Linkovi

Teme

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

Las Vegas: Jedna osoba ubijena, policajac u kritičnom stanju

Police and medics stand at the scene of an officer involved shooting in front of a federal courthouse after a Black Lives Matter protest Tuesday, June 2, 2020, in Las Vegas. (AP Photo/John Locher)

Jedna osoba preminula je poslije pucnjave, a jedan policajac je u kritičnom stanju nakon ranjavanja u odvojenim oružanim incindentima u Las Vegasu tokom protesta povodom smrti Georga Floyda, saopštili su zvaničnici, a prenosi Radio Slobodna Evropa.

Šerif Las Vegasa Joe Lombardo izjavio je da se prvi incident desio kada je policija pokušala da razbije veliku grupu koja ja protestovala ispred jednog hotela i kasina.

Pripadnik policije je teško ranjen i sada je priključen na aparate za održavanje života u Univerzitetskom medicinskom centru. Osumnjičeni je identifikovan i priveden, prenio je BBC.

Lombardo je rekao da je u drugom incidentu jedna osoba pogođena u intervenciji policija kada je pokušla da izvuče oružje tokom konfrontacije nedaleko od jedne federalne zgrade. To lice kasnije je proglašeno mrtvim u bolnici.

"Ono što se desilo je potpuno neprihvatljivo. Nadam se da i zajednica to posmatra na isti način", rekao je Lombardo.

A protester jumps on a car in midtown during demonstrations over the death of George Floyd by a Minneapolis police officer on June 1, 2020 in New York
A protester jumps on a car in midtown during demonstrations over the death of George Floyd by a Minneapolis police officer on June 1, 2020 in New York

U St. Louisu su u pucnjavi ranjena četiri policajca, a u New Yorku je povrijeđen jedan policajac kada ga je udarilo vozilo. Vozač je pobjegao. Nijedan policajac nije životno ugrožen, javlja CNN.

Tokom protesta i dalje ima nasilja, iako je Floydova porodica pozvala demonstrante da se uzdrže.

Njegov brat Terrence je poručio okupljenima u Minneapolisu: “On ne bi želio da činite.”

Predsjednik SAD Donald Trump rekao je izjavio u ponedeljak da će angažovati vojsku radi smirivanja nereda ukoliko lokalne vlasti ne mogu da kontrolišu situaciju.

Više od 7.200 ljudi je uhapšeno u 43 američka grada tokom protesta za vikend, javlja CBS. Oni su optuženi za krađu, podmetanje požara, napade na policiju i izazivanje nemira.

Policija je upotrebljavala suzavac da rastjera demonstrante, a učestale su optužbe da je upotrebljavala prekomjernu silu. Istovremeno, dio policajaca je u znak solidarnosti sa demonstrantima u više grada kleknuo na koljena.

Protesti su se proširili na cijelu zemlju zbog smrti Gerogea Floyda nakon što ga je policajac Derek Chauvin 8 minuta i 45 sekundi pritiskao koljenom njegov vrat dok je ležao na zemlji tokom hapšenja.

Chauvin je optužen za ubistvo trećeg stepena kao i iz nehata i nalazi se u pritvoru.

SAD: Pozivi za pravdu i protesti nakon video snimaka objavljenih na društvenim mrežama

SAD: Pozivi za pravdu i protesti nakon video snimaka objavljenih na društvenim mrežama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Nalazi obdukcije koju je tražila porodica: George Floyd preminuo od gušenja

Grafit u pomen Georgea Floyda nacrtan u blizini mjesta na kom je privođen - nakon čega je preminuo (Foto: REUTERS/Carlos Barria)

Obdukcija tijela Georgea Floyda, koju je zatražila njegova porodica, pokazala je da je preminuo od gušenja, izjavio je advokat Ben Crump.

Pravni zastupnik porodice Floyd rekao je da je uzrok gušenja pritisak na njegova leđa i vrat policajca koji je držao koljeno na Floydovom vratu nekoliko minuta i oglušivao se o njegova upozorenja.

"Patolog je utvrdio da je pritisak prekinuo dotok krvi u Floydov mozak dok mu je teret na leđima onemogućio disanje", naveo je Crump.

Floyd preminuo je prošlog ponedjeljka u Minneapolisu nakon policijskog privođenja.

Nalazi obdukcije koju je zatražila Floydova porodica razlikuju se od zvanične autopsije čiji su dijelovi navedeni u krivičnoj prijavi protiv policajca Dereka Chauvina – koji je uhapšen i optužen za ubistvo Georgea Floyda.

Po njenim nalazima uzroci smrti povezivani su sa fizičkim obuzdavanjem kojem je bio izložen, zdravstvenim tegobama od kojih je patio, kao i mogućem prisustvu intoksikanata u njegovom tijelu. U zvaničnoj autopsiji navedeno je da nema nalaza koji potvrđuju da bi uzrok smrti Gerogea Floyda moglo biti gušenje ili davljenje.

Obdukciju čiji nalazi ukazuju da je Floyd preminuo od posljedica gušenja izvršili su Michael Baden i Allecia Wilson.

Baden je bivši glavni patolog grada New Yorka koji je uradio autopsiju Erica Garnera, Afroamerikanca protiv koga je tokom policijske intervencije primijenjen zahvat “kragna”, koji je preminuo 2014. u New Yorku. I Garner se tokom privođenja policajcima žalio da nije u mogućnosti da diše.

Takođe, Baden je obdukovao i tijelo Michaela Brown​a, 18-godišnjaka koga je ustrijelila policija u Fergusonu u državi Missouri. Patolog je u tom slučaju utvrdio da nije bilo tragova borbe što se kosi sa policijskim tvrdnjama da je borba između Browna i policajca dovela do pucnjave.

Derek Chauvin, jedan od četvorice policajaca koji je prošlog ponedjeljka privodio Floyda, optužen je za njegovo ubistvo.

U krivičnoj prijavi protiv njega navedeno je da je svoje koljeno na Floydovom vratu držao prislonjeno osam minuta i četrdeset šest sekundi (8:46) - tri minuta duže od trenutka kada je Floyd prestao da govori i diše. Takođe, u prijavi je navedeno i da se oglušio o sugestiju kolege da bi Floyda, koji je ležao na zemlji lica okrenutog prema podlozi, trebalo okrenuti na stranu.

Demonstranti širom svijeta podržali proteste u SAD

Protest "Životi crnaca su važni" u Amsterdamu, 1. juna 2020.

Hiljade ljudi na Novom Zelandu marširalo je u znak solidarnosti sa američkim građanima koji protestuju zbog smrti Georgea Floyda u policijskom pritvoru.

Demonstranti u Aucklandu marširali su do američkog konzulata i skandirali slogane "Životi crnaca su važni" i "Bez pravde nema mira".

U nedjelju su slične demonstracije održane u Britaniji, Brazilu, Kanadi i drugim zemljama.

Hiljade demonstranata okupile su se u centru Londona da bi izrazili podršku onima koji su izašli na ulice američkih gradova da bi osudili ponašanje policije u Minneapolisu u Minnesoti.

Protest u znak solidarnosti sa američkim demonstrantima održan je u Londonu 31. maja 2020.
Protest u znak solidarnosti sa američkim demonstrantima održan je u Londonu 31. maja 2020.

Demonstranti u Danskoj marširali su do američke ambasade u Kopenhagenu u nedjelju, sa transparentima: "Zaustavite ubijanje crnaca". U Njemačkoj su nosili transparente "Policajci moraju da odgovaraju" i "Koga zovete kada policija ubija?"

U zemljama sa autoritarnim vladama, zvaničnici su kritikovali poteze američke policije dok su mediji pod državnom kontrolom prikazivali demonstracije u kontekstu žalbi američke vlade na gušenje protesta u drugim zemljama, kao što je ponašanje Kine prema demokratskim demonstrantima u Hong Kongu.

Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Zhao Lijian​ izjavio je na brifingu u ponedjeljak da neredi pokazuju "ozbiljnost problema rasizma i policijskog nasilja u SAD".

Vašington: Policija interveniše protiv demonstranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:04 0:00

Hu Xijin​, urednik dnevnika kineske Komunističke partije Global Times, ocijenio je da američki zvaničnici sada mogu da 'vide proteste kroz sopstveni prozor.' Želio bih da pitam predsedavajuću (Predstavničkog doma) Nancy Pelosi, i (državnog) sekretara Pompea: Da li Peking treba da podrži proteste u SAD kao što ste vi glorifikovali demonstrante i izgrednike u Hong Kongu?"

U Iranu, gdje je vlada proteklih godina odlučno gušila svoje demonstracije, na državnoj televiziji se ponavljaju prizori nemira u Sjedinjenim Državama. Portparol ministarstva spoljnih poslova Abbas Mousavi u ponedjeljak je pozvao američke vlasti da "prestanu nasilje nad sopstvenim građanima i puste ih da dišu."

Trump poziva na oštriju akciju protiv demonstranata

Law enforcement officers from Calvert County Maryland Sheriff's Office standing on the Ellipse, area just south of the White House in Washington, as they watch demonstrators protest the death of George Floyd, Sunday, May 31, 2020.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump zatražio je oštriju reakciju od guvernera američkih država čiji građani protestuju širom SAD-a, upućujući im kritike zbog, kako javlja agencija AP, blagosti.

“Većina vas je slabića. Treba da hapsite ljude”, rekao je Trump tokom telekonferencijskog sastanka sa guvernerima kojem je prisustvovao i sekretar za pravosuđe William Barr, javlja AP.

Trump je od guvernera tražio raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde – koju je pohvalio kao faktor smirivanja situacije u gradu Minneapolisu. Zatražio je primjenu sličnih striktnijih mjera u gradovima u kojima je nasilje eskaliralo – poput New Yorka, Philadelphije i Los Angelesa.

Demonstrators stand in a cloud of tear gas outside the White House on May 30, 2020 in Washington DC
Demonstrators stand in a cloud of tear gas outside the White House on May 30, 2020 in Washington DC

“Treba da hapsite i pratite ljude. Da odsluže desetogodišnje zatvorske kazne i ovako nešto se više neće dešavati. Mi to radimo u Washingtonu. Uradićemo nešto što nije činjeno ranije”, rekao je Trump tokom sastanka, izvjestila je agencija AP.

Predsjednik SAD je guvernerima zamjerio da, kako se izrazio, djeluju kao budale – jer nisu zatražili raspoređivanje više pripadnika Nacionalne garde na gradskim ulicama.

Barr je prenio je guvernerima da će zajednička protivteroristička jedinica biti korištena za lociranje, kako ih je nazvao, agitatora. Barr je zatražio od guvernera da povrate kontrolu nad ulicama i uhvate izgrednike.

Prethodno je Bijela kuća pozvala na uspostavljanje reda i mira - okrivivši, kako je saopšteno agitatore, za nasilne proteste koji se šestu noć zaredom održavaju širom Sjedinjenih Država.

Američki predsednik Donald Trump trebalo bi da se sastane sa Williamom Barrom, državnim sekretarom pravosuđa – u jeku krize inicirane nakon smrti Afroamerikanca Gerogea Floyda tokom policijskog privođenja prošlog ponedjeljka u gradu Minnesoti.

Informaciju o mogućem susretu dvojice državnih zvaničnika objavila je agencija Reuters.

Dan ranije, u nedjelju, Barr je u pisanoj izjavi pripadnike ljevičarske organizacije Antifa označio kao pokretače nasilja - rekavši da će njihovi postupci biti tretirani kao terorizam. Nekoliko sati prije sekretara za pravosuđe – predsjednik Trump je sa svog Twitter naloga najavio da će Antifa biti proglašena terorističkom organizacijom.

Antifa je akronim za politički pokret antifašista čija su politička uvjerenja utemeljena u ideji ljevice, ponekada i ekstremne ljevice. U okviru njihovog političkog djelovanja je podrška populaciji koju smatraju obespravljenom i protivljenje obogaćivanju korporacija. Pojedine organizacije koje pripadaju tom korpusu ideja primjenjuju militante taktike za širenje svojih uvjerenja.


Proteklu noć, širom SAD-a, obilježilo je nasilje tokom protesta čija je osnovna ideja mirno izražavanje nezadovoljstva policijskim tretmanom Afroamerikanaca u Sjedinjenim Državama. Međutim, dio učesnika tokom okupljanja primjenjuje nasilje prevrćući i paleći automobile, razbijajući lokale čiju su robu i inventare krali, zbog čega policijske snage u velikom broju gradova SAD reaguju silom.

Desetine gradova širom SAD uvelo je noćne policijske časove, što podsjeća na vrijeme prije pedeset dvije godine, kada je ubijen mirovni aktivista Martin Luther King Junior – kada su u blizini Bijele kuće paljene građevine i pljačkane prodavnice u New Yorku i drugim američkim gradovima.

Tokom protesta zbog smrti Floyda ponavaljaju se slični incidenti – u momentu kada se u američkoj javnosti pažnja skreće na prekomjernu upotrebu policijske sile i rasizam i intenziviraju političke i rasne podjele uoči predsjedničkih izbora zakazanih za 3. novembar.

Demonstrators protest the death of George Floyd, Sunday, May 31, 2020, near the White House in Washington.
Demonstrators protest the death of George Floyd, Sunday, May 31, 2020, near the White House in Washington.

Šesta noć protesta u američkim gradovima

Paljenje, pljačkanje i sukobi sa policijom nastavljeni su šestu noć zaredom širom SAD zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda koji je preminuo tokom policijskog privođenja. U više od 20 gradova je uveden policijski čas, a 16 saveznih država proglasilo je vanredno stanje.

Kako javljaju lokalni mediji iz Louisvillea u saveznoj državi Kentucky​ jedna osoba je ubijena iz vatrenog oružja tokom protesta u nedjelju. Nije, međutim, poznato da li je riječ o demonstrantu, prenosi Reuters.

Tokom noći, kamion je uletio među grupu demonstranata u Minneapolisu, ali niko od njih nije povrijeđen. Vozača su izvukli iz kamiona i pretukli.

Dvojica članova TV ekipe agencije Reuters, koji su izvještavali sa protesta u Minneapolisu, pogođeni su gumenim mecima, a kamera agencije je polomljena tokom snimanja protesta u nedjelju uveče.

Nasilnih sukoba bilo je i u Washingtonu gdje su demonstranti palili vatru ispred Bijele kuće, a policija ih je rastjerivala suzavcem.

Tajna služba sklonila je predsjednika Donalda Trumpa u bunker Bijele kuće na sat vremena, kada su se demonstranti u petak okupili ispred Bele kuće i bacali kamenice na policiju i pokušavali da probiju barikade, javlja AP.

Prema anonimnom izvoru te agencije koji je blizak predsjedniku, Trump je sat vremena proveo u bunkeru koji je napravljen za situacije poput terorističkog napada.

Sat vremena prije početka policijskog sata u 23 sata, policija je morala da rastjeruje oko 1.000 demonstranata suzavcem i biber sprejem. U nekom momentu jedan od demostranata skinuo je američku zastavu sa obližnje zgrade i ubacio ju je u vatru. Zapaljen jedan objekat u blizini Bijele kuće.

Uzvikivali su: "Bez pravde, bez mira - ne želimo rasističku policiju", javila je agencija AP. Početak okupljanja je protekao mirno uz uzvikivanje slogana: "Životi crnaca su važni" (Black lives matter) - a pripadnici policije i Tajne službe bili su raspoređeni pred demonstrantima.

Uz pojačano prisustvo bezbednosnih snaga službenicima Bijele kuće ukazano da u nedjelju ne dolaze u kompleks.

“Zbog protesta koji se održavaju molimo vas da se izbjegavate dolazak u kompleks Bijele kuće", navedeno je u mailu poslatom službenicima - objavila je agencija AP.

Gradonačelnica Washingtona produžila je zbog nereda policijski čas do ponedeljka.

Activists march to the Brooklyn Bridge on Sunday, May 31, 2020, in New York. Demonstrators took to the streets of New York City to protest the death of George Floyd, who died May 25 after he was pinned at the neck by a Minneapolis police officer.
Activists march to the Brooklyn Bridge on Sunday, May 31, 2020, in New York. Demonstrators took to the streets of New York City to protest the death of George Floyd, who died May 25 after he was pinned at the neck by a Minneapolis police officer.

U New Yorku je tokom sukoba sa demonstrantima povrijeđeno 30 policajaca, a 350 demonstranata je uhapšeno - među njima i kćerka gradonačelinka Billa de Blasija, Chiara, koja je inače crnkinja. On je najavio da će se pokrenuti istraga o ponašanju policije koja je u jednom trenutku kolima uletjela u grupu demonstranata.

Policija New Yorka je na svoj Twitter nalog okačila video na kojem se vide demonstranti kako gađaju policijski auto i napisala da je "neće tolerisati takvo ponašanje agitatora koji remete mirne proteste".

U Santa Monici su opljačkane luksuzne prodavnice, dok je u Los Angelesu prije početka policijskog časa opljačkana robna kuća.

Nasilni sukobi zabilježeni su i u Bostonu poslije mirnih protesta, kada su aktivisti bacali flaše na policajce i zapalili jedan automobil.

A police car burns, left rear, after being set on fire in Boston, Sunday, May 31, 2020, following a march and gathering to protest the death of George Floyd, who died after being restrained by Minneapolis police officers on May 25.
A police car burns, left rear, after being set on fire in Boston, Sunday, May 31, 2020, following a march and gathering to protest the death of George Floyd, who died after being restrained by Minneapolis police officers on May 25.

U nedjelju se protestovalo i u Miamiju gdje su demonstranti uzvikivali "dok nema pravde, nema mira", kao i u Chicagu, Seattleu, Salt Lake Cityju i Dallasu.

Protesti širom SAD ne smiruju ni pošto je policajac Derek Chauvin uhapšen optužen za ubistvo Georgea Floyda. Demonstranti traže da i trojica policajaca koja su prisustvovala hapšenju budu u zatvoru.

U mnogim gradovima uvedeni su policijski časovi, a pripadnici Nacionalne garde poslati su u 15 saveznih država kako bi suzbili nasilje.

Prema ocjeni agencije Reuters, aktuelni neredi u Americi su slični onima kada je 1968. ubijen borac za prava crnaca Martin Luther King.

Ko pravi nerede?

Donald Trump
Donald Trump

Predsjednik Donald Trump, koji je nazvao demonstrante "huliganima" insistira na tome da su za nerede odgvorn i "anarhisti" i radikalno ljevičarske organizacije poput grupe Antifa, za koju je najavio da će biti označena kao teroristička organizacija.

Ipak, nije poznato koliko na terenu ima pripadnika Antife niti da li su oni ti koji prave nerede. Predsjedniku protivrječe lokalni demokratski zvaničnici iz Minneapolisa koji su rekli da nerede prave radikalno desničarske i rasističke grupe.

Sekretar za pravosuđe William Barr ubrzo pošto je predsjednik objavio na Tviteru, saopštio je da će "nasilje koje uzrokuje Antifa biti tretirano kao terorizam".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG