Linkovi

Aktuelno

Countryman za RSE: Ideja o promjeni granica nije rješenje 21. vijeka

Thomas Countryman

Ideja o promjeni granica između Kosova i Srbije ne predstavlja rješenje 21. vijeka, izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska pitanja, Thomas Countryman.

Razgovarao Kestrin Kumnova, priredila Amra Zejneli

Prema njegovim riječima, lideri i vlade dvije zemlje treba da postignu sporazum, dok Sjedinjene Države nemaju veto po tom pitanju.

Countryman, koji je tokom rada u State Departmentu bio odgovoran za Balkan a sada je direktor odbora Asocijacije za kontrolu oružja, govori i o tome koliko su pojedini lideri na Balkanu opasni za svoje građane, te i o mogućnosti jednog novog konflikta u regionu. ​

Vučić i Tači
Vučić i Tači

RSE: Posljednjih godina bilo je više ideja o tome kako da se postigne sporazum između Srbije i Kosova koji bi okončao „hladni rat“ među njima. Jedna od ideja je i promjena granice. Kakvo je vaše mišljenje po tom pitanju?

Countryman: Odluku treba da donesu rukovodioci, vlade i narod Kosova i Srbije. Dakle, to nije odluka na koju Sjedinjene Države imaju veto. U svakom slučaju, mnogi posmatrači Balkana su zabrinuti da kakvo god ponovno teritorijalno prestrojavanje između Kosova i Srbije bilo, to može imati nekoliko negativnih posljedica. Može dovesti do diskusije o tome da li se granice trebaju uspostavljati na osnovu etničkih linija i u zemljama kao što su Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina. To bi bila formula za povratak etničkih konflikata i destabilizaciju regiona.

Prema tome, smatram da redizajniranje granica između Kosova i Srbije nije odgovor na probleme u 21. vijeku.

Bolje je da se skoncentrišu na reforme i uspostavljanje vladavine zakona, što će objema zemljama omogućiti napredak ka EU. To treba da bude fokus diskusije.

RSE: Nastavak dijaloga izgleda da je neophodan, obje zemlje u javnosti govore da su posvećene procesu, ali s druge strane jako se malo radi na sprovođenju. Da li EU može sama da se bavi ovim složenim procesom?

Thomas Countryman: Ne znam kako izaći iz ove blokade. Lideri obje zemlje više se bave političkim izjavama, gledajući na naredne izbore i unutrašnje izazove, nego što su fokusirani na pregovaranje o teškim pitanjima između Kosova i Srbije.

Ubijeđen sam da postoji potencijalni izlaz u kojem će dva lidera raditi na nekoj ideji koja će progurati stvari napred kako bi se osiguralo da su obje zemlje, Kosovo i Srbija, snažna multietnička društva. Ali, kako prevazići ovu unutrašnju političku blokadu u obe zemlje trenutno, za to nemam dobar odgovor.

RSE: Nedavno su kosovski rukovodioci izjavili da su izgubili povjerenje u EU. Koliko to može da utiče na buduće političke procese Kosova i regije?

Countryman: Budućnost Kosova je apsolutno unutar Evropske unije (EU). Sama EU je 'frustrirajuća' institucija i o tome možete da pitate 52 odsto britanskih birača (koji su glasali za izlazak V. Britanije iz EU op.a.). Ali, EU je uspjela da stvori uslove za mir, bezbjednost i da otvori granice za trgovinu.

Međutim, umjesto da EU promjeni svoj identitet kako bi prihvatila Kosovo, važno je da Kosovo poduzme reforme putem kojih će postati mjesto sa demokratskim standardima, poštujući vladavinu zakona i ljudska prava. To će Kosovo učiniti članicom vrednom EU. Znam da je teško, znam da postoji frustracija, ali to je zaista jedini put za budućnost Kosova.

RSE: Da li mislite da zemlje Balkana i dalje predstavljaju izazov za bezbjednost Evrope, ili su uspjele da se konsoliduju kao demokratske zemlje sa funkcionalnom ekonomijom i, donekle, sa vladavinom prava?

Countryman: Opasnost po bezbjednost koju nekoliko lidera Balkana predstavlja, ne važi za NATO ili zapadnu Evropu. Oni su opasnost po bezbjednost svojih građana. To smo vidjeli i tokom tragičnih ratova devedesetih. To su danas stabilne države koje su riješile većinu problema oko kojih su bili podijeljeni.

Još uvijek sam zabrinut zbog potencijalne opasnosti od konflikta u Bosni i Hercegovini, koja je nazadovala posljednjih 15 godina i postoji mogućnost da bude posljednja zemlja koja će se pridružiti EU ukoliko taj trend ne dobije suprotni pravac. Još uvijek sam zabrinut zbog mogućeg konflikta tamo.

Prodavnica na Kosovu
Prodavnica na Kosovu

RSE: U međuvremenu, Kosovo je uvelo taksu od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH. Ovaj potez je naljutio Washington i Brisel. Njihovi zvaničnici najavili su da se Kosovo može suočiti sa izolacijom ukoliko se odluka ne povuče. Koliko Kosovo sebe dovodi u opasnost zbog takve odluke?

Countryman: Mislim da nije bio dobar potez Vlade Kosova da uvede taksu na uvoz iz Srbije i Bosne. To ne stvara uslove za značajan dijalog Prištine i Beograda. Nadam se da ćemo vidjeti jedan povratak dijalogu umjesto djelovanja nasuprot jedni drugima.

RSE: Izađimo malo van granica. Zapadni Balkan je postao vrsta granice testiranja antizapadnih politika Kremlja. Srbija, Republika Srpska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, svi su bili pogođeni tim politikama. Postoje mnoga mišljenja da Balkan nije previše prisutan na radaru Washingtona i da upravo tu situaciju koristi Moskva. Naravno da postoji i porast interesovanja za Balkan od Kine i Turske. To posebno zabrinjava Brisel koji najavljuje da se Peking u ovim zemljama pretvara u 'trojanskog konja', pošto će one jednog dana postati članice EU. Koja je vaša ocjena?

Countryman: Mislim da Moskva u ovom periodu prije svega vodi politiku putem koje, gde god postoji mogućnost, pokušava da destabilizuje demokratske države. Uticaj na političke procese u SAD-u je nešto što će otrovati odnose između Rusije i SAD-a predstojećih godina, naročito ukoliko se sa time nastavi.

Uticaj Rusije na Balkanu bio je iznad toga u smislu finansiranja partija, kao što je bio slučaj u Crnoj Gori prije tri godine, ali i u trošenju mnogo novca uz pokušaj uticanja na referendum u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Prema tome, niko ne treba da na interese Rusije na Balkanu gleda kao na nešto dobronamjerno za Srbiju, Sjevernu Makedoniju ili neku drugu zemlju. Rusija to radi samo iz ličnih interesa - kako bi ometala te zemlje da budu demokratske, nešto što ona ne želi.

Kina je druga priča.

Prvenstveni interes Kine je ekonomske prirode. Ja shvatam želju svih država Balkana za stranim investicijama. Ono što me brine u vezi sa tim nije novac sam po sebi, već praksa poslovanja Kine, Rusije i Turske je više korumpirana nego u zapadnoevropskom modelu. Biće teško izgraditi jednu ekonomski čistu vladu i ekonomiju koja djeluje na osnovu vladavine zakona, a sa uticajem investitora iz država koje nemaju evropsku tradiciju vladavine zakona.

RSE: Da li mislite da SAD ne čine dovoljno za Balkan kao što su to činile u prošlosti, i da li to može imati uticaja, ukoliko se zna da su SAD u svim važnim procesima bile uključene u ovaj dio svijeta?

Countryman: Ovde imam jednu dobru i jednu lošu vijest. Kada su SAD bile više uključene na Balkanu, to je bilo zato što je Balkan sam sebe rasturao. Prirodno je da će SAD manje obraćati pažnju ukoliko nema aktivnog konflikta. Ali, SAD ni jednom nisu prestale sa svojim angažmanom na Balkanu. Mislim da se SAD još uvijek aktivno trude da pomognu državama da održe pravac.

Konačno, američki doprinos u postizanju sporazuma između Sjeverne Makedonije i Grčke bio je važan signal toga. SAD ne mogu da obavežu vlade Zapadnog Balkana da usvoje zakone i sprovode prakse koje će te zemlje učiniti zemljama 21. vijeka.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG