Linkovi

Aktuelno

Zapadni mediji: Dogovor Putina i Erdogana mijenja dinamiku odnosa snaga u Siriji

Syrian displaced families, who fled violence after the Turkish offensive in Syria, receive aid in Bardarash refugee camp on the outskirts of Dohuk, Iraq Oct. 22, 2019.

Dogovor predsjednika Rusije i Turske, Vladimira Putina i Recepa Tayyipa Erdogana o kontroli nad sjeveroistokom Sirije uz granicu s Turskom zacementirao je ulogu Rusije kao glavne sile u Siriji i pojačao njen značaj na Bliskom istoku, dok slabi uticaj SAD, pišu svjetski mediji.

'Istorijski dogovor'

Tokom maratonskog sastanka Putina i Erdogana postignut je, kako su rekli, "istorijski" dogovor o vojnoj akciji protiv Kurda na sjeveru Sirije, navodi BBC.

Dogovor je u suštini, ocjenjuje britanski servis, podijelio vojnu kontrolu nad regionom između Rusije i Turske, popunjavajući prazninu nastalu iznenadnim povlačenjem američkih vojnika po nalogu predsjednika SAD Donalda Trumpa.

Turska je poslije povlačenja trupa SAD sa sjeveroistoka Sirije pokrenula ofanzivu protiv snaga sirijskih Kurda, koje smatra terorističkom grupom. Poslije toga, navodi BBC, Turska i Rusija su imale trupe u oblasti oko granice, a prema novom dogovoru, zajednički će patrolirati uz granicu, čime je promijenjena dinamika odnosa snaga u toj oblasti.

Dogovor je postignu uoči isticanja primirja između kurdskih boraca i turskih snaga, koji je postignut uz posredovanje SAD. Kurdske Narodne zaštitne jedinice (YPG) su saopštile da su ispunile uslove primirja, a prema novom dogovoru Turske i Rusije, kurdski borci su dobili dodatno vrijeme za povlačenje. Od podneve u srijedu, kurdski borci će imati 150 sati da odu iz takozvane "sigurne zone" – pojasa dubokog 30 kilometara od granice Turske i Sirije.

Ujedinjene nacije su saopštile da je više od 176.000 ljudi, uključujući skoro 80.000 djece, raseljeno u protekle dvije nedelje sa sjeveroistoka Sirije gdje živi oko tri miliona ljudi. Prema podacima sirijske Opservatorije za ljudska prava, tokom turske ofanzive je ubijeno oko 120 civila, 259 kurdskih boraca, 196 sirijskih pobunjenika koje podržava Turska i sedam turskih vojnika. Turski zvaničnici kažu da je 20 civila ubijeno u napadima YPG-a na turskoj teritoriji.

Cementiranje uticaja

Russian President Vladimir Putin, right, and Turkish President Recep Tayyip Erdogan pose for a photo during their meeting in the Bocharov Ruchei residence in the Black Sea resort of Sochi, Russia, Tuesday, Oct. 22, 2019.
Russian President Vladimir Putin, right, and Turkish President Recep Tayyip Erdogan pose for a photo during their meeting in the Bocharov Ruchei residence in the Black Sea resort of Sochi, Russia, Tuesday, Oct. 22, 2019.

Dogovor iz Sočija će zapečatiti uticaj Rusije i Turske u Siriji, s prazninom koja je ostala iza odlaska američkih trupa posle naloga predsjednika SAD Donalda Trumpa, ocjenjuje Associated Press.

Putin i Erdogan su objavili dogovor poslije šest sati razgovora i razmatranja mapa Sirije, ukazuje AP, dodajući da će ishod transformisati mapu sjeveroistoka Sirije, ostavljajući Tursku s isključivom kontrolom jednog dijela na sredini granice, dok će ostatak kontrolisati Turska, Rusija i sirijska vlada.

U pojas 30 kilometara od granice odmah će ući snage ruske i sirijske vlade kako bi osigurale da se kurdski borci povuku iz te oblasti, a kada istekne rok od 150 sati, rusko-turske snage će patrolirati u pojasu od 10 kilometara od granice.

Turska će zadržati kontrolu u središnjem dijelu granice dugom 120 kilometara i dubokom 30 kilometara koji je zauzela u invaziji poslije 9. oktobra, navodi AP, ukazujući da su se s te teritorije povukli kurdski boci prema uslovima primirja kojem su posredovale SAD. Ankara planira da tamo razmjesti većinu od 3,6 miliona sirijskih izbeglica.

Dogovor Putina i Erdogana je zacementirao uloge Rusije i Turske kao glavnih stranih aktera u sirijskom sukobu, s ojačanom pozicijom Moskve pošto je Truamp ranije ovog mjeseca najavio povlačenje američkih trupa sa sjevera te zemlje, ojcenjuje agencija France-Presse.

Turski napad na kurdske položaje poslije povlačenja SAD, ukazuje AFP, izazvao je nezadovoljstvo na Zapadu i optužbe Kurda o izdaji, pošto su kurdske snage bile ključne u borbi protiv terorističke organizuje tzv. Islamske države u Siriji.

Uprkos tome što su na suprotnim stranama u sirijskom sukobu, Turska i Rusija su sarađivale u pronalaženju rješenja za ovaj rat. Ankara kaže da su YPG "teroristički" ogranak Kurdske radničke partije koja vodi pobunu u Turskoj od 1984. i koju pored Ankare i SAD i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.

Dogovor podvlači vrtoglave promjene u Siriji otkada je Trump najavio povlačenje američkih trupe prije dvije nedelje, ocjenjuje Reuters.

Dogovor takođe dozvoljava povratak Asadovih snaga na granicu zajedno s ruskim trupama, čime bi bili zamijenjeni Amerikanci koji su godinama patrolirali regionom pored bivših kurdskih saveznika.

Rusija i Turska su saopštili da će ruska vojna policija i sirijske pogranične snage početi da uklanjenju YPG iz oblasti blizu turske granice.

Prema dogovoru, ukazuje Reuters, dužina granice odakle će YPG morati da se povuče je tri puta veća nego prema pređašnjem dogovoru SAD i Turske, čime je pokrivena većina teritorije koju je Turska željela da bude uključena.

Poslije šest sati razgovora, Putin je izrazio zadovoljstvo odlukom koju je opisao kao "veoma važnu, ako ne sudbonosnu, u rješavanju prilično napete situacije koja se razvila na sirijsko-turskoj granici". Erdogan je rekao da može prihvatiti prisustvo sirijskih trupa u toj oblasti, sve dok u njoj nema YPG.

Turska je podržavala pobunjenike protiv Asada, ali je, ukazuje Reuters, odustala od čestih poziva da on podnese ostavku. Ankara održava tajne kontakte s Damskom, dijelom preko Rusije kako bi se izbjegao direktan sukob na sjeveroistoku Sirije, rekli su turski zvaničnici, mada je u javnosti ostaje neprijateljstvo dvije vlade.

Dogovor se smatra dobrom viješću za Ankaru i lošim ishodom za kurdske snage, a takođe cementira novu ulogu Moskve kao primarne sile na Bliskom istoku dok opada uticaj SAD u regionu, takođe ocjenjuje Guardian.

U pograničnoj zoni će, objašnjava britanski list, sada biti turske snage, sirijski pobunjenici i vojnici Asadovog režima, dok će Rusijom biti jedina sila koja će pregovarati među njima.

Erdogan je u obraćanju novinarima s Putinom poslije razgovora pozdravio sporazum kao "istorijski dogovor". Ankara će biti zadovoljna što je Moskva ubedila Damask da prepusti kontrolu nad dijelom teritorije na sjeveroistoku. Zauzvrat, dodaje Guardian, Moskva je izgleda dobila obećanje Turske da će Ankara poštovati sirijski suverenitet i teritorijalni integritet.

Rezultat dugogodišnje strategije

A convoy of U.S. vehicles is seen after withdrawing from northern Syria, in Erbil, Iraq, Oct. 21, 2019.
A convoy of U.S. vehicles is seen after withdrawing from northern Syria, in Erbil, Iraq, Oct. 21, 2019.

Sastanak predsjednika Rusije i Turske je djelovao kao kulminacija višegodišnje Putinove strategije da iskoristi podjele na Zapadu kako bi izgradio bliže veze sa Turskom – članicom NATO-a i ključnim saveznikom SAD – i povećao uticaj Moskve na Bliskom istoku, ocjenjuje New York Times.

Razgovori su takođe istakli gubitak američkog uticaja u danima otkad je Trump naredio povlačenje američkih trupa sa sjeveroistoka Sirije, ističe liberalni njujorški list.

S druge strane, s neodlučnim pristupom SAD i Zapadne Evrope u Siriji, Rusija sad poručuje da se, mada nema ekonomsku moć Zapada, može računati na njenu riječ.

Putin i Erdogan su šest sati razgovarali kako će oni i drugi regionalni akteri podijeliti kontrolu nad Sirijom, zemljom razorenom osmogodišnjim građanskim ratom. Pregovori su, ističe New York Times, završeni Putinovom pobjedom – ruske i turske trupe će zajednički kontrolisati veliki prostor bivše kurdske teritoje na sjeveru Sirije, što cementira brzo širenje ruskog uticaja u Siriji nauštrb Washingtona i njegovih bivših kurdskih saveznika.

Dok je Trump doveo u pitanje američka savezništva i razmještanje snaga širom svijeta, Rusija kao i Kina, pokazuje mišiće, željna da popuni vakuum koji su ostavile izolacionističke SAD, ocjenjuje list, dodajući da je Putin postao dominantna snaga u Siriji i glavna uticajna sila šire na Bliskom istoku.

I sve je očiglednije da će Rusija, koja je spasila vladu predsjednika Bašar al-Asada brutalnim vazdušnim udarim proteklih četiri godine, biti arbitar ravnoteže snaga u Siriji. Taj status je, kako navodi list, pokazan brzo organizovanom posetom Erdogana u Putinovu rezidenciju u Sočiju.

Dok se SAD povlače, Rusija je bila ta čiji je pristanak bio potreban Erdoganu da bi konsolidovao i povećao dobitke u ofanzivi koju je pokrenuo poslije odlaska američkih vojnika.

See all News Updates of the Day

Šta je realnost – Banjaluka ljudskog ili mrkog lica?

Banja Luka

Ključna lokalna pitanja u najvećem gradu Republike Srpske i dalje su neriješena, smatraju predstavnici gradskog odbora PDP-a. Dok prvi čovjek grada Banjaluke Igor Radojičić uveliko realizuje najavljeni 'veliki investicijski ciklus' vrijednosti nekoliko desetina miliona maraka pod nazivom „Banja Luka se gradi“, prestavnici PDP-a smatraju da se realni problemi i dalje drže „pod tepihom“, a razne akcije Gradske uprave služe da se građani ubijede da u Banjaluci „teče med i mlijeko“.

Predstavnici GO PDP i građani Banja Luke
Predstavnici GO PDP i građani Banja Luke

„Nismo protiv toga da Banjaluka bude prepoznatljiva na svjetskoj mapi i da se razvija kultura, ali mislimo da treba posložiti prioritete. Zašto imamo probleme u Centru za socijalni rad? Šta je bilo sa aferama u gradskim vrtićima? Ko je izvršio određena ubistva i zašto određene istrage stoje? Prioriteti su da građani znaju kakvo je stanje bezbjednosti i šta se dešavalo u prošlosti. Da li je sađenje cvijeća važnije od odgovora na pitanja koja smo imali tokom cijele prošle godine?“, pita se Saša Čekrlija, potpredsjednik GO PDP-a.

Predstavnici ove političke partije ističu da se građani prigradskih banjalučkih naselja i dalje suočavaju sa osnovnim problemima kao što su nedostatak kanalizacije i vodosnabdijevanje, a da je Gradska uprava odštampala 50 000 primjeraka časopisa „Banjaluka“ koji su podijeljeni građanima da ih ubijede kako se Banjaluka gradi i razvija.

„Nismo dobili odgovor koliko je to koštalo građane Banjaluke, ali je definitivno sve koštalo preko 50 000 KM. Tim novcem pojedinim naseljima u Banjaluci može da se riješi vodosnabdijevanje, kanalizacija ili pješački prelaz. Mi smo protiv toga da se javna sredstva građana koriste u promociju, štampanje letaka i časopisa koji se onda dijele da se Banjalučani ubijede kako se Banjaluka razvija i napreduje“, kaže Draško Stanivuković, predsjednik GO PDP-a.

iz časopisa Banjalučka realnost
iz časopisa Banjalučka realnost

Upravo ovo je bio razlog da gradski odbor PDP-a, kao odgovor na časopis Gradske uprave, odštampa časopis „Banjalučka realnost“ koji će u narednih nekoliko dana na Trgu Krajine dijeliti građanima Banjaluke.

„Realnost je da 60 posto stanovnika grada nema kanalizaciju, a da preko 30 posto nema vodu. Vrbas je postao kanalizacija. Njihova kampanja 'Banjaluka ljudskog lica' u našem časopisu je predstavljena kao 'Banjaluka mrkog lica' - ovdje su građani deložirani iz svojih domaćinstava, brutalno su pretučeni na ovom Trgu, napadnuti i danas nemaju mogućnost da se okupe i da kažu ono što misle“, rekao je Stanković.

Pored toga što se, kako kaže, na realne probleme građana ne obraća pažnja, neracionalno se troši i novac tih istih građana.

„Mještani Kuljana, najbrže rastućeg naselja u našem gradu, nemaju ambulantu, vrtić, mjesnu zajednicu, dječije igralište, svoju školu, put, kanalizaciju i rasvjetu. To je naselje sa 6000 stanovnika i to je banjalučka realnost“, ističe Stanivuković.

Među građanima Banjaluke koji su se zatekli na Trgu Krajine tokom podijele časopisa „Banjalučka realnost“ bilo je onih koji smatraju da Banjaluka i treba da se gradi, ali ne žele da pričaju o politici. Oni malo hrabriji koji su odgovarali na novinarska pitanja kažu da je Banjaluka davno izgubila svoj epitet: „Svi oni koji dođu samo kažu ovo je moje i počnu tu da grade. Ima većih prioriteta koji bi mogli da se urade, ali ovoj vlasti su izgleda prioritet samo oni i njihovi“.

Banja Luka
Banja Luka

Šta zapravo koči napredak u Banjaluci?

Predstavnici Rekreativne zone Banjaluka dugo godina su se borili da najljepše izletište iznad Banjaluke Šehitluci/Banj brdo zaista ostane rekrativna zona svih građana. Nakon brojnih okupljanja građana, koji su jasno iznijeli svoje zahtjeve, iz borbe su izašli kao pobjednici.

„Aktuelna Gradska uprava je solidno odgovorila na zahtjeve građana. Popravio se kontakt sa građanskom inicijativom, odustalo se od priče puštanja saobraćaja i uradile su se određene stvari koje smo predlagali, kao što to je npr. uvođenje organizovanog prevoza. Uglavnom prihvatila se ideja rekreativnih zona grada koje sada treba kvalitetno rješavati, ali naravno to ne treba da bude poseban prioritet grada. Ono što treba biti prioritet je rješavanje infrastrukturalnih problema“, smatra Goran Pivašević, član Rekreativne zone i jedan od najangažovanijih banjalučkih aktivista.

On ističe da ima pozitivnih primjera na izgradnji saobraćajnica i mostova, ali da to ne treba doživljavati kao senzaciju, jer Grad to i treba da radi.

„U tom pogledu dobra je odluka u vezi sa izgradnjom novih mostova koji stvarno trebaju biti prioritet u gradu, jer smo svi vidjeli šta znači kada se suočite sa problemom da vam je most potpuno propao kao što je to bio slučaj sa Zelenim mostom. Dobro je i što se radi na izgradnji saobraćajnica duž naselja sa većim brojem stanovnika kao što su Priječani i Motike“, kaže Pivašević, ali ističe da Grad, ipak, mora uraditi ozbiljan preokret u strategiji razvoja saobraćaja ili ćemo se vremenom morati suočiti sa još većim kolapsom u gradu, bez obzira na izgrađenu saobraćajnu infrastrukturu, mostove, kružne tokove i sl.

Iako ima pozitivnih pomaka, kada se sve sumira, prema njegovom mišljenju, generalna kočnica bilo kakvog ozbiljnog napretka je partokratija koja vlada ne samo u okvirima Grada Banjaluka, nego generalno u našem društvu i u regionu.

„Kroz ovakav uticaj stranaka sve je manje stručnosti u radu, a sve je više formalnosti. I to nam već dolazi na naplatu. Sve više građana napušta ove prostore, ne više samo zbog novca, već zbog toga što ne osjećaju sigurnost u svom životu u kojem ne vide više ni jedan jasan cilj za kojim bi mogli krenuti. Zato ovaj problem partokratije treba biti primaran za rješavanje, jer ako se on ne riješi džaba nam je sve ostalo“, zaključuje Pivašević.

Bihać: Mali broj ljudi na anti-imigrantskim protestima

U prihvatnim centrima za migrante i izbjeglice kod Bihaća i Velike Kladuše situacija je neprpmijenjena, bez posebnih sigurnosnih mjera ili zabrana ulaska i izlaska, koje su bile najavljene.

Ispred privremenog prihvatnog centra "Bira" u Bihaću počeo je protest građana koji nose transparente sa natpisima "IOM go home" i "Free Bihać".

Okupilo se oko 200 osoba, ali, kako javlja dopisnica Radija Slobdna Evropa (RSE), građani još pristižu.

Demonstranti kažu da su nezadovoljni su reakcijom nadležnih organa Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine, kada je riječ o migrantskoj krizi u Unsko-sanskom kantonu.

Traže zatvaranje prihvatnog kampa "Bira", odnosno izmještanje izbjeglica i migranata na neku lokaciju van urbanog dijela grada.

Nesmetano kretanje

U prihvatnom centru za migrante i izbjeglice "Miral" kod Velike Kladuše petak protiče uobičajeno. Migranti, njih oko 600, koliko ih je smješteno ovdje nesmetano uzlaze i izlaze iz centra.

Dopisnica Radija Slobodna Evropa Azra Bajrić javlja kako su joj iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), potvrdili da nisu dobili nijednu novu uputu vezanu za izmještanje ili ograničavanje kretanja migranata.

Ispred "Mirala" nema policajca, a u blizini centra nalazi se desetak migranata koji nemaju smještaj.

Slična situacija je i u prihvatnom kampu "Bira" u Bihaću, gdje je smješteno oko 1.800 izbjeglica i migranata.

Kako javlja dopisnica Radija Slobodna Evropa Dženita Duraković, ispred kampa "Bira", kao i prethodnih dana, je redovna policijska patrola i grupa migranata vraćenih iz Hrvatske, koja želi dobiti smještaj u kampu.

U petak su trebale početi nove mjere koje podrazumijevaju ograničeno kretanje, ali i prihvat u centre "Bira" i "Miral", kojima danas ističe i ugovor o smještaju. Odluku je donijela Operativna grupa za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom prije dva dana.

Ovakva odluka donesena je nakon sastanka Operativne grupe u srijedu, a zbog, kako su naveli, pogoršane sigurnosne i higijensko epidemiološke situacije u kojoj se nalaze građani USK, te sve većeg priliva migranata u ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Prema evidencijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a) USK, na ovom području je trenutno oko 5.200 migranata i izbjeglica.

Ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić najavio je u srijedu, nakon sastanka, da će migrantima i izbjeglicama u potpunosti biti ograničeno kretanje.

Prema toj odluci, izvan "Bire" i "Mirala" moći će da se kreću samo oni koji žele okušati sreću i krenuti rutom prema državnoj granici u namjeri da uđu u Hrvatsku.

Kako bi osigurali migrantima smještaj, a pod pritiskom međunarodnih organizacija, Vlada Federacije BiH odlučila je na telefonskoj sjednici da ustupi na korištenje Ministarstvu sigurnosti BiH kasarnu Ljubače kod Tuzle i kasarnu Blažuj, u okolini Sarajeva.

Potvrdio je to i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. On je u četvrtak izjavio kako su za migrante i izbjeglice obezbijeđene dvije nove lokacije u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

Protive se i u Ljubačama kod Živinica

Međutim, mještani Mjesne zajednice Ljubače protive se takvoj ideji. Jedan od njih je i Božo Stepić, koji je za Radio Slobodna Evropa rekao kako je vlast donijela odluku bez da ih je iko pitao da li oni to žele.

Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini -
mještanin Ljubača Božo Stepić

"Vlast je vlast i ona je donijela takvu odluku. Mi, mještani Ljubače, nismo saglasni s tim. Shvatamo mi njihovu problematiku, oni su došli ovdje, ne znaju ni gdje su, ni kud su pošli. Ali u cijeloj BiH niko ne želi da ih smjesti u svojoj blizini", kaže Stepić.

Gradsko vijeće Živinica sazvalo je vanrednu sjednicu u petak u 16 sati, kako bi zauzeli stav oko smještanja migranata u kasarnu u Ljubačama.

Nakon odluke Operativne grupe za koordinisanje aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom USK reagovale su i Ujedinjene nacije u BiH (UN BiH). Iz ove međunarodne organizacije apeluju na vlasti u ovom kantonu da ne ograničavaju slobodu kretanja migranata i tražilaca azila, a od državnih vlasti traže da odmah odrede novu adekvatnu lokaciju za prihvat i smještaj migranata.

"UN u BiH u potpunosti prepoznaje nesrazmjerni teret koji imaju vlasti USK i lokalne zajednice pogođene velikim brojem migranata i azilanata bez odgovarajućih sredstava ili rješenja", navodi se u saopćenju, uz napomenu da su "prihvatni centri 'Bira' i 'Miral' uspostavljeni u koordinaciji s Ministarstvom sigurnosti BiH, da ih je Vijeće ministara BiH prepoznalo kao službene privremene prihvatne centre i da, do daljnjeg, ta odluka ostaje na snazi".

Zatražen dodatni nadzor državne granice

Operativna grupa zatražila je od granične policije BiH da vrši dodatni nadzor državne granice i maksimalno angažuje materijalno-tehničke i ljudske resurse kako bi spriječili prisilno i nezakonito vraćanje migranata sa teritorije Hrvatske od pripadnika hrvatskih policijskih agencija. Od Vlade Federacije BiH tražili su da se u saradnji sa Javnim preduzećem (JP) Željeznice Federacije suspenduje linija talgo voza Sarajevo-Bihać-Sarajevo, jer kako navode, tom linijom se USK "dodatno opterećuje migrantima".

Evropski komesar za migracije Dimitris Avramopoulos upozorio je bosanskohercegovačke vlasti na vjerovatnu humanitarnu krizu ove zime zbog loših uslova u prenapučenim migrantskim kampovima i pozvao na zatvaranje privremenog prihvatnog centra "Vučjak" kod Bihaća, koji međunarodne organizacije i humanitarci smatraju neuslovnim.

Spreman novac EU za druge lokacije

Za sada nije poznato ni šta će biti sa skoro 1.000 osoba, koliko ih je trenutno u tom kampu, čije je zatvaranje, pored ostalih međunarodnih institucija, nedavno zatražio i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.

Ranije je Evropska unija pozvala na hitno zatvaranje kampa "Vučjak" u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem, a danas je Delegacija EU u BiH saopštila da je već Dostupan značajan novac za nove lokacije za migrante u BiH, odnosno za "osposobljavanje novih lokacija" za smještaj migranata.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gde je finska ministarka inostranih poslova Tytti Tuppurainen, u ime njene države, predsedavajuće EU, izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini "u velikoj meri nedovoljni".

"Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre", istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

Od 2015. godine do danas Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno, zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno.

Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko-sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

Panel u Washingtonu: U BiH i Srbiji su problem slabe institucije, korupcija i oportunizam

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

U Washingtonu je u organizaciji Centra za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) održan događaj pod nazivom “Odgovorno donošenje politika u BiH i Srbiji” na kojem su učesnici govorili o ekonomskim problemima i politikama u dvije države.

Organizatori kažu da su ove teme izabrali zbog toga što u BiH ni godinu dana nakon izbora nije formirana vlast na državnom nivou, što utiče na razvoj ekonomije, dok ni perspektiva Srbije nije najbolja, imajući u vidu izbore koji će biti održani naredne godine.

„Političari u Srbiji skloni su oportunizmu i radije se bave kratkoročnim popravkama nego održivim i inkluzivnim politikama od kojih svi imaju koristi“, kaže Martina Hrvolova iz Programa za Evropu organizacije CIPE.

Jedan od najčešće spominjanih problema bila su javna preduzeća koja su prezadužena i neefikasna, ali i produžena ruka politike.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanja, kaže da se na javna preduzeća u BiH gleda kao na plijen političkih partija. Dodaje da se ljudi osjećaju frustrirano jer imaju osjećaj da je u javnim preduzećima i institucijama teško naći posao na osnovu sposobnosti i vještina, nego su u prvom planu političke i familijarne veze. Zbog takvih stvari i loše ekonomske situacije mnogi napuštaju BiH.

„Tri osnovna uzroka zbog kojih mladi odlaze su ekonomska situacija, odnosno, nezaposlenost, drugi razlog je nezadovoljstvo javnim uslugama i treći razlog je politička situacija koja je nesigurna, uvijek se priča o prošlosti i novim konfliktima, ljudi jednostavno sa ta tri faktora odluče da napuste državu“, objašnjava Muhović.

Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019
Panel o politikama i ekonomskim problemima u Srbiji i BiH, 13.11.2019

Petar Čekerevac, izvršni menadžer Libertarijanskog kluba LIBEK, kaže da je slično i u Srbiji: „Ljudi odlaze iz Srbije jer su niske plate i životni standard, žele veće plate. Postoje i oni koji zarađuju više od prosečnih zarada i u tom slučaju faktor postaju i neke druge stvari, oni razmišljaju kako se osjećaju u društvu, da li je ovo društvo pravedno, da li politička rasprava ima smisla ili se i dalje bavimo nekim fundamentalnim stvarima koje su odavno trebale biti razrešene. Kažu 'ne mogu ja više da trpim ovo i za manje bih para radio na Zapadu'“.

Sagovornici Glasa Amerike govorili su i o uticaju države na medije. Prema Muhovićevim riječima, političke partije u BiH, preko oglašavanja institucija i javnih preduzeća, utiču na uredničku politiku javnih ali i privatnih medija: „Tu nezavisni mediji imaju veoma malo prostora da dođu oglašivača, do finansijskih mogućnosti i da ostanu nezavisni.“

Čekerevac kaže da i u Srbiji država koristi javna preduzeća da kontroliše medije i utiče na njih. Dodaje da je dio rješenja u uspostavi vladavine prava ali da je problem i u sistemu državnih podsticaja: „Dokle god imate državna preduzeća koja su toliko uticajna, koja svojim budžetima finansiraju i marketinške budžete medija i same medije kupuju, vi ne možete da imate slobodne medije. Vi ćete uvek imati tu vezu između politike i medija.“

Kada se u SAD govori o Balkanu, uglavnom je riječ o uticajima stranih sila, pa organizatori navode da su upravo zbog toga željeli organizovati događaj sa drugačijim fokusom.

„Strani uticaji su mogući samo zbog slabosti u ovim državama, bilo da je riječ o Bosni, Srbiji ili nekoj drugoj državi. Balkan po tome nije jedinstven. Problem su slabe institucije, korupcija i oportunizam. Jer ako se politike u ovim državama formiraju na osnovu toga, onda su stvari zbog kojih su ljudi zabrinuti posljednje za šta političari mare“, kaže Hrvolova.

Učesnici su govorili i o načinima da se ekonomska situacija u BiH i Srbiji popravi.

Čekerevac kaže da je potrebno strpljenje ali da je najvažnija viša stopa ekonomskog rasta: „Pored jakog ekonomskog rasta, za koji je potrebna vladavina prava, niži porez, uređen i jednostavan sistem birokratije i administracija koja je efikasna, moramo da stvorimo kroz vladavinu prava osećaj pravednosti u društvu, jednakog tretmana svih građana, koji još uvek fali.“

„Nama je potrebna porezna reforma koja će rasteretiri porezno opterećenje rada i omogućiti građanima, radnicima veću kupovnu moć. Druga stvar koja nam je potrebna je unapređenje poslovnog okruženja i smanjenje poreskih opterećenja za privatni sektor, kako bi dobili veći zamah i kreirali nova radna mjesta“, kaže Muhović.

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost

Washington: Tri razloga zašto ljudi odlaze u BiH: nezaposlenost, loše javne usluge i politička nesigurnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:37 0:00

Istraga o opozivu predsjednika Trumpa: Pred Kongresom bivša ambasadorka SAD u Ukrajini

Bivša američka ambasadorka u Kijevu pred početak svjedočenja na pretresu u Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma (Foto: Reuters/Jim Bourg)

WASHINGTON - U Odboru za obavještajna pitanja Predstavničkog doma počeo je pretres na kojem svjedočiti Mari Jovanovič, bivša američka ambasadorka u Kijevu, koju je Trumpova administracija smijenila nekoliko mjeseci prije nego što joj je istekao mandat.

Pretres je počeo uvodnim izlaganjima najviše rangiranog demokrate i republikanca u Odboru za obavještajna pitanja.

Predsjedavajući odbora, demokrata Adam Šif rekao je u uvodnom izlaganju da „predsjednik ima veliku moć, ali da ona nije apsolutna i ne smije biti korištena za korupciju“.

„Amerikanci očekuju od predsjednika da autoritet koji su mu dali upotrijebi u korist nacije, a ne da uništava druge kako bi ostvario ličnu ili političku korist“.

Republikanac Devin Nunes kritikovao je demokrate zbog pokretanja istrage o opozivu Trampa i nazvao je "političkom vježbom baziranom na glasinama iz druge i treće ruke".

"Problem sa svrgavanjem predsjednika sa ovakvim dokazima je očigledan. Ali, na tome se bazira cijeli slučaj", rekao je Nunes u uvodnoj riječi.

Njena smjena je, prema iskazima karijernih diplomata, koje su nemoćno posmatrale šta se događa, uslijedila pošto je Trampov lični advokat Rudi Đulijani dobio zadatak da nadzire politiku prema Ukrajini, mimo regularnih kanala Stejt Departmenta, i založio se za njenu smjenu pošto je vidio kao prepreku inicijativi da se Ukrajina navede da pokrene istragu protiv Bajdena.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG