Novi, britanski soj virusa, za koji se pokazalo da je zarazniji, detektovan je u Srbiji u januaru ove godine. Prema izvještavanju Radio Slobodna Evropa, u Srbiji je novi soj otkriven kod pacijentice koja je doputovala iz Londona, a zarazila se najvjerovatnije u avionu.
Novi sojevi virusa – britanski i južnoafrički – imaju nekoliko mutacija, a za britanski se već pokazalo kako ima mutacije koje dovode do promjena u proteinu šiljka (Spike protein) virusa. Radi s o proteinu koji omogućava ulazak virusa u naše ćelije tako što se, preko još jednog proteina, spaja s receptorima ACE2 na membrani ćelija. Te promjene omogućavaju veći afinitet virusa za ćelije. U suštini, to ne znači da se bolest mnogo promijenila i da ćemo vidjeti mnogo strašije simptome. Međutim, znači da više virusa može napasti naše ćelije i da se virus lakše širi s ćelije na ćeliju inficirane osobe, zahvatajući više ćelija. Ovo može značiti da će klinička slika kod oboljelih biti teža, jer će im više plućnog tkiva i tkiva ostalih organa biti zahvaćeno virusom.
Jedno od pitanja na koje građani žele znati odgovor jeste to da li su postojeći PCR testovi i dalje efikasni, odnosno, da li će se virus moći detektovati, bez obzira na promjene i pojavu novih sojeva.
Odgovor je da - jer PCR testovi koji su razvijani da otkriju virus SARS-CoV-2 nisu naslonjeni samo na detekciju jednog gena, nego za više gena i ti geni opet nisu toliko promijenjeni da se virus ne može detektovati.
„Sadašnji PCR testovi su u potpunosti podobni za detekciju virusa koji nose mutacije koje se pak povezuju sa novim sojem“, potvrđuje genetičar dr. Damir Marjanović.
Mutacije ne treba zamišljati kao velike promjene velikih dijelova virusnog genoma koje bi virus učinile neprepoznatljivim. Radi se često o malim promjenama, čak samo jednog „slova“ genetičke „abecede“. Testovi su u mogućnosti detektovati virus.
Ne treba zaboraviti ni to da virusi gripe i HIV mutiraju bržom stopom nego virus SARS-CoV-2 pa opet nismo izgubili mogućnost da ih detektujemo.
Na pitanje da li BiH ima mogućnost detekcije novih sojeva, prof. dr. Damir Marjanović odgovara kako se identifikacija novoga soja radi NGSom (Next Genome Sequncing metoda).
„Mi imamo laboratorije koje to mogu raditi, samo država to ne traži ; potrebno je pokrenuti liniju i uspostaviti rutinsko sekvencioniranje pojedinih odabranih uzoraka u cilju praćenja prisustva novih mutacija i potencijalnih novih sojeva; BiH to zna i može, ali državu to izgleda ne zanima“, kaže Marjanović u izjavi za Glas Amerike.
