Linkovi

Teme

Demokrate naredile Bijeloj kući da im preda dokumenta u istrazi o opozivu

Bijela kuća

Demokrate u Predstavničkom domu Kongresa poslale su obavezujući poziv Bijeloj kući da im preda sva dokumenta u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trumpa.

Bijelu kuću su najpre pozvale da to učini do petka, ali pošto rok nije ispunjen - administraciji je upućen obavezujući poziv.

Predsjedavajući odborima koji vode istragu saopštili su da je obavezujući poziv neophodan jer je "Bijela kuća odbila da odgovori na nekoliko poziva da na dobrovoljnoj bazi preda dokumenta".

Demokrate u Kongresu su takođe poslale zahtjev za predaju dokumenata o kontaktima sa Ukrajinom potpredsjedniku Mikeu Pencu, navodeći izvještaje da je Pencov bliski saradnik slušao telefonski razgovor Trumpa i ukrajinskog predsjednik Volodimira Zelenskog, koji je u centru istrage o opozivu.

"Ustavna dužnost"

Predsjednik Trump tvrdi da je borba protiv korupcije njegova ustavna dužnost, u vezi sa zahtjevima koje je uputio stranim zemljama da istraže poslovanje njegovog političkog protivnika Joe Bidena.

"Nije riječ o politici, već o korupciji. Ako čitate ustav, vidjećete da imam obavezu da se bavim korupcijom, dakle to je obaveza i dužnost", kazao je Trump.

U centru istrage o opozivu koju vode demokrate u Predstavničkom domu je razgovor Trumpa sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, za koji koji vodeći demorata Adam Schiff kaže da je "razgovor u kojem je predsjednik vršio pritisak na stranog lidera da istraži Trumpovog političkog rivala, što je štetno za nacionalnu bezbednost".

Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu
Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu

Kontroverzne SMS poruke

U četvrtak je pred Kongresom 10 sati svjedočo bivši izaslanik SAD za Ukrajinu Kurt Volker koji se pominje u prijavi uzbunjivača.

Nakon tog svjedočenja, demokrate su objavile niz SMS poruka kojima su komunicirali Volker, Rudy Giuliani i drugi.

U jedoj prepisci Volker i jop dvojica američkih diplomata diskutuju o tome kako da sprovedu Trumpov zahtjeve da se istraže Joe Bidden i njegov sin.

Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres
Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres

U drugoj razmjeni se vidi kako Volker piše saradniku Zelenskog i obećava mu da će novi ukrajinski predsjednik doći u Bijelu kuću ako se ta istraga sprovede.

Trumpov razgovor sa Zelenskim je dio prijave uzbunjivača - navodno zaposlenog u CIA - i pokreuo je proceduru opoziva.

Predsjednik je optužio Bidena da zloupotrebljava polođaj time što od Ukrajine traži da okonča krivičnu istragu u kojoj bi mogao da se nađe i njegov sin.

Predsjednik i njegovi saveznici, međutim, nisu dostavili nikakve dokaze koji pokazuju da su Bidenovi bili umiješani u ilegalne radnje.

See all News Updates of the Day

Huawei nadzorni sistem u Srbiji: Život u sjenci Velikog brata

Lokalne vlasti brane sistem nadzora tvrdeći da umanjuje stopu kriminala u dvomilionskom gradu. Kritičari pak ističu da krši lične slobode i doprinosi odmazdi vlasti nad političkim protivnicima.

Hiljadu kamera na osam stotina lokacija širom Beograda – nadziraće prijestonicu Srbije na osnovu sporazuma srpskih vlasti i kineskog giganta Huaweija – koji se suočava sa teškoćama u poslovanju pogotovo u Sjedinjenim Američkim Državama.

Kada su stotine novih video kamera, opremljenih tehnologijom koja omogućava praćenje i identifikovanje ljudi, misteriozno počele da se pojavljuju širom Beograda – dio građana počeo je ozbiljnije da promišlja mogućnost priključivanja antivladinim protestima u prijestonici Srbije.

Lokalne vlasti brane taj sistem nadzora, čiji je tvorac kineska telekomunikaciona kompanija Huawei, tvrdeći da umanjuje stopu kriminala u dvomilionskom gradu. Kritičari pak ističu da krši lične slobode, doprinosi odmazdi vlasti nad političkim protivnicima – pa čak i građane izlaže kineskom monitoringu.

"Kada govorimo o javnoj bezbjednosti, prićamo o mogućnostima da otete osobe ili djeca budu pronađena u roku od dvadeset minuta”, ističe Ričard Grifit, konsultant kompanije Huawei.

“Ili pak o sposobnostima”, nastavlja Grifit, “da primjetite ostavljeni kofer pred policijskom stanicom – ovo je način da javnost shvati i prihvati značajne dobrobiti u oblasti javne bezbjednosti života u pametnom i sigurnom gradu. To treba da bude okvir ove diskusije”, podvlači konsultant te kompanije.

Kada govorimo o javnoj bezbednosti, prićamo o mogućnostima da otete osobe ili deca budu pronađena u roku od dvadeset minuta: Ričard Grifit
Kada govorimo o javnoj bezbednosti, prićamo o mogućnostima da otete osobe ili deca budu pronađena u roku od dvadeset minuta: Ričard Grifit

Kamere opremljene tehnologijom prepoznavanja lica postavljene su u stotinama gradova širom svijeta. Najčešće u najsiromašnijim državama kojima nije svojstvena zaštita ljudskih prava spostvenih građana i u kojima je zvanični Peking, koristeći se ekonomijom, ojačao uticaj. Osim Srbije, među tim državama su, na primjer, Turska, Rusija, Ukrajina i Azerbejdžan, kao i više afričkih i latinoameričkih država, ali i liberalne demokratije i članice EU poput Njemačke, Francuske i Italije.

Istovremeno, Sjedinjene Države, koje su na svom tlu Huaweiju uvele sankcije u poslovanju, tvrde da su kineskim državnim vlastima podaci kompanije Huawei dostupni kroz, takozvana, mala vrata – što utiče na pojavu i intenziviranje zabrinutosti o ugrožavanju privatnosti miliona ljudi u državama koje su nemoćne u suprotstavljanju Kini.

Sa time nije saglasan Rasim Ljajić, ministar trgovine i telekomunikacija u Vladi Srbije.

"Telefonski aparat koji svakodnevno koristimo može biti zloupotrebljen pa zbog toga ne prestajemo da ga upotrebljavamo. Ako počnemo da razmišljamo u tom smeru – nećemo postići ništa. Koja god da je kamera postavljena, Huavei ili neka druga, mogla bi biti zloupotrebljena. Ipak, institucije i jasan sistem kontrole treba da preduprede bilo kakvu zloupotrebu tih sistema”, kaže Ljajić.

Institucije i jasan sistem kontrole treba da preduprede bilo kakvu zloupotrebu tih sistema: Rasim Ljajić
Institucije i jasan sistem kontrole treba da preduprede bilo kakvu zloupotrebu tih sistema: Rasim Ljajić

Tehnologija prepoznavanja lica primjenjuje se u sve većem broju država. To međutim inicira i raspravu o ravnoteži između privatnosti i bezbjednosti – pogotovo zbog sumnji da su kroz sistem Huaweija kineskim vlastima dostupni podaci koje nacionalne obavještajne službe procjenjuju kao značajne.

Andrej Petrovski iz Share fondacije, nevladine organizacije koja se bavi praćenjem ljudskih prava i sloboda u oblasti interneta, ukazuje da je takva vrsta nadzora korisna u ograničenom obimu.

"Nadziranje čitave populacije i onoga što građani rade u svakom trenutku nesrazmerno je sa mogućim učinkom. U tome je generalno smetnja kada govorimo o video nadzoru. Statistika i studije ukazuju da je video nadzor svrsishodan u slučaju sitnog kriminala, poput ulične krađe tašne, ili pak lomljenja automobilskog prozora. Kada međutim pređemo na pitanja nacionalne bezbednosti – tu nema konkretnih rezultata”, smatra Petrovski.

Statistika i studije ukazuju da je video nadzor svrsishodan u slučaju sitnog kriminala: Andrej Petrovski
Statistika i studije ukazuju da je video nadzor svrsishodan u slučaju sitnog kriminala: Andrej Petrovski

Građani koji se protive vlasti predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tvrde da policija dostavlja snimke i fotografije demonstranata provladinim tabloidima – kako bi zastrašila učesnike protestnih okupljanja, ali se istovremeno i razmeće tvrdnjama da svakog demonstranta može sa sigurnošću da identifikuje.

Rodoljub Šabić, doskorašnji povjerenik za informacije od javnog značaja, upozorava da se sistem nadzora može upotrebljavati za praćenje političkih protivnika i kritičara režima – što je, kako kaže, potpuno u suprotnosti sa zakonom.

"Imamo jako loša iskustva u tome kako su državni organi i bezbednosne strukture postupale sa bazama podataka građana. Čak i sa osetljivim podacima iz oblasti zdravstva, socijalne zaštite, partijske ili sindikalne pripadnosti. Takvi podaci su brutalno zloupotrebljeni nekoliko puta i upotrebljavani protiv kritičara ili protivnika režima, mada je to strogo zabranjeno, kažnjivo zakonom, kao krivično delo”, ukazuje Šabić.

Imamo jako loša iskustva u tome kako su državni organi i bezbednosne strukture postupale sa bazama podataka građana: Rodoljub Šabić
Imamo jako loša iskustva u tome kako su državni organi i bezbednosne strukture postupale sa bazama podataka građana: Rodoljub Šabić

Zvanična spoljnopolitička orijentacija Srbije usmjerena je ka intergracijama u Evropsku uniju o čemu dvije strane pregovaraju od 2014. Međutim, godinama u Srbiji raste uticaj Kine, koja je posmatra kao jednu od prečica za ekspanziju “Pojasa i puta” razvojne državne strategije koju je ustanovio predsjednik Ši Đinping.

Uz instalaciju Huawei kamera - glavni grad Srbije postao je i domaćin zajedničkih srpsko-kineskih policijskih patrola – što su lokalne vlasti objasnile povećanjem broja kineskih turista.

Čitav taj poduhvat, međutim, i dalje prati mnoštvo nepoznanica – na šta građane Beograda sporadično podsjećaju nevladini aktivisti, poput Ivane Markulić.

“Ne želimo da živimo u društvu Velikog brata. Tražimo odgovor na pitanje gde su kamere, gde su sakrivene, koliko smo za njih platili i šta će biti sa informacijama za čije su prikupljanje korišćene", pita Ivana Markulić.

Osim interakcije sa vlastima Srbije u domenu visoke tehnologije – Kina je u Srbiji angažovana u oblasti infrastrukture i industrije, angažovanjem u izgradnji mostova, autoputeva, kao i otkupom vlasništva u oblasti rudarstva, energetike i proizvodnje metala.

EU obeshrabrila Balkan. Bez dogovora o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije uprkos ispunjenim uslovima

Macedonia EU

Šefovi država i vlada Evropske Unije(EU) ponovo nisu uspjeli da se usaglase oko otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Rasprava koja je trajala skoro 7 sati je završena potpunim krahom, u nedostatku jednoglasnog stava.

Zemlje članice se nisu usaglasile ni sa tekstom koji bi umjesto odluke poslao pozitivne poruke zemljama koje čekaju zeleno svjetlo.

Naime, u jednom trenutku u toku rasprave, pojavila se ideja da se umjesto odluke, izađe sa tekstom koji bi služio kao podsticaj za dalje angažovanje oko ovog pitanja.

Nacrt teksta je cirkulisao među delegecijama zemalja članica EU ali na kraju nije naišao na podršku svih lidera.

Prema nacrtu teksta, u koji Radio Slobodna Evropa(RSE) ima uvid, predviđalo se da se lideri slože da je neophodan novi pristup u procesu proširenja (u skladu sa francuskim zahtjevom) te da bi se pozvala Evropska komisija da izradi novu strategiju do januara 2020.

"Na toj osnovi, Savjet će donijeti odluku prije Zagrebačkog samita za Zapadni Balkan, u maju 2020 godine", stoji u nacrtu koji nije dobio podršku. Oko ovog nacrta su lideri, bezuspješno raspravljali skoro četiri sata.

Raspored snage za i protiv nacrta teksta je bio 25 prema 3, saznaje se iz diplomatskih izvora. Francuska je, prema našim saznanjima, bila protiv bilo kakve formulacije koja bi imala indikaciju moguće odluke oko proširenja, a Holandija i Danska su se protivile mogućosti da se pošalje pozitivan signal i za Albaniju.

Finski premijer Antti Rinne, je na izlasku izjavio da će se najvjerovatnije ponovo pokušati sa ovom raspravom u petak, drugog dana samita gdje su načelno bile predviđene druge goruće teme, poput finacijskog okvira i klimatskih promjena.

Ovo je prvi put da se o ovom pitanju raspravlja na najvišem političkom nivou u EU.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je odlučio da ovo uvrsti na dnevni red samita, nakon što ministri EU nisu početkom ove nedjelje uspjeli da se dogovore o zelenom svjetlu za Skoplje i Tiranu.

"Ovo je je pitanje od strateškog značaja za kredibilitet EU ne samo na Zapadnom Bakanu, već i izvan EU", upozorio je visoki evropski zvaničnik.

Buduća predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen smatra da nema signala da bi mogla da se postigne odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom.

”Duboko žalim zbog toga jer vjerujem da su ove zemlje napravile značajne napore da bi se približile EU i zato je veoma važno dati im pravi sigal”, izjavila je ona.

Naime, dogovor za koji je neophodno jednoglasje u EU je nemoguć zbog tvrdog stava Francuske koja odbija bilo kakvu odluku o proširenju prije revizije metodologije cjelokupnog procesa.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je sumnju da bi večeras moglo biti pozitivnog ishoda. Šef hrvatske vlade smatra da francuski zahtjev o novoj metodogoji nije pravedan u ovom trenutku.

“Ne mogu se pravila mijenjati dok se utakmica igra. Ne mijenjaju se. Dakle nova metodologija, odnosno revidirana metodologija proširenja koju sugerira prvenstveno Francuska, dovest će u različiti položaj i trenutne pregovore koje vode Srbija i Crna Gora sa onim što bi evenutalno sutra po nekoj novoj metodologiji pregovora radile Sjeverna Makedonija i Albanija”, istakao je uoči samita Plenković podvukavši da je zvanični Zagreb za raspravu ali ne za promjenu pravila igre u pregovaračkom procesu.

Zvaničnik EU uključen u pripreme samita je priznao da "nisu sve zemlje članice bile zadovoljne odlukom da se o ovom pitanju raspravlja na samitu".

Naime, sve diplomate u evropskoj prestonici podvlače da je francuski predsjednik Emmanuel Macron "izolovan" jer dominantna većina zemalja članica smatra da odluka treba da bude donijeta kako bi se očuvao kredibilitet EU budući da su zemlje ispunile sve kriterijume.

Saznaje se takođe da je Donald Tusk nedavno razgovarao sa Emmanuel Macronom koji, kako tvrde upućeni izvori, "nije promijenio stajalište".

Macron se u srijedu sastao i sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Ponovio je već poznati stav da su potrebne promjene u pregovaračkom procesu prije novih koraka u procesu proširenja.

Evropski zvaničnici su spremni za sve opcije uključujući i moguće razdvajanje dosijea, jer su se do sada Albanija i Severna Makedonija tretirale u istom paketu.

Na taj način, zvanično Skoplje bi moglo imati malo veće šanse da dobije zeleno svjetlo, jer se radi o zemlji koja je ispunila sve neophodne uslove, te je jedina država u regionu koja nema bilateralnih sporova sa susjedima.

U slučaju da se nastavi pristup u paketu, onda bi Sjeverna Makedonija gubila šanse upravo zbog Albanije.

Naime, Albanija, koja ima preporuku za otvaranje pristupnih pregovora od 2018. godine, ima manju podršku među zemljama članicama EU jer neke od njih smatraju da nisu stečeni svi uslovi za početak procesa.

Sjeverna Makedonija ima preporuku o otvaranju pristupnih pregovora sa EU od 2009. godine, međutim, Grčka ju je godinama blokirala uslovljavanjem rješavanja spora o imenu. Sporazum o imenu između Skoplja i Atine je postignut u junu 2018. godine kada je bivša jugoslovenska država promijenila njeno ustavno ime u Sjeverna Makedonija.

Pens i Erdoan dogovorili petodnevni prekid vatre u Siriji. Pucnjava nastavljena u pograničnom dijelu

Potpredsjednik SAD Mike Pence i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan u Ankari (Foto: AP/Jacquelyn Martin)

Sjedinjene Države i Turska postigli su dogovor o petodnevnom prekidu turske ofanzive u sjevernoj Siriji, da bi se omogućilo povlačenje kurdskih boraca iz pograničnog područja.

Dopisnik iReutersa z turskog grada Džejlanpinar, koji se graniči sa Ras el Ajnom, javio je da se u području sirijskog grada čuo zvuk mitraljeza i granata.

Izvještaji o pucnjavi i granatiranju pojavili su se dan nakon što su se SAD i Turska dogovorile o privremenom prekidu ofanzive turske vojske na sjeveroistoku Sirije.

Dogovor o prekidu vatre objavio je potpredsjednik SAD Majk Pens poslije sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom u Ankari. Predsjednik Donald Trump ocijenio je da će dogovor spasiti milione života i da je ovo veliki dan za Kurde, dok su turski zvaničnici saopštili da je Ankara dobila upravo ono što je željela.

Američka delegacija, koju je predvodio potpredsjednik Majk Pens, doputovala je u Ankaru da ubijedi turskog lidera da zaustavi vojnu ofanzivu protiv kurdskih boraca u sjevernoj Siriji. Poslije sastanka Pensa i Erdogana, a zatim i višesatnih razgovora američkih i turskih zvaničnika postignut je dogovor o prekidu vatre u Siriji.

"Turska strana će zaustaviti operaciju 'Izvor mira' 120 sati da bi omogućila povlačenje pripadnika kurdskih snaga iz bezbjedne zone. Sve vojne operacije će biti zaustavljene, dok će operacija 'Izvor mira' biti u potpunosti zaustavljena poslije okončanja povlačenja. Naša administracija je već u kontaktu sa sirijskim demokratskim snagama i počeli smo da im pomažemo u povlačenju iz bezbjedne zone”, rekao je potpredsjednik SAD Majk Pens, navodeći i da Vašington neće uvoditi dodatne sankcije Turskoj i da će povući postojeće, kada na snazi bude trajno primirje.

Ako prekid vatre stupi na snagu, Turska će ostvariti glavni cilj koji je zacrtala nakon pokretanja ofanzive - imaće kontrolu nad pograničnim pojasom u Siriji, širokim više od 30 kilometara, iz kojeg će se povući kurdski borci. Dogovoreno je i da se Kurdima oduzme teško naoružanje i da se unište njihove pozicije. Turski šef diplomatije Mevlut Čavušolu rekao je da je Ankara dobila ono što je željela.

"Zaustavićemo operaciju da bi PKK/YPG (kurdske borbene jedinice) napustile bezbjednu zonu. Ovo nije primirje - primirje može da postoji samo između dvije legitimne strane. Kada teroristički elementi u potpunosti napuste bezbjedne zonu, možemo da zaustavimo operaciju", rekao je Čavušoglu na konferenciji za novinare.

Sastanak u Ankari, kojem su prisustvovali i državni sekretar Majk Pompeo i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O'Brajan, održan je dan nakon što je Bijela kuća objavila pismo koje je predsjednik Tramp uputio Erdoganu prošle nedelje.

Tramp je turskom lideru predložio da postignu dogovor i poručio mu da, kako se izrazio, ne bude "opasan momak" i da ne bude "lud". Prema izvještajima medija, Erdogan je pismo bacio u kantu za đubre.

Pismo koje je Donald Tramp poslao Redžepu Tajipu Erdoganu
Pismo koje je Donald Tramp poslao Redžepu Tajipu Erdoganu

Prema podacima Sirijske opservatorije za ljudska prava, do sada je stradalo više od 70 civila. Pogoršava se i humanitarna kriza – pogođeno područje do sada je napustilo 160 hiljada civila.

Turska ofanziva omogućila je sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu da rasporedi vojnike u područja koja godinama ne kontroliše. Snage sirijske vlade su uz pratnju ruskih vojnika danas ušle u strateški važan pogranični grad Kobani, a ruska zastava zavijorila se u gradu Zor Mogar, koji su kurdske snage kontrolisale do prije nekoliko dana.

Turska ofanziva u Siriji
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Turska je počela vojnu akciju protiv Kurda na sjeveru Sirije pošto je predsjednik SAD Donald Tramp objavio da odatle povlači američke vojnike. Zbog te odluke, Trumpa su kritikovali i demokrate i republikanci, ali i Kurdi koji su poručili da se osećaju iznevjereno. Trump je svoj potez branio kao "strateški brilijantan".

Odluku predsjednika Trumpa obje stranke u Vašingtonu oštro su osudile i u neobavezujućoj rezoluciji, koja je usvojena u srijedu u Predstavničkom domu ubjedljivom većinom. Za lidera republikanske većine u Senatu Miča Mekonela rezolucija međutim nije dovoljno opsežna.

"Zalažem se za nešto još snažnije od rezolucije Predstavničkog doma, koja ima ozbiljnih slabosti. Toliko je usko napisana, da se ne bavi patnjama sunitskih, arapskih i manjinskih hrišćanskih zajednica u Siriji. Takođe se ne pominje pitanje da li bi trebalo zadržati američke vojnike u Siriji”.

Članovi Senata iz obje stranke u međuvremenu su najavili prijedlog zakona o uvođenju sveobuhvatnih sankcija Turskoj zbog ofanzive u Siriji i kupovine ruskog raketnog sistema, dok se od administracije traži da utvrdi strategiju o sprečavanju novog uspona Islamske države.

Ankara sirijske Kurde smatra teroristima i insistira na tome da napravi "bezbjednu zonu" na sjeveru Sirije kako bi tamo vratila milione izbeglica koje su trenutno u Turskoj.

Poslije povlačenja SAD, Kurdi su sklopili novi savez sa sirijskom državnom armijom, koju podržava Rusija.

Na sjeveru Sirije istovremeno prijeti humanitarna kriza, a procjenjuje se da je od početka turske ofanzive na Kurde odatle pobjeglo 200 hiljada ljudi.

Ruski zakon o jeziku zabrinuo manjine

Ruski zakon o jeziku zabrinuo manjine
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Brexit: Parlamenti EU I UK još da odobre dogovor

Brexit: Parlamenti EU I UK još da odobre dogovor
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:54 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG