Linkovi

Analize i istraživanja

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

Hiljade migranata iz Haitija čeka u kampu ispod mosta na američkoj granici

Migranti kod Međunarodnog mosta između Meksika i SAD u Del Riju u Teksasu 16. septembra 2021.

Čak 10.000 migranata, od kojih su mnogi došli iz Haitija, trenutno boravi u improvizovanom kampu ispod mosta koji spaja SAD i Meksiko, blizu Del Ria u Teksasu. Broj migranata raste, kažu zvaničnici na terenu.

Visoki zvaničnik granične patrole u sektoru Del Rio, Jon Anfinsen​, izjavio je za Washington Post: "Trudimo se očajnički da upotrijebimo sve resurse koji su na raspolaganju ali ovo je logistička noćna mora."

"Dovodimo agente iz svih delova zemlje da pomognu ali neće moći da dođu danas i samo se trudimo da držimo glavu iznad vode", rekao je.

Prema Reutersu, uslovi ispod mosta su "sumorni", migranti imaju male zalihe hrane i vode a temperature su veoma visoke.

Granična služba saopštila je da je povećala broj svojih radnika u tom području i da se migrantima dostavljaju voda, peškiri i poljski toaleti, dok čekaju da budu odvedeni u ustanove gdje se obrađuju imigracione prijave.

Gradonačelnik Del Rija, demokrata Bruno Lozano​, u četvrtak je na Twitteru napisao da je prebrojano više od 10.000 migranata i zatražio federalnu pomoć, ističući da broj migranata ispod mosta raste.

"Predsjedniče Biden, da li ste obaviješteni o krizi koja je u toku?", napisao je.

Situacija predstavlja novi izazov za predsjednika Joea Bidena, koji je ukinuo neke dijelove restriktivne imigracione politike bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Do sada neviđeno velike grupe migranata pokušale su da iz Meksika uđu u SAD ove godine.

Više od 195.000 migranata uhapšeno je na granici sa Meksikom u augustu, prema vladinim podacima koji su objavljeni u srijedu.

Bidenova administracija krivi Trumpa za veliki priliv migranata, navodeći da im je smanjio legalne načine da emigriraju u SAD.

Dio informacija u izvještaju preuzet je od agencije Reuters.

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Matthew Palmer imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH

Matthew Palmer

Sjedinjene Američke Države odredile su bivšeg izaslanika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera za nadgledanje programa izborne reforme u Bosni i Hercegovini, potvrdio je Gabriel Escobar, koji je nedavno imenovan za zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Južnu i Srednju Europu.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), navodi da je ovaj potez Washingtona znak predanosti regiji Zapadnog Balkana.

U razgovoru vođenom u Washingtonu Escobar podvlači da će Palmer biti glavni čovjek SAD-a na vrućoj temi.

Escobar je rekao da je izborna reforma u BiH jedan od prvih koraka koje je potrebno poduzeti kako bi Zapadni Balkan bio "funkcionalniji" kao država.

"Jako sam sretan što se Matt [Palmer] zadržava oko tog dijela posla jer ima samo ogromno znanje, ogromne kontakte i sjajnu viziju kako bi izbori u Bosni trebali funkcionirati", rekao je Escobar.

Navodi i da izbori moraju biti "transparentniji, da više odgovaraju stvarnoj volji ljudi".

Posvećenost Zapadnom Balkanu i pristupanju u EU

Gabriel Escobar
Gabriel Escobar

Američka predanost i politika dosljedna je ne samo prema BiH, nego prema cijelom Zapadnom Balkanu, još od raspada Jugoslavije, pa i od kraja Hladnog rata, ocijenio je Escobar za RSE.

"I zapravo se radi o tome da se zemlje učvrste u zajednici zapadno-demokratskih zemalja gdje pripadaju, gdje su oduvijek bile", rekao je Escobar.

Primarni mehanizam da se ovo postigne, kaže Escobar, jeste članstvo u EU.

"Dakle, postoje dva dijela toga: jedan je da zemlje moraju izvršiti reforme potrebne kako bi svoje interese i svoje vrijednosti uskladile s interesima Europske unije. Drugi je pobrinuti se da Europska unija ima glasnu poruku za ove zemlje da trebaju i biti dio Europe", ocijenio je izaslanik SAD-a za Balkan i dodao da oba dijela imaju izazove.

"Ali mislim da je to u potpunosti izvedivo. Vidjeti bržu integraciju od sporije."

Za Escobara, koji je nakon rada na Balkanu otišao 2001. godine, razočaravajuće je vidjeti 20 godina kasnije da nije postignut veliki napredak.

"Stoga se nadam da ćemo američkim partnerstvom i američkim porukama i američkim angažmanom obje strane vratiti na pravi put", rekao je i naglasio da je proces pristupanja EU najsporiji proces proširenja EU ikad, a da je cilj vratiti dinamiku zemalja okruženja koje su to mnogo brže uradile.

"Mnogo malih stvari Kosovo i Srbija mogu riješiti odmah"

Kad je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, Escobar je naglasio važnost Miroslava Lajčaka, specijalnog predstavnika EU za dijalog Kosova i Srbije.

"Ne vidimo ga samo kao pregovarača s EU, već nekoga ko ima naše povjerenje u postizanje cilja koji želimo - a to je pronalaženje rješenja između Srbije i Kosova."

Escobar je potcrtao da je najhitnije pitanje u dijalogu dvije zemlje – pitanje nestalih osoba.

Smatra da humanitarno pitanje ne bi smjelo biti blokirano političkim sporovima.

"Postoje obitelji koje godinama čekaju da shvate što se dogodilo s njihovim voljenim. Jednostavno ne razumijem zašto bi došlo do nedostatka kompromisa", kazao je Escobar.

Za njega postoji niz stvari na kojima se radilo, a koje nemaju utjecaja na status.

"Stvari o ekonomskim vezama koji već postoje, oživljavajući ih, čineći ih korisnima. Na primjer, postoji problem s registarskim tablama. Postoji problem električne energije na sjeveru Kosova. Dakle, postoji dosta malih stvari koje se mogu učiniti i koje se mogu učiniti odmah", rekao je u intervjuu Escobar.

O ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji

Odgovarajući na pitanja o ruskom i kineskom utjecaju u Srbiji, Escobar je rekao da Rusija nije ni u prvih deset trgovinskih partnera Srbije.

"Iskreno rečeno, Rusija ne ulaže u Srbiju. To je mit. Rusija ne pruža humanitarnu pomoć. To zapravo nije trgovački partner", kazao je.

Smatra da je riječ o "nadmetanju s Kinom".

"I mislim da ova vlada ima jasan pogled po pitanju Kine. Sada tu ima mnogo toga za raspakirati jer nije samo financiranje ono što daje Kini prednost. Postoje problemi netransparentnosti koji ometaju sposobnost naših [američkih] kompanija da pošteno sudjeluju [u srpskoj ekonomiji]", kazao je.

Američki izaslanik za Zapadni Balkan smatra da će kompanije iz SAD-a nadmašiti kineske, ako budu imale jednake prilike.

"Imaju bolje lance opskrbe u Europi, imaju bolju uslugu korisnicima u Europi, savladali su pitanje kontrole kvalitete. Kina nije. Kina se dobro snalazi u netransparentnim okruženjima. I to je jedan dio toga, ne samo financiranje", zaključio je.

Kad je riječ o odnosu Rusije i Srbije, Escobar kaže da je to jedna od stvari na koje SAD neprestano upozorava Srbiju.

"Upozoravano da izbjegnu zapletenosti koje ili ugrožavaju njihove europske težnje ili ih izlažu riziku da prijeđu granicu sankcija", kazao je Escobar.

Ocijenio je da Washington ima dobar dijalog s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kad je o ovoj temi riječ.

"On (Vučić) i njegova vlada općenito su proeuropski, prozapadno orijentirani. Pitanje je koliko dalje mogu ići? Srbija dvije godine nije otvorila nijedno poglavlje o svojoj europskoj kandidaturi. Obećali su da to učine. Najmanje jedno ili dva do kraja godine. Nadam se da mogu i imaju našu podršku u tome. Ali u mjeri u kojoj se budu nastavili kretati tim putem, mi ćemo ih podržati", kazao je Escobar.

"Odnosi između Bugarske i Sjeverne Makedonije ne smiju blokirati ulazak u EU"

Na pitanje o odnosu Bugarske i Sjeverne Makedonije i mogućnosti da izbori u Bugarskoj utječu na put S. Makedonije u EU, Escobar kaže da bilateralno pitanje ne smije "ne smije blokirati strateški imperativ ulaska zemalja u Europsku uniju".

"Postoje rješenja, bilo je i dobrih prijedloga u rješavanju tog bilateralnog pitanja između Sjeverne Makedonije i Bugarske. Stoga ćemo nastojati bez obzira na sve."

Izaslanik za Balkan smatra da je potrebna skora međuvladina konferencija na obje strane u isto vrijeme, "ove godine ako bude moguće".

"Zaslužile su to. Učinili su neophodne reforme. Uzeli su svoje lijekove, da tako kažem. Ako ne ove godine, početkom sljedeće godine", ocijenio je Escobar.

Potcrtao je da je, kad je riječ o bugarskim razlozima za blokiranje pristupanja Sjeverne Makedonije, potrebno kompromisno rješenje.

"Neću zanemariti zabrinutost zbog manjinskih grupa u Europi. Ali, to je bilateralno pitanje, međutim oni ga pretvaraju u multilateralno pitanje koje utječe na sve nas. Postoje i drugi načini rješavanja osim blokiranja njihove integracije u Europsku uniju", izjavio je Escobar.

Kina i Pakistan nude podršku talibanima

Kina i Pakistan nude podršku talibanima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:16 0:00

Počeli trodnevni parlamentarni izbori u Rusiji

Glasanje na biračkom mjestu tokom parlamentarnih izbora u Moskvi, Rusija, petak, 17. septembar 2021.

Izbori za donji dom parlamenta u Rusiji su počeli, a trajat će tri dana. Biračka mjesta otvorena su u petak ujutro u regijama Dalekog istoka Kamčatke i Čukotke, koje su devet sati ispred Moskve. 

Svih 450 poslaničkih mjesta u Državnoj dumi bira se na izborima koji se održavaju do 19. septembra. Izborni zvaničnici rekli su da je ta promjena potrebna s obzirom na pandemiju COVID-19, koja je teško pogodila Rusiju uprkos tome što je bila prva država u svijetu koja je odobrila vakcinu.

Međutim, opozicioni aktivisti i neki liberalni zakonodavci rekli su da je ovaj potez dio niza napora Kremlja da manipuliše izlaznošću i omogući vjerovatno većinsku pobjedu vladajuće stranke Jedinstvene Rusija.

Vlasti su također pokušale blokirati najveće potencijalno iznenađenje izbora: inicijativu Pametno glasanje koju podržava zatvoreni aktivista Aleksej Navalny, čiji je cilj umanjiti uporište Jedinstvene Rusije u nacionalnoj politici.

Navalny, koji je najglasniji kritičar Kremlja, progurao je Pametno glasanje kao inicijativu koja bi trebala pomoći biračima da podrže kandidate koji imaju najveće šanse pobijediti oponente iz Jedinstvene Rusije, čak i ako kandidat dolazi iz sadašnjih velikih političkih stranaka, poput komunista.

Regulatori su naredili trgovinama aplikacija na internetu da blokiraju Ruse u preuzimanju aplikacije i blokiraju servere.

"Izbori su potrebni ruskom režimu, a ne javnosti", rekao je Andrej Kolesnikov, analitičar iz moskovskog Carnegie Centra u komentaru na internetu. "Oni služe za potvrđivanje zakonitosti i legitimnosti režima, a također i održavaju većinu relativno mobilizovanom."

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je pozvao Ruse da glasaju, rekavši u video poruci u četvrtak da je "izbor novog sastava (Dume) nesumnjivo najvažniji događaj u životu našeg društva i zemlje".

Predizborne ankete nezavisnog Levada centra pokazuju da većina Rusa nije zadovoljna funkcionisanjem Dume.

Ankete pokazuju još dublje probleme s Jedinstvenom Rusijom, nominalno nezavisnom strankom koja je zapravo blisko povezana s smjernicama Kremlja i predsjedničke administracije.

Jedinstvena Rusija ima većinu u domu, ali je njena popularnost trenutno najniža u posljednje dvije decenije koliko postoji. I anketa državnog VTsIOM utvrdila je da se podrška Ujedinjene Rusije kretala oko 29 posto.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji nije njen član, zadržao je široku popularnost i nema pravog političkog rivala. Kremlj želi kontrolu nad novim parlamentom, kojem će mandat trajati i 2024. godine, kada Putinu istekne trenutni predsjednički mandat.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG