'Istorijski dogovor'
Tokom maratonskog sastanka Putina i Erdogana postignut je, kako su rekli, "istorijski" dogovor o vojnoj akciji protiv Kurda na sjeveru Sirije, navodi BBC.
Dogovor je u suštini, ocjenjuje britanski servis, podijelio vojnu kontrolu nad regionom između Rusije i Turske, popunjavajući prazninu nastalu iznenadnim povlačenjem američkih vojnika po nalogu predsjednika SAD Donalda Trumpa.
Turska je poslije povlačenja trupa SAD sa sjeveroistoka Sirije pokrenula ofanzivu protiv snaga sirijskih Kurda, koje smatra terorističkom grupom. Poslije toga, navodi BBC, Turska i Rusija su imale trupe u oblasti oko granice, a prema novom dogovoru, zajednički će patrolirati uz granicu, čime je promijenjena dinamika odnosa snaga u toj oblasti.
Dogovor je postignu uoči isticanja primirja između kurdskih boraca i turskih snaga, koji je postignut uz posredovanje SAD. Kurdske Narodne zaštitne jedinice (YPG) su saopštile da su ispunile uslove primirja, a prema novom dogovoru Turske i Rusije, kurdski borci su dobili dodatno vrijeme za povlačenje. Od podneve u srijedu, kurdski borci će imati 150 sati da odu iz takozvane "sigurne zone" – pojasa dubokog 30 kilometara od granice Turske i Sirije.
Ujedinjene nacije su saopštile da je više od 176.000 ljudi, uključujući skoro 80.000 djece, raseljeno u protekle dvije nedelje sa sjeveroistoka Sirije gdje živi oko tri miliona ljudi. Prema podacima sirijske Opservatorije za ljudska prava, tokom turske ofanzive je ubijeno oko 120 civila, 259 kurdskih boraca, 196 sirijskih pobunjenika koje podržava Turska i sedam turskih vojnika. Turski zvaničnici kažu da je 20 civila ubijeno u napadima YPG-a na turskoj teritoriji.
Cementiranje uticaja
Dogovor iz Sočija će zapečatiti uticaj Rusije i Turske u Siriji, s prazninom koja je ostala iza odlaska američkih trupa posle naloga predsjednika SAD Donalda Trumpa, ocjenjuje Associated Press.
Putin i Erdogan su objavili dogovor poslije šest sati razgovora i razmatranja mapa Sirije, ukazuje AP, dodajući da će ishod transformisati mapu sjeveroistoka Sirije, ostavljajući Tursku s isključivom kontrolom jednog dijela na sredini granice, dok će ostatak kontrolisati Turska, Rusija i sirijska vlada.
U pojas 30 kilometara od granice odmah će ući snage ruske i sirijske vlade kako bi osigurale da se kurdski borci povuku iz te oblasti, a kada istekne rok od 150 sati, rusko-turske snage će patrolirati u pojasu od 10 kilometara od granice.
Turska će zadržati kontrolu u središnjem dijelu granice dugom 120 kilometara i dubokom 30 kilometara koji je zauzela u invaziji poslije 9. oktobra, navodi AP, ukazujući da su se s te teritorije povukli kurdski boci prema uslovima primirja kojem su posredovale SAD. Ankara planira da tamo razmjesti većinu od 3,6 miliona sirijskih izbeglica.
Dogovor Putina i Erdogana je zacementirao uloge Rusije i Turske kao glavnih stranih aktera u sirijskom sukobu, s ojačanom pozicijom Moskve pošto je Truamp ranije ovog mjeseca najavio povlačenje američkih trupa sa sjevera te zemlje, ojcenjuje agencija France-Presse.
Turski napad na kurdske položaje poslije povlačenja SAD, ukazuje AFP, izazvao je nezadovoljstvo na Zapadu i optužbe Kurda o izdaji, pošto su kurdske snage bile ključne u borbi protiv terorističke organizuje tzv. Islamske države u Siriji.
Uprkos tome što su na suprotnim stranama u sirijskom sukobu, Turska i Rusija su sarađivale u pronalaženju rješenja za ovaj rat. Ankara kaže da su YPG "teroristički" ogranak Kurdske radničke partije koja vodi pobunu u Turskoj od 1984. i koju pored Ankare i SAD i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.
Dogovor podvlači vrtoglave promjene u Siriji otkada je Trump najavio povlačenje američkih trupe prije dvije nedelje, ocjenjuje Reuters.
Dogovor takođe dozvoljava povratak Asadovih snaga na granicu zajedno s ruskim trupama, čime bi bili zamijenjeni Amerikanci koji su godinama patrolirali regionom pored bivših kurdskih saveznika.
Rusija i Turska su saopštili da će ruska vojna policija i sirijske pogranične snage početi da uklanjenju YPG iz oblasti blizu turske granice.
Prema dogovoru, ukazuje Reuters, dužina granice odakle će YPG morati da se povuče je tri puta veća nego prema pređašnjem dogovoru SAD i Turske, čime je pokrivena većina teritorije koju je Turska željela da bude uključena.
Poslije šest sati razgovora, Putin je izrazio zadovoljstvo odlukom koju je opisao kao "veoma važnu, ako ne sudbonosnu, u rješavanju prilično napete situacije koja se razvila na sirijsko-turskoj granici". Erdogan je rekao da može prihvatiti prisustvo sirijskih trupa u toj oblasti, sve dok u njoj nema YPG.
Turska je podržavala pobunjenike protiv Asada, ali je, ukazuje Reuters, odustala od čestih poziva da on podnese ostavku. Ankara održava tajne kontakte s Damskom, dijelom preko Rusije kako bi se izbjegao direktan sukob na sjeveroistoku Sirije, rekli su turski zvaničnici, mada je u javnosti ostaje neprijateljstvo dvije vlade.
Dogovor se smatra dobrom viješću za Ankaru i lošim ishodom za kurdske snage, a takođe cementira novu ulogu Moskve kao primarne sile na Bliskom istoku dok opada uticaj SAD u regionu, takođe ocjenjuje Guardian.
U pograničnoj zoni će, objašnjava britanski list, sada biti turske snage, sirijski pobunjenici i vojnici Asadovog režima, dok će Rusijom biti jedina sila koja će pregovarati među njima.
Erdogan je u obraćanju novinarima s Putinom poslije razgovora pozdravio sporazum kao "istorijski dogovor". Ankara će biti zadovoljna što je Moskva ubedila Damask da prepusti kontrolu nad dijelom teritorije na sjeveroistoku. Zauzvrat, dodaje Guardian, Moskva je izgleda dobila obećanje Turske da će Ankara poštovati sirijski suverenitet i teritorijalni integritet.
Rezultat dugogodišnje strategije
Sastanak predsjednika Rusije i Turske je djelovao kao kulminacija višegodišnje Putinove strategije da iskoristi podjele na Zapadu kako bi izgradio bliže veze sa Turskom – članicom NATO-a i ključnim saveznikom SAD – i povećao uticaj Moskve na Bliskom istoku, ocjenjuje New York Times.
Razgovori su takođe istakli gubitak američkog uticaja u danima otkad je Trump naredio povlačenje američkih trupa sa sjeveroistoka Sirije, ističe liberalni njujorški list.
S druge strane, s neodlučnim pristupom SAD i Zapadne Evrope u Siriji, Rusija sad poručuje da se, mada nema ekonomsku moć Zapada, može računati na njenu riječ.
Putin i Erdogan su šest sati razgovarali kako će oni i drugi regionalni akteri podijeliti kontrolu nad Sirijom, zemljom razorenom osmogodišnjim građanskim ratom. Pregovori su, ističe New York Times, završeni Putinovom pobjedom – ruske i turske trupe će zajednički kontrolisati veliki prostor bivše kurdske teritoje na sjeveru Sirije, što cementira brzo širenje ruskog uticaja u Siriji nauštrb Washingtona i njegovih bivših kurdskih saveznika.
Dok je Trump doveo u pitanje američka savezništva i razmještanje snaga širom svijeta, Rusija kao i Kina, pokazuje mišiće, željna da popuni vakuum koji su ostavile izolacionističke SAD, ocjenjuje list, dodajući da je Putin postao dominantna snaga u Siriji i glavna uticajna sila šire na Bliskom istoku.
I sve je očiglednije da će Rusija, koja je spasila vladu predsjednika Bašar al-Asada brutalnim vazdušnim udarim proteklih četiri godine, biti arbitar ravnoteže snaga u Siriji. Taj status je, kako navodi list, pokazan brzo organizovanom posetom Erdogana u Putinovu rezidenciju u Sočiju.
Dok se SAD povlače, Rusija je bila ta čiji je pristanak bio potreban Erdoganu da bi konsolidovao i povećao dobitke u ofanzivi koju je pokrenuo poslije odlaska američkih vojnika.
