Linkovi

Teme

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

U čemu se u vanjskoj politici razlikuju Biden i Trump

Kombincija fotografija predsjednika SAD Donalda Trumpa i demokratskog kandidata za predsednika Džoa Bajdena, snimljenih 22. oktobra 2020. tokom druge i finalne debate na Belmon univerzitetu, u Nešvilu, Tenesi.

Kao kandidati suparničkih političkih partija, predsjednik Donald Trump i bivši potpredsjednik Joe Biden imaju različite poglede kako bi Sjedinjene Države trebalo da se odnose prema ostatku svijeta.

Na osnovnom nivou, razlika se može vidjeti u Trumpovoj doktrini "Amerika na prvom mjestu" i Bidenovoj podršci za više međunarodne saradnje.

Slijedi nekoliko glavnih oblasti koje ilustruju različiti pristup kandidata američkoj vanjskoj politici

NATO

Trump je brzo targetirao alijansu, počevši tokom svoje kampanje 2016, zahtijevajući od drugih članica da uvećaju svoja trošenja na odbranu. Neke zemlje postigle su ciljani nivo troškova koje NATO postavio 2014, prije nego što je Trump preuzeo dužnost, ali mnoge nisu i ranije ove godine Trump je povukao 12.000 vojnika iz Njemačke, koju je optužio da iskorištava Sjedinjene Države.

Biden je NATO nazvao "jednim od najsekventnijih saveza u istoriji Sjedinjenih Država" tokom debate u junu 2019. i upozorio da će se "raspasti na sastavne dijelove" ukoliko Trump osvoji reizbor. Bivši potpredsjednik želi da da prioritet ponovnom uspostavljanju takvih međunarodnih partnerstava.

Rusija

Biden se obavezao da će se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u vezi sa ruskim miješanjem u američke izbore i drugim aktivnostima.

"Ne razumijem zašto ovaj predsjednik ne želi da se suprotstavi Putinu kada zapravo plaća potjernice za ubijanje američkih vojnika u Afganistanu, kada se bavi aktivnostima koje pokušavaju da destabilizuju čitav NATO", rekao je Biden.

Trump je odbacio procjenu američkih obavještajnih agencija da se Rusija umiješala u izbore 2016. godine preferirajući njegovu pobjedu, nazivajući pitanje koje je dovelo do njegovog opoziva "podvalom" i "lovom na vještice".

Ukazao je na američke sankcije Rusiji kao dokaz snage njegove administracije. "Niko nije bio oštriji prema Rusiji od Donalda Trumpa", rekao je.

Kina

Trumpova politika pema Kini evoluirala je tokom njegovog predsjedavanja.

Nakon što je ugostio kineskog predsjednika Ši Đinpinga na samitu u prvim mjesecima svoje administracije, odnosi su se kasnije pretvorili u trgovinski rat sa eskalacijom tarifa prije nego što su konačno postigli prvu fazu trgovinskog sporazuma u januaru.

Kako se pandemija koronavirusa širila 2020. godine, Trump je za to optužio Kinu, istovremeno se zalažući za zabranu popularnih kineskih aplikacija TikTok i WeeChat.

"Predsjednik Trump se suprotstavio Kini i ostaće snažan", rekao je potpredsjednik Mike Pence tokom debate u oktobru.

Biden se zalaže za zauzimanje tvrđeg stava o pitanjima ljudskih prava u Kini i situaciji u Hong Kongu, dok se istovremeno zadržava pritisak na Kinu zbog njene trgovinske prakse.

Bidenova kandidatkinja za potpredsjednicu, senatorka Kamala Harris, rekla je tokom debate sa Penceom da je Trumpova administracija "izgubila taj trgovinski rat".

"Poljoprivrednici su zbog toga doživjeli bankrot. Zbog toga smo u proizvodnoj recesiji", rekla je Harris.

Iran

Biden je bio potpredsjednik kada su se Sjedinjene Države pridružile grupi od još pet svjetskih sila i potpisale sporazum iz 2015. koji je ograničio iranski nuklearni program, u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Trump se povukao iz sporazuma, nazvavši ga "najgorim sporazumom ikad dogovorenim" i uveo nove sankcije koje su i naštetile iranskoj ekonomiji i pogurale je da uveća svoju nuklearnu aktivnost.

Biden kaže da bi nastojao da se ponovo pridruži sporazumu, uz Iran koji se vraća svojim obavezama.

Izrael

Oba kandidata podržavaju rješenje dvije države u dugo traženom mirovnom naporu između Izraela i Palestinaca.

Trump je bio glasna podrška izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahu i preselio je američku ambasadu u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim.

Biden je kritikovao taj potez, ali ne planira da ga preokrene. Predlaže otvaranje američkog konzulata u istočnom Jerusalimu radi angažovanja sa Palestincima.

Demokratski kandidat pozdravio je posredovanje Trumpove administracije tokom posljednjih nedjelja u vezi sa dogovorom o normalizaciji odnosa Izraela sa Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ali Biden je rekao da Trump još uvijek nije imao "koherentan plan za spoljnu politiku" mimo svog prioritizovanja američkih interesa.

Afganistan

Trumpova administracija postigla je sporazum sa talibanima koji poziva američke trupe da napuste zemlju do sredine 2021, a u oktobru je tvitovao da želi da se povlačenje završi do kraja 2020. godine.

Biden je izrazio oprezniji pristup koji se zasniva na uslovima na terenu.

Sjeverna Koreja

Trump je održao dvije runde razgovora sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom i treći put se sastao na granici između dvije Koreje u okviru napora za denuklearizaciju Korejskog poluostrva.

Razgovori nisu dali bilo kakve obaveze, ali Pjongjang nije testirao nuklearno oružje niti interkontinentalne rakete od 2017.

Trump kaže da su on i Kim "razvili veoma dobar odnos" i da je njegova administracija izrazila nadu za novi samit.

Bidenov stav je da se ne bi sastao sa Kim bez preduslova. Strategija Bidenove administracije bila bi da iskoristi pritisak sankcija da se Kim natjera na pregovore.

Africa

Biden predlaže ukidanje zabrane putovanja koju je Trump uveo kada je prvi put stupio na dužnost, uključujući onu koja je ozbiljno pogodila nekoliko većinski muslimanskih država, uključujući Nigeriju, Sudan i Somaliju.

Trump je branio te zabrane kao neophodne za nacionalnu bezbjednost.

Oba kandidata imaju kao dio svoje strategije za odnose sa afričkim državama poticaj za ekonomski razvoj, kao i rad sa mladim liderima kontinenta i članovima dijaspore.

Centralna Amerika

Trampova administracija zaključila je 2019. godine sporazume sa Gvatamalom, Salvadorom i Hondurasom zahtijevajući od migranata da prvo zatraže azil u tim zemljama. Ako stignu na američko-meksičku granicu, a da to nisu učinili, biće poslati nazad.

Savjetnik Stiven Miler rekao je da bi slični sporazumi sa drugim državama bili cilj u drugom Trumpovom mandatu.

Biden je kritikovao ono što je nazvao Trampovom "drakonskom imigracionom politikom koja pokušava da poništi naše zakone o azilu i izbjeglicama" i kaže da bi vratio određenu pomoć regionu u pokušaju da izvrši pritisak na vlade da smanje broj migranata koji putuju na sjever.

Pod Trumpovom administracijom, broj izbjeglica primljenih u Sjedinjene Države iz cijelog svijeta opao je sa oko 85.000 u posljednjoj godini mandata predsjednika Baracka Obame na 15.000 ove godine.

State Department je saopštio da je najnovije ograničenje neophodno za "bezbjednost i dobrobit Amerikanaca, posebno u svjetlu tekuće pandemije COVID19".

Biden se obavezao da će naglo preokrenuti trend povećavanjem limita na 125.000.

Multiratelarni napori

Trampova prioritizacija američkih interesa dovela je do udaljavanja od nekoliko međunarodnih inicijativa, uključujući njegove odluke da napusti Pariški sporazum o klimi, ukine finansiranje Svj3etske zdravstvene organizacije (WHO) u vezi sa rukovanjem koronavirusom i povuče se iz trgovinskog sporazuma Transpacifičko partnerstvo (TPP).

Biden je podržavao i Pariški sporazum i TPP za vrijeme dok je bio potpredsjednik i nastojao bi da im se pridruži, istovremeno vraćajući finansiranje WHO.

Florida: Dugi redovi za glasanje

Florida: Dugi redovi za glasanje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Predizborna analiza: Florida - država sa 29 elektorskih glasova

Predizborna analiza: Florida - država sa 29 elektorskih glasova
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Direktori najvećih društvenih mreža na saslušanju pred Kongresom

Direktori najvećih društvenih mreža na saslušanju pred Kongresom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Rekordan rast američke ekonomije u trećem kvartalu

Ilustracija

Američka ekonomija je u trećem kvartalu rasla rekordnim tempom, nakon što je vlada izdvojila više od 3 hiljade milijardi dolara za saniranje posljedica pandemije koronavirusa što je podstaklo potrošnju.

Međutim, za oporavak od duboke recesije izazvane virusom COVID19 biće potrebna godina ili duže od toga, ocjenjuje agencija Reuters.

Bruto domaći proizvod je u trećem kvartalu rastao po godišnjoj stopi od 33,1 odsto, saopštio je Sekretarijat za ekonomiju u svojoj ranoj procjeni. To je najbrži tempo od kada je vlada počela vodi evidenciju 1947. godine, a uslijedio je nakon istorijskog pada od 31,4 odsto u drugom kvartalu.

Izvještaj o bruto domaćem proizvodu - jedan od posljednjih velikih ekonomskih izvještaja uoči predsjedničkih izbora 3. novembra - neće značajnije umanjiti ljudsku tragediju izazvanu pandemijom, s obzirom na to da su milioni Amerikanaca i dalje nezaposleni, dok je više od 222.000 ljudi preminulo.

Ekonomisti, s kojima je Reuters razgovarao, procjenjivali su rast ekonomije od 31 odsto u kvartalu od jula do septembra. Ekonomija je zašla u recesiju u februaru.

Vladin paket pomoći bio je ključan za mnoga preduzeća i nezaposlene i doveo je do jačanja potrošnje, što je podstaklo nagli rast BDP-a. Međutim, ta sredstva su potrošena i nema nagovještaja da bi uskoro mogao da bude postignut dogovor o novoj rundi pomoći.

Samo nešto više od polovine od 22,2 miliona poslova, izgubljenih tokom pandemije, je nadoknađeno.

Goldmen saks je smanjio procjenu rasta u četvrtom kvartalu sa 6 na 3 odsto. U međuvremenu, širom zemlje se uvode nova ograničenja na rad biznisa kao što su restorani i barovi zbog naglog rasta broja zaraženih od koronavirusa. Usporava i zapošljavanje.

U odvojenom izvještaju Sekretarijata za rad, navodi se da je 751.000 ljudi tražilo pomoć za nezaposlene u nedjelji zaključno sa 24. oktobrom, u poređenju sa 791.000 koliko ih je bilo nedjelju pre toga. Iako je broj prijava za nezaposlene pao u odnosu na rekordnih 6.867 miliona u martu, i dalje je iznad vrhunca od 665.000 zabeleženog tokom recesije 2007. do 2009. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG