Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.
Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.
“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.
Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?
Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.
Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?
Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.
Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?
Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…
Glas Amerike: Šta mi možete reći?
Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.
Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?
Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.
Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?
Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.
Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?
Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.
Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.
Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.
Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?
Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…
Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?
Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.
Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….
Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.
Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?
Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.
