Linkovi

Analize i istraživanja

Bolton za Glas Amerike: Još su svježa sjećanja kineske represije na Tjenanmenu

John Bolton, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće

“Kina treba da razmisli o potezima koje povlači u vezi sa događajima u Hong Kongu – jer su i dalje svježa sjećanja na represiju kineskih vlasti na Trgu Tjenanmen i vapaja kineskih građana za slobodom i demokratijom”, rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike John Bolton savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

Visoki američki zvaničnik i savjetnik predsjednika Donalda Trumpa je za Glas Amerike govorio o politici i odnosu SAD prema Sjevernoj Koreji, Rusiji, krizi u Venecueli, tenzijama sa Iranom.

Upitan nameravaju li SAD nešto da učine povodom situacije u Hong Kongu, nekadašnjoj britanskoj koloniji koja se od 1997. godine nalazi pod kontrolom Kine, gradu u kome već mjesecima traju protesti protiv vlasti bliske zvaničnom Pekingu – Bolton je pozvao na stišavanje tenzija.

“Znate da je Kina optužila SAD da je uzrok tih demonstracija. Demonstrante su povezali sa nama i istovremno su u javnost puštali lične informacije o našim, američkim diplomatama, u Hong Kongu. Potrebno je da se sa time prekine. Kinezi treba da porazmisle o potezima koje povlače jer se ljudi u Americi sjećaju – Trga Tjenanmen. Sjećaju se slike čovjeka koji stoji ispred reda tenkova, kao i vapaja kineskim građana za slobodom i demokratijom. Svježe su uspomene na represiju kineskih vlasti 1989. godine i bila bi velika greška stvoriti slična sjećanja u Hong Kongu”, rekao je Bolton.

Glas Amerike: Znate li kakav stav kineski predsjednik Xi Jinping ima povodom događaja u Hong Kongu?

Bolton: Nadam se da razmišlja o koracima koje će preduzeti. Uočljiv je duh slobode građana Hong Konga. Ono što SAD očekuju je da Kina poštuje sporazum koji je sklopila sa Ujedinjenim Kraljevstvom kada je Hong Kong vraćen pod kontrolu Kine. Jedna država – dva sistema. To bi značilo da nakon primopredaje Hong Kong zadrži jedinstveni sistem i slobode koje datiraju iz vremena Britanaca. Ako se taj dogovor bude prekršio to prerasta u značajan problem kredibiliteta Pekinga.

Glas Amerike: Da li će biti novog susreta sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom? Vjerujem da hoće, ali zanima me da čujem od Vas….. Da li je u pregovorima zabilježen nekakav napredak?

Bolton: Nismo imali značajnije pregovore od kada se predsjednik Trump sastao sa Kim Jong Unom u Demilitirazovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje. Nadamo se će nastavak razgovora uslijediti uskoro. Pravo pitanje je da li će Sjeverna Koreja donijeti suštinsku odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Predsjednik Trump je Kimu prikazao film o tome kako bi ekonomska budućnost Sjeverne Koreje mogla da izgleda ako bi se odrekli svog nuklearnog programa. Bio je veoma impresivan – posmatrao sam sjevernokorejsku delegaciju dok ga je gledala. Vrata da dostignu takav nivo života za svoje građane su im otvorena – ali je potrebno i da kroz njih prođu… Što još nisu učinili.

Glas Amerike: U Rusiji se dogodila neka vrsta nuklearnog incidenta. Koje su posljednje informacije o tome?

Bolton: Znamo više nego što mogu da vam kažem…

Glas Amerike: Šta mi možete reći?

Bolton: Rusija pokušava da ostvari napredak u razvoju nuklearnog oružja. Nešto je očigledno pošlo po zlu. Međutim, to pokazuje da, uprkos tome što je razvijenost ruske ekonomije na nivou Holandije – Rusija i dalje troši ne samo da bi modernizovala svoj nuklearni arsenal već da bi izgradila nove vrste vozila za isporuku, hipersonične klizne vozila, hipersonične krstareće projektile – i to mahom na osnovu ukradene američke tehnologije. Dakle, baviti se tom mogućnošću, ali i mogućnostima da bi i druge države mogle doći do takve vrste tehnologije ostaje pravi izazov za Sjedinjene Države i njihove saveznike. Nema sumnje u to.

Glas Amerike: Kakvi su aktuelni odnosi sa Rusijom i predsjednikom Vladimirom Putinom?

Bolton: Mislim da predsjednik Trump ima veoma dobre lične odnose sa predsjednikom Putinom. Imali smo brojne sastanke sa njim o različitim temama. Prije svega nekoliko nedjelja sastao sam se sa ruskim i izraelskim kolegom u Jerusalimu gde smo razgovarali o iranskom prisustvu u Siriji. Sa njima razgovaramo o borbi protiv terorizma. Puno je tema o kojima se ne slažemo - u to nema sumnje.

Glas Amerike: Ali, kako sa njima imati odnose ako testiraju nekakvu vrstu nuklearnog oružja? Miješaju se u venecuelansku krizu. Kako nas dobri odnosi mogu činiti sigurnijim, ako se dešavaju takve stvari?

Bolton: Mislim da se predsjednik nada da će se njihov lični odnos pretvoriti u nešto više. Razgovarali smo sa njima o napuštanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa (INF). Ukazali smo im da krše sporazum – što je i bio slučaj, ali smo imali i drugih razloga da se povučemo. Zbog prijetnje kineskih raketa srednjeg dometa koje takođe prijete Rusiji mnogo više nego Sjedinjenim Državama. Dakle, mislim da postoje zajednički strateški interesi, posebno oni koji se bave rastućom vojnom snagom Kine, i razgovarao sam s Rusima o tom pitanju. Mislim da će još biti toga.

Glas Amerike: Mnoštvo tenzija se trenutno događa u Venecueli. Kakvu poruku možete uputiti građanima te zemlje? Šta treba da znaju o američkoj politici prema njoj?

Bolton: U potpunosti podržavamo njihovu opravdanu želju da kontrolišu sopstvenu vlast. Da se oslobode autoitarnog vojnog režima koji je uništio privredu te zemlje u poslednjih dvadeset godina. Narodi zapadne hemisfere gotovo su jednoglasno podržale njihovu želju o predaji vlasti mirnim putem. Pedeset šest vlada priznale su Juana Guaida kao legitimnog prelaznog predsjednika. Nije se ranije događalo da Madurov (Nicolas Maduro, predsednik Venecuele prim.nov.) režim na takav način bude doveden u pitanje. Trenutno stanje u Venecueli je teško – glavni razlog tome je dvadesetogodišnje urušavanje ekonomije. Naša želja je da se sprovede mirna tranzicija vlasti i održe istinski slobodni izbori.

Glas Amerike: Kada govorimo o ekonomskim poteškoćama - dijelom su uzrok tome sankcije…. A predsjednik Trump ih je upravo pojačao… Kako biste odgovorili na to – građani Venecuele to mogu tumačiti konstatacijom da je u zemlji teško stanje – ali sankcije ne pomažu.

Bolton: Ugrubo, sankcije su na snazi posjlednjih šest mjeseci. Dvadesetogodišnje ekonomsko urušavanje pravi su razlog problema. Kada je Chavez (Hugo Chavez, venecuelanski presjednik u periodu 1999. – 2013. kada je preminuo, prim. nov.) preuzeo vlast prije dvadeset godina Venecuela je u prosjeku prozvodila tri miliona barela nafte dnevno. Kada su sankcije stupile na snagu taj broj je opao na million barela nafte na dan. Nastupila je redukcija od dvije trećine u državi sa najvećim rezervama nafte na svijetu. Ta država trebalo bi da bude izrazito bogata. Ali dvije decenije je uništavana ekonomija. Pritiskamo režim, vojsku i vođstvo koje je potkradalo svoje građane u tom periodu.

Glas Amerike: Madura podržavaju Rusija, Kina i Kuba – kakve poruke treba da izvuku iz stava Sjedinjenih Država?

Bolton: Treba da prestanu da se muhešaju u unutrašnja pitanja Venecuele. Znate da opozicija procjenjuje da ima između 20.000 i 25.000 Kubanaca u Venecueli. Oni zaista predstavljaju vojne i paravojne strukture. Možda ne nose uniforme, ali oni ne samo da podržavaju Madurov režim, već mu pomažu da vlada. Ukoliko bi oni do ponoći napustili zemlju Maduro više ne bi bio na vlasti. Da ste građanin Venecuele trebalo bi da se pitate zašto naša država prolazi kroz ovoliki nemir da bi podržala Kubu…

Glas Amerike: Vidite li prostor za bilo kakvo vojno uključivanje SAD-a ili će pristup biti ekonomske prirode – sankcijama, kao i do sada?

Bolton: Predsjednik Trump je na samom početku rekao da su sve opcije na stolu. Imamo stotinu hiljada državljana SAD-a u Venecueli, mnogih sa dvojnim državljanstvom. Tamo su desetine hiljada Evropljana i drugih stranih državljana. Nemamo želju da se tamo dogodi vojna intervencija. Želimo mirnu tranziciju vlasti i nadamo se da tamošnji režim neće produbljivati rasulo. Ali niko ne treba da misli da ćemo dozvoliti nastavak postojećeg stanja. U Kolumbiji, Peruu, Brazilu i drugim državama trenutno se nalazi pet miliona izbjeglica. Radi se o najtežoj humanitarnoj krizi u ovoj hemisferi.

Glas Amerike: Iran nastavlja sa razvojem nuklearnog programa….

Bolton: Iran je još jedan primjer. To je država koja nikad nije donijela ključnu odluku da se odrekne nuklearnog oružja. Nisu obustavili podršku međunarodnom terorizmu. Nisu odustali od stvaranja problema na Bliskom Istoku, u Iraku, Siriji i Jemenu. Oni su i dalje prijetnja transportu nafte u Persijskom zalivu. Prijetnja su svim našim snagama, ne samo u Iraku i Siriji, sada u Avganistanu. Taj režim zaista treba iz osnova da promijeni svoje ponašanje.

Glas Amerike: Djeluje da, kako razmatramo stanje u svijetu, mnoge države nastoje da raspolažu nuklearnim oružjem?

Bolton: Ako biste pitali predsjednika Trumpa šta je najveća prijetnja svijetu odgovorio bi vam širenje nuklerano naoružanje. I ja sam saglasan sa njim. Zbog toga moramo pronaći riješenje za Sjevernu Koreju i Iran. Moramo spriječiti druge zemlje u nastojanjima da raspolažu nuklearnim oružjem. A, ako one budu u mogućnosti da ga nabave - moramo biti i mi. Upravo je to jedan od problema širenja – svaka nova nacija koja raspolaže nukleranim oružjem podsticaj je drugima. I budimo jasni, niko drugi neće spriječiti druge države u nabavci osim Sjedinjenih Država. Ako to ne budemo bili u mogućnosti da zaustavimo, diplomatijom ili na drugi način, mnoge države svijeta će za 30 ili 40 godina imati nuklearno oružje. To bi bila značajna prijetnja.

See all News Updates of the Day

Sjeverna Koreja ispalila još dvije rakete, nastavljajući ovogodišnji vrtoglavi tempo lansiranja

Ljudi gledaju TV program i snimak lansiranja rakete Sjeverne Koreje, tokom emisije vijesti, na željezničkoj stanici u Seulu, Južna Koreja, 20. januara 2022.

Sjeverna Koreja je u utorak rano ujutro lansirala par krstarećih raketa, saopštila je južnokorejska vojska, što je peta proba raketa Pjongjanga u novoj godini.

Rakete su ispaljene iz unutrašnjeg područja zemlje i pale su u more kod istočne obale Koreje, javila je južnokorejska novinska agencija Jonhap.

Vojska Južne Koreje je potvrdila lansiranje u poruci za Glas Amerike, rekavši da vlasti još uvijek sprovode detaljnu analizu.

Sjeverna Koreja ispalila je od početka ove godine osam projektila tokom pet odvojenih lansiranja. Prošle nedjelje, Sjeverna Koreja je takođe zaprijetila da će nastaviti sa testovima raketa dugog dometa u nuklearnim probama.

Sjevernoj Koreji je nizom rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zabranjena bilo kakva aktivnost balističkih projektila, uključujući lansiranje bilo raketa kog dometa. Rezolucije, međutim, ne zabranjuju testiranje krstarećih raketa.

Sjeverna Koreja je nedavno izrazila nezadovoljstvo onim što naziva "neprijateljskom politikom" Sjedinjenih Država. Naročito je dovela u pitanje vojnu saradnju SAD i Južne Koreje.

Sjedinjene Države imaju oko 28.000 vojnika u Južnoj Koreji - ostatak iz Korejskog rata vođenog 1950-ih, koji se završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Za vrijeme administracije predsjednika SAD Joea Bidena, Washington je redovno najavljivao da je otvoren za razgovore sa Sjevernom Korejom bez preduslova.

"Nisu pokazali želju da to napreduje", rekao je portparol Pentagona John Kirby na redovnom brifingu za štampu u ponedjeljak.

Kirby je ponovio zabrinutost SAD u vezi sa "naprednim nuklearnim ambicijama i sposobnostima balističkih raketa Sjeverne Koreje".

"Nastavljamo da to osuđujemo i pozivamo Sjever da prekine ove provokacije i da se pridržava međunarodnog prava i ovih rezolucija Savjeta bezbjednosti i da pokuša da pronađe načine za deeskalaciju tenzija", dodao je on.

Rusija dodala Navaljnog i nekoliko njegovih saradnika na listu "terorista"

Aleksej Navaljni

Rusija je na svoju listu "terorista i ekstremista" dodala zatvorenog kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog i nekoliko njegovih saveznika.

Unosi za Navaljnog i pet njegovih saradnika - Ljubova Sobola, Vjačeslava Gimadija, Georgija Alburova, Liliju Čaniševu i Ruslana Šavedinova - pojavili su se u registru Rosfinmonitoringa 25. januara, stavljajući ih u isti nivo sa desničarskim nacionalističkim grupama i stranim terorističkim organizacijama kao što su talibani i takozvana Islamska država.

Prema ruskom zakonu, bankovni računi pojedinaca dodatih na listu moraju se odmah zamrznuti.

Prije manje od dvije nedjelje, na spisak su dodata još dva bliska saradnika Navaljnog - Leonid Volkov i Ivan Ždanov.

Prošle godine, Moskovski gradski sud proglasio je sve organizacije povezane sa Navaljnim ekstremističkim, sprječavajući ljude povezane sa njim i njegovom mrežom regionalnih kancelarija širom Rusije da traže javne funkcije.

Presuda takođe predviđa moguće duže zatvorske kazne za aktiviste koji su radili sa organizacijama.

Sam Navaljni je u zatvoru od februara 2021. nakon što je uhapšen mjesec dana ranije po povratku u Rusiju iz Njemačke, gdje je bio na liječenju od skoro smrtonosnog trovanja nervnim agensom tipa "novičok" za koji kaže da ga je naručio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Kremlj je negirao bilo kakvu ulogu u trovanju Navaljnog.

U Norveškoj počeli razgovori sa talibanima

Predstavnici Talibana stižu u Norvešku na razgovore sa zapadnim predstavnicima o ljudskim pravima i hitnoj humanitarnoj pomoći, u Gardermoenu, Norveška, 22. januara 2022.

Delegacija Talibana koju predvodi vršilac dužnosti ministra inostranih poslova Amir Kan Mutači u nedjelju je započela trodnevne razgovore u Oslu sa zvaničnicima zapadne vlade i predstavnicima afganistanskog civilnog društva usred pogoršanja humanitarne situacije u Afganistanu.

Sastanci iza zatvorenih vrata održavaju se u hotelu u planinama prekrivenim snijegom iznad norveške prijestolnice. Prvog dana će se predstavnici Talibana sastati sa aktivistkinjama za prava žena i braniteljima ljudskih prava iz Afganistana i iz afganistanske dijaspore.

Prije razgovora, talibanski zamjenik ministra kulture i informisanja objavio je na Twitteru glasovnu poruku za koju je rekao da je od Mutakija, izražavajući nadu u "dobro putovanje puno dostignuća" i zahvaljući se Norveškoj, zemlji za koju je rekao da se nada da će postati "kapija za pozitivno odnos sa Evropom".

Ovo je prvi put otkako su talibani preuzeli zemlju u augustu da njihovi predstavnici održavaju zvanične sastanke u Evropi. Ranije su putovali u Rusiju, Iran, Katar, Pakistan, Kinu i Turkmenistan.

Tokom razgovora, Mutaki će sigurno insistirati na zahtjevu Talibana da se oslobodi skoro 10 milijardi dolara koje su zamrznule Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje jer se Afganistan suočava sa nesigurnom humanitarnom situacijom.

Ujedinjene nacije su uspjele da obezbjede izvjesnu likvidnost i dozvolile novoj administraciji da plaća uvoz, uključujući struju, ali su upozorile da je čak milion afganistanske djece u opasnosti od gladovanja, a većina od 38 miliona ljudi u zemlji živi ispod granica siromaštva.

Norveško Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će se delegacija Talibana također sastati sa Afganistancima u Norveškoj, uključujući "žene lidere, novinare i ljude koji se, između ostalog, bave ljudskim pravima i humanitarnim, ekonomskim, socijalnim i političkim pitanjima".

"Norveška nastavlja da se angažuje u dijalogu sa talibanima u cilju promovisanja ljudskih prava, učešća žena u društvu i jačanja humanitarnih i ekonomskih napora u Afganistanu za podršku avganistanskom narodu", navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova.

A delegacija SAD, koju predvodi specijalni predstavnik za Afganistan Thomas West, planira da razgovara o "formiranju reprezentativnog političkog sistema, odgovoru na hitne humanitarne i ekonomske krize, zabrinutosti za bezbjednost i borbu protiv terorizma i ljudska prava, posebno obrazovanje za djevojke i žene", navodi se u saopštenju koji je objavio američki State Department.

Norveška ministrica spoljnih poslova Anniken Huitfeldt u petak je istakla da ta posjeta "nije legitimacija ili priznanje Talibana. Ali moramo razgovarati sa onima koji danas u praksi upravljaju državom".

Ovoj skandinavskoj zemlji, inače domu Nobelove nagrade za mir, nije strana osjetljiva diplomatija i u prošlosti je bila uključena u mirovne napore u nekoliko zemalja, uključujući Mozambik, Afganistan, Venecuelu, Kolumbiju, Filipine, Izrael i palestinske teritorije, Siriju, Mjanmar, Somaliju, Šri Lanku i Južni Sudan.

Počelo suđenje policajcima za kršenje građanskih prava Georgea Floyda

Brat Georgea Floyda, Terrence, na otvaranju njegove statue u Brooklynu, New York.

U Minnesoti je ponedjeljak počelo suđenje trojici policajaca za federalno krivično djelo - kršenje građanskih prava Afroamerikanca Georgea Floyda, koji je preminuo tokom privođenja u maju 2020.

Za njegovo ubistvo osuđen je policajac Derek Chauvin na 22 i po godine zatvora.

Trojica policajaca koja su prisustvovala hapšenju, Thomas Lane, J. Kueng i Tou Thao, optuženi su za kršenje Floydovih građanskih prava. Sva trojica su optužena da Floydu nisu ukazala medicinsku pomoć, a Thao i Kueng se terete i da nisu spriječili Chauvina koji je Floydu klečao na vratu više od devet minuta.

Dok je Chauvin klečao na vratu Floyda, Kueng je klečao na njegovim leđima, a Lane mu je držao noge. Thao je sprječavao prolaznike da intervenišu.

U uvodnoj izjavi, federalna tužiteljica Samantha Trepel, iz Odsjeka za ljudska prava u Sekretarijatu za pravosuđe, navela je da su bivši policajci prekršili zakon zato što nisu spriječili Chauvina da ubije Floyda i da su bili ravnodušni prema Floydovim molbama za pomoć dok je umirao.

Trepel je navela da su optuženi svojom okrutnom ravnodušnoćšu prema Floydu prekšrili policijsku zakletvu. Dodala je da se na snimcima vidi kako je Kueng povremeno bio više zabrinut zbog šljunka zaglavljenog u točku obližnjeg policijskog automobila nego zbog čovjeka koji je više puta govorio kako ne može da diše.

"Više od devet minuta, sva trojica optuženih su svjesno donosili odluku da ne reaguju. Odlučili su da ne ne intervenišu i zastave Chauvina dok je polako ubijao čovjeka pred njihovim očima, na ulici, usred dana", navela je tužiteljica i podsjetila da su policajci položili zakletvu da će brinuti o ljudima koje su priveli i da ih je zakon obavezivao da zaustave Chauvina.

Thao, porijeklom iz Azije, Lane, koji je bijelac i Kueng, koji je crnac, terete se da su namjerno Floydu uskratili pravo da dobije medicinsku pomoć. U optužnici se navodi da su trojica muškaraca bila svjesna da mu je pomoć neophodna, ali da mu je nisu obezbjedili.

Thao i Kueng se također terete da Floyda nisu oslobodili od Chauvina dok mu je klečao na vratu.

Advokati trojice policajaca naveli su da su optuženi imali pravo i dužnost da uhapse Floyda zbog sumnje da je koristio falsifikovanu novčanicu od 20 dolara da kupi cigarete, i da ne mogu krivično da odgovaraju za Chauvinove postupke.

"Smrt gospodina Flojda je zaista tragedija. Međutim, tragedija nije zločin", rekao je Robert Paul, Thaov advokat.

Pravnici kažu da tužilaštvo mora da dokaže da su Kueng, Lane i Thao sa namjerom kršili građanska prava Floyda, dok se očekuje da odbrana svali krivicu za ubistvo na Chauvina, koji je već osuđen.

Početku suđenja prethodio je izbor 18 porotnika, od kojih 12 treba da donese presudu, a šestero su zamjena u slučaju da zatreba. Dvoje porotnika su azijskog porijekla, ostali su bijelci.

U slučajevima kada policijaci na dužnosti usmrte nekoga, federalna suđenja su rijetkost.

Sudija je procijenio da bi proces mogao da traje oko četiri nedjelje, a još nije poznato da li će trojica policajaca svjedočiti.

Lanea, Thaoa i Kuenga u junu očekuje drugo suđenje za pomaganje u ubistvu Georgea Floyda.

Krojački program za izbjeglice

Krojački program za izbjeglice
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG