Međutim, osim toga što ovaj organ ima značajnu ulogu i imunološkom sistemu, čini se da postoji neka veza između slijepog crijeva i Parkinsonove bolesti i možda ovaj organ može izazvati i druge bolesti osim upale.
U radu objavljenom u magazinu Science Translational Medicine 31. oktobra ove godine, američko-kanadsko-švedski tim naučnika dovodi u vezu odstranjivanje slijepog crijeva i smanjenje rizika obolijevanja od Parkinsonove bolesti. Statistike su pokazale da Šveđani, kojima je uklonjen ovaj organ, imaju 20% manji rizik da će razviti Parkinsonovu bolest. Spomenuti rad je uzeo u obzir medicinske istorije oko 1.7 miliona Šveđana, od 1964. godine naovamo.
Međutim, ovaj internacionalni tim nije stao samo na analizi medicinskih istorija pacijenata, nego su pokušali istražiti šta to ima u slijepom crijevu da bi moglo biti povezano sa Parkinsonovom bolešću. Kod pacijenata koji imaju Parkinsonovu bolest pronađen je jedan protein, α sinuklein (αS) koji se pogrešno formirao. Naime, proteini su dugačke molekule, lanci, sastavljene od više hiljada podjedinica, koje se pri formiranju presavijaju u određen oblik i ako taj oblik nije pravilan, onda protein ne vrši svoju funkciju u organizmu ili čak može biti štetan. Postoje još neki biohemijski markeri Parkinsonove bolesti, poput nalaza smanjenog lučenja dopamina, neurotransmitera važnog za kontrolu motorike.
Osim drhtanja udova i savijenog položaja tijela, postoje još neki simptomi Parkinsonove bolesti, ali se neki od ranih simptoma često zanemaruju. Primijećeno je da se pacijenti, dugo vremena prije dijagnoze ove bolesti, žale na konstipaciju.
U akademskoj zajednici fokusiranoj na problematiku Parkinsonove bolesti već neko vrijeme postoji hipoteza da se disfunkcionalni αS protein može širiti putem nerva vagusa, koji inervira velik dio organizma i to tako da normalne molekule pretvara u pogrešno savijene.
Analize slijepog crijeva zdravih osoba su pokazale da u 48 od 50 uzoraka postoji verzija αS proteina koja je pogrešna, slična nenormalnom proteinu koji je pronađen kod osoba sa Parkinsonovom bolešću. Ipak, još uvijek nije jasno zašto većina ljudi ne razvije Parkinsonovu bolest, ako se pokazalo da je pogrešna verzija proteina tako česta. Naučnici smatraju da je genetika odgovorna za to – neki ljudi vjerovatno imaju genetičku sklonost da bolje uklanjaju ova protein i njihov organizam sprječava dolazak nepravilnog proteina do mozga.
Međutim, ovi nalazi ipak ne sugeriraju da svi oni koji imaju nasljednu sklonost ka razvoju Parkinsonove bolesti trebaju ukloniti slijepo crijevo.
Postoji nekoliko smjerova istraživanja i razvoja terapija za Parkinsonovu bolest, a istraživanja povezanosti probavnog sistema i bolesti su tek jedan od njih. Nedavno je objavljeno kako će se u Japanu započeti sa testiranjem efikasnosti terapije Parkinsonove bolesti induciranim pluripotentnim stanicama.
