Bilateralnim sporazumom Sovjetskog saveza, odnosno danas Rusije i Sjedinjenih Država zabranjena je proizvodnja, testiranje i raspoređivanje krstarećih i balističkih raketa dometa od 500 do 5.500 kilometara. Sporazum su 1988. ratifikovali tadašnji predsjednici SAD i Sovjetskog Saveza, Ronald Reagan i Mikhail Gorbachev.
INF sporazum je održavao evropski prostor bez nuklearnih raketa tri decenije a, prema pisanju britanskog The Guardiana, gotovo 2.700 krstarećih i balističkih raketa uništeno je u skladu sa sporazumom.
Svijet bez kočnice za nuklearni rat
Kritičari upozoravaju da bi povlačenje iz INF-a moglo dovesti do nove utrke naoružanjem između Sjedinjenih Država i Rusije.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres izrazio je zabrinutost zbog porasta napetosti između nuklearno naoružanih zemalja, upozoravajući kako će 'svijet izgubiti neprocjenjivu kočnicu za nuklearni rat' sa istekom Sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa INF u petak.
"Ovo će vjerovatno povećati, a ne smanjiti prijetnju koju predstavljaju balističke rakete", rekao je Guterres novinarima.
INF i nasljednik hladnoratovskog sporazuma ‘START’ kojim se regulišu snage dugog dometa, ‘Novi START’ sporazum između Rusije i SAD koji je stupio na snagu 2011. godine, dva su temelja kontrole oružja ove dvije zemlje. Sporazum Novi START ističe 2021. ukoliko se predsjednici zemalja potpisnica ne dogovore o produženju.
"Snažno podupirem Sjedinjene Države i Rusku Federaciju da produže takozvani dogovor 'Novi START’' kako bi se osigurala stabilnost i vrijeme za pregovore o budućim mjerama kontrole oružja", rekao je Guterres.
Zašto se zemlje povlače iz INF-a?
"Sjedinjene Države će ukinuti svoje obveze iz sporazuma INF i početi proces povlačenja iz sporazuma koji će biti dovršen za šest mjeseci, osim ako Rusija ne ispoštuje svoje obveze i uništi sve rakete, lansere i opremu koja krši sporazum", rekao je predsjednik Donald Trump u saopštenju u februaru ove godine kada su SAD najavile svoje povlačenje.
Sjedinjene Države i NATO uporno optužuju Rusiju zbog razvoja sistema oružja za koje tvrde da predstavlja kršenje sporazuma, specifično razvoja 9M729 krstarećeg projektila, također poznatog kao SSC-8 koji prema NATO-u ima domet od 1.500 kilometara.
Par dana nakon američke najave oglasio se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov koji je rekao da će Moskva uputiti recipročan odgovor Americi kada je riječ o istupanju iz Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa (INF) u narednih šest mjeseci.
Lavrov je rekao da je predsjednik Vladimir Putin utvrdio poziciju Rusije i da će odgovor biti "kao odraz u ogledalu".
"Amerikanci su suspendovali svoje učešće u tom sporazumu. Mi smo uradili isto. U skladu s tim, poslije isticanja perioda od šest mjeseci, u skladu sa rezultatima zvanične note SAD-a o povlačenju iz tog sporazuma, dogovor više neće biti operativan", izjavio je tada Lavrov.
SAD su optuživale Rusiju da krši sporazum što Moskva s druge strane demantuje. Rusija je optužila SAD za "izmišljene optužbe" i najavila da sebi daje dve godine da razvije nove rakete.
Evropske sile su također podržale isključenje SAD iz sporazuma, ukoliko Rusija ne ukloni sporne rakete.
Naredni koraci
Nakon najava zemalja o isključenju iz sporazuma, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da NATO treba da se sprema za svijet da više ruskih raketa.
"Moramo da budemo spremni, da planiramo svijet bez sporazuma INF. Mogu sasvim sigurno da kažem da će naš odgovor biti uravnotežen i koordiniran u cijelom NATO. Nemamo namjeru da razmještamo nove nuklearne rakete u Evropi", kazao je Stoltenberg u martu.
Stoltenberg je također rekao da NATO neće kopirati ono što Rusija radi.
U intervjuu za rusku Interfax novinsku agenciju, osamdesetosmogodišnji bivši lider Sovjetskog saveza Gorbachev rekao je 1. avgusta da je odluka Washingtona da se povuče iz INF sporazuma dovela ‘globalnu politiku do neizvjesnosti i njen razvoj do haosa’.
On je pozvao obje uključene strane da se koncentrišu na očuvanje ‘Novog START-a’ kao ‘strateškog stuba globalne sigurnosti’ali je jednako tako dodao da ‘sudeći prema izjavama zvaničnika američke administracije, budućnost i ovog sporazuma je neizvjesna’.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zakarova saopštila je da će Moskva 2. avgusta izdati saopštenje vezano za INF. Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas optužio je Rusiju zbog kraja INF-a rekavši da ‘nisu uradili šta je potrebno kako bi spasili sporazum’.
“Bez INF sporazuma kao i sporazuma Novi START koji uskoro ističe, više neće biti pravno obavezujućih dokazivih granica za dva najveća svjetska nuklearna arsenala, prvi put u gotovo pola stoljeća”, rekao je predsjedavajući Asocijacije za kontrolu oružja iz Washingtona, Thomas Countryman.
Kraj INF sporazuma dolazi u momentu kada međunarodna zajednica pokušava da pronađe način kako da odgovori na prijetnje nuklearnim oružjem iz Sjeverne Koreje i pokušajima spašavanja iranskog nuklearnog sporazuma kojeg su 2015. godine Sjedinjene Države također napustile.
