Linkovi

Teme

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

Tlaibova odustala od posjete porodici na Zapadnoj obali

Rashida Tlaib

Članica američkog Kongresa Rašida Tlaib izjavila je da neće posjetiti svoju porodicu na Zapadnoj obali iako su joj izraelske vlasti odobrile posjetu na humanitarnoj osnovi. Izraelski ministar unutrašnjih poslova ističe da je to provokacija.

Izraelski mediji javili su ranije da je Tlaibova poslala pismo Ministarstvu unutrašnjih poslova u kojem traži dozvolu za "posjetu rodbini, posebno baki, koja ima više od 90 godina, pa bi to, možda, bila i njena posljednja prilika da je vidi".

Ona je naglasila da će tokom posjete poštovati zabrane i da neće govoriti o bojkotu Izraela.

Međutim, Tlaibova je u današnjim objavama na Twitteru napisala da neće posjetiti baku, koja ne bi željela da njenu unuku iko ućutkuje i tretira kao kriminalca.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Izraela saopštilo je da je odobrilo zahtjev Rašide Tlaib, članice američkog Kongresa iz Demokratske stranke, za obilazak Zapadne obale koju Izrael drži pod kontrolom.

Ministarstvo je objavilo dokument za koji navodi da je molba predstavnice demokrata u Kongresu u kojoj se navodi da je Rašida Tlaib zatražila da posjeti rodbinu, uključujući i 90-godišnju baku.

U pismo je ukazano da bi to bila posljednja prilika da vidi baku, kao i da će poštovati bilo kakva ograničenja i, kako je ukazano, promovisati bojkote tokom posjete.

Rašida Tlaib još nije komentarisala odluku izraelskih vlasti - niti je poznato da li će se i kada putovati u Izrael.

Tlaib i Ilhan Omar, još jedna od predstavnica demokrata u Kongresu, u četvrtak nisu dobile odobrenje izraelskih vlasti za posjetu Jerusalimu i Zapadnoj obali. Obje predstavnice demokrata u Kongresu u javnosti su poznate kao oštre ktiričarke izraelske politike.

Odluku o zabrani izraelske vlasti donijele su pošto je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump u četvrtak objavio na društvenoj mreži Twitter da bi odobrenje posjete osobama koje su kritične prema njemu i izraelskoj politici prema Palestincima – pokazala slabost.

Premijer Benjamin Netanijahu je u četvrtak izjavio da predstavnicama u Kongresu neće dozvoliti da posjete Izrael, ali da će, ako Tlaib podnese zahtjev da posjeti porodicu i ako je riječ o humanitarnom pitanju, Izrael to razmotriti sve dok se ona drži obećanja da neće govoriti protiv Izraela.

Izrael je 1967. zauzeo Zapadnu obalu, pojas Gaze i istočni Jerusalim tokom sukoba u ratu na Bliskom istoku. Palestinci od tada nastoje da na tom području uspostavite svoju nezavisnu državu.

Rani brakovi: Djevojčice često ostaju bez obrazovanja i postaju žrtve zlostavljanja

Rani brakovi: Djevojčice često ostaju bez obrazovanja i postaju žrtve zlostavljanja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:33 0:00

Sjeverna Koreja ponovo lansirala rakete i kritikovala Južnu Koreju

People watch a TV news program reporting about North Korea's firing projectiles with a file image of North Korean leader Kim Jong Un at the Seoul Railway Station in Seoul, South Korea, Friday, Aug. 16, 2019.

Sjeverna Koreja lansirala je novu turu projektila prema moru sa svoje istočne obale, saopštila je vojska Južne Koreje. Posljednji potez Pjongjanga očigledan je izliv bijesa zbog nastavka održavanja vojnih vježbi SAD i Južne Koreje.

Sjever je ispalio dva projektila iz pokrajine Gangvon u sjeveroistočnom dijelu Sjeverne Koreje, sudeći po saopštenju Združenog generalštaba južnokorejske vojske. U saopštenju se ne daje više detalja, ali se kaže da je vojska Južne Koreje u stanju pripravnosti zbog mogućih dodatnih lansiranja.

Sjeverna Koreja izvela je šest lansiranja u poslednje tri nedjelje. U kombinaciji sa serijom agresivnih izjava upućenih Južnoj Koreji, lansiranja označavaju povratak na provokativnije stajalište Sjeverne Koreje, koja je odbila da održi razgovore sa Seulom ili Washingtonom.

Iako nije jasno šta je Sjeverna Koreja lansirala u petak, drugi nedavni testovi vršeni su sa kratkodometnim balističkim raketama za koje se čini da su dizajnirane da izbjegavaju američko-južnokorejsku protivraketnu odbranu.

Sjevernoj Koreji je rezolucijama Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija zabranjena bilo kakva aktivnost u vezi sa balističkim raketama. Ali, predsjednik SAD Donald Trump kaže da "nema problem" sa probama raketa, dodajući da one ne mogu da dosegnu do SAD.

Prošle nedjelje, Trump je rekao da mu je sjevernokorejski lider Kim Jong Un ponudio "malo izvinjenje" zbog lanisranja i da je obećao da će ih obustaviti čim se okonča aktuelna runda vojnih vježbi SAD - Južna Koreja.

Ova runda vežbi trebalo bi da se završi 20. avgusta.

Sjeverna Koreja je prigovarala da su vježbe agresivne. Lideri vojske SAD kažu da su vježbe defanzivne i neophodne da bi se očuvala pripravnost.

Trump je prošle nedjelje vežbe nazvao "besmislenim i skupim", ali je rekao da je odobrio ovu rundu jer ona pomaže pripreme za "južnokorejsko preuzimanje u različitim oblastima".

"Dopada mi se jer bi to trebalo da se dogodi", rekao je Trump.

Aktuelne vježbe osmišljene su kao dio testiranja sposobnosti Sjeverne Koreje da preuzme operacionu kontrolu od SAD u slučaju rata.

Iako su vježbe smanjene i preimenovane u pokušaju da se očuva ideja održavanja razgovora, Sjeverna Koreja i dalje nije zadovoljna i želi da se vejžbe potpuno obustave.

Sjeverna Koreja veći dio svog bijesa usmerila je prema svom južnom susjedu.

U petak, sjevernokorejska zvanična novinska agencija KCNA nasrnula je na južnokorejskog predsjednika Moon Jae Ina, nazivajući ga "drskim momkom" i "smiješnim čovjekom".

"Nemamo šta više da pričamo sa južnokorejskim vlastima, niti imamo namjeru da sjednemo sa njima ponovo", kaže se u saopštenju u kome je citiran portparol poluzvaničnog Komiteta za mirno ujedinjenje zemlje.

Ti komentari dolaze dan nakon što je predsjednik Moon obećao da će raditi na ujedinjenju dvije Koreje do 2045. - što je smio prijedlog za lidera koji bi trebalo da napusti dužnost 2022.

Moon i Kim sastali su se tri puta tokom 2018., obećavajući da će započeti novu eru međukorejskih odnosa. Ti razgovori su naknadno propali, uslijed sjevernokorejskih pritužbi zbog nastavka vojne saradnje između Južne Koreje i Sjedinjenih Država.

U svom govoru, na godišnjicu japanske predaje u Drugom svjetskom ratu, Moon je insistirao na tome da će ujedinjena Koreja postati svjetska sila i da će na kraju nadmašiti japansku ekonomiju.

Sjeverna Koreja nije djelovala impresionirano. KCNA je u petak nazvala Moonove riječi "glupavim komemorativnim govorom".

Matthew Palmer: Nadam se da Dodik neće zadržati tvrdokornu retoriku

Matthew Palmer

Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Euroaziju, u razgovoru za Glas Amerike kaže da SAD podržavaju nedavni dogovor političkih lidera i da je budućnost BiH vezana za EU, NATO-u i partnerstvo sa SAD

Gospodine Palmer, kako komentarišete nedavni dogovor bosanskohercegovačkih političara o formiranju vlasti, kao i činjenicu da se 10 dana nakon toga zapravo ništa nije promijenilo i da se oni i dalje uglavnom raspravljaju?

Hvala vam na pitanju. Smatramo da je pozitivan razvoj događaja to što su se lideri tri velike stranke okupili i utvrdili kompromis kao put naprijed kad je riječ o Evropskoj uniji (EU), NATO-u i formiranju vlasti. Razumijemo da postoje diskusije o tome kako će taj dogovor postati operativan. Posebno razumijemo da su članovi Predsjedništva Komšić i Džaferović jasno dali do znanja da žele dogovor o podnošenju Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) NATO-u, kao dio sporazuma o formiranju vlasti. Podržavamo njihovo pravo na to. Nadamo se da će se Predsjedništvo okupiti i dogovoriti o putu prema naprijed koji svima odgovara.

Predsjedništvo je zakazalo sjednicu za naredni utorak. Ali Milorad Dodik juče je rekao da neće slati ANP u Brisel. Njegov savjetnik rekao je da još nije sigurno ni da će se o tome razgovarati, dok je, na primjer, Željko Komšić rekao da ako nema dogovora o ANP-u, neće biti dogovora ni o Vijeću ministara. Kako to komentarišete?

To je politika, zar ne? A ono što je važno u politici jeste da ljudi odrede svoje stavove, iznesu ih i zatim pregovaraju o kompromisu na putu prema naprijed. To je nešto od temeljnog značaja za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Postoji dogovorena politika na državnoj razini koja podržava i put ka EU i put ka NATO-u. Ne vjerujemo da su ti putevi na bilo koji način kontradiktorni, upravo suprotno. Komplementarni su. U suštini, reforme koje su dio NATO procesa podržavale bi reforme koje su potrebne da i BiH krene prema EU.

Dosta se raspravljalo o tome kakav će ANP biti. Sada se govori da bi to mogla biti reducirana verzija ANP-a. Mislite li da je to dovoljno?

To je stvarno do BiH, zar ne? Država je ta koja odlučuje o brzini i opsegu angažmana s NATO-om kao institucijom. Važno je, kako mi na to gledamo, da se ANP preda, kako bi BiH mogla biti partner NATO-u u promovisanju reformi u odbrambenom i sigurnosnom sektoru. NATO donosi puno toga i može pomoći BiH da ojača svoje sposobnosti u ovim vrlo važnim područjima. I smatramo da će te reforme olakšati napredak ka članstvu u EU.

Gospodin Dodik također je jučer rekao da ako u roku od 30 dana ne bude postignut dogovor o vlasti, što je rok zasnovan na dogovoru lidera, da će u pitanje dovesti nadležnosti, koje su, po njegovom mišljenju, prebačene sa entitetskog na državni nivo, poput pravosuđa, oružanih snaga ili poreza. Mislite li da bi to mogao biti uvod u pogoršanje stanja i veće probleme u zemlji?

Znate, ne mislim da će takve prijetnje zaista pomoći u stvaranju političke klime koja vodi ka kompromisu i dogovoru. Tako da se nadam da predsjednik Dodik neće zadržati takvu tvrdokornu retoriku. Mislim da je to u osnovi beskorisno i da stvara političku klimu u kojoj imate pobjednike i gubitnike, a ne priliku da svi dobiju dio onoga što žele i da budu u poziciji da prihvate da su nešto uspjeli.

Milorad Dodik je pod američkim sankcijama, ali je i dalje jedan od najvažnijih političkih lidera u državi. I vi i druge diplomate se sastajete se s njim - rekli ste da iz poštovanja za instituciju Predsjedništva to morate činiti. Mislite li onda da su te sankcije imale efekta?

Mislim da je važno imati na umu da su Sjedinjene Države gospodinu Dodiku nametnule sankcije kao odgovor na niz koraka koji su trebali kulminirati referendumom o otcjepljenju Republike Srpske od BiH. Mislim da je ta odluka u potpunosti bila opravdana s obzirom na tadašnje okolnosti. I mislim da činjenica da je retorika o referendumu o otcjepljenju znatno oslabila, nakon što su uvedene sankcije, pokazuje da je bila učinkovita u postizanju tog cilja.

BiH je i dalje prilično ranjiva i nestabilna. Mnogo se diskutuje o tome da je Dayton donio mir, ali da je sada vrijeme za neko poboljšanje. Mislite li da je potreban Dayton 2 ili neka vrsta poboljšanja Daytonskog sporazuma?

Ono što je jasno jeste da su BiH potrebne reforme. Potrebne su joj ekonomske reforme i političke reforme. I to je nešto što narod BiH ima svako pravo da očekuje od svojih lidera. To nije lako, to je teško učiniti. Da je lako, mislim da bi lideri već pronašli put prema dogovoru. Ali Sjedinjene Države se i dalje se nude kao partner BiH. Podržali bismo proces reformi koji bi prihvatile političke partije i lideri u BiH. I voljeli bismo vidjeti reforme koje su potrebne da BiH krene ka evropskoj i evroatlantskoj budućnosti.

Mislite li da bi EU, pa i Sjedinjene Države, trebali biti aktivniji kad je riječ o BiH? Ponekad se čini da Rusija, a sada i Kina, koriste prazan prostor, s obzirom da se puno toga događa u Sjedinjenim Državama i na drugim mjestima u svijetu, pa fokus više nije na BiH?

Ne bih to opisao kao prazan prostor. Svakako da su Sjedinjene Države vrlo prisutne u BiH. Veliki dio vremena provodim u Sarajevu, u Banjoj Luci i drugdje u zemlji. Imamo veoma aktivnu Ambasadu. Redovno smo imali visoke zvaničnike iz Sjedinjenih Država u Sarajevu, kao i zvaničnike iz Evrope koji su tamo putovali. Dakle, mi smo angažovani, mi smo posvećeni. A ako pogledate gdje leži budućnost BiH - to je Zapad, to je EU, to je NATO, to je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. O Rusiji i Kini se puno govori, ali kad pogledate što je zaista važno, ko donosi ekonomsko partnerstvo, šta poboljšava život ljudi - to su Evropa i Sjedinjene Države. Nisu Rusija i Kina ti koji prave razliku.

Palmer za Glas Amerike: SAD podržavaju dogovor političara i slanje ANP-a
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:48 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG