Linkovi

Teme

Demokrate naredile Bijeloj kući da im preda dokumenta u istrazi o opozivu

Bijela kuća

Demokrate u Predstavničkom domu Kongresa poslale su obavezujući poziv Bijeloj kući da im preda sva dokumenta u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trumpa.

Bijelu kuću su najpre pozvale da to učini do petka, ali pošto rok nije ispunjen - administraciji je upućen obavezujući poziv.

Predsjedavajući odborima koji vode istragu saopštili su da je obavezujući poziv neophodan jer je "Bijela kuća odbila da odgovori na nekoliko poziva da na dobrovoljnoj bazi preda dokumenta".

Demokrate u Kongresu su takođe poslale zahtjev za predaju dokumenata o kontaktima sa Ukrajinom potpredsjedniku Mikeu Pencu, navodeći izvještaje da je Pencov bliski saradnik slušao telefonski razgovor Trumpa i ukrajinskog predsjednik Volodimira Zelenskog, koji je u centru istrage o opozivu.

"Ustavna dužnost"

Predsjednik Trump tvrdi da je borba protiv korupcije njegova ustavna dužnost, u vezi sa zahtjevima koje je uputio stranim zemljama da istraže poslovanje njegovog političkog protivnika Joe Bidena.

"Nije riječ o politici, već o korupciji. Ako čitate ustav, vidjećete da imam obavezu da se bavim korupcijom, dakle to je obaveza i dužnost", kazao je Trump.

U centru istrage o opozivu koju vode demokrate u Predstavničkom domu je razgovor Trumpa sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, za koji koji vodeći demorata Adam Schiff kaže da je "razgovor u kojem je predsjednik vršio pritisak na stranog lidera da istraži Trumpovog političkog rivala, što je štetno za nacionalnu bezbednost".

Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu
Demokrata Adam Schiff, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja u Kongresu

Kontroverzne SMS poruke

U četvrtak je pred Kongresom 10 sati svjedočo bivši izaslanik SAD za Ukrajinu Kurt Volker koji se pominje u prijavi uzbunjivača.

Nakon tog svjedočenja, demokrate su objavile niz SMS poruka kojima su komunicirali Volker, Rudy Giuliani i drugi.

U jedoj prepisci Volker i jop dvojica američkih diplomata diskutuju o tome kako da sprovedu Trumpov zahtjeve da se istraže Joe Bidden i njegov sin.

Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres
Kurt Volker dolazi na svjedočenje u Kongres

U drugoj razmjeni se vidi kako Volker piše saradniku Zelenskog i obećava mu da će novi ukrajinski predsjednik doći u Bijelu kuću ako se ta istraga sprovede.

Trumpov razgovor sa Zelenskim je dio prijave uzbunjivača - navodno zaposlenog u CIA - i pokreuo je proceduru opoziva.

Predsjednik je optužio Bidena da zloupotrebljava polođaj time što od Ukrajine traži da okonča krivičnu istragu u kojoj bi mogao da se nađe i njegov sin.

Predsjednik i njegovi saveznici, međutim, nisu dostavili nikakve dokaze koji pokazuju da su Bidenovi bili umiješani u ilegalne radnje.

See all News Updates of the Day

Florida: Dugi redovi za glasanje

Florida: Dugi redovi za glasanje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Predizborna analiza: Florida - država sa 29 elektorskih glasova

Predizborna analiza: Florida - država sa 29 elektorskih glasova
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Direktori najvećih društvenih mreža na saslušanju pred Kongresom

Direktori najvećih društvenih mreža na saslušanju pred Kongresom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Rekordan rast američke ekonomije u trećem kvartalu

Ilustracija

Američka ekonomija je u trećem kvartalu rasla rekordnim tempom, nakon što je vlada izdvojila više od 3 hiljade milijardi dolara za saniranje posljedica pandemije koronavirusa što je podstaklo potrošnju.

Međutim, za oporavak od duboke recesije izazvane virusom COVID19 biće potrebna godina ili duže od toga, ocjenjuje agencija Reuters.

Bruto domaći proizvod je u trećem kvartalu rastao po godišnjoj stopi od 33,1 odsto, saopštio je Sekretarijat za ekonomiju u svojoj ranoj procjeni. To je najbrži tempo od kada je vlada počela vodi evidenciju 1947. godine, a uslijedio je nakon istorijskog pada od 31,4 odsto u drugom kvartalu.

Izvještaj o bruto domaćem proizvodu - jedan od posljednjih velikih ekonomskih izvještaja uoči predsjedničkih izbora 3. novembra - neće značajnije umanjiti ljudsku tragediju izazvanu pandemijom, s obzirom na to da su milioni Amerikanaca i dalje nezaposleni, dok je više od 222.000 ljudi preminulo.

Ekonomisti, s kojima je Reuters razgovarao, procjenjivali su rast ekonomije od 31 odsto u kvartalu od jula do septembra. Ekonomija je zašla u recesiju u februaru.

Vladin paket pomoći bio je ključan za mnoga preduzeća i nezaposlene i doveo je do jačanja potrošnje, što je podstaklo nagli rast BDP-a. Međutim, ta sredstva su potrošena i nema nagovještaja da bi uskoro mogao da bude postignut dogovor o novoj rundi pomoći.

Samo nešto više od polovine od 22,2 miliona poslova, izgubljenih tokom pandemije, je nadoknađeno.

Goldmen saks je smanjio procjenu rasta u četvrtom kvartalu sa 6 na 3 odsto. U međuvremenu, širom zemlje se uvode nova ograničenja na rad biznisa kao što su restorani i barovi zbog naglog rasta broja zaraženih od koronavirusa. Usporava i zapošljavanje.

U odvojenom izvještaju Sekretarijata za rad, navodi se da je 751.000 ljudi tražilo pomoć za nezaposlene u nedjelji zaključno sa 24. oktobrom, u poređenju sa 791.000 koliko ih je bilo nedjelju pre toga. Iako je broj prijava za nezaposlene pao u odnosu na rekordnih 6.867 miliona u martu, i dalje je iznad vrhunca od 665.000 zabeleženog tokom recesije 2007. do 2009. godine.

SAD: Sve više glasova poštom se proglašava nevažećim - kako će to uticati na ishod izbora?

Glasanje poštom u Nebraski

Tokom svih izbora u SAD, stotine hiljada glasačkih listića pristiglih poštom se proglasi nevažećim iz različitih razloga - od kašnjenja do neispravnih potpisa birača na koverti.

Budući da je ove godine rekordan broj birača u Americi glasao poštom, veći je i broj odbačenih glasačkih listića, što dovodi u pitanje biračko pravo, ali i ishod izbora u ključnim, neopredjeljenim državama.

Recimo, Džordžija i Florida su dvije države u kojima su predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival Joe Biden skoro izjednačeni.

Ove dvije države ne objavljuju podatke o nevažećim glasačkim listićima do dana izbora. Dvojica akademika - profesor na koledžu Darmut Majkl Heron i profesor Univerziteta Floride Danijel Smit - analizirali su dosadašnje podatke o broju odbačenih glasačkih listića i kako to utiče na ishod izbora.

Na Floridi je do sada poštom glasalo 3,8 miliona ljudi, a očekuje se da 15 hiljada glasova bude odbačeno, što je oko 0,4 odsto prema računici Herona i Smita.

U Sjevernoj Karolini je procenat nevažećih listića još veći, oko 1,3 odsto ili oko 10 hiljada glasova.

Glasovi manjina

Na nedavnim izborima se ispostavilo da glasovi pripadnika manjina češće bivaju proglašeni nevažećim od glasova bijelaca. Recimo, u Sjevernoj Karolini glasovi crnaca su tri puta češće odbacivani. I to je faktor koji demokrate mogu da iskoriste ukoliko budu željele da ospore rezultat izbora.

U nekim državama, međutim, iako neispravni, glasovi nisu odmah proglašeni nevažećim, već se biračima daje prilika da ih "isprave".

U Sjevernoj Karolini su izborne komisije već počele da kontaktiraju glasače čiji su listići neispravni, kaže Patrik Genon iz državne izborne komisije.

"Birači imaju rok da poprave svoje listiće do dana izbora", kaže Genon.

Na prvi pogled, 10 hiljada glasova ne djeluje kao veliki broj, ali u državama poput Floride ili Džordžije i to može da odluči ishod izbora.

Predsjedničke izbore 2000. na kojima su se trkali demokrata Al Gor i republikanac Džordž Buš mlađi, odlučilo je 537 glasova sa Floride, dok je na kongresnim izborima 2018. na Floridi republikanac Rik Skot dobio mjesto u Senatu sa svega 10.033 glasova više.

Kako bude pristizalo sve više glasova poštom, očekuje se da raste i broj nevažećih listića.

"Takav scenario u kojem je broj nevažećih listića veći od margine greške je noćna mora", kaže profesor Heron.

Bitka pred sudovima

Demokrate i republikanci se spore oko toga koliko dugo može da se čeka na glasove poštom kako bi bili uračunati u krajnji ishod izbora.

Republikanci žele da se ti rokovi skrate i to traže od sudova u različitim državama.

Konzervativni Vrhovni sud je nedavno presudio protiv pokušaja da se promijene izborne procedure, uključujući i rokove za brojanje glasova, uz obrazloženje da izborna pravila ne treba mijenjati kada su izbori blizu. Nedavno je donijeta odluka da u Pensilvaniji glasovi pristigli poštom mogu da se broje i do tri dana poslije izbora - što su republikanci htjeli da ospore.

S druge strane, isti sud je odlučio da u Viskonsinu ne mogu da se broje glasovi poštom šest dana poslije izbora, već samo oni koji pristignu do 3. novembra.

Hans fon Spakovski iz konzervativne fonacije Heritidž kaže da očekuje da će glasovi poštom biti predmet pravnih procesa poslije izbora.

"Mislim da ćemo imati duže brojanje glasova ako veliki broj listića pristigne poštom, a takođe očekujem sudske procese oko listića koji ne ispunjavaju kriterijume u određenim državama".

Kroz istoriju se pokazalo da manje od 1 odsto glasova pristiglih poštom biva proglašeno nevažećim, ali zbog rekordnog glasanja poštom ove godine, taj broj može da bude čak milion, pokazuje istraživanje USA Today, PBS-a i novinarskog odsjeka Univerziteta Kolumbija.

Tokom primarnih izbora, čak 550 glasova poštom u 30 država je proglašeno nevažećim, što je mnogo više nego 2016. ukupno, pokazalo je istraživanje NPR-a.

Temi Patrik iz organizacije Fond za demokratiju kaže da se to dešavalo jer su države bile nepripremljene za toliki broj glasova pristiglih poštom, ali da su u međuvremenu ispravile procedure kako bi što manje glasova bilo proglašeno nevažećim.

U 19 država, birači mogu da provjere status svojih listića online.

Pitanje je, međutim, šta će se dešavati sa onim listićima koji pristignu poslije dana izbora.

U 32 države, među kojima je i Florida, glasovi pristigli poslije 3. novembra neće biti prihvaćeni, dok će u Sjevernoj Karolini biti prihvaćeni oni koji pristignu do 6 dana poslije izbora, ako su poslati prije 3. novembra. Republikanci su od Vrhovnog suda tražili da to blokira.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG