Linkovi

Teme

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

Trump: Turska invazija na Siriju nema veze sa nama

Predsjednik Donald Trump odgovara na pitanja novinara u Beloj kući

Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da turska invazija na Siriju "nema veze sa SAD" i da Turska i Sirija treba da riješe konflikt u kome se trenutno nalaze.

Trump je, nakon susreta sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom u Bijeloj kući, rekao da je "u redu što Rusija pomaže i da Kurdi koji brane svoju teritoriju unutar Sirije - nisu anđeli".

"Borili su se sa nama. Platili smo im mnogo da se bore sa nama i to je u redu. I dobro su se borili dok su bili sa nama, bez nas im ne ide baš dobro".

Predsjednik SAD je rekao da je "uvođenje američkih sankcija Turskoj bolje nego da se snage SAD bore u regionu".

"Uvijek ću radije da koristim ekonomsku, nego vojnu moć", kazao je Tramp.

Kurdi su se borili zajedno sa američkim vojnicima protiv Islamske države u sjevernoj Siriji.

Turska je počela ofanzivu kada su SAD odlučile da povuku svoju vojsku iz severne Sirije.

Potpredsjednik SAD Mike Penc i državni sekretar Majk Pompeo putuju u Ankaru gdje bi u četvrtak trebalo da se sastanu sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Pens će, kako je najavljeno iz Bele kuće, prenijeti poruku SAD o "momentalnom prekidu vatre i pronalaženju uslova da se o rješenju pregovara".

Predsjednik Donald Tramp je ranije rekao da SAD traže prekid vatre u Siriji.

Turski predsjednik Erdogan je izjavio da je Trumpu rekao da "Turska nikada neće proglasiti prekid vatre na sjeveru Sirije".

Šta poslije francuskih uslova za proširenje EU

Evropska unija nije uspjela da donese odluku o otvaranju pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Ovo je treći put u 16 mjeseci da se odlaže odluka, iako Evropska komisija smatra da su obje zemlje ispunile sve neophodne kriterijume. Većina zemalja članica EU je bila za otvaranje pristupnih pregovora, ali Francuska blokira odluku koja mora da bude usvojena jednoglasno.

Šta znamo

  • Francuska uslovljava otvaranje pristupnih pregovora između EU i Sjeverne Makedonije usvajanjem nove metodologije u pregovaračkom procesu
  • Pariski zvaničnici tvrde da je trenutni okvir predugačak i isuviše komplikovan, te da treba promijeniti pristup jer se aktuelni ne podudara sa realnom situacijom u zemljama koje pregovaraju
  • Francuska nije objavila konkretne informacija šta treba da obuhvati nova metodologija, međutim njeno predstavljanje se očekuje na proljeće 2020. godine
  • Nova metodologija bi trebalo da bude usvojena jednoglasnom odlukom zemalja članica EU, što bi značilo da bi u tom slučaju Sjeverna Makedonija i Albanija mogle da otvore pregovore najranije narednog ljeta
  • Od 2017. godine, kad je stupio na mjesto predsjednika Francuske, Emanuel Makron je zastupao tezu da je proširenje nemoguće bez prethodnih unutrašnjih reformi Evropske unije

Nepoznanice

  • Da li će nova metodologija biti primjenjena i kod država koje su već u procesu pregovora o članstvu - Srbiju i Crnu Goru?
  • Koliko (ne)će biti lakše i komplikovanije pregovarati o članstvu uzimajući u obzir da je svaki talas proširenja prolazio kroz prilagođavanja u pregovorima o članstvu, koja su uvek bila dodatno složenija u poređenju sa prethodnim procesima?
  • Da li će francuski uslovi biti posljednji i konačni “priručnik” za zemlje Zapadnog Balkana?

Hunter Biden: Nisam uradio ništa loše, osim greške u procjeni

Hunter Biden pred početak potpredsjedničke debate 2012. u Denvilu u Kentakiju.

Hunter Biden, sin bivšeg potpredsjednika Joe Bidena izjavio je da nije uradio ništa nelegalno poslujući u Ukrajini i Kini ali priznaje da je imao lošu procjenu i iskoristio svoje slavno prezime.

U intervjuu koji će biti emitovan na televiziji ABC News, Biden je izjavio da nije predvideo kako će njegove aktivnosti dati municiju kritičarima njegovog oca, bivšeg potpredsjednika Joe Bidena, dok se bori za demokratsku predsjedničku nominaciju.

"Da li sam počinio grešku? Možda, u nekom širokom smislu", rekao je Biden u intervjuu.

"Međutim, da li sam počinio neki etički prestup? Apsolutno ne", odlučno je izjavio 49-godišnji Biden.

"Mislim da se mnogo toga ne bi dogodilo u mom životu da se ne prezivam Biden", rekao je sin bivšeg potpredsjednika.

Arhivski snimak: Potpredsednik Džo Bajden i sin Hanter na košaraškoj utakmici univerziteta Džordžtaun i Djuk, 30. januara 2010.
Arhivski snimak: Potpredsednik Džo Bajden i sin Hanter na košaraškoj utakmici univerziteta Džordžtaun i Djuk, 30. januara 2010.

Hunter Biden imao je visoku poziciju u ukrajinskoj energetskoj kompaniji Burisma dok mu je otac bio potpredsjednik pod Barakom Obamom, kada je Joe Biden podržao smjenu glavnog tužioca Ukrajine za koga je konstatovano da se nedovoljno bori protiv korupcije.

Hunterov advokat saopštio je u nedjelju da Biden mlađi podnosi ostavku na mjesto u odboru kineske privatne investicione kompanije.

Hunter Biden držao se podalje od javnosti od kada je prošlog mjeseca izbio skandal u vezi sa predsjednikom Donaldom Trumpom i Ukrajinom.

Trump je često kritikovao i omalovažavao Bidena mlađeg i "prozivao" ga na Tviteru, kao što je nedavno bio slučaj, kada je postavio pitanje - Gde je Hunter?

Trump je više puta iznosio nopotvrđene i neosnovane tvrdnje da je Joe Biden intervenisao u Ukrajini da bi zaštitio svog sina. Vijest da je Trump u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Ukrajine 25. jula zahtijevao od njega da istraži Bidenove pokrenula je istragu o opozivu predsjednika, koja sada potpuno zaokuplja Trumpovu administraciju.

Hunter Biden je u intervjuu rekao da administracija širi "besmislenu teoriju zavjere" o njegovom radu u Ukrajini.

"Dao sam inspiraciju nekim vrlo nemoralnim ljudima da na nelegalne načine pokušaju da naude mom ocu", rekao je Bajden.

"To je ono gde sam pogriješio i preuzimam potpunu krivicu za to. Da li sam uradio bilo šta nedolično? Ne, ni na koji način", dodao je.

Da li je Ukrajina kolateralna šteta političke borbe u SAD?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

Ukrajina je u centru procesa opoziva predsjednika SAD Donalda Trumpa, pošto demokrate tvrde da je pritiskao ukrajinskog predsjednika da istraži poslovanje sina Džozefa Bajdena, Trumpovog političkog rivala. Ujedno, strahuje se da bi Ukrajina mogla da postane žrtva žestoke političke borbe u Vašingtonu.

Ukrajina je izdržala revoluciju i rat i součava se sa ekonomskim i egzistencijalnim prijetnjama. Zato je to što se našla u centru kontroverze sa američkim predsjednikom izazvalo šok i nevjericu među stanovnicima Kijeva.

“Iskreno rečeno, mislim da problem postoji između republikanaca i demokrata, to nije naš problem”, smatra Irina.

“Mislim da narod u Ukrajini zna da je sve ovo američki cirkus i ne treba na to da obraćamo pažnju”, ocenjuje Volodimir.

Predsjednik Donald Trump tvrdi da je njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Džo Bajden, izdejstvovao ostavku tadašnjeg ukrajinskog državnog tužioca Viktora Šokina da bi zaštitio svoju porodicu.

Bajden negira te optužbe.

Šokin je ranije istraživao navode o korupciji u energetskoj kompaniji “Burisma”, u čijem je odboru direktora bio i Bajdenov sin Hanter.

Šokinov tadašnji zamjenik je rekao za Glas Amerike da je njegov šef smijenjen jer nije bio efikasan.

“Siguran sam da je zahtjev SAD i međunarodne zajednice za smjenu Šokina bio logičan rezultat njegove korumpiranosti i, da kažem, nesposobnosti da se snađe u post-majdanskoj Ukrajini”, kaže bivši zamjenik ukrajinskog tužioca David Sakvarelidze.

Jasni dokazi te korupcije, kažu kritičari, povezani su sa događajima u januaru 2014, kada se vlada brutalno obračunala sa demonstrantima. Niko nije krivično gonjen zbog smrti najmanje stotinu demonstranata na Majdanu 2014. Za mnoge Ukrajince, to je simbol korupcije na najvišem nivou pravosudnog sistema.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izabran je u aprilu jer je obećao da će krivično goniti korumpirane zvaničnike.

Sada mora da izbjegne da bude uvučen u krizu u Americi, kaže bivši advokat Serhij Leščenko, nekadašnji član antikorupcijskog odbora u parlamentu.

“Rizično je da vas uvuku u konflikt, bilo republikanci bilo demokrate. Jedini način da umanjite štetu je da budete neutralni”.

Najveći strah je da Ukrajina postane kolateralna šteta u američkom političkom ratu.

Ljudi ovde misle i vjeruju da su SAD pouzdan saveznik. A onda deluje da Trump samo hoće da iskoristi ukrajinskog predsjednika da iskopa kompromitujuće informacije o Bajdenu. Onda to postaje standardna, ljigava politika”, ocjenjuje urednik Kijev posta Brajan Boner.

Predsjednik Trump odbacuje tvrdnje da je pritiskao Ukrajinu da istraži Bajdena.

Diplomatska kriza se dešava u momentu kada Ukrajina pokušava da pregovara sa Rusijom o okončanju sukoba u Donbasu na istoku zemlje. Mnogi Ukrajinci se osećaju iznevjereno, kaže analitičar Ilja Kusa.

“Čak kažu da SAD nisu zainteresovane za Donbas ili Krim, da nisu zainteresovane za ukrajinsku borbu protiv Rusije”

Politički rat u SAD pobudio je veliko interesovanje, ali i doveo u pitanje privrženost glavnog zapadnog saveznika Ukrajine - uprkos tome što se njeni vojnici i dalje bore i ginu u konfliktu sa Rusijom.

Trampova bivša savjetnica za Rusiju svjedoči u istrazi o opozivu

Fiona Hil, bivša članica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće za ruska i euroazijska pitanja

Bivša članica Saveta za nacionalnu bezbjednost za ruska i evroazijska pitanja i nekadašnja bliska saradnica Donalda Trumpa, Fiona Hil, svjedoči u Kongresu u okviru istrage o opozivu predsjednika.

Fiona Hil je Savjet za nacionalnu bezbjednost napustila u julu 2019.

Njen advokat Li Voloski kaže da je od Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma dobila obavezujući poziv za svjedočenje u istrazi o opozivu i da planira da odgovori na sva pitanja.

Fiona Hil u zgradi Kongresa
Fiona Hil u zgradi Kongresa

NBC Njuz prenosi da je Hil spremna da kaže da su Rudi Đulijani i ambasador SAD u EU Gordon Sondlend zaobišli Bijelu kuću i Savjet za nacionalnu bezbjednost i da su vodili paralelnu politiku prema Ukrajini.

Gordon Sondlend bi trebalo da svjedoči pred Kongresom u četvrtak.

Prošle nedjelje u Kongresu je svjedočila nekadašnja američka ambasadorka u Ukrajini Mari Jovanovič, koja je rekla da je Trump smijenio na osnovu "neosnovanih i lažnih tvrdnji" pošto je Trumpov lični advokat Rudi Đulijani kritikovao njeno službovanje u Kijevu.

Đulijani je tražio od Ukrajine da istraži jednog od Trumpovih političkih rivala, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena i ulogu koju je imao u smjeni ukrajinskog tužioca, kao i da li ta smjena ima veze sa poslovanjem njegovog sina Hantera u Ukrajini, gdje je bio član uprave gasne kompanije "Burisma".

Bajden i njegov sin negirali su navode o nelegalnim poslovima u Ukrajini.

Donald Trump je, tokom telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volorimirom Zelenskim tražio "uslugu" - da Ukrajina istraži poslovanje Bajdenovih, a da će detalje o tome dogovoriti Đulijani i sekretar za pravosuđe SAD Vilijem Bar.

To je otkrio transkript razgovora dvojice predsjednika, a potom je objavljena i žalba anonimnog uzbunjivača u kojoj tvrdi da je Trump pred razgovor sa Zelenskim obustavio isplatu vojne pomoći Ukrajini.

Demokrate u Predstavničkom domu su potom pokrenule istrage u procesu opoziva predsjednika Donalda Trumpa.

Predsjednik Donald Trump sve vrijeme negira da je uradio nešto protivzakonito.

Smatra da je razgovor sa ukrajinskim predsjednikom bio "savršen", da je istraga "totalna prevara", demokrate je optužio za "izdaju" i zahtijevao je da sazna identitet uzbunjivača, kojeg je u nekim trenucima poredio i sa "špijunom"

Učitajte još

XS
SM
MD
LG