasalo da suđenje ni ne treba da bude održano, što je nagovijestilo kako će glasati na suđenju.

Trump će takođe biti prvi predsjednik kome je suđeno nakon što je napustio položaj. Međutim, istaknute demokrate smatraju da on mora da odgovara.

„Trumpu mora da se sudi i da bude osuđen kako nijedan budući predsjednik ne bi pomislio da je podsticanje pobune prihvatljivo", izjavila je predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi.

Opoziv

Opoziv je najozbiljnija mjera koja može da se preduzme protiv predsjednika koji je prekršio pravila svog položaja. Ako bude osuđen, može da bude smijenjen s položaja ili diskvalifikovan da se u budućnosti bavi politikom. Samo trojica predsjednika u historiji Amerike su opozvana: Andrew Johnson​ 1868. godine, Bill Clinton 1998. godine, i Trump 2019. i 2021. godine. Tri od ta četiri opoziva su se dogodila u posljednje 23 godine. Nijedan predsjednik nikada nije osuđen.

Susan Low Bloch svjedočila je pred Odborom za pravosuđe u Predstavničkom domu uoči opoziva Billa Clintona. Bila je jedina žena u komisiji od 19 pravnih eksperata. Iako vjeruje da je postupak Trumpovog opoziva bio opravdan, upozorava da opoziv ne bi trebalo da se suviše liberalno koristi kao političko oružje ili simbolična opomena, jer se plaši da bi to moglo da umanji snagu opoziva kao pravnog sredstva.

Andrew Johnson, Bill Clinton i Donald Trump
Andrew Johnson, Bill Clinton i Donald Trump

„To ne bi smjelo da bude ono što ja zovem 'skerletnim slovom' (simbolom srama). Treba da se koristi samo kada postoje ozbiljni razlozi da se predsjednik smijeni, ili, u ovom slučaju pošto je već napustio položaj, ako želite da ga spriječite da se ponovo kandiduje. To je jedini razlog za opoziv. Ako ga koristite za bilo šta ispod tog nivoa, onda devalvirate značaj opoziva.”

Historijski značaj i posljedice toga što je jedan američki predsjednik opozvan dva puta a suđeno mu je nakon što je napustio položaj - procijenjivaće se decenijama. Ali historičari već razmatraju ozbiljnost događaja 6. januara i smatraju da je potrebno nacionalno suočavanje sa činjenicama poslije napada na Capitol, da bi se izbjegle razorne dugoročne posljedice.

„Mislim da je važno istaći da ovo nije samo drugi opoziv, ovo je zemlja koja se nosi sa traumatičnom, političkom erupcijom”, kaže Timothy Naftali​, profesor historije i javne službe na Univerzitetu New Yorka. „Ovo je prvi put u našoj historiji da se aktuelnom predsjedniku sudilo za opstrukciju mirnog prenosa vlasti.”

Trump je aktivno osporavao rezultate izbora 2020. godine, tvrdeći da je izgubio zbog rasprostranjene krađe glasova i korupcije izbornih zvaničnika. Međutim, njegov sekretar za pravosuđe William Barr potvrdio je da Sekretarijat za pravosuđe nije pronašao nikakve dokaze rasprostranjene krađe glasova koja je mogla da utiče na ishod izbora. Senator Mitch McConnell, u tom trenutku lider republikanske većine u Senatu, takođe je rekao da nije vidio dokaze da su milioni ljudi ilegalno glasali, kao što je Trump više puta tvrdio.

Međutim, satima poslije napada na Capitol, 147 republikanaca - osmero senatora i 139 članova Predstavničkog doma - glasalo je za to da se ponište izborni rezultati.

„U Kongresu nikada nije načinjen ozbiljan pokušaj da se ponište izbori”, podsjeća James Grossman​, izvršni direktor Američkog udruženja historičara. „To je neobično. To se nikada ranije nije dogodilo, takvo preispitivanje legitimnosti izbora od strane ljudi iz stanke čiji su lideri i izabrani zvaničnici sami izjavili da su izbori bili pravedni i pošteni.”

„Kada se to spoji sa pobunom, sa upadom ljudi u Capitol, jasno je da imamo veliki broj Amerikanaca koji su otuđeni od političkih institucija koje čine našu demokratiju.”

Pobuna

Posljednji značajni poremećaj rada američkog Kongresa dogodio se 1861. kada su južnjački senatori napustili svoja mjesta pred početak građanskog rata. Predsjednik Abraham Lincoln kandidovao se na osnovu platforme koja se protivila širenju ropstva na tlu Amerike. Nakon što je izabran 1860. godine, Lincoln je odbacio svaki kompromis koji bi doveo do toga da se južne države otcijepe od ostatka zemlje.

Najmanje 620.000 Amerikanaca je poginulo u građanskom ratu. Kada se sukob završio, Jefferson Davis​, lider Konferacije, optužen je za izdaju i uhapšen. Međutim, nikada mu nije suđeno i izašao je iz zatvora poslije dvije godine.

25. decembra 1868. godine, predsjednik Andrew Johnson - koji je postao predsjednik poslije Lincolnovog ubistva - pomilovao je sve bivše vojnike Konfederacije koji su se borili protiv Sjedinjenih Država. ​Neki od njih su postali tvorci zakona Jima Crowa - kojima je legalizovana rasna segregacija.

„Zbog toga što je realnost građanskog rata gurnuta pod tepih, južnim državama se otvorila prilika da uvedu formu aparthejda koja je trajala sve do sredine 1960-ih", kaže Timothy Naftali, koji je takođe bivši direktor predsjedničke biblioteke Richarda Nixona, gdje je nadgledao instalaciju izložbe o Watergateu i jedinom predsjedniku u američkoj historiji koji je podnio ostavku.

1877. Kongres je riješio spor oko predsjedničkih izbora tako što je postigao dogovor koji je doveo do kraja ere rekonstrukcije i do obnavljanja ideje bjelačke superiornosti na jugu - sve u ima jače političke unije.

„Rekonstrukcija je odbačena kroz terorizam bjelačkih nacionalista i većina historičara bi se saglasila sa tim”, kaže James Grossman. „Međutim, bilo je potrebno mnogo vremena da to prepoznamo.”

Znak "Ovdje nema mjesta mržnji" postavljen je ispred statue generala Konfederacije Roberta E. Leeja pred protest "Ujedinjene desnice" u Charlottevilleu u Virginiji 2017. godine.
Znak "Ovdje nema mjesta mržnji" postavljen je ispred statue generala Konfederacije Roberta E. Leeja pred protest "Ujedinjene desnice" u Charlottevilleu u Virginiji 2017. godine.

Američki historičar ističe da greške koje su se dogodile poslije građanskog rata pokazuju da je pogrešno pokušavati da se nacija ujedini bez stvarnog razumijevanja i priznanja onoga što je dovelo do njenog cijepanja.

„U 19. vijeku, nacija je, prema nekima, zaliječila svoje rane i postigla prividno jedinstvo time što je žrtvovala prava crnih Amerikanaca”, navodi Grossman. „Ne možemo da to ponovo uradimo.”

Put ka pomirenju

Američka historija pokazuje da nacija plaća skupu cijenu kada se rasisti ojačaju ili im se izlazi u susret, umjesto da budu osuđeni, posramljeni i izopšteni.

Otklanjanje štete koja je nanijeta upadom u Capitol zahtijevaće veće razumijevanje o stepenu rizika koji je postojao 6. januara. Naftali vjeruje da put ka pomirenju vodi kroz istinu i postavljanje temelja za efikasno suzbijanje domaće terorističke prijetnje pristalica bjelačke superiornosti.

„Priča je sada mnogo veća od Donalda Trumpa”, kaže on. "Priča je kako se mi, kao nacija, ponašamo da bismo uvjerili milione Amerikanaca da su slijedili lažnog proroka, i da su povjerovali u pogled na svijet koji je jedna toksična besmislica? Ne mislim da će suđenje jednom čovjeku, niti primjena jednog ustavnog amandmana, postići rješenje tog mnogo većeg problema.”

Budući da vatrene Trumpove pristalice vjerovatno nikada neće vjerovati demokratama, na republikanskim zvaničnicima i uticajnim ljudima stranke je sada da preuzmu vodeću ulogu u smirivanju strasti i postepeno preusmjeravanju zemlje od polarizacije, ističe Naftali.

„Izazov za republikance je da prihvate da je 6. januar bio prijetnja našem ustavnom poretku i da objasne zbog čega je nasilno neslaganje sa vlastima ilegalno i neprihvatljivo i zbog čega ono nije zaštićeno Prvim amandmanom”, kaže historičar. „Za to je potrebno vrijeme ali i deradikalizacija dijela Republikanske partije.”

Barbara Perry kaže da je demokratija ugrožena kada ekstremizam uzme maha.

„Većina Amerikanaca je u sredini političkog spektra. Da, imamo ekstreme ali oni su, tipično, manjina. I obično centar izdrži opterećenje a tako se drži i naša demokratija”, kaže ona. „Sudija (Vrhovnog suda Sandra Day​) O'Connor je govorila da demokratija nije genetska stvar, da svaku novu generaciju morate da učite o njoj, šta znači, kako se živi u njoj, kako se upravlja u demokratiji i kako da se bude dio nje.”

XS
SM
MD
LG