Ovo su zaključci analize objavljene u časopisu Nature. Za potpunu vakcinaciju 70% svjetske populacije protiv COVID-19 potrebno je oko 11 milijardi doza. Podaci pokazuju da su na datum 4. jula primijenjene 3.2 milijarde doza. Međutim, s rastom kontagioznosti Delta soja u odnosu na početni i Alfa soj, povećava se i prag za kolektivni imunitet. To znači da se mora vakcinisati još više ljudi – oko 80-85%.
Ovo znači da bi bilo potrebno brzo i efikasno realizirati između 12 i 13 milijardi doza, ako bi se davale samo dvodozne vakcine. Zbog ovoga neke zemlje, poput Španjolske i Irske, imaju plan mlađu populaciju vakcinisati jednodoznim Johnson&Johnson vakcinama, kako bi ubrzale proces.
Također, očiglednost potrebe za revakcinacijom će dodatno usložniti cijeli proces i njegovu logistiku jer će se u jednom trenutku bogate države koje su se obavezale da doniraju doze onim siromašnim i manje bogatim morati usresrediti na svoje potrebne. Ovo će biti naročito izraženo kada izbije četvrti val infekcije koji bi se mogao očekivati već u avgustu, ako ne i prije.
Obaveze Sjedinjenih Država i Evropske unije biće ometene ograničenjima izvoza vakcina za obje regije. Indija, gdje se proizvodi oko šest od deset svjetskih doza vakcina, također je blokirala izvoz nakon vala infekcija, izazvanog ponajviše Delta varijantom. Afrička unija pokušava nabaviti vakcine drugim kanalima: uz financijsku pomoć Svjetske banke osigurala je 400 miliona doza vakcine Johnson & Johnson.
Prema podacima sajta Our world in data – Vaccine tracker, tek je oko 11% ljudi globalno u potpunosti vakcinisano, a oko 13% je vakcinisano samo jednom dozom. U nekim afričkim državama, poput Čada, Demokratske Republike Kongo, Madagaskara, Zambije, Kameruna, procijepljenost stanovništva iznosi svega oko 0.1-0.8%.
Premda je stanovništvo ovih država mlado, pa se računa da je manje u riziku, prema situaciji u Indiji, kada su u zadnjem valu inficirani uglavnom mlađi, ne može se napraviti korelacija da su ljudi u ovim državama sigurni.
Na području evropskog kontinenta najviše ljudi je primilo bar jednu dozu u Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Finskoj. Najgora situacija je u Bosni i Hercegovini, sa 9.2% vakcinisanih bar jednom dozom (4.7% potpuno vakcinisanih), na Kosovu, sa 7.1% vakcinisanih jednom dozom (2.1% potpuno) te Sjevernoj Makedoniji sa 17.2% bar jedna doza (10.9% potpuno).
U ovim zemljama se još nije prešlo na široku vakcinaciju radno sposobne populacije te mladih, što usporava stvaranje kolektivnog imuniteta, koji postaje sve viši, te ni pridodat broj onih koji su preboljeli COVID-19, ali ni onih koji su se vakcinisali u Srbiji ne može amortizirati nedovoljnu procijepljenost. Populacija mlađa od 50 godina će u tim zemljama još morati pričekati.
Situacija je otežana i nepovjerenjem u vakcine koji izaziva globalno usporavanje trenda vakcinacije. Oni koji su se željeli vakcinisati, to su uradili među prvima, i sad će biti potrebne dobro smišljene kampanje koje bi djelovale na neodlučne, kao i dobra opskrba vakcinama.
