Linkovi

Analize i istraživanja

Demokrate naredile Bijeloj kući da im preda dokumenta u istrazi o opozivu

Bijela kuća

Demokrate u Predstavničkom domu Kongresa poslale su obavezujući poziv Bijeloj kući da im preda sva dokumenta u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trumpa.

Bijelu kuću su najpre pozvale da to učini do petka, ali pošto rok nije ispunjen - administraciji je upućen obavezujući poziv.

Predsjedavajući odborima koji vode istragu saopštili su da je obavezujući poziv neophodan jer je "Bijela kuća odbila da odgovori na nekoliko poziva da na dobrovoljnoj bazi preda dokumenta".

Demokrate u Kongresu su takođe poslale zahtjev za predaju dokumenata o kontaktima sa Ukrajinom potpredsjedniku Mikeu Pencu, navodeći izvještaje da je Pencov bliski saradnik slušao telefonski razgovor Trumpa i ukrajinskog predsjednik Volodimira Zelenskog, koji je u centru istrage o opozivu.

"Ustavna dužnost"

Predsjednik Trump tvrdi da je borba protiv korupcije njegova ustavna dužnost, u vezi sa zahtjevima koje je uputio stranim zemljama da istraže poslovanje njegovog političkog protivnika Joe Bidena.

"Nije riječ o politici, već o korupciji. Ako čitate ustav, vidjećete da imam obavezu da se bavim korupcijom, dakle to je obaveza i dužnost", kazao je Trump.

U centru istrage o opozivu koju vode demokrate u Predstavničkom domu je razgovor Trumpa sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, za koji koji vodeći demorata Adam Schiff kaže da je "razgovor u kojem je predsjednik vršio pritisak na stranog lidera da istraži Trumpovog političkog rivala, što je štetno za nacionalnu bezbednost".

Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu
Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu

Kontroverzne SMS poruke

U četvrtak je pred Kongresom 10 sati svjedočo bivši izaslanik SAD za Ukrajinu Kurt Volker koji se pominje u prijavi uzbunjivača.

Nakon tog svjedočenja, demokrate su objavile niz SMS poruka kojima su komunicirali Volker, Rudy Giuliani i drugi.

U jedoj prepisci Volker i jop dvojica američkih diplomata diskutuju o tome kako da sprovedu Trumpov zahtjeve da se istraže Joe Bidden i njegov sin.

Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres
Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres

U drugoj razmjeni se vidi kako Volker piše saradniku Zelenskog i obećava mu da će novi ukrajinski predsjednik doći u Bijelu kuću ako se ta istraga sprovede.

Trumpov razgovor sa Zelenskim je dio prijave uzbunjivača - navodno zaposlenog u CIA - i pokreuo je proceduru opoziva.

Predsjednik je optužio Bidena da zloupotrebljava polođaj time što od Ukrajine traži da okonča krivičnu istragu u kojoj bi mogao da se nađe i njegov sin.

Predsjednik i njegovi saveznici, međutim, nisu dostavili nikakve dokaze koji pokazuju da su Bidenovi bili umiješani u ilegalne radnje.

See all News Updates of the Day

Predsjednica Evropske komisije: Zemlje članice da razviju odbrambene sposobnosti bez SAD

Predsjednica Evropske komisije Ursule von der Leyen govori o stanju Unije pred Evropskim parlamentom u Strazburu, Francuska, 15. septembra 2021.

Predsjednica Evropske komisije pozvala je zemlje članice da razviju svoje odbrambene sposobnosti bez američke podrške, što je apel koji je uslijedio nakon što su talibani nedavno zauzeli Afganistan.

Primjedbe predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen​ uslijedile su mesec dana nakon brzog kolapsa afganistanske vojske i neuredne evakuacije hiljada ljudi koji su pobjegli iz zemlje nakon što su talibani zauzeli Kabul.

"Evropa može i očigledno bi trebalo da bude sposobna i voljna da učini više sama", rekla jevon der Leyen​ tokom svog godišnjeg izlaganja o zajednici pred Evropskim parlamentom u Strazburu.

"Ono što nas je do sada sputavalo nisu samo nedostaci kapaciteta, već nedostatak političke volje", rekla je von der Leyen​, bivša njemački ministarica odbrane čija je zemlja među najkolebljivijim zemljama članicama EU kada je riječ o slanju trupa u borbe širom svijeta.

Ona je pozvala EU da stvori "odbrambenu uniju" i razvoj koji bi nadopunio tradicionalni pristup EU, pristup "meke sile".

Predsjednica EU predložila je poreske olakšice za podsticanje razvoja i prodaje oružja u EU, poboljšanje programa razmjene obavještajnih podataka i jačanje odbrane od cyber napada.

Prijedlog o osnivanju snaga od 5.000 članova prvi put je podnijet u maju tokom pregleda sveukupne strategije bloka. Šef spoljne politike EU Josep Borrell rekao je na sastanku da se nada da će plan biti finaliziran do novembra.

EU trenutno ima sistem borbenih trupa za raspoređivanje na nemirnim područjima, ali on nikada nije upotijrebljen.

Neke informacije korišćene u ovom izveštaju preuzete su od agencija AP i Reuters.

Zašto je Sjeverna Koreja svoje poslednje lansiranje rakete izvršila sa voza?

Ljudi gledaju TV program i izvještaj o sjevernokorejskom probnom lansiranju rakete u Seulu, Južna Koreja, 15. septembra 2021.

Sjeverna Koreja saopštila je da su balističke rakete koje je lansirala u srijedu ispaljene sa voza, što je prvi put da je nuklearno naoružana zemlja testirala sistem lansiranja sa željeznice.

Lansiranje u srijedu drugo je koje je Sjeverna Koreja izvela za manje od sedmicu dana, čime povećava pritisak na Sjedinjene Države zbog zastoja u pregovorima o nuklearnom oružju.

Fotografije objavljene u četvrtak u državnim medijima prikazuju tamnozeleni projektil koji izlazi iz vagona parkiranog u blizini tunela u planinskom području, koji je bio ispunjen narandžastim pramenovima dima i vatre od lansiranja.

Vježba, u kojoj je učestvovao Sjevernokorejski željeznički pokretni raketni puk, dio je širih napora da se zemlji omogući da izvrši "intenzivan udarac prijetećim snagama na mnogim mjestima u isto vrijeme", navodi Korejska centralna novinska agencija (KCNA).

Lansiranje sa vozova daje Sjevernoj Koreji još jednu mogućnost za lansiranje i zaštitu svog brzorastućeg raketnog arsenala.

Sjeverna Koreja snažno nastoji da razvije više načina za lansiranje projektila, bilo sa mora, puteva ili sada sa željeznice. Analitičari kažu da je strategija s više ciljeva zamišljena da oteža američkim i drugim obavještajnim agencijama preaćenje, predviđanje i otkrivanje sjevernokorejskih lansiranja.

"Oni pokušavaju sve što im padne na pamet", rekao je za Glas Amerike Joshua Pollack,, istraživač iz Centra za neširenje proliferacije James Martin.

"To je samo još jedan niz problema za neprijatelja", rekao je on.

Sjeverna Koreja vršila je probna lansiranja raketa dugog dometa za koje je koristila drumske pokretne lansere, koji više nose element iznenađenja nego lansiranja iz njenih formalnih lansirnih objekata.

Sjever je takođe predstavio niz balističkih projektila lansiranih iz podmornica. Iako trenutno nema podmornicu sposobnu da nosi takve projektile, Pjongjang je 2019. ponudio prvi pogled na ono što se činilo da je takvo plovilo u izgradnji.

Strategija Sjeverne Koreje

Čini se da Sjeverna Koreja sa svojim najnovijim sistemom lansiranja sa vozova traži relativno jeftin i pouzdan način za brz transport malog broja projektila na načine koje je teško otkriti, rekao je Adam Mount​, viši saradnik u Federaciji američkih naučnika.

"Rusija je to učinila. SAD su to razmotrile. To ima mnogo smisla za Sjevernu Koreju", napisao je Mount u prvom u seriji tvitova na tu temu:

Takva strategija, međutim, ima nedostatke. Željeznički sistem Sjeverne Koreje je relativno mali, star i u lošem stanju.

"U krizi, američki obavještajci moći će pomno da nadziru ovu željezničku mrežu kako bi utvrdili njen status, zacrtali kretanje vozova i pokušali da razlikuju vozove s mamcima i one koji su nuklearno naoružani", rekao je Mount.

Slična ograničenja postoje i kod drugih sistema lansiranja Sjeverne Koreje.

Mnogi sjevernokorejski drumski pokretni lanseri su masivni, sa čak 11 osovina, odnosno 22 točka. Zbog toga je težak za manervisanje, posebno na putevima u Sjevernoj Koreji, od kojih su mnogi u lošem stanju.

Dok bi balističke rakete lansirane sa podmornica Sjevernoj Koreji pružile nepredvidive nove mogućnosti, neki analitičari kažu da je prijetnja preuveličana. To je djelimično zato što Sjeverna Koreja očigledno tek treba da završi izgradnju, a onda tek raspoređivanje, podmornice sposobne da ispali rakete. Brodovi koji se grade, kažu neki analitičari, izgledaju zastarjelo.

Iako svaki sistem lansiranja ima svoje ranjivosti, analitičari kažu da pristup Sjevera izgleda opasnije kada se posmatra u cjelini.

Diverzifikovanjem svojih lansirnih sistema, Sjeverna Koreja "komplikuje zahteve za konačnim brojem američkih senzora", rekao je Mount.

Nije jasno da li će i kada Sjeverna Koreja rasporediti svoje nove lansirne sisteme, poput podmornice s balističkim raketama ili sistema za lansiranje na vozovima. Međutim, možda će je to učiniti više motivisanom, dok Južna Koreja nastavlja s otkrivanjem novog oružja.

U srijedu - istog dana kada je Sjever lansirao balističku raketu - Južna Koreja je saopštila da je izvršila svoje prvo podvodno testiranje lansiranja balističke rakete iz podmornice. Ovaj test čini Južnu Koreju tek sedmom zemljom koja je izgradila takvo oružje.

Južnokorejski predsednik Moon Jae-in​, koji je posmatrao lansiranje, rekao je da poboljšane raketne sposobnosti njegove zemlje mogu biti "siguran faktor odvraćanja od provokacije Sjeverne Koreje".

Kim Yo Jong​, politički moćna sestra sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, osudila je Moonove izjave. Sjevernokorejsko lansiranje, insistirala je, nije "provokacija", već "dio normalne i samoodbrambene akcije".

Sjeverna Koreja je više puta navela nagomilavanje južnokorejske vojske, kao i prisustvo američkih trupa, kao opravdanje za napredak sopstvenog naoružanja.

SAD: Poslodavci ne mogu popuniti oko 10 miliona otvorenih radnh mjesta

SAD: Poslodavci ne mogu popuniti oko 10 miliona otvorenih radnh mjesta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

Gimnastičarke osudile FBI i nacionalni savez svjedočeći o ljekaru koji ih je zlostavljao

Američke gimnastičarke Simone Biles, McKayla Maroney, Aly Raisman i Maggie Nichols pred početak pretresa u Kongresu 15. septembra 2021. (Foto: Reuters/Saul Loeb/Pool)

Američka gimnastičarka, olimpijka McKayla Maroney, ​rekla je članovima Kongresa da se osjećala kao da su je agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) izdali, zato što nisu ozbiljno poveli istragu protiv bivšeg ljekara nacionalnog gimnastičkog tima Larryja Nassar​a, iako im je prijavila da ju je seksualno zlostavljao.

Četiri zvijezde američke gimnastike, Maroney, Simone Biles,​ Aly Raisman i Maggie Nichols​ svjedočile su pred senatskim Odborom za pravosuđe koji istražuje način na koji je FBI vodio istragu.

Maroney je ispričala kako je 2015. godine provela tri sata razgovarajući telefonom sa agentima FBI i prenoseći im detalje svog slučaja, koje nije čula ni njena majka, uključujući opis seksualnog zlostavljanja koje je pretrpjela za vrijeme Olimpijskih igara u Londonu 2012.

Međutim, u julu ove godine je generalni inspektor Sekretarijata za pravosuđe u izvještaju otkrio šta je FBI zaista uradio sa informacijama koje je pružila - godinu i po dana ga nije zaveo kao slučaj i pogrešno je prenijeto ono što je ispričala.

Olimpijska gimnastičarka McKayla Maroney svjedoči na Capitol Hillu o seksualnom zlostavljanju koje je pretprjela od ljekara američke reprezentacije Larryja Nassar​a.
Olimpijska gimnastičarka McKayla Maroney svjedoči na Capitol Hillu o seksualnom zlostavljanju koje je pretprjela od ljekara američke reprezentacije Larryja Nassar​a.

"Ne samo da FBI nije zaveo prijavu o zlostavljanju, već su, kada su konačno dokumentovali moju prijavu 17 mjeseci kasnije, netačno predstavili ono što sam im rekla", izjavila je vidno ogorčena McKayla Maroney.

Višestruka osvajačica zlatnih medalja na olimpijskim igrama Simone Biles​ oštro je kritikovala gimnastičku reprezentaciju i FBI zato što su stajali po strani, dok je Nassar zlostavljao nju i stotine drugih mladih sportistkinja.

"Iznevjerene smo i zaslužujemo odgovore", rekla je Biels pred senatskim odborom za pravosuđe i dodala: "Imamo osjećaj da je FBI žmirio i ignorisao nas."

Aly Raisman​ je, u međuvremenu, izrazila frustraciju što nije učinjeno više da se istraži nacionalni savez kao i američki Olimpijski i paraolimpijski komitet, zato što su godinama zataškavali Nassarove zloupotrebe.

"Zašto nijedna od ovih organizacija nije nikoga upozorila? Američki gimnastički savez i Olimpijski komitet imaju dugu istoriju omogućavanja zlostavljanja zato što su žmirili na slučajeve. Obe organizacije su znale da nas je Nassar zlostavljao mnogo prije nego što je to izašlo u javnost", rekla je.

Gimnastičarka Simone Biles svjedoči pred senatskim Odborom za pravosuđe 15. septembra 2021.
Gimnastičarka Simone Biles svjedoči pred senatskim Odborom za pravosuđe 15. septembra 2021.

"Već godinama pozivamo na kompletnu, nezavisnu istragu zasnovanu na činjenicama, jer žene koje sjede pred vama znaju iz prve ruke da se tim organizacijama i njihovim javnim izjavama ne može vjerovati", rekla je Raisman.

Pretres na Capitolu je održan pošto je generalni inspektor Sekretarijata za pravosuđe Michael Horowitz​ u julu objavio izvještaj u kojem je oštro kritikovao FBI zbog loše vođene istrage i serije grešaka koja je omogućila da se zlostavljanje nastavi još mjesecima.

Direktor FBI-ja Chris Wray​ rekao je senatskom odboru da su postupci agenata koji su loše vodili istragu "neoprostivi" i objavio da jedan od tih agenata "više ne radi za biro".

"Duboko i iskreno mi je žao", izjavio je Wray, koji je postao direktor biroa u avgustu 2017.

"Ne radi se samo o tome da FBI nije radio svoj posao, sistematski i u više navrata. Također je riječ o zataškavanju - zataškavanju koje se dogodilo kada su agenti FBI iznosili materijalno netačne izjave i namjerno izostavljali neke informacije koje su im prijavljene", izjavio je senator Richard Blumenthal dodajući da je Sekretarijat za pravosuđe odbio da sudski goni agente.

"Nadam se da će Sekretarijat za pravosuđe, čiji su predstavnici pozvani da svjedoče, ali su odbili, pokazati hrabrost ravnu vašoj tako što će objasniti zbog čega laži agenata FBI-ja nisu dovela do krivične tužbe", rekao je.

FBI-eva istraga protv Nassara započela je u julu 2015. godine, pošto je predsjednik nacionalnog gimnastičarskog saveza Stephen Penny​ prijavio optužbe za zlostavljanje FBI-evoj kancelariji u Indianapolisu.

Ta kancelarija, na čijem je čelu tada bio specijalni agent W. Jay Abbott,​ nije formalno otvorila istragu. FBI je samo intervjuisao jednog svjedoka, mjesecima kasnije, u septembru 2015. godine, i nije dokumentovao taj intervju u zvaničnom izvještaju poznatom pod oznakom "302", do februara 2017. godine - nedjeljama pošto je FBI već uhapsio Nassara u decembru 2016. godine, na osnovu optužnice za posjedovanje seksualno eksplicitnih snimaka djece.

Gimnastičarka Aly Raisman​ svjedoči na Capitol 15. septembra 2021.
Gimnastičarka Aly Raisman​ svjedoči na Capitol 15. septembra 2021.

Kada je nepoznati nadležni specijalni agent konačno zaveo taj razgovor u evidenciju 2017. godine, izvještaj je bio pun "materijalno netačnih informacija i izostavljenihi materijalnih informacija", zaključeno je u Horowitz​evom izvještaju.

Biro takođe nije proslijedio informacije o optužbama državnim ili lokalnim agencijama za sprovođenje zakona.

Horowitz​ je dodao i da je Abbott, koji se penzionisao 2018. godine, također prekršio FBI-evu politiku konflikta interesa tako što je razgovarao o mogućem zaposlenju sa predstavnicima američkog Olimpijskog komiteta dok je učestvovao u istrazi Nassara.

FBI nije poveo postupak ni protiv Abbotta, niti drugog neimenovanog agenta koji je napravio velike propuste u istrazi.

Nassar je proglašen krivim u tri odvojena slučaja, i izrečena mu je zatvorska kazna od ukupno 175 godina. Tužioci procjenjuju da je seksualno napao stotine žena i djevojčica.

Šta je Merkelova postigla za 16 godina na kormilu Njemačke?

Angela Merkel

Kada dugogodišnja kancelarka Njemačke, Angela Merkel podnese ostavku nakon saveznih izbora krajem ovog mjeseca, to će označiti kraj jedne ere, ne samo za Njemačku, već i za Evropsku uniju.

67-godišnja Merkelova, koja je na vlasti od 2005. godine, bila je treća kancelarka s najdužim stažom u njemačkoj istoriji, koju je u dugovječnosti pobijedio samo Otto von Bismarck u devetnaestom stoljeću, a u dvadesetom Helmut Kohl. I bila je jedina žena kancelar u zemlji.

16 godina njemačka politika vrti se oko Merkelove - pa tako i u velikoj mjeri politika Evropske unije.

Na nju se širom svijeta gledalo kao na nekog ko ima stalan uticaj na rascjepkani blok, odraslu političarku koja je mogla smiriti i ublažiti sporove, pronalazeći izlaz iz naizgled nerješivih sporova između 27 država članica, često odgađajući odluke ili ostavljajući ih na čekanju.

Merkelova je igrala značajnu ulogu i kad je britanski David Cameron nastojao osigurati dogovor za koji se nadao da će pomoći u pobjedi na Brexitu 2016. - a konzervativni britanski nasljednik, Boris Johnson, apelovao je na Berlin da pomogne u prekidu ćorsokaka u pregovorima o povlačenju između Londona i Brisela, čime je izbjegnut potpuni prekid odnosa između EU i Britanije.

Evro kriza

Merkelova je pomogla da se blok izvuče iz finansijskog kraha 2008. godine i kasnije evro krize kada je valuta bloka bila pod ozbiljnom prijetnjom.

"Ako evro propadne, onda i Evropa propada", upozorila je Merkel dok je ekonomska oluja jačala. Ona je preuzela vodeću ulogu u sprječavanju oštrih mjera štednje prema zaduženim zemljama južne Evrope, dok je istovremeno podržavala pomoć i kredite za zemlje članice EU koje se bore.

Podržala je i Evropsku centralnu banku u kupovini velikih količina državnih obveznica i snižavanju kamatnih stopa, dopustivši tadašnjem predsjedniku ECB-a Mario Draghiju da ispuni obećanje da će učiniti "sve što je potrebno" kako bi spasio evro.

Čak je i Yanis Varufakis, bivši grčki ministar finansija, koji se borio protiv Merkelove zbog strogih uslova spasa koje je Berlin nametnuo Atini, odao priznanje Merkelovoj za spas evropske valute.

"Upravljanje krizom uvijek joj je bila snaga, bilo da je čuvala evro tokom globalne finansijske krize 2009., održala Evropu na okupu tokom izbjegličke krize, ili se sada nosila sa pandemijom", rekla je nedavno Judy Dempsey iz istraživačkog centra Carnegie Europe, komentarišući naslijeđe Merkelove.

Pomiješane kritike

Međutim, analitičarka Carnegie centra, takođe, opisuje uspjeh Merkelove kao mješovit i označava njeno naslijeđe "dvosmislenim". Na spoljnom planu "njeno naslijeđe je, međutim, nedosljedno, posebno u pogledu Rusije i Kine i nekih od država članica EU", kaže ona. Za neke kritičare ona nije bila dovoljno čvrsta s Rusijom i bila je previše spremna da dozvoli da profit i poslovanje definišu odnose s Pekingom.

Robert Terrell, istraživač moderne Njemačke na Univerzitetu Syracuse u New Yorku, takođe vidi mješovite rezultate, iako kaže da će se ocjene Merkelove "nastaviti mijenjati u zavisnosti od toga kako promjenjivi društveni konteksti informišu o politici sjećanja".

"U Evropi, velika recesija i evropska dužnička kriza gurnuli su Merkelovu u nezavidan položaj pokušaja stabilizacije ekonomije za preko dvadeset država", rekao je za Glas Amerike. Iako je njen pritisak na mjere štednje bio dobro prihvaćen u Njemačkoj, to je dovelo do određenog kulturnog šovinizma među Nijemcima prema Grcima. "U Grčkoj ona i dalje izaziva podijeljena mišljenja, a neki grčki građani krive je za jedan od najmračnijih perioda u posljednje vrijeme", kaže on. Evroskeptično raspoloženje takođe se dramatično povećalo u Italiji i Španiji.

Iako presudan za evro krizu, veliki dio uspjeha Merkelove obilježava ono što su njeni pomoćnici nazvali "strateško strpljenje". Godine 2015. "njemački izdavač rječnika Langenscheidt objavio je da se 'merkeln' - glagolski oblik imena Merkel - kandidovo za 'Riječ mladih godine'. To bi značilo nije trebalo ništa učiniti iz opreza ili biti previše promišljen. Bilo da se radi samo o njenom političkom stilu ili svjesnom nastojanju da izbjegne rodnu kritiku impulsivnosti, Merkel je donijela stav opreznog donošenja odluka", kaže Terrell.

Migracije i nacionalizam

Ipak, nije bila oprezna po pitanju migracijske krize 2015-16., kada su stotine hiljada tražitelja azila sa Bliskog istoka, podsaharske Afrike i centralne Azije ušle u Evropu. Kritičari Merkelove kažu da je njena početna politika otvorenih vrata poticala migracijske valove koji su zahvatili Evropu i uzburkali politiku kontinenta, potaknuvši uspon populističkih nacionalističkih stranaka.

"Izbjeglička kriza bila je još jedan trenutak preokreta za vrijeme njenog kancelarstva - onaj koji će nesumnjivo odigrati ključnu ulogu u oblikovanju njenog naslijeđa", kaže Terrell. "Odluka Merkelove da dočeka više od milion izbjeglica počevši od 2015. ostavila je naciju podijeljenom. Zagovornici 'Willkommenskultur' - ili 'kulture dobrodošlice' - obezbijedili su izbjeglicama novac, zalihe, te smještaj za hitne slučajeve. Drugi su se opirali, pa je izbjeglička kriza postala katalizator sve radikalnijeg nativističkog osjećaja", kaže on.

To je takođe uticalo na tenzije i sukobe s drugim državama članicama EU, posebno s obližnjim zemljama srednje Evrope, Poljskom, Austrijom i Mađarskom.

Prelazak na centralizam

U Njemačkoj njen uspjeh izgleda manje mješovito. "Pod kormilom Merkelove, Njemačka se promijenila. Premjestila je konzervativnu katoličku stranku CDU, u kojoj dominiraju muškarci, u centar, što nije lak poduhvat za nekoga odgojenog u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj i čiji je otac bio luteranski pastor", kaže Dempsey.

"Ukinula je vojnu obavezu, na kraju je prihvatila istospolne brakove, dala je roditeljima veću fleksibilnost u pogledu odsustva za novorođenu djecu i podržala je uvođenje minimalne plate", kaže Dempsey.

Njene pristalice takođe joj pripisuju zasluge za zatvaranje 17 njemačkih nuklearnih elektrana, što je preokret politike nakon japanske nuklearne katastrofe u Fukushimi, te hrabar politički potez pred moćnim energetskim lobijem u zemlji. Premda su njeni neprijatelji - i neki zakonodavci iz reda Zelenih - istakli da je zatvaranje elektrana značilo da je Njemačka morala pribjeći pretjeranoj upotrebi uglja dodajući emisije staklenika.

Ali poput njenog nastupa na vanjskopolitičkoj sceni, neki kritičari primjećuju da je veći dio od 16 godina koliko je provela na dužnosti, Merkelova preferirala da na domaćem planu radi što manje, upravlja i krpi, a ne definiše široke vizionarske ciljeve i pokušava da ih postigne.

"Godine Merkelove bile su godine zastoja i velikih ulaganja u neograničeni nastavak domaćeg modela rasta proizvodnje i izvoza vođenog modelom rasta", kaže Dalibor Rohac, analitičar Američkog instituta za preduzetništvo, istraživačkog centra u Washingtonu. "Ipak, bez povećanja produktivnosti, održavanje statusa quo nije garancija neograničenog ekonomskog prosperiteta, posebno u okruženju u kojem bi vrijednost njemačkih međunarodnih lanaca mogla biti ugrožena prijetećom globalizacijom", upozorio je.

On kaže da je postignuće Merkelove bilo izbjegavanje sukoba koliko je god bilo moguće u posljednjih 16 godina. Za Nijemce je to bio ohrabrujući dar.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG