Nedavno su se javila mišljenja kako bi BCG vakcina – vakcina protiv tuberkuloze – mogla pružiti određen stepen zaštite protiv respiratorne infekcije COVID-19, uzrokovane novim koronavirusom, SARS-CoV-2.
U radu, koji se trenutno nalazi u preprint verziji na bazi MedRxiv i još nije peer-reviewed, autori autori pokazuju kako postoji određena korelacija između mandatornog davanja BCG vakcine u određenim zemljama i manjeg broja slučajeva infekcije i smrtnih slučajeva od COVID-19. Jedan od autora ove studije, Gonsalo Otazu, s New York Institute of Technology, u jednom svom tvitu kaže kako njihova studija pokazuje kako bi BCG vakcina mogla pružiti zaštitu od COVID-19:
Šta je BCG vakcina?
BCG vakcina je nazvana tako kao akronim od Bacillus Calmette–Guérin, prema naučnicima Albertu Calmettu i Camillu Guérinu koji su razvili ovaj oblik vakcine. Ova vakcina sadrži oslabljenu bakteriju Mycobacterium bovis, a ne bakteriju koja izaziva tuberkulozu (Kochov bacil, Mycobacterium tuberculosis). Naime, ova bakterija dovoljno podsjeća na izazivača tuberkuloze, jer se radi o jako srodnim bakterijama i organizam, razvivši otpornost na ovaj antigen, razvija otpornost i na uzročnika tuberkuloze. Dakle, ova vakcina spada u “žive” (atenuirane) vakcine, ali su bakterije u njemu oslabljene. BCG vakcina je prvi put upotrijebljena 1921. godine, što znači da se radi o vakcini staroj skoro 100 godina.
Daje se u zemljama gdje je rizik od pojave tuberkuloze još visok, odnosno, incidencija slučajeva tuberkuloze nije pala ispod određenog broja. U zemljama gdje je incidencija tuberkuloze niska, ova vakcina se izbacuje. U zemljama Zapadne Evrope, BCG vakcina se počela izbacivati 90-tih godina i danas se u nekim daje samo na određenim područjima ili ako djeca putuju u ili iz zemalja s visokim rizikom. Inače, upravo je to ona vakcina od koje nam je ostao ožiljak na nadlaktici.
Vakcina se u BiH daje djetetu po rođenju, obično unutar 24 sata, a ožiljak se formira 1-2 mjeseca nakon davanja vakcina. Ovo nije „savršena vakcina“ – ona ne štiti od svih oblika tuberkuloze i efikasna je oko 60%. Međutim, ona štiti djecu u ranom razvoju od teških oblika tuberkuloze i zato je važna. Radi se o dobro ispitanoj i sigurnoj vakcini kod koje su nuspojave rijetke, osim besežitisa, ali se uglavnom ne radi o ozbiljnoj i zabrinjavajućoj nuspojavi.
Vakcina koja „trenira“ imuni sistem
Međutim, kasnije je utvrđeno kako je ova vakcina protektivna i kod nekih drugih infekcija, primjerice štiti od lepre, bolesti koje još uvijek ima u Indiji, a izaziva je je jedna bakterija srodna uzročniku tuberkuloze. Zatim je utvrđeno da BCG vakcina može poslužiti i kao imunoterapija kod pacijenata sa rakom mokraćnog mjehura. Od 1977. godine, BCG vakcina je postala standardni dio terapije raka mjehura i utvrđeno je da sprječava vraćanje ovog tipa kancera u 67% slučajeva. Studije pokazuju kako je efikasna i u slučajevima kolorektalnog karcinoma. Istražuje se i pristup terapiji dijabetesa tip 1 preko BCG vakcine.
Za ovu vakcinu je u nizu studija, čak i prije pojave COVID-19, utvrđeno kako vrši imunomodulaciju, odnosno mijenja odgovor imunog sistema i to na način koji je u epidemiologiji poželjan. Postoje nespecifični efekti BCG i pokazalo se da ova vakcina može „podići“ spremnost imunog sistema da se bori s drugim patogenima, ne samo s uzročnikom tuberkuloze.
BCG vakcina, pokazalo se, za 40-60% smanjuje smrtnost djece od drugih patogena (izvor: Plotkin, Vakcine, 7. izdanje). Prema jednom radu iz 2012. tima naučnika s Nijmegen Instituta u Nizozemskoj, na čelu kojeg je bio Mihai Netea, ova vakcina „trenira“ stanice imunog sistema, i to epigenetičkim mehanizmom, što može rezultovati zaštitom od drugih patogena. Ovo znači da BCG modulira stanice imunog sistema tako da mijenja aktivnost nekih gena. Poslije, 2018. godine, u radu objavljenom u Cell Host & Microbe Neteov tim je pokazao kao BCG vakcina stvara taj efekat „istreniranog imuniteta“ jer je BCG vakcina pružila zaštitu od oslabljenog virusa žute groznice u studiji.
BCG vakcina ima sposobnost da djeluje na povećanje sinteze proinflamatornih citokina, osobito IL-1B, tipa interleukina koji ima bitnu ulogu u antivirusnoj imunosti, a njegova funkcija se vezuje za induciranje groznice prilikom infekcije.
Da li ovi nalazi kažu da je BCG jasna opcija protiv COVID-19?
Ne. Nažalost, BCG vakcina nije zaštita od infekcije SARS-CoV-2. Ona možda može ponuditi nešto adekvatiji imuni odgovor, pa se razmišlja da zdravstveni radnici budu vakcinisani ili revakcinisani ovom vakcinom, ali BCG vakcina nije krajnji odgovor na pandemiju.
U studiji iz MedRxiv je ukazano na povezanost između toga da je u zemljama u kojima se još uvijek daje BCG vakcina manji broj slučajeva COVID- 19 i smrtnih slučajeva, ali to ne ukazuje na to da je BCG ultimativni odgovor na SARS-CoV-2 i prevencija.
Međutim, postojanje korelacije i kauzalnost nisu isto, potrebno je naglasiti u ovom i bezbroj drugih slučajeva. Premda postoje poklapanja u nekim setovima podataka korištenih u studiji, to nije dokaz da BCG vakcina štiti od SARS-CoV-2 te treba biti oprezan s iznošenjem takvih zaključaka.
Naime, u zemljama u kojima je zabilježen manji broj slučajeva i manji broj smrtnih slučajeva, a istovremeno se u njima daje BCG, prvi slučajevi su se dogodili nešto kasnije. Same mjere prevencije, koje su u nekim od tih država provođene, uključuju i vrlo stroga ograničenja kretanja i fizičkog kontakta građana. Tako se ne može sa sigurnošću tvrditi da je manji broj slučajeva u odnosu na zapadne zemlje u kojima BCG vakcina nije dio kalendara imunizacije u ovim zemljama stvar davanja BCG vakcine ili mjera prevencije.
Stadij epidemije u svim pogođenim zemljama nije isti te tako nije ni moguće porediti podatke. Međutim, ako BCG vakcina ponešto štiti, to će nam kupiti još malo vremena za borbu s COVID-19. Takvo nešto ćemo znati tek nakon opsežnijih studija.
Također, s obzirom na period kada su zemlje Zapadne Evrope prestale davati BCG te na dužinu trajanja protektivnog učinka ove vakcine, to bi značilo da su osobe koje imaju oko 35 godina također u riziku, pa ipak, kod ove dobne grupe nema drastično velikog broja prijava komplikacija.
Oko 4.000 australskih zdravstvenih radnika sudjelovaće u kliničkom ispitivanju kojim će se utvrditi može li vakcina protiv tuberkuloze umanjiti simptome COVID-19. Ovu studiju je nedavno odobrila Svjetska zdravstvena organizacija i u njoj će polovina ispitanika primiti BCG vakcinu, javlja The Sydney Morning Herald.
Također, i u Nizozemskoj će se krenuti sa testiranjem hipoteze da BCG vakcina ima podređena protektivna svojstva na kohorti zdravstvenih radnika.
