Razgovarao Kestrin Kumnova, priredila Amra Zejneli
Prema njegovim riječima, lideri i vlade dvije zemlje treba da postignu sporazum, dok Sjedinjene Države nemaju veto po tom pitanju.
Countryman, koji je tokom rada u State Departmentu bio odgovoran za Balkan a sada je direktor odbora Asocijacije za kontrolu oružja, govori i o tome koliko su pojedini lideri na Balkanu opasni za svoje građane, te i o mogućnosti jednog novog konflikta u regionu.
RSE: Posljednjih godina bilo je više ideja o tome kako da se postigne sporazum između Srbije i Kosova koji bi okončao „hladni rat“ među njima. Jedna od ideja je i promjena granice. Kakvo je vaše mišljenje po tom pitanju?
Countryman: Odluku treba da donesu rukovodioci, vlade i narod Kosova i Srbije. Dakle, to nije odluka na koju Sjedinjene Države imaju veto. U svakom slučaju, mnogi posmatrači Balkana su zabrinuti da kakvo god ponovno teritorijalno prestrojavanje između Kosova i Srbije bilo, to može imati nekoliko negativnih posljedica. Može dovesti do diskusije o tome da li se granice trebaju uspostavljati na osnovu etničkih linija i u zemljama kao što su Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina. To bi bila formula za povratak etničkih konflikata i destabilizaciju regiona.
Prema tome, smatram da redizajniranje granica između Kosova i Srbije nije odgovor na probleme u 21. vijeku.
Bolje je da se skoncentrišu na reforme i uspostavljanje vladavine zakona, što će objema zemljama omogućiti napredak ka EU. To treba da bude fokus diskusije.
RSE: Nastavak dijaloga izgleda da je neophodan, obje zemlje u javnosti govore da su posvećene procesu, ali s druge strane jako se malo radi na sprovođenju. Da li EU može sama da se bavi ovim složenim procesom?
Thomas Countryman: Ne znam kako izaći iz ove blokade. Lideri obje zemlje više se bave političkim izjavama, gledajući na naredne izbore i unutrašnje izazove, nego što su fokusirani na pregovaranje o teškim pitanjima između Kosova i Srbije.
Ubijeđen sam da postoji potencijalni izlaz u kojem će dva lidera raditi na nekoj ideji koja će progurati stvari napred kako bi se osiguralo da su obje zemlje, Kosovo i Srbija, snažna multietnička društva. Ali, kako prevazići ovu unutrašnju političku blokadu u obe zemlje trenutno, za to nemam dobar odgovor.
RSE: Nedavno su kosovski rukovodioci izjavili da su izgubili povjerenje u EU. Koliko to može da utiče na buduće političke procese Kosova i regije?
Countryman: Budućnost Kosova je apsolutno unutar Evropske unije (EU). Sama EU je 'frustrirajuća' institucija i o tome možete da pitate 52 odsto britanskih birača (koji su glasali za izlazak V. Britanije iz EU op.a.). Ali, EU je uspjela da stvori uslove za mir, bezbjednost i da otvori granice za trgovinu.
Međutim, umjesto da EU promjeni svoj identitet kako bi prihvatila Kosovo, važno je da Kosovo poduzme reforme putem kojih će postati mjesto sa demokratskim standardima, poštujući vladavinu zakona i ljudska prava. To će Kosovo učiniti članicom vrednom EU. Znam da je teško, znam da postoji frustracija, ali to je zaista jedini put za budućnost Kosova.
RSE: Da li mislite da zemlje Balkana i dalje predstavljaju izazov za bezbjednost Evrope, ili su uspjele da se konsoliduju kao demokratske zemlje sa funkcionalnom ekonomijom i, donekle, sa vladavinom prava?
Countryman: Opasnost po bezbjednost koju nekoliko lidera Balkana predstavlja, ne važi za NATO ili zapadnu Evropu. Oni su opasnost po bezbjednost svojih građana. To smo vidjeli i tokom tragičnih ratova devedesetih. To su danas stabilne države koje su riješile većinu problema oko kojih su bili podijeljeni.
Još uvijek sam zabrinut zbog potencijalne opasnosti od konflikta u Bosni i Hercegovini, koja je nazadovala posljednjih 15 godina i postoji mogućnost da bude posljednja zemlja koja će se pridružiti EU ukoliko taj trend ne dobije suprotni pravac. Još uvijek sam zabrinut zbog mogućeg konflikta tamo.
RSE: U međuvremenu, Kosovo je uvelo taksu od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH. Ovaj potez je naljutio Washington i Brisel. Njihovi zvaničnici najavili su da se Kosovo može suočiti sa izolacijom ukoliko se odluka ne povuče. Koliko Kosovo sebe dovodi u opasnost zbog takve odluke?
Countryman: Mislim da nije bio dobar potez Vlade Kosova da uvede taksu na uvoz iz Srbije i Bosne. To ne stvara uslove za značajan dijalog Prištine i Beograda. Nadam se da ćemo vidjeti jedan povratak dijalogu umjesto djelovanja nasuprot jedni drugima.
RSE: Izađimo malo van granica. Zapadni Balkan je postao vrsta granice testiranja antizapadnih politika Kremlja. Srbija, Republika Srpska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, svi su bili pogođeni tim politikama. Postoje mnoga mišljenja da Balkan nije previše prisutan na radaru Washingtona i da upravo tu situaciju koristi Moskva. Naravno da postoji i porast interesovanja za Balkan od Kine i Turske. To posebno zabrinjava Brisel koji najavljuje da se Peking u ovim zemljama pretvara u 'trojanskog konja', pošto će one jednog dana postati članice EU. Koja je vaša ocjena?
Countryman: Mislim da Moskva u ovom periodu prije svega vodi politiku putem koje, gde god postoji mogućnost, pokušava da destabilizuje demokratske države. Uticaj na političke procese u SAD-u je nešto što će otrovati odnose između Rusije i SAD-a predstojećih godina, naročito ukoliko se sa time nastavi.
Uticaj Rusije na Balkanu bio je iznad toga u smislu finansiranja partija, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori prije tri godine, ali i u trošenju mnogo novca uz pokušaj uticanja na referendum u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Prema tome, niko ne treba da na interese Rusije na Balkanu gleda kao na nešto dobronamjerno za Srbiju, Sjevernu Makedoniju ili neku drugu zemlju. Rusija to radi samo iz ličnih interesa - kako bi ometala te zemlje da budu demokratske, nešto što ona ne želi.
Kina je druga priča.
Prvenstveni interes Kine je ekonomske prirode. Ja shvatam želju svih država Balkana za stranim investicijama. Ono što me brine u vezi sa tim nije novac sam po sebi, već praksa poslovanja Kine, Rusije i Turske je više korumpirana nego u zapadnoevropskom modelu. Biće teško izgraditi jednu ekonomski čistu vladu i ekonomiju koja djeluje na osnovu vladavine zakona, a sa uticajem investitora iz država koje nemaju evropsku tradiciju vladavine zakona.
RSE: Da li mislite da SAD ne čine dovoljno za Balkan kao što su to činile u prošlosti, i da li to može imati uticaja, ukoliko se zna da su SAD u svim važnim procesima bile uključene u ovaj dio svijeta?
Countryman: Ovde imam jednu dobru i jednu lošu vijest. Kada su SAD bile više uključene na Balkanu, to je bilo zato što je Balkan sam sebe rasturao. Prirodno je da će SAD manje obraćati pažnju ukoliko nema aktivnog konflikta. Ali, SAD ni jednom nisu prestale sa svojim angažmanom na Balkanu. Mislim da se SAD još uvijek aktivno trude da pomognu državama da održe pravac.
Konačno, američki doprinos u postizanju sporazuma između Sjeverne Makedonije i Grčke bio je važan signal toga. SAD ne mogu da obavežu vlade Zapadnog Balkana da usvoje zakone i sprovode prakse koje će te zemlje učiniti zemljama 21. vijeka.
