Mjere zauzdavanja klimatskih promjena mogle bi imati negativan efekat u vidu povećanja cijena hrane, što će dovesti do više gladi u svijetu.
U radu tima naučnika koji je predvodila Tomoko Hasegawa, objavljenom u Nature Climate Changepod naslovom "Risk of increased food insecurity under stringent global climate change mitigation policy" sprovedene su procjene različitih modela sprege klimatskih promjena i mjera za smanjenje efekta ovih promjena.
Prema simulacijama koje su rađene u ovoj studiji, stroge mjere namijenjene ublažavanju posljedica klimatskih promjena bi mogle dovesti do gladi više miliona ljudi nego same klimatske promjene. Već odavno naučnici predviđaju da će klimatske promjene dovesti do smanjenja uroda, što će rezultirati povećanjem cijena hrane i očekivalo se da će određene mjere poput poreza na emisije ugljikovog dioksida amortizirati ovaj problem.
Međutim, spomenuta japanska studija je sumirala rezultate osam različitih poljoprivrednih modela i analizirala različite scenarije do 2050. godine. Ti scenariji su podrazumijevali uključivanje različitih socioekonomskih načina razvoja - kako one koji su u potpunosti pratili model održivog razvoja do onih modela koji imitiraju trenutne trendove razvoja. Uključeni su i različiti modeli samih klimatskih promjena te situacije u kojima se primjenjuju ili ne primjenjuju legislative namijenjene ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Evo šta su pokazale simulacije:
- do 2050. godine još će 24 miliona ljudi biti pogođeno glađu usljed klimatskih promjena, a još 50 miliona će biti potencijalno u tom riziku;
- ako se uključe stroge mjere ublažavanja posljedica klimatskih promjena poput poreza na emisije ugljikovog dioksida, dodatnih 74 miliona ljudi će biti izloženo riziku gladi;
- u najgorim scenarijima, radilo se o oko 170 miliona glađu ugroženih ljudi.
Najugroženija područja su sub-saharska Afrika i jug Azije, uključujući i Indiju, odnosno, ranjiva područja sa niskim bruto nacionalnim dohotkom, gdje su problemi snabdijevanja hranom već sad akutni.
Određene politike ublažavanja posljedica klimatskih promjena uključuju povećanje proizvodnje biogoriva, što utiče na promjene u odabiru koje će se kulture uzgajati na velikim površinama - uzgoj uljane repice postaje konkurencija uzgoju hrane. Također, mijenja se i način korištenja zemljišta, jer se sve više zemljišta pokrivenog šumom konvertira u obradive povšine.
Autori studije smatraju kako ne treba odustati od mjera smanjenja emisija, ali treba uzeti u obzir specifičnosti poljoprivrede određenog područja i usvajati ciljano mjere i legislative, a ne po sistemu copy-paste. Također, novac dobijen porezom na emisije treba biti korišten i u svrhu sprovođenja programa pomoći područjima koja bi naročito teško bila pogođena klimatskim promjenama.
Korištenje efikasnih tehnologija i poljoprivrednih praksi, smanjenje siromaštva, poboljšanje zdravlja i obrazovanja stanovništva, uslova života i sigurnosti hrane su ključni faktori efikasnosti mjera ublažavanja posljedica klimatskih promjena.
