Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

NBC neće emitovati dodjelu Zlatnih globusa 2022. Tom Cruise vratio svoje nagrade

ARHIVA - 77. dodjela nagrada Zlatni globus održana je na Beverli Hilsu u Kaliforniji, 5. januara 2020. (Foto: AP/Jordan Strauss/Invision)

Zbog sve većeg pritiska studija, zvijezda i velikih dijelova filmske industrije na Holivudsko udruženje stranih novinara (HFPA), TV mreža NBC saopštila je da neće prenositi dodjelu Zlatnih globusa 2022, čime je doveden u pitanje opstanak jedne od najstarijih i najgledanijih dodjela nagrada u Holivudu.

Kritike na račun Udruženja stranih novinara, koje dodjeljuje "Globuse" i često se osuđuje zbog etičkih prekršaja i nedovoljne raznovrsnosti među kandidatima, dostigle su takav nivo u ponedjeljak da je Tom Cruise vratio svoja tri Zlatna globusa sjedištu udruženja, prema upućenoj osobi koja je želela da ostane anonimna.

NBC je saopštio da vjeruje da je Holivudsko udruženje stranih novinara - koje bi mogli da bojkotuju Netfliks, Warner Bros i mnogi holivudski glumci zbog nedovoljne raznovrsnosti članova udruženja - riješeno da se reformiše. Međutim, ta promjena ne može da se odigra dovoljno brzo, do naredne dodele nagrada.

"Promjena takvog obima zahtijeva vrijeme i rad, i snažno smo uvjereni da je HFPA potrebno vrijeme da bi sprovela promjene na pravi način", saopštila je mreža. "Zbog toga, NBC neće emitovati Zlatne globuse 2022. Ukoliko organizacija sprovede svoj plan, nadamo se da ćemo moći da emitujemo ceremoniju u januaru 2023. godine".

Ova fotografija objavljena ljubaznošću HFPA-e prikazuje praznu dvoranu za vrijeme 78. dodjele Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji 28. februara 2021.
Ova fotografija objavljena ljubaznošću HFPA-e prikazuje praznu dvoranu za vrijeme 78. dodjele Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji 28. februara 2021.

Holivudsko udruženje stranih novinara odavno je predmet kritika i podsmjeha zbog nedovoljne raznovrsnosti kandidata, odnosno sklonosti da nominuje bijele kandidate, zbog čega su ga ismijavali čak i voditelji same ceremonije. Novinari Los Angeles Timesa obavili istraživanje i u februaru objavili tekst o sumnjivoj strukturi udruženja, u kojem trenutno, među 90 članova sa pravom glasa, nema nijednog crnca niti crnkinje.

HFPA je obećala da će se drastično reformisati i prošle nedjelje usvojila plan o većoj raznovrsnosti svog članstva. Međutim, to nije spriječilo nekoliko studija da zaprijete da će se povući iz takmičenja za Zlatne globuse.

Prošle nedjelje, Netfliks i Amazon studio su saopštili da će prekinuti veze sa HFPA ukoliko brzo ne sprovede još drastičnije promjene.

"Ne vjerujemo da će predložena nova politika - posebno u smislu veličine i brzine rasta članstva - riješiti sistemske probleme sa raznovrsnošću i inkluzivnošću u udruženju, niti pomanjkanje jasnih standarda rada vaših članova", napisao je u pismu grupi direktor Netfliksa Ted Sarandos.

ARHIVA - Voditeljke dodele Zlatnih globusa Tina Fej i Ejmi Poler na 71. godišnojj dodeli Zlatnih globusa na Beverli Hilsu.
ARHIVA - Voditeljke dodele Zlatnih globusa Tina Fej i Ejmi Poler na 71. godišnojj dodeli Zlatnih globusa na Beverli Hilsu.

U svom pismu, kompanija Vorner (WarnerMedia) saopštila je da će prestati da održava specijalne projekcije i druge događaje za HFPA dok ne sprovede značajnije promjene."

"Suviše dugo, zahtjevi za specijalnim uslugama i povlasticama i drugi neprofesionalni zahtjevi su iznošeni našem timu i drugima u ovoj industriji", napisali su direktori Vorner medija.

"Žao nam je što smo se, kao industrija, žalili, ali smo u velikoj mjeri tolerisali takvo ponašanje sve do sada".

Gnjev zbog ponašanja Holivudskog udruženja stranih novinara se pojačao u proteklih šest nedjelja, kako je filmska industrija, koja je dugo ignorisala problem rasne i rodne nejednakosti, sada postala netolerantna prema ponašanju ove organizacije, koju uglavnom čine malo poznati novinari, koji značajno profitiraju zbog godišnje ceremonije.

Holivud sve više napušta HFPA. Grupa od 100 kompanija koje zastupaju umjetnike saopštila je da će savjetovati svojim klijentima da ne učestvuju u događajima koje organizuje HFPA. Mark Rafalo, koji je ove godine osvojio Zlatni globus, nedavno je izjavio da više "ne može da bude ponosan i srećan što je dobitnik te nagrade". Skarlet Džohensen je izjavila da su za nju, konferencije za novinare HFPA "značile odgovaranje na seksistička pitanja i primjedbe nekih članova udruženja koje su se graničile sa seksualnim uznemiravanjem".

Replike statua Zlatnog globusa vide se na nominacijama za 77. dodjelu Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji, 9. decembra 2019.
Replike statua Zlatnog globusa vide se na nominacijama za 77. dodjelu Zlatnih globusa na Beverly Hillsu u Kaliforniji, 9. decembra 2019.

Holivudsko udruženja stranih novinara nije komentarisalo odluku NBC o dodjeli nagrada 2022, ali su članovi odbora iznijeli svoj raspored reformi - koji će do početka avgusta dovesti do obnovljenog članstva i novog sastava samog odbora, kao i brojne druge promjene politike.

"Bez obzira na sljedeći datum emitovanja dodjele Zlatnih globusa, primjena transformativnih promjena što je brže moguće - i što promišljenije - i dalje je prioritet naše organizacije", saopštila je grupa.

Dodjela Zlatnih globusa je proteklih godina imala pad gledanosti, ali i dalje važi za jednu od najgledanijih ceremonija, i obično je na trećem mjestu poslije Oskara i Gremija. 78. dodjela Zlatnih globusa, održana 28. februara, privukla je 6,9 miliona ljudi, što je pad od čak 63 odsto u odnosu na prenos iz 2020, koji je gledalo 18,4 miliona ljudi.

Ned Price za Glas Amerike: SAD će preduzimati diplomatske napore da okončaju okupaciju Krima 

Portparol State Departmenta Ned Price na jednom od brifinga u aprilu 2021. (Foto: AFP/Nicholas Kamm/Pool)

Portparol američkog State Departmenta Ned Prajs (Ned Price) govorio je za Ruski servis Glasa Amerike o ishodu posjete državnog sekretara Antony Blinkena Kijevu, “domaćim zadacima” za ukrajinsku vladu i američkim planovima za razgovore u normandijskom formatu.

Prajs je takođe izrazio podršku novinarima koji su progonjeni u Rusiji.

Glas Amerike: Kako na praktičnom nivou izgledaju rezultati posjete državnog sekretara Blinken Kijevu?

Prajs: Sekretar Blinken i, što je još važnije, predsjednik Bajden zaključili su da je veoma važno otići u Ukrajinu, u Kijev, što je prije moguće nakon što je ova američka administracija pristupila poslu. To je signal našim ukrajinskim partnerima da smo zainteresovani za naše partnerstvo. Sjedinjene Američke Države podržaće Ukrajinu, podržaće i staće rame uz rame sa Ukrajincima koji odbijaju agresiju Rusije. Rusija takođe pokušava da uništi ono što Ukrajinci rade u svojoj zemlji, da uništi osjećaj suvereniteta i nezavisnosti kojem Ukrajinci teže. Mnogo smo razgovarali o ruskoj agresiji, o zastrašivanju Moskve, razgovarali smo i o korupciji i potrebi reformi. To je neophodno da bi Ukrajinci, Kijev mogli da idu naprijed, da ostvare euroatlantske težnje kojima su posvećeni i narod i rukovodstvo zemlje.

Glas Amerike: Sekretar Blinken imao je nekoliko sastanaka u Londonu, uključujući i svoje kolege iz G7. Da li postoji signal da će format Normandije biti proširen i da će mu se pridružiti i Sjedinjene Države?

Prajs: Sreli smo se sa kolegama ne samo iz G7, već smo dva puta bili u sjedištu NATO-a. Dva puta smo bili u Briselu u posljednja 3-4 mjeseca otkako je državni sekretar stupio na dužnost i mislim da su ova putovanja važan signal samo po sebi. I osjetili smo jedinstvo svih 30 zemalja članica NATO-a u pružanju podrške Ukrajini pred ruskom agresijom i pokušajima zastrašivanja. Ovo takođe odražava ono što smo čuli od predstavnika zemalja G7. Tako su i NATO i G7 izrazili podršku ukrajinskom narodu i partnerstvu sa Kijevom. Što se tiče Sjedinjenih Država i naše uloge, mi smo duboko uključeni u proces, ulažemo i nastavićemo da činimo diplomatske napore da okončamo ilegalnu okupaciju Krima od strane Rusije, kao i da zaustavimo ilegalne akcije Rusije na teritoriji Ukrajine, koja je nezavisna država.

Glas Amerike: Da li administracija i State Department planiraju da imenuju specijalnog izaslanika za Ukrajinu?

Prajs: Nastavićemo da ulažemo u diplomatiju i to ćemo činiti zajedno sa Ukrajinom, Francuskom, Njemačkom i drugim evropskim partnerima. Učinićemo ono što je najrazumnije za postizanje našeg cilja da podržimo Ukrajinu, njen suverenitet, teritorijalni integritet na kopnu i na moru. Još jednom, uradićemo ono što ima najviše smisla i što će nas dovesti do uspjeha.

Glas Amerike: Govoreći o ulozi Rusije, stavu Sjedinjenih Država, predsjednik Bajden i državni sekretar Blinken su više puta rekli da ne žele eskalaciju, ali evo citata iz intervjua sa državnim sekretarom Blinkenom: „Ako Rusija nastavi svoje agresivne i nepromišljene akcije protiv Ukrajine ili druge države, ugrožavajući naše interese, mi ćemo odgovoriti“. Kako će izgledati taj odgovor?

Prajs: Ne bi trebalo da razgovaramo o hipotetičkim pitanjima, mislim da signal koji smo poslali po dolasku u Kijev, prisustvo državnog sekretara Blinkena, govori da ćemo i dalje nastaviti partnerstvo i podršku Ukrajini. Akcije Ruske Federacije, zastrašivanje s njene strane, pokušaji agresije nisu ništa drugo do pokušaji suprotstavljanja Sjedinjenim Državama.

Glas Amerike: Sjedinjene Države nastavljaju da vrše pritisak na Kremlj u vezi sa situacijom sa Aleksejom Navalnim, a posebno u vezi sa pritiskom na slobodu govora. Govorimo o progonu, na primjer, zaposlenih u Radiju Slobodna Evropa u Rusiji. Da li razmatrate mogućnost uvođenja dodatnih sankcija s tim u vezi?

Prajs: Državni sekretar Blinken dao je intervju za Radio Slobodna Evropa dan ranije. Odlučili smo se za ovo iz nekoliko razloga. Time je državni sekretar Blinken obilježio Svjetski dan slobode medija, koji se obilježava 3. maja. Ali takođe smo smatrali da bi bilo važno sjediti i razgovarati sa RFE/RL, s obzirom na uznemiravanje i zastrašivanje kojima je izložen u Rusiji. Ono što Ruska Federacija pokušava da uradi u odnosu na Radio Slobodna Evropa jasno pokazuje da Vladimir Putin nije siguran u snagu svoje pozicije.

Njegova administracija pokušava da pooštri pravila o slobodnom protoku informacija jer oni imaju šta da kriju. Nastavićemo da podržavamo nezavisne novinare širom svijeta. Nastavićemo da podržavamo Radio Sloboda i Radio Slobodna Evropa, stojeći rame uz rame sa nezavisnim novinarima koji pokušavaju da kažu istinu, ponekad izlažući se opasnosti i čak rizikujući sopstveni život.

Prošle nedjelje državni sekretar Blinken sastao se sa novinarima iz cijelog svijeta koji su se suočili sa uznemiravanjem, zastrašivanjem, prijetnjama samo zato što su obavljali svoju profesionalnu dužnost, jer su pokušavali da koriste svjetski priznato pravo na slobodu izražavanja i slobodu pristupa informacijama.

SAD: Otvaraju se Smithsonian muzeji

SAD: Otvaraju se Smithsonian muzeji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

SAD: Pandemija potakla selidbe porodica iz gradova

SAD: Pandemija potakla selidbe porodica iz gradova
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

EU suspendovala usvajanje trgovinskog sporazuma sa Kinom

EU zaustavila ratifikaciju trgovinskog sporazuma sa Kinom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Evropski i kineski lideri pozivaju na brzu ratifikaciju trgovinskog sporazuma dogovorenog u decembru, nakon što su tenzije zbog optužbi za kršenje ljudskih prava u Kini odložile odobravanje sporazuma u parlamentu Evropske unije.

Bilo je potrebno sedam godina da bi se ispregovarao Sveobuhvatni sporazum o ulaganju između EU i Kine (CAI) i konačno je dogovoren 30. decembra 2020. godine, nakon virtuelnog samita lidera EU i Kine. Evropa je rekla da je to najambiciozniji trgovinski ugovor koji je Kina ikad sklopila sa trećom stranom.

Međutim, izvršni potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis rekao je prošle nedjelje da su zaustavljeni napori da se sporazum ratifikuje u Evropskom parlamentu.

"Mi smo trenutno zaustavili neke napore na podizanju političke svijesti komisije, jer je jasno da je u trenutnoj situaciji, sa sankcijama EU protiv Kine i kineskim kontra sankcijama, uključujući i protiv članova Evropskog parlamenta, atmosfera nije pogodna za ratifikaciju sporazuma", rekao je Dombrovskis agenciji Franse Press 4. maja.

Suspenzija je uslijedila nakon sankcija uvedenih zbog kineskog tretmana ujgurskog stanovništva u provinciji Sinđang.

Sjedinjene Države, zajedno sa nekoliko drugih zapadnih država, opisale su tretman ujgurskog stanovništva kao genocid. Vašington je u martu uveo sankcije nekoliko zvaničnika Pekinga. Zvaničnici su takođe izrazili rezerve u vezi sa trgovinskim sporazumom Kina-EU.

EU je pratila SAD uvevši nekoliko dana kasnije sopstvene mjere, ciljajući četiri kineska zvaničnika povezana sa politikom Pekinga u Sinđijangu.

Kina je uzvratila sankcionisanjem pet poslanika u Evropskom parlamentu - tijela koje ima zadatak da odobri trgovinski sporazum - rekla je Alisia Garsija-Herero, viša saradnica u istraživačkom centru Brugel, koja je za Glas Amerike govorila iz Hong Konga.

"Na kraju krajeva, ratifikacija se dešava u Evropskom parlamentu. Dakle, na neki način cilj sankcija bio je nekako previše uključen u odluku o ratifikaciji", rekla je Garsija-Herero.

Dodala je da tenzije između Kine i Evrope oko Sinđijanga i suzbijanje prodemokratskog pokreta u Hong Kongu znače da ratifikacija trgovinskog sporazuma uskoro izgleda malo vjerovatno. Peking negira bilo kakav progon ujgurskog stanovništva i pozvao je zapadne države da prestanu da se miješaju u ono što naziva "unutrašnjim stvarima" Hong Konga.

Širenje tržišta

Analitičari kažu da bi CAI mogao koristiti njemačkim proizvođačima automobila koji već imaju snažno prisustvo u Kini i koji žele da prošire proizvodnju i prodaju električnih vozila.

Govoreći 5. maja, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da trgovinski sporazum ne treba napustiti.

"Uprkos svim poteškoćama na koje ćemo sigurno naići u ratifikaciji, to je ipak vrlo važna inicijativa koja otvara veću uzajamnost u pristupu našim recipročnim tržištima“, rekla je Merkel novinarima.

Sporazum je trebalo da otvori ogromno kinesko tržište evropskim kompanijama i obezbijedi veću transparentnost. Od početka su mnogi u Evropi sporazum smatrali duboko pogrešnim, rekla je Garsija-Herero.

"Svaki pojedinačni pristup tržišu koji je Evropa dobila, kada pročitate detalje, zapravo nije toliko velik", rekla je.

Garsija-Herero je dodala da je investicioni sporazum ključni dio kineskih planova širenja.

"Evropa je jedna i jedina velika razvijena ekonomska oblast u kojoj Kina još uvijek može da kupuje kompanije", rekla je.

Peking gura Evropu da ratifikuje sporazum.

"Sveobuhvatni sporazum o ulaganju između Kine i EU teži da bude od obostrane koristi, da bude koristan za Kinu, (Evropsku uniju) i svijet“, rekao je novinarima prošlog četvrtka portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin. "Kina je spremna da komunicira i sarađuje (sa EU) kako bi promovisala realizaciju sporazuma što je ranije moguće, kako bi postojala korist ljudima sa obje strane i kako bi pozitivno signalizirala međunarodnoj zajednici da Kina podržava održavanje otvorene ekonomije".

U međuvremenu, EU je predstavila odvojene planove za blokiranje stranih kompanija koje su podržane državnim subvencijama, koje bi da kupe evropske firme ili licitiraju u javnim nadmetanjima. Analitičari kažu da bi to uticalo na kineske kompanije koje žele da se prošire u Evropi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG