Linkovi

Teme

Demokrate naredile Bijeloj kući da im preda dokumenta u istrazi o opozivu

Bijela kuća

Demokrate u Predstavničkom domu Kongresa poslale su obavezujući poziv Bijeloj kući da im preda sva dokumenta u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trumpa.

Bijelu kuću su najpre pozvale da to učini do petka, ali pošto rok nije ispunjen - administraciji je upućen obavezujući poziv.

Predsjedavajući odborima koji vode istragu saopštili su da je obavezujući poziv neophodan jer je "Bijela kuća odbila da odgovori na nekoliko poziva da na dobrovoljnoj bazi preda dokumenta".

Demokrate u Kongresu su takođe poslale zahtjev za predaju dokumenata o kontaktima sa Ukrajinom potpredsjedniku Mikeu Pencu, navodeći izvještaje da je Pencov bliski saradnik slušao telefonski razgovor Trumpa i ukrajinskog predsjednik Volodimira Zelenskog, koji je u centru istrage o opozivu.

"Ustavna dužnost"

Predsjednik Trump tvrdi da je borba protiv korupcije njegova ustavna dužnost, u vezi sa zahtjevima koje je uputio stranim zemljama da istraže poslovanje njegovog političkog protivnika Joe Bidena.

"Nije riječ o politici, već o korupciji. Ako čitate ustav, vidjećete da imam obavezu da se bavim korupcijom, dakle to je obaveza i dužnost", kazao je Trump.

U centru istrage o opozivu koju vode demokrate u Predstavničkom domu je razgovor Trumpa sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, za koji koji vodeći demorata Adam Schiff kaže da je "razgovor u kojem je predsjednik vršio pritisak na stranog lidera da istraži Trumpovog političkog rivala, što je štetno za nacionalnu bezbednost".

Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu
Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu

Kontroverzne SMS poruke

U četvrtak je pred Kongresom 10 sati svjedočo bivši izaslanik SAD za Ukrajinu Kurt Volker koji se pominje u prijavi uzbunjivača.

Nakon tog svjedočenja, demokrate su objavile niz SMS poruka kojima su komunicirali Volker, Rudy Giuliani i drugi.

U jedoj prepisci Volker i jop dvojica američkih diplomata diskutuju o tome kako da sprovedu Trumpov zahtjeve da se istraže Joe Bidden i njegov sin.

Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres
Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres

U drugoj razmjeni se vidi kako Volker piše saradniku Zelenskog i obećava mu da će novi ukrajinski predsjednik doći u Bijelu kuću ako se ta istraga sprovede.

Trumpov razgovor sa Zelenskim je dio prijave uzbunjivača - navodno zaposlenog u CIA - i pokreuo je proceduru opoziva.

Predsjednik je optužio Bidena da zloupotrebljava polođaj time što od Ukrajine traži da okonča krivičnu istragu u kojoj bi mogao da se nađe i njegov sin.

Predsjednik i njegovi saveznici, međutim, nisu dostavili nikakve dokaze koji pokazuju da su Bidenovi bili umiješani u ilegalne radnje.

See all News Updates of the Day

Obaveštajci priznali da nisu imali informacije o upadu u Kongres 6. januara

Tokom nereda koje su izazvale Trampove pristalice na Kapitol hilu, poginulo je petoro ljudi

Pripadnici obavještajnih sektora FBI-a i Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost SAD priznali su da nisu imali podatke o upadu Trumpovih pristalica u Kongres 6. januara.

Pomoćnica direktora FBI za obavještajne poslove Džil Sanborn i v.d. podsekretara Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost Melisa Smislova rekle su na pretresu u Kongresu da nijedna služba nije imala informacije o planiranom napadu.

Sanborn je rekla da je FBI imao informacije da Trumpove pristalice dolaze u Vašington i da je moguće da su naoružani, ali ne i da će upasti u Kongres.

"Ti obavještajni podaci su nedostajali", rekla je Sanborn.

U javnosti se vodi polemika o tome da li su FBI i druge službe napravile propust i nisu vidjele znake upozorenja da će se 6. januara dogoditi neredi na Kapitolu, te da zbog tih informacija ni policija nije mogla adekvatno da reaguje.

U centru pažnje je izvještaj FBI od 5. januara koji citira onlline prepisku Trumpovih pristalica u kojoj se navodi da "u Kongresu treba razbiti prozore i razvaliti vrata".

Taj izvještaj su dobile neke službe, ali ne i policija Kapitol Hilla. Rezultat je bio nespremnost nadležnih da se nose sa neredima 6. januara.

"Možda bi bilo bolje da smo poslali neko upozorenje o terorizmu, ali to nismo uradili prije 6. januara", rekla je Smislova.

Senator Mark Vorner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Senatu, rekao je da je razgovarao sa pripadnicima FBI-a 5. i 6. januara i da su ga uvjerili da "kontrolišu situaciju".

"To nije bio slučaj i sada su Kapitol i SAD oskrnavljeni".

Direktor FBI Kristofer Rej rekao je ranije pred Senatom da je FBI upozorio na rastuću prijetnju od domaćeg terorizma u izvještaju od 5. januara.

Prošle godine FBI je objavjio nekoliko izvještaja u kojima upozorava na domaći terorizam uoči predsjedničkih izbora u novembru 2020 i inauguracije predsjednika u januaru 2021, rekao je Rej.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost objavio je 15 izvještaja tokom 2020. koji ukazuju na prijetnju "domaćih ekstramista koji mogu da se mobilišu brzo i napadnu vladine zgrade", rekla je Smislova.

Analitičari kažu da je upad u Kongres rezultat ne samo propusta obavještajnih, već svih službi, uključujući i policiju i vladu.

SAD: Moskva organizovala trovanje Navalnog

SAD: Moskva organizovala trovanje Navalnog
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

Centar za strateške i međunarodne studije: Sporni kineski projekti na Zapadnom Balkanu

Chinese leader Xi Jinping and other officials at the virtual China-CEEC summit on February 9

Više projekata koji uključuju ekonomske aktivnosti Kine na Zapadnom Balkanu sporno je sa aspekta evropskih integracija država u kojima se projekti sprovode, stoji u izvještaju Centara za strateške studije iz SAD.

Oni otvaraju pitanje korupcije, digitalne bezbjednosti, ekonomske održivosti i održivosti duga ili uticaja na životnu sredinu, navedeno je u izvještaju “Upozorenja: analiza kineskih projekata na Zapadnom Balkanu” nevladine organizacije “Centar za strateške i međunarodne studije” u SAD-u.

Usporavanje evropskih integracija

U izvještaju iz marta 2021. navodi se da Okvir za investicije Zapadnog Balkana (WBIF) Evropske unije (EU) olakšava investiranje i izgradnju kapaciteta u državama Zapadnog Balkana u skladu evropskim standardima i protokolima o pristupanju EU.

“Projekti koji ne spadaju u ovaj okvir ili krše ove standarde rizikuju da ometaju napredak ka pristupanju EU, slabe vladavinu prava i podrivaju povjerenje u institucije”, piše u izvještaju.

Kao primjer projekta koji uključuje “korozivni kapital”, odnosno ulaganje koje pojačava politički uticaj stranih aktera usporavajući EU integracije, u izvještaju je navedeno kinesko finansiranje autoputa Kičevo-Ohrid i Miladinovci-Štip u Sjevernoj Makedoniji.

Vlasti u Srbiji takođe, prema navodima iz izvještaja, pozdravljaju kinesku inicijativu koja predstavlja alternativu evropskoj praksi i standardima.

“Ova politika takođe privlači više kineskih investicija i ekonomskih aktivnosti koje Srbiju udaljavaju od Zapada”, ističe “Centar za strateške i međunarodne studije” dodajući da građani Zapadnog Balkana članstvo u Evropskoj uniji i dalje vide kao izvor ekonomskog prosperiteta, sa izuzetkom Srbije.

Ekonomska (ne)održivost

“Megaprojekti koji osiromašuju poreske obveznike neodrživim dugom mogu ugroziti makroekonomsku stabilnost zemlje u slučaju nepredviđenih ekonomskih šokova, kao što pokazuje slučaj crnogorskog autoputa Bar-Boljare”, navodi se u izvještaju.

Makroekonomski indikatori mogu, kako se ističe, pružiti sliku o tome koje su zemlje najosjetljivije na destabilizujuće uticaje dugovanja i koje imaju veći kapacitet da podmire projektni dug.

“Ovo se posebno odnosi na sklonost Kine da finansira vrlo vidljive megaprojekte čije su cijene visoke, na primjer, crnogorski projekat autoputa za povezivanje Srbije sa lukom Bar”, spomenuto je u izvještaju.

U izvještaju se navodi da bi odnos duga i bruto društvenog proizvoda država trebalo da bude ispod 60 odsto, što su ograničenja koja se nameću Paktom o stabilnosti i rastu Evropske unije. U izvještaju je navedeno da Albanija i Crna Gora imaju veći odnos duga prema BDP-u, Albanija 80 odsto, Crna Gora 90 odsto.

Dugovanja Crne Gore prema Kini 2019. godine, kako se navodi u izvještaju, iznosi 22% ukupnog spoljnog duga.

Sumnja na korupciju i netransparentnost

“Izgradnja dionice Koridora 11 u Srbiji - projekat koji je direktno dodijeljen kineskoj kompaniji bez javnog tendera i koji je kasnije pretrpio optužbe za korupciju i prekoračenje troškova - samo je jedan primjer”, piše u izvještaju.

Sektori koji se odnose na infrastrukturu, poput građevinarstva, transporta i energetike, najviše su skloni korupciji, kako je navedeno.

U izvještaju se ukazuje da studije ekonomske i finansijske izvodljivosti ukazuju na to da li projekti imaju ekonomsko opravdanje.

“Ne samo da je od vitalnog značaja da se takve studije sprovode i učine javno dostupnim, već nalazi takođe moraju biti objektivni i vjerodostojni”, piše.

“Zvanična studija izvodljivosti za termoelektranu Gacko 2 u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, ugovorena sa China Machinery Engineering Corporation 2017. godine, procjenjuje da će elektrana generisati godišnji profit od 23 miliona eura (28 miliona dolara). Ali, nezavisna analiza otkrila je da je studija koristila nerealne cijene uglja i energije i nije uspjela da uzme u obzir troškove ugljen-dioksida. Kada se tačnije uračunaju ti faktori, postrojenje bi poslovalo sa godišnjim gubitkom od oko 1,15 miliona eura”, navodi se kao primjer u izvještaju.

Neki projekti, kako se ističe, prekršili su tenderske procedure, odnosno princip konkurentnosti i transparentnosti.

„Projekti koji se direktno dodeljuju bez konkurencije, poput mosta Zemun-Borča (u Beogradu, prim. aut), koji je izgradila China Road and Bridge Corporation u Srbiji, ili koji uzimaju u obzir samo jednog ponuđača, stvaraju znatno više mogućnosti za korupciju od projekata koji prolaze kroz transparentan i konkurentan postupak podnošenja ponuda“, navedeno je.


Uticaj na životnu sredinu

“Projekti koji ne uzimaju u obzir i ublažavaju ekološke rizike mogu naneti veću štetu nego ekonomsku korist i naštetiti zdravlju zajednice”, navodi se i dodaje da projekti koji ne ispunjavaju EU standarde na Zapadnom Balkanu takođe predstavljaju prepreku u EU integracijama tih država.

“To je slučaj sa termoelektranom kod Tuzle, u Bosni i Hercegovini, koju je 2019. finansirala China Exim banka, za koju nevladine organizacije iz oblasti zaštite životne sredine tvrde da neće ispunjavati standarde EU”, navedeno je u izvještaju.

Kao još jedan primjer netransparentnosti i negativnog uticaja na životnu sredinu, navodi se proširenje termoelektrane Kostolac u Srbiji, koje je finansirano od strane Exim banke Kine, a koji, prema navodima iz izvještaja, “pokazuje lošu ekološku praksu, nisku transparentnost i nedostatak efikasnog uključivanja zainteresovanih strana”.

Digitalna bezbjednost

Tehnologija nadzora zasnovana na vještačkoj inteligenciji, kako se navodi u izvještaju, omogućila je vlasti da koriste podatke za praćenje političkih protivnika, novinara i drugih predstavnika civilnog društva - što je fenomen koji se obično naziva „digitalni autoritarizam“.

Kao primjer, u izvještaju se navodi beogradski projekat „Bezbedan grad“ u saradnji sa kineskom kompanijom Huawei „za koji su lokalne nevladine organizacije upozoravale da se koristi za zastrašivanje opozicije“.

Istovremeno, kako se tvrdi, Evropska unija i Zapadni Balkan rade na ubrzavanju digitalne transformacije regiona, istovremeno povećavajući cyber bezbjednost kroz digitalnu agendu za Zapadni Balkan.

U izvještaju se ističe da je ključno izvesti procjenu rizika kada je riječ o cyber bezbjednosti.

U slučaju projekta „Bezbedan grad“, kako se tvrdi, sprovedena je procjena uticaja, „ali ona nije bila transparentna i nije zadovoljila zakonske zahtjeve“.

SAD upozoravaju svijet na "ukus" kineske dominacije

Arhiva - Vojnik Kineske narodnooslobodilačke armije gestikulira fotoreporteru da obustavi fotografisanje, ispred Velikog narodnog doma, nakon druge sednice Narodne skuopštine Kine, u Pekingu, 25. maja 2020.

Najviši američki zvaničnici upozoravaju da zemlje širom svijeta više ne mogu da se skrivaju od posljedica sve ambicioznije i agresivnije Kine i da je Pekingu sve draže da rasteže svoju vojnu moć podalje od kuće.

"Iskusili smo ukus toga šta znači biti predvođen Kinom ili biti pod dubokim uticajem Kine", rekao je tokom virtuelne konferencije u utorak kontraadmiral mornarice Majkl Stjudmen, direktor obavještajne službe američke Indo-pacifičke komande.

"Vidjećete ćete vrlo globalnu, ekspedicionu kinesku vojsku koja će biti tu da uskoči svuda gdje misle da su ugroženi kineski interesi", rekao je on. "Bilo gdje na globalnom nivou, tamo gdje Kina osjeća da su njeni razvojni interesi ugroženi, ono što ćete vidjeti je da će na kraju sve češće slati PLA (Narodnooslobodilačku armiju)."

Stjudmen nije prvi američki vojni zvaničnik koji je upozorio na prijetnju iz Kine.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin više puta je Kinu nazvao "nadolazećom prijetnjom" za Pentagon. Zvaničnici američke Centralne komande takođe su upozorili na to kako Kina sve više pokušava da ostvari uticaj na Bliskom istoku. Američka Južna komanda izrazila je zabrinutost zbog kineskih aktivnosti u Centralnoj i Južnoj Americi.

Čak je i američki predsjednik Džo Bajden pokušao da pridobije globalnu podršku kako bi uzvratio Pekingu.

"Način na koji Sjedinjene Države, Evropa i Azija zajedno rade na obezbjeđivanju mira i odbrani naših zajedničkih vrijednosti i unapređenju našeg prosperiteta širom (regiona) Pacifika biće jedan od najdoslednijih napora koje preduzimamo", rekao je svjetskim liderijma na prošlomjesečnoj virtuelnoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

Stjudmen, iz američke Indo-pacifičke komande, rekao je u utorak da američki zvaničnici vjeruju da je Kina uspostavila jasan obrazac prema kom će nastojati da ostvari svoju dominaciju na osnovu razvoja situacije sa Hong Kongom i Tajvanom.

"Ono što ste vidjeli je u osnovi gušenje slobode, smrt autonomije", rekao je najviši obavještajni oficir.

"Do toga je došlo zbog načina na koji su Kinezi ugušili neslaganja kroz strukturne i pravne bezbjednosne mjere, koje su u osnovi suzbijene", dodao je on. "To je Kina danas. To je ono što dobijate."

Stjudmen je takođe opisao kako je Kina postojano povećavala pritisak na Tajvan, leteći dronovima i onim što je opisao kao specijalnim misijama vazduhoplova u zonu identifikacije tajvanske protvivvazdušne odbrane, što je postalo svakodnevno.

Cilj je, rekao je, stresiranje tajvanske vojske i "uspostavljanje nove norme njihovog (kineskog) vojnog prisustva oko Tajvana".

SAD takođe vide znake pojačane kineske vojne aktivnosti oko ostrva Senkaku pod kontrolom Japana, koje je Stjudmen opisao kao "puzajuće prisustvo" osmišljeno da polako uspostavlja kontrolu nad tim područjem, istovremeno jačajući svoje vojne aktivnosti u Južnom kineskom moru.

A postoji i zabrinutost da trenutni napori da se uzvrati na ponašanje Kine, potezima poput nedavnih operacija takozvanog praktikovanja slobodne plovidbe, trenutno malo utiču na odluke koje donosi Kina.

"Nemojte se povlačiti", rekao je Stjudmen, nazivajući kinesku vojnu asertivnost pod predsednikom Ši Đinpingom "alarmantnom".

Stjudmenovi komentari dolaze samo dan nakon što je komandant američke Indo-pacifičke komande izdao svoje upozorenje o nezastrašenoj Kini.

"Najveća opasnost sa kojom se suočavamo u Indo-Pacifiku je erozija konvencionalnog odvraćanja Kine", rekao je komandant INDOPACOM-a admiral Filip Dejvidson na istoj virtuelnoj konferenciji u ponedeljak.

"Bez valjanog i uvjerljivog konvencionalnog odvraćanja, Kina će biti ohrabrena", rekao je Dejvidson. "Moramo ubijediti Peking da je cijena za postizanje ciljeva vojnom silom jednostavno previsoka".

Pentagon je u ponedjeljak sazvao svoj prvi sastanak novostvorene Radne grupe za Kinu, zadužene za analizu trenutne strategije Vašingtona spram Kine i davanje preporuka u naredna četiri mjeseca.

Da li će Bidenove imigracione politike uticati na kanadski tehnološki napredak?

The sun sets over the Toronto skyline during the opening ceremony for the Pan Am Games, July 10, 2015.

Dok Sjedinjene Države popuštaju imigracionu politiku pod predsjednikom Joe Bidenom, čelnici kanadskog naprednog tehnološkog sektora možda će morati malo više raditi na privlačenju vrhunskih međunarodnih talenata.

"Učinak Bidenove administracije još se ne vidi", kaže Soumya Ghosh, izvršni direktor finansijskih usluga sa sjedištem u Torontu.

Međutim, kanadske tehnološke firme očito su koristile američku restriktivnu imigracionu politiku pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, jer su se našle u situaciji da mogu zaposliti visokokvalifikovane radnike iz cijelog svijeta koji bi u suprotnoj situaciji tražili poslove u Sjedinjenim Državama.

Priliv kvalifikovanih radnika pomogao je da Toronto postane najbrže rastući centar za tehnološka radna mjesta u Sjevernoj Americi u posljednjih nekoliko godina, navodi se u izvještaju koji je u januaru 2020. godine objavila američka firma za poslovnu analizu CBRE, globalna kompanija za usluge i investicije. Kanadski grad Vancouver na pacifičkoj obali, takođe, je ušao među prvih pet, zajedno sa San Franciscom, New Yorkom i Seattlom.

An employee works at Shopify's headquarters in Ottawa, Ontario, Canada, October 22, 2018. REUTERS/Chris Wattie/
An employee works at Shopify's headquarters in Ottawa, Ontario, Canada, October 22, 2018. REUTERS/Chris Wattie/

U kanadskom tehnološkom sektoru izdvajaju se domaće kompanije, poput kompanije za internet trgovinu "Shopify", koja, kako navode, podržava 1,7 miliona preduzeća u 175 zemalja. Jednostavnost zapošljavanja međunarodnih talenata Kanadu je, takođe, učinila privlačnijom za globalne divove poput Google-a, koji je u februaru 2020. najavio planove da utrostruči svoju radnu snagu u zemlji.

Dok je Trumpov navedeni politički cilj bio davanje prioriteta visokokvalifikovanim radnicima u okviru imigracionog sistema "zasnovanog na zaslugama", za vrijeme njegove administracije zabilježen je pad izdavanja američke vize za gotovo sve kategorije primalaca, posebno nakon udara pandemije COVID-19.

Bidenova administracija izjavila je ove sedmice da još nije odlučila hoće li produžiti privremenu zabranu iz vremena Trumpa na nove vize H-1B, koje su najčešće korištene za dolazak visokokvalifikovanih tehničkih radnika u Sjedinjene Države.

Ali čak i ako se ukinu neka imigraciona ograničenja, analitičari u Kanadi vjeruju da postoje i drugi razlozi zbog kojih će njihov sektor i dalje privlačiti vrhunske talente.

Prednost u troškovima

"Kanada, takođe, ima prednost u troškovima", tvrdi Ghosh, koji je potpredsjednik i šef kanadske tržišne jedinice za bankarstvo i tržište kapitala u Capgemini Financial Services. "Osim što se nalaze u istoj vremenskoj zoni kao i SAD, poslodavci sa sjedištem u SAD-u, takođe, mogu iskoristiti kanadski fond tehnoloških talenata koji se nalazi u istoj vremenskoj zoni po nižoj cijeni."

Globalna pandemija koronavirusa, takođe, je donijela korist tom sektoru, kaže Alexander Norman, suosnivač TechTO-a, resursnog centra za tek pristigle tehnološke radnike u Torontu.

"Kanada je uvijek stvarala talente, ali su tokom posljednjih nekoliko godina ti talenti odlučili ostati kod kuće i ovdje graditi nove kompanije", rekao je Norman za Glas Amerike. "Počinjemo da primjećujemo rezultat ove promjene sa vodećim tehnološkim kompanijama u mnogim različitim sektorima."

Normanov suosnivač u TechTO-u, Jason Goldlist, rekao je da je značajan faktor, takođe, bio široko rasprostranjen rad na daljinu zbog pandemije.

"COVID je mnoge profesionalne industrije prebacio na mrežu, ali nijednu više od tehnologije", rekao je. "Oni sad mogu raditi za ogromnu kompaniju poput Twittera odakle god žele. Uključujući i gradove u kojima su rođeni u Kanadi."

Posvećenost imigraciji

Međutim, za mnoge tehnološke stručnjake i rukovodioce, koje je intervjuisao Glas Amerike, nijedan faktor nije bio važniji u kanadskom tehnološkom procvatu od njene predanosti imigraciji, uključujući snažno preseljenje izbjeglica i živahnu zajednicu međunarodnih studenata.

"Imamo jedan od najboljih imigracionih sistema na svijetu", tvrdi Robert Asselin, viši politički savjetnik premijera Justina Trudeaua tokom njegovog uspona na vlast 2015. godine i kanadski direktor budžeta i politika pod ministrom finansija Billom Morneauom od 2015. do 2017. godine. "Mobilnost je moguća. Imigranti druge generacije dosljedno rade bolje."

Asselin, koji je rođen i odrastao u frankofonskom dijelu Quebeca, rekao je da zasluge Kanade pripisuje otvorenosti koja je nastala dugogodišnjim nastojanjem da bude višejezična zemlja. Službeni kanadski jezici su francuski i engleski.

"Zaista smo dobri u integrisanju različitosti i korištenju te različitosti kao snage, a kada razmišljate o budućnosti poslovanja, želite da svi talenti dođu u vašu zemlju", rekao je.

"Mislim da smo jedno od najboljih mjesta za imigraciju iz cijelog svijeta. Ako ljudi žele doći ovdje i postići najbolji uspjeh, mislim da smo jedna od najboljih zemalja u kojoj to mogu i da učine."

Jedina kopnena granica Kanade je sa Sjedinjenim Državama, što omogućava relativno lako sprečavanje nekontrolisane migracije i fokusiranje na uredno prihvatanje visokokvalifikovanih radnika i izbjeglica. Valovi uglavnom niskokvalifikovanih migranata koji stižu na američku južnu granicu su faktor polarizacije u američkoj imigracionoj raspravi.

Ghosh se složio da je imigracija igrala veliku ulogu u ekonomskom razvoju Kanade.

"Što se tiče tehnološke scene, veliki dio razvoja koji se dogodio u tehnološkom prostoru, potražnja za kanadskim preduzećima, prilično značajno zavisi od pametnih ljudi koji dolaze iz različitih dijelova svijeta."

Inicijative za različitost i inkluzivnost

Dio ovog napora usmjerenog ka najboljim i najsvjetlijim svjetskim inicijativama uključuje različitost i inkluzivnost.

U Halifaxu, najvećem gradu na kanadskoj obali Atlantika, tehnološki start-up, "Side Door", ima radnu grupu "koja interno radi na antirasističkim i anti-represivnim politikama", rekla je Laura Simpson, izvršna direktorica i suosnivačica.

"Side Door" radi na povezivanju umjetnika poput muzičara i pomaže im u pronalaženju mjesta za djelovanje. Simpson kaže da je cilj "povezati umjetnike s kustosima, mjestima, pružateljima usluga i publikom, kako bi rezervacije, kupovina ulaznica i plaćanja bili jednostavni, pošteni i transparentni."

"Ako pokušavate stvoriti globalnu kompaniju, kako ćete to učiniti bez ljudi koji razmišljaju globalno?" pitala je u intervjuu. "Radili smo s dobrovoljcima kako bismo imali globalnu radnu snagu, a sada radimo s ljudima iz cijelog svijeta. I to je put u budućnost."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG