Linkovi

Teme

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

Biden opoziva Trumpovu zabranu mnogih zahtjeva za zelenu kartu

A woman holds a replica green card sign during a protest march to demand immigration reform in Hollywood, Los Angeles, California, October 5, 2013.

Predsjednik Joe Biden u srijedu je opozvao proglas svog prethodnika koji je mnogim podnosiocima zelene karte zabranio ulazak u Sjedinjene Države.

Bivši predsjednik Donald Trump izdao je zabranu prošle godine, rekavši da je potrebna kako bi zaštitila američke radnike tokom velike nezaposlenosti zbog pandemije koronavirusa.

Biden je to obrazloženje odbacio proglašenjem o ukidanju zabrane viza u srijedu. Demokratski predsjednik rekao je da je to spriječilo ponovno okupljanje porodica u Sjedinjenim Državama i naštetilo američkom poslovanju.

Biden, demokrata, obvezao se da će preokrenuti mnoge Trumpove tvrde imigracijske politike. Zastupnici imigranata posljednjh sedmica su ga pritiskali da ukine zabranu viza, koja je trebala isteći 31. marta.

Biden je zadržao novu zabranu većini stranih privremenih radnika.

U oktobru je federalni sudija u Kaliforniji blokirao Trumpovu zabranu stranih privremenih radnika, jer je to uticalo na stotine hiljada američkih preduzeća koja su se protiv te politike borila na sudu.

Curtis Morrison, imigracioni odvjetnik sa sjedištem u Kaliforniji koji zastupa ljude koji podliježu zabrani zahtjeva za zelenu kartu, rekao je da će se Biden sada morati suočiti sa rastućim zaostatkom zahtjeva koji se zadržavaju mjesecima, jer je tokom pandemije zaustavljena većina procesa obrada viza od strane State Departmenta. Proces bi mogao trajati godinama, rekao je.

State Department nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Napad na Capitol obnavlja interes za regulaciju tehnoloških giganata

Napad na Capitol obnavlja interes za regulaciju tehnoloških giganata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

SAD obećale da će se boriti za ljudska prava širom svijeta

Američki državni sekretar Antony Blinken (Foto: AP)

Američki državni sekretar Antony Blinken je u obraćanju članovima Savjeta Ujedinjenih nacija za ljudska prava potvrdio da će se Washington zalagati za univerzalnu zaštitu i unaprijeđenje ljudskih prava.

U prvom govoru pred tim tijelom svjetske organizacije, Blinken je stavio do znanja da Amerika planira da se ponovo angažuje u radu Savjeta. Najavio je da će se SAD kandidovati za mjesto u Savjetu za mandat od 2022. do 2024. godine.

Bivši američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz Savjeta za ljudska prava u junu 2018. godine, dok se Bidenova administracija ponovo pridružila 8. februara u statusu posmatrača.

Blinken je pozdravio ulogu Savjeta u zaštiti osnovnih sloboda i njegovo usredsređivanje na aktuelne krize, kao što je vojni puč u Mjanmaru. Međutim, kritikovao je pristup Sajveta nekim pitanjima među kojima je, kako je ocijenio, disproporcionalno bavljenje Izraelom.

"Moramo da eliminišemo tačku 7 agende i da tretiramo situaciju u vezi sa ljudskim pravima u Izraelu i na palestinskim teritorijama na isti način na koji se ovo telo bavi bilo kojom drugom zemljom. Takođe, usredsredićemo se na to da članstvo u Savjetu održava visoke standarde u poštovanju ljudskih prava. Oni sa najgorim rezultatima u poštovanju ljudskih prava ne bi trebalo da budu članovi ovog Savjeta", poručio je Blinken.

Međutiim, priznao je da se ljudska prava u Sjedinjenim Državama takođe ne poštuju besprijekorno i da ima prostora za poboljšanje. Naglasio je da je Bidenova administracija riješena da se bori protiv sistemskog rasizma, i na unutrašnjem i na spoljnom planu.

Blinken je dodao da će se Amerika boriti za prava bespomoćnih, uključujući žene i djevojčice, pripadnike LGBTQI i vjerske i manjinske zajednice. Najavio je da će Washington nastaviti da osuđuje kršenja ljudskih prava u zemljama kao što su Venecuela, Nikaragva, Kuba i Iran.

"Ponovo pozivamo rusku vladu da odmah i bezuslovno oslobodi Alekseja Navalnog, kao i stotine drugih državljana koji su neosnovano privedeni zato što su koristili svoja prava. Zalagaćemo se za univerzalne vrijednosti kada se čine zločini u Šinđangu ili podrivaju osnovne slobode u Hong Kongu. I zabrinuti smo zbog nazadovanja demokratije u Burmi", istakao je američki državni sekretar.

Blinken je od Savjeta za ljudska prava zatražio da na tekućem zasjedanju podrži rezolucije o problemima širom svijeta i dodao da moraju da odgovaraju zemlje poznate po kršenju ljudskih prava kao što su Sirija, Severna Koreja, Šri Lanka i Južni Sudan.

Inzko: Političari produžavaju rad visokog predstavnika

Arhiv - Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i specijalni izaslanik Europske unije Valentin Inzko u intervjuu za Glas Amerike govorio je o mogućem dolasku Christiana Schmidta na njegovu funkciju, izmjenama Izbornog zakona te uspostavljanju vlasti u FBiH. Inzko je komentirao i konstantno suprotstavljanje bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska prema ulozi visokog predstavnika.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje i republikaciju ukoliko su zadovoljena dva uvjeta:

1. Navođenje izvora

2. URL link na orginalni sadržaj na našem web site-u

Prenošenje bez ispunjavanja ovih uvjeta smatraćemo neovlaštenim korištenjem autorskog materijala.

GLAS AMERIKE: Gospodine Inzko, hoće li Vas na poziciji visokog predstavnika u BiH naslijediti Nijemac Christian Schmidt, koga je 20. januara 2021. Federalna vlada Njemačke zvanično kandidirala za ovu funkciju?​

INZKO: Ostaje da se vidi hoće li dati saglasnost Japan, Kanada, London, Washington, Moskva ili Ankara. To je stvar Njemačke i oni vode razgovore. On se već predstavio nekim liderima u susjedstvu. Imao je telefonske razgovore s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je sve na Nijemcima. Nije tajna šta je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao 15. decembra u BiH, a što ponavlja novi ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov, a to je da su oni za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

GLAS AMERIKE: Iako je za imenovanje visokog predstavnika potrebna saglasnost PIC-a i Vijeća sigurnost UN-a, kakve su, prema Vašem mišljenju, njegove kompetencije za ovu funkciju? O čemu ste do sada razgovarali?

INZKO: Christian Schmidt ima ogromno iskustvo što se tiče pomirenja, u svim je komitetima kao poslanik njemačkog parlamenta - komiteta prijateljstva i saradnje s Izraelom, Poljskom i Češkom. Kada su Česi čuli da on ide u BiH, zamolili su ga da ostane u komitetu prijateljstva Češke i Njemačke. Trideset godina je bio u njemačkom parlamentu, osam godina državni tajnik za odbranu i četiri godine ministar poljoprivrede u kabinetu Angele Merkel. Iza njega će stajati velika zemlja, a to je vrlo važno. U kontaktu smo od oktobra prošle godine. Dvanaest godina sam tražio snažniji angažman velikih europskih zemalja, a isto toliko puta sam bio u Njemačkoj za vrijeme svog mandata u BiH. Četiri puta sam bio u kabinetu kancelarke Angele Merkel uvijek sam ponavljao isto: ‘Da sigurnost Njemačke počinje na Balkanu i da se treba više angažovati. Neću je sada kritikovati, pošto ima svoju politiku. Poslala je posljednje vojnike iz BiH u Afganistan, a neke u Mali u Afriku. Sada u BiH nema nijedan njemački vojnik ili ih ima vrlo malo, a 20 ih je, recimo, iz Čilea. Njemačka je naš komšiluk. Ako ovdje bude red, bit će i u Europi. Ako se ovdje bude krijumčarila roba, ljudi i oružje, i u Europi će.

GLAS AMERIKE: Da li ste mu kazali za složenu političku situaciju u BiH? Na šta bi se on, prema Vašem mišljenju, najprije trebao fokusirati?

INZKO: Ja bih, recimo, tražio 50 posto žena u izvršnoj vlati. Zašto ne iskoristiti svu našu pamet. Jedan od najvećih problema su javni tenderi i netransparentno zapošljavanje. Dvije mnogo važne stvari koje ću mu reći su deblokada institucija i vladavina prava. To podrazumijeva javne nabavke i da građani znaju da u razumnom roku mogu dobiti odluke suda, da one budu korektne, bez predugog čekanja.

Slučajevi Dženana Memića i Davida Dragičevića predugo traju. Roditelji imaju veliku bol jer su izgubili dijete, ali je bol velika i kada nema pravde u slučaju ubistva. Također, o slučaju dva policajca koji su ubijeni. O njima više niko ne priča. U takvoj zemlji, sigurno, niko ne želi živjeti.
Inzko

GLAS AMERIKE: Političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska se otvoreno suprotstavljaju ulozi visokog predstavnika i miješanju u procese u BiH? Kako odgovarate na to? Koliko dugo nam je još potrebna međunarodna zajednica?

INZKO: To su ogromne zablude. Ja bih bio sretan i zadovoljan ako bih mogao biti taj koji će zatvoriti ured visokog predstavnika. Međunarodna zajednica mi je dala papir kada sam stigao – pet plus dva. Tamo piše da državnu imovinu treba knjižiti na državu, vojnu na ministarstvo odbrane te da treba imati fiskalnu stabilnost i vladavinu prava. Tu su i još dva uslova - potpis ugovora o stabilizaciji, koji je potpisan, a drugi je pozitivna procjena situacije u BiH. Određeni političari produžavaju moj boravak u BiH s raznim izjavama. To se odnosi na izjave da žele treći entitet, raspisivanje referenduma ili kada brane knjiženje imovine prema pravilima. Jedan sudija je rekao da treba knjižiti na entitete ili općine u Republici Srpskoj. Time mi samo produžavaju mandat. Svi moji prethodnici su govorili o zatvaranju, ali uvijek su se pojavljivale nove situacije, ponajviše prijetnja Daytonu. Niko se ne buni kada se zna da su na Cipru međunarodne vojne snage već 56 godina ili kada se kaže da je Njemačka država s ograničenim suverenitetom koji je imala 45 godina. Ja i međunarodna zajednici bismo bili sretni ako bi se naš utjecaj mogao smanjiti ili kada bi se ured visokog predstavnika mogao zatvoriti.

GLAS AMERIKE: Pomenuli ste treći entitet u BiH te da bi u tom slučaju itekako bilo potrebno prisustvo međunarodne zajednice. Zbog čega se stalno govori o cjepkanju teritorija i pravljenju granica nad postojećim unutar BiH?

INZKO: Znamo ko je kriv za to, a ko ne. BiH treba mir i političari se moraju dogovoriti. Tri mjeseca ili pola godine nećemo ništa komentarisati i onda ćemo vidjeti šta se dešava. Ako ne budu zadovoljni, mogu se sastati bez javnosti, dogovoriti šta nije uredu. Što se tiče Izbornog zakona, imam mnogo kontakta s Hrvatima i onima u Zagrebu. Znam da postoji velika frustracija Hrvata u odnosu da Izborni zakon. On je isti, s njim su izabrani i Čović i Komšić. Zakon postoji, ali i frustracija. Međunarodna zajednica misli da reforme zakona trebaju doći, ali uvijek naglašavamo da je potrebno poštivanje svih preporuka OSCE-a. Treba, također, poštovati odluke Suda za ljudska prava u Strazburu. Sejdić i Finci, prema tim odlukama, sada 12 godina, nemaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH. Svetozar Pudarić koji nije dočekao odluke Suda u Strazburu, žalio se da se kao Srbin u Sarajevu ne smije kandidovati za državno Predsjedništvo. Sud je poslije njegove smrti odlučio da svi Srbi iz Sarajeva imaju pravo na to. Sve to treba ugraditi u novi Izborni zakon i onda će svi biti zadovoljni. Svi koji su sada u Srebrenici ili Banjoj Luci, Bošnjaci ili Hrvati, imaju pravo da se kandiduju. Ako bi postojalo povjerenje, Izborni zakon bi zadovoljio široke slojeve populacije.

GLAS AMERIKE: Posljednji razgovori o izmjenama Izbornog zakona su vođeni 23. februara ove godine u Sarajevu, između lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića. Čović je kao rok za moguće rješenje najavio april 2021., a za uspostavljanje federalne vlasti mart 2021. godine. Očekujete li konačno implementiranje rezultata izbora iz 2018.?

INZKO: Nemamo dovoljno povjerenja između partija i ako toga nedostaje, onda nema ni pomaka. Svakako bi bilo dobro da FBiH dobije svoj vladu. Hercegovačko-neretvanski kanton, naprimjer, vladu čeka više od godine. Izbori su bili 2018. godine. To nije uredu i onda se građani pitaju zašto idemo na izbore kada se ništa ne mijenja. Povjerenje je prva stvar. Svako treba dati svoje prijedloge u pismenoj formi I onda približavati stavove. U Mostaru smo vidjeli da je to moguće.

GLAS AMERIKE: Prije 20 dana ste uputili pismo Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojem tražite da se u roku od tri mjeseca ponište povelje koje je NSRS dodijelila osobama osuđenim za ratne zločine. Kakve će biti posljedice, ako to ne učine?

INZKO: Pismo koje sam napisao nije staro ni dvije sedmice i Republika Srpska, odnosno NSRS ima još vremena do kraja aprila. Ja podnosim izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a početkom maja, tako da imamo još vremena.

GLAS AMERIKE: NSRS traži od Vas da u roku od tri mjeseca ovoj instituciji dostavite na razmatranje izvještaj o progresu u implementaciji mirovnog sporazuma u BiH za period 1995-2020. Godine. Hoćete li to učiniti ili, ipak, izvještaje podnosite samo Vijeću UN-a?

INZKO: Još uvijek razmišljam o tome, međutim postoji nesporazum. Ja podnosim izvještaj Vijeću UN-a o situaciji u državi. Neki pojmovi su se pomiješali, to treba utanačiti i jasno reći da je taj izvještaj o situaciji, a ne mom radu. Razmišljam šta ću uraditi. Pismo još uvijek nije stiglo u moj kabinet.

GLAS AMERIKE: Ultimativno ste zatražili uklanjanje ploče s imenom osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića sa Studentskog doma na Palama, što je i učinjeno. Javnost je vidjela OHR itekako može reagirati, međutim, jeste li mogli i trebali ranije?

INZKO: Uvijek se može nešto bolje uraditi. Prije četiri godine sam protestirao protiv ploče s imenom Radovana Karadžića na studentskom domu, tražio sam da se skloni, ali tada Radovan Karadžić još uvijek nije bio pravosnažno osuđen. Baš je u tom periodu jedna općina u Njemačkoj oduzela odlikovanje jednom pojedincu za počasnog građanina, pošto se ispostavilo da je učestvovao u masakrima u Italiji za vrijeme nacizma. Meni nije do pravljenja pritiska bilo koje vrste, važno mi je da se srpski narod ili svi ostali koji imaju takve terete, da ga se oslobode. Da on ne bude na omladini.

I odlikovanja u NSRS-u Krajišniku i Plavšić ću, također, tražiti da budu stopirana. Meni je važan taj proces zbog razmišljanja ljudi, a ne kazni ili ultimatuma. Važno je da ti procesi budu katarza.
Inzko

GLAS AMERIKE: Ratni zločini, o kojima govorite, na ovim prostorima su se dogodili prije 30 godina, a danas na prostoru BiH djeluje 16 ravnogorskih pokreta. Pristalice Ravnogorskog četničkog pokreta se na Sudu BiH izjašnjavaju da nisu krivi za izazivanje straha u Višegradu 2019. godine. Kako da ljudi danas žive s tim?

INZKO: To nije dobra poruka građanima i treba je osuditi. Hvala Bogu da je konačno Tužilaštvo BiH poduzelo korake i da će doći do posljedica. U ovoj zemlji ima previše mržnje i prošlosti. Ljudi bi trebalo da se okrenu budućnosti i rade na ovoj zemlji. Trebaju dokazati da su dobri Srbi, Bosanci, Bošnjaci ili Hrvati, a ne da se priča samo o prošlosti. Treba poštovati sve žrtve, pogotovo što se tiče nevinih žrtava rata, ali treba gledati i u budućnost. Ali kada pogledamo na vagi, više se priča o prošlosti nego o o budućnosti, a to je šteta. Ovih dana sam nabrojao koliko je BiH dala Europi ministara - najmanje četiri. Zamislite kada bi svi ti ministri, Arma Zadić u Beču, ministrica obrazovanja Aida Hadžialić u Švedskoj, zamjenica ministra energetike u Norveškoj, ostali kod kuće ili se vratili da žive ovdje, kako bi BiH mogla procvjetati.

GLAS AMERIKE: U razgovoru s predsjednikom Austrije Alexanderom Van der Bellenom, kazali ste da je korupcija najveći problem u BiH. Ko je najviše korumpiran, gospodine Inzko?

INZKO: Mnogo ljudi učestvuje u korupciji. Nekada i građani kada čekaju u redu za operaciju u zdravstvenom sistemu. Najvažnija stvar i prioritet je deblokada institucija. Poslije toga vladavina prava i baš su tu pozitivni signali, jer u VSTV-u imamo novo rukovodstvo. Siguran sam da se situacija može poboljšati za, maksimalno, četiri godine. Korupcija je prisutna svuda - zapošljavanje po fakultetima, bolnicama, a problem su i javni tenderi. Grad Banja Luka će poništiti veliki broj tendera koje je raspisala prethodna administracija i bivši gradonačelnik. Tu je velika novčana rezerva, jer ako su tenderi pošteni, sve postaje mnogo jeftinije. Sve je povezano s vladavinom prava i zakonima. Ne smijemo zaboraviti lažne diplome.

Vanjska politika SAD: Balkan nije prioritet, ali neka rješenja su moguća
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:33 0:00

GLAS AMERIKE: BiH teži ka europskom putu i pristupanju NATO savezu, a s druge strane očekuje pomoć nove administracije Sjedinjenih Američkih Država na čelu s predsjednikom Josephom Bidenom. Od koga možemo očekivati veću pomoć, zemalja EU ili SAD-a?

INZKO: Joseph Biden je više puta bio u BiH. Jednom su ga u restoranu pitali šta pamti od Bosne. Rekao je mnogo lijepih stvari te da je letio avionom od Brčkog do Sarajeva. Znači predsjednik SAD-a pamti Brčko i Sarajevo. ​Imao je govore u Senatu o BiH, imenovao je ljude koji već znaju šta je BiH. William Burns, kao bivši zamjenik Hillary Clinton će voditi CIA-u. Samantha Power koja je napisala 1.000 stranica o genocidu u Srebrenici. Tu je i ministar vanjskih poslova Antony Blinken koji je pisao govore Bidenu za vrijeme rata u BiH. Prave ekipe, balkanske, odnosno specijalnog izaslanika za Balkan, još uvijek nema. Treba sačekati nekoliko sedmica. Sigurno će biti jako dobra kombinacija – Biden, Berlin i Brisel.

GLAS AMERIKE: Gospodine Inzko, od kada ste na funkciji visokog predstavnika u BiH, koju odluku ste donijeli, a mislite da je promijenila stanje u zemlji?

INZKO: Ne smijemo zaboraviti da je prije deset ili 15 godina EU preuzela glavnu ulogu na ovim prostorima, kada se pričalo od Daytona prema Briselu. Domaća odgovornost i domaća rješenja su jedino ispravno, a ne rješenja koja nameće visoki predstavnik. Prvih desetak godina je bio dosta veliki utjecaj međunarodne zajednice. Tada je bilo određenih pomaka – s tri ministarstva na devet, Granična policija BiH, zastava, himna i jedna od najboljih valuta na Balkanu – konvertibilna marka. Nakon toga se tražila domaća odgovornost i radinosti koje su bile uspješne, naprimjer, u zemljama Baltika. U posljednjih desetak ili dvanaest godina, ovdje nije bilo velike odgovornosti domaćih političara. Ured visokog predstavnika u BiH radi na publikaciji koja će obuhvatiti sve što se desilo posljednjih godina. Na 600 stranica je mnogo akcija koje se nisu vidjele. Recimo, 8.000 pisama građana koji su poslati Uredu visokog predstavnika. Moram pomenuti da smo ‘odvezali’ dosta čvorova u Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo, kada je riječ o novoj vladi. Sarađivali smo sa sudovima, raznim komisijama u Europi te smo mnogo toga smo spriječili. Znate da je bilo nagovještaja da će biti raspisivani određeni referendumi, a to se nije desilo. S Christianom Schmidtom treba početi novu fazu. Potrebno je utjecati na građane da ne napuštaju zemlju, da ostaju ovdje, ali s malo bližom perspektivom. Nije dovoljno kazati da ćemo biti u EU za 20 godina, sve to mora biti bliže i brže. Građani moraju vjerovati u to, inače neće čekati da BiH uđe u EU, nego će tamo sami otići.

Tužilac tvrdi da je ponuđač u slučaju 'Respiratori' biran sms porukom

Arhiv - Premijer FBiH Fadil Novalić u pratnji advokatice Vasvije Vidović dolazi u Sud BiH.

Počelo je suđenje za najveću aferu u 2020. godini u Bosni i Hercegovini (BiH) -‘Respiratori’.

U nastavku glavnog pretresa pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH) protiv premijera Federacije BiH Fadila Novalića, bivšeg direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, vlasnika kompanije "F.H. Srebrena malina" Fikreta Hodžića i ministrice finansija Federacije BiH Jelke Milićević, zbog afere -‘Respiratori’ , odbrana je počela sa uvodnim riječima.

Vasvija Vidović, advokatica prvooptuženog Fadila Novalića, tokom uvodnih riječi kazala je kako Tužilaštvo ima namjeru voditi istragu u glavnom pretresu i kazala kako se nada da Sudsko vijeće neće to dozvoliti.

“Tužilaštvo nam tvrdi, da je premijer Novalić zloupotrijebio okolnosti proglašenja pandemije, osmislio i proveo kriminalni plan sa ciljem protivpravne imovinske koristi koju je u tu svrhu udružio. Mi tvrdimo da niti jedan jedini dokaz na koji se pozivaju ne potvrđuje njihovu tezu o kriminalnim aktivnostima premijera”, navela je Vidović.

Suprotno tvrdnjama Tužilaštva, kazala je ona, odbrana premijera Novalića će dokazati da je svaka radnja premijera bila zakonita i usmjerena ka rješavanju posljedica izazvanih pandmijom korona virusa.

Tužilac Mirza Hukeljić, kazao je tokom uvodne riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), na suđenju za aferu ‘Respiratori’, da će Tužilaštvo dokazati kako je posao javnih nabavki zloupotrjebljen prilikom nabavke respiratora i medicinske opreme.

Tužilac je naveo kako će dokazati saslušanjem svjedoka da plan nije bio samo da se sredstva nezakonito isplate Federalnoj upravi civilne zaštite, već je podrazumijevao unaprijed odabir pravnog lica koje će nabaviti respiratore.

“Izvođenjem materijalnih dokaza dokazat ćemo da je postupak odabira ponuđača tekao je na način da u takvoj specifičnoj situaciji odluka o izuzeću od primjene zakona i unaprijed odabir ponuđana je bazirana na osnovu jedne SMS poruke”, rekao je tužilac.

Kazao je i kako je prvooptuženi premijer Federacije BiH Fadil Novalić imao vlast nad nabavkom respiratora, koji su obuhvaćeni optužnicom, a vještaci su bili saglasni da oni nisu bili namjenjeni intezivnoj njezi na kojoj se liječe oboljeli od COVID-a - 19. Tužilac je dodao da su respiratore vještačila dva vještaka, koji su dali isto mišljenje, jedan domaći, a jedan međunarodni.

Pred Sudom BiH u 10 sati i 30 minuta, na glavni pretres sa svojim advokatima, pojavili su se prvooptuženi, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, vlasnik kompanije "F.H. Srebrena malina" Fikret Hodžić i ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević.

Premijer Federacije Fadil Novalić je odgovorajući na pitanja predsjedavajuće Sudskog vijeća Džemile Begović, pored ličnih podataka naveo da nema nijedno drugo državljanstvo osim bosanskohercegovačkog, te da nikada ranije nije osuđivan.

I bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, kazao je da se protiv njega ne vodi nikakav drugi sudski postupak, kao i ministrica finansija Jelka Miličević, koja je rekla da pored bosanskohercegovačkog ima i hrvatsko državljanstvo.

Vlasnik kompanije "F.H. Srebrena malina" Fikret Hodžić, naveo je tokom predstavljanja da se njegova kompanija bavi preradom voća i povrća, te da se protiv njega ne vodi nijedan drugi sudski postupak.

Svi optuženi, odgovarajući na pitanja, kazali su da su srednjeg imovnog stanja.

Vasvija Vidović, advokatica premijera Fadila Novalića tražila je da se ne čita optužnica, jer su se optuženi već izjasnili o krivnji, s čim su se složili i ostali advokati odbrane, kako bi imali dovoljno vremena za iznošenje uvodne riječi, budući da je predviđeno trajanje glavnog pretresa sat i 30 minuta.

Tužilaštvo BiH, je tražilo da se "ispoštuje početak sudskog postupaka" i počne sa čitanjem optužnice, što je predsjedavajuća sudskog Vijeća dozvolila.

Državni Sud je 18. januara potvrdio optužnicu i protiv četvoro optuženih.

Čitanje opsežne optužnice

Sudsko vijeće u ovom slučaju čine sudije Braco Stupar, Branko Perić i predsjedavajuća Vijeća Džemila Begović. Tužilac u postupku je Mirza Hukeljić.

U toku je čitanje opsežne optužnice, kojom se ova udružena skupina tereti da je nabavila stotinu komada respiratora ACM812A po uvećanim cijenama, pri čemu se isporučeni respiratori ne mogu koristiti u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, navodi se u optužnici. Zbog toga je oštećen budžet i omogućeno sticanje protupravne imovinske koristi koja bi bila podijeljena između pripadnika ove skupine, dodaju iz Tužilaštva BiH.

Šta se stavlja na teret optuženima?

Optuženima Novaliću, Solaku i Hadžiću se na teret stavlja počinjenje krivičnih djela u vezi s nabavkom 100 komada respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura), te zaštitne opreme u vrijednosti od 2,9 miliona konvertibilnih maraka (1,48 miliona eura) za potrebe borbe protiv korona virusa u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), u vrijeme neposredno nakon proglašenja stanja nesreće.

Premijera Federacije BiH Fadila Novalića optužnica tereti za krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem.

Novalić se tereti i za pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, krivotvorenje službene isprave, povredu obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.

Ministrica finansija u Vladi FBiH Jelka Miličević optužena je za nesavjestan rad u službi.

Nijedno od ovo dvoje visokih funkcionera nakon podizanja optužnice nije ponudilo ostavku na mjesto premijera, odnosno ministra finansija Federacije.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. Izvor: Vlada FBiH
Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevo. Izvor: Vlada FBiH

Uvoz respiratora?

Respiratore je iz Kine u aprilu 2020. godine, uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića, a za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ). Respiratori su u Bosnu i Hercegovinu stigli krajem aprila i koštali su Federaciju BiH 10,5 miliona konvertibilnih maraka (5,25 miliona eura).

Tužilaštvo BiH početkom maja 2020. pokrenulo je istragu o nabavci respiratora iz Kine, da bi krajem maja na saslušanje u Državnu agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) bili privedeni glavni osumnjičeni - Fadil Novalić, Fahrudin Solak i Fikret Hodžić.

Sud Bosne i Hercegovine je 31. maja odbio prijedlog Tužilaštva BiH da Novaliću, Solaku i Hodžiću odredi jednomjesečni pritvor, koji je zatražen zbog osnova sumnje da su počinili navedena krivična djela. Tada su svi pušteni da se brane sa slobode, uz mjere zabrane koje se odnose na „zabranu sastajanja sa svjedocima i zabranu međusobnog sastajanja osumnjičenih“. Sud BiH je ukinuo mjere 5. augusta.

Tužilaštvo BiH je više puta tokom istrage navodilo da su bili izloženi političkim pritiscima, te da je istraga bila ometana na više načina.

Četvoro optuženih u predmetu "Respiratori" izjasnili su se da nisu krivi na prvom ročištu koje je održano 29. januara u Sudu BiH u Sarajevu.

Advokatica koja zastupa premijera Federacije Fadila Novalića, Vasvija Vidović, je nakon ročišta novinarima rekla kako je ubijeđena da dokazi ne slijede činjenični opis optužnice. Navela je također kako misli da ima ‘nezakonito pribavljenih dokaza’, te najavila kako glavni pretres mora početi u roku od 30 dana.

“Ja ću u ovom slučaju napraviti izuzetak, obično ne držim uvodnu riječ, međutim u ovom slučaju ću, upravo zbog situacije koja jeste napravljena u javnosti. Tužilaštvo je sa medija planom, koji je potpuno neuobičajen, to je zapravo kršenje presumpcije nevinosti, stvorilo predožbu unaprijed o krivnji”, rekla je Vidović.

Istraga protiv osumnjičenog Aleksandra Zolaka, direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, nastavlja se u odvojenom predmetu, jer je istraga proširena u odnosu na postojanje osnova sumnje da su i u drugim slučajevima od Agencije za lijekove i medicinska sredstva donošene nezakonite odluke.

(Ne)ispravni respiratori

Prva pošiljka od 80 respiratora stigla je u Sarajevo 24. aprila. Vještačenjem je Tužilaštvo BiH utvrdilo da njihovo korištenje nije preporučeno u jedinicama intenzivne njege. Preostalih 20 od ukupno 100 respiratora nabavljenih iz Kine stiglo je na Međunarodni aerodrom u Sarajevu tri dana kasnije.

Iz Federalne uprave civilne zaštite, 23. februara je potvrđeno da je većina dobila odobrenje za upotrebu i mogu se koristiti u medicinskim ustanovama.

„Izvršena je verifikacija većine uređaja i oni su sad na raspolaganju. Ostalo je još pet koji trebaju biti servisirani i raspoređeni,“ potvrdila je za Radio Slobodna Evropa Majda Kovač, portparol Uprave.

Respiratori su ranije podijeljeni zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH, ali se nisu smjeli upotrebljavati prije no što budu verifikovani.

Suđenje premijeru Federacije BiH i ostalima za aferu ‘Respiratori’, prvi put će se moći pratiti preko preko Youtube platforme, čime Sud Bosne i Hercegovine (BiH) počinje sa prenosom suđenja u krivičnim postupcima preko ove platforme. Ovo, kao i druga suđenja će biti prenošena preko posebno kreiranog i zaštićenog naloga.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG