Izdvojeno
Blok 7 TE Tuzla: BiH prekršila obaveze nezakonitom garancijom za kineski kredit
Državna garancija za kredit kineske Eximbanke za izgradnju novog Bloka 7 TE Tuzla je nezakonita prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, potvrdilo je Ministarsko vijeće Energetske zajednice.
Ukoliko se ovaj projekat, ipak, realizuje to će spriječiti BiH da ispuni obaveze dekarbonizacije svoje ekonomije u narednim desetljećima.
Ministarsko vijeće Energetske zajednice je na jučerašnjoj sjednici odlučilo da je BiH prekršila svoje obveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici u vezi s projektom Tuzla 7.
U saopštenju objavljenom na stranici Energetske zajednice navodi se da ovaj Ugovor uključuje načelnu zabranu državne pomoći u članu 18.
Nakon obrazloženog zahtjeva Sekreterijata Energetske zajednice i saslušanja njegovog Savjetodavnog odbora sastavljenog od pet neovisnih pravnika, Ministarsko vijeće Energetske zajednice odlučilo je da je odluka Vijeća za državnu pomoć BiH u suprotnosti s člankom 18. Ugovora o Energetskoj zajednici, jer garancija nije izdana pod komercijalnim uslovima.
Dirk Buschle, zamjenik direktora i pravni savjetnik Sekreterijata EZ rekao je da je ova odluka Ministarskog vijeća prekretnica za Energetsku zajednicu, te da njene institucije mogu, i hoće, provoditi akcije pri kršenju ovih obveza.
„Sada je jasno da ugovorne stranke Energetske zajednice moraju primjenjivati isti nivo kontrole kao i Evropska unija u provjeravanju izravne ili neizravne pomoći dodijeljene preduzimačima u energetskom sektoru“, rekao je Buschle.
Garanciju za kredit od 614 milijuna evra od kineske Eximbanke, za izgradnju termoelektrane Tuzla 7 snage 450 MW, Vijeće za državnu pomoć BiH odobrilo je u julu 2018. U septembru iste godine, Aarhus centar BiH i Bankwatch su podnijeli prigovor na ovu odluku.
Nakon što je analiza prigovora pokazala da ova odluka krši EU legislativu, Sekretarijat Energetske zajednice dvaput je savjetovao Parlament Federacije BiH da ne odobri garanciju.
Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH su se oglušili o upozorenja i odobrili su garanciju 7. marta i 1. aprila 2019. godine.
Otkako je garancija odobrena, projekat je ugrožen i dodatnim problemima, posebno povlačenjem General Electrica kao glavnog dobavljača opreme. Američka kompanija objavila je da se povlači s energetskog tržišta ugljena zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije.
Nakon toga, izvođač radova, kineska Gezhouba Group, ponudila je alternativnu kinesku tehnologiju koju Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo trenutno razmatra.
„Sada imamo i zvaničnu potvrdu da je garancija za kredit za Tuzlu 7 nezakonita, tako da se sada otvara i pitanje zakonitosti ugovora sa Gezhoubom. Što je još potrebno bosanskohercegovačkim donosiocima odluka da napokon prihvate činjenicu da je Blok 7 TE Tuzla propala avantura?“, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra Tuzla.
On je dodao da su strahovi oko snabdijevanja BiH električnom energijom prenapuhani.
„Ako prestanemo rasipati energiju i napokon počnemo ulagati u obnovljive izvore (solar i vjetar), Tuzla 7 se lako može zamijeniti“, kaže Žiško.
Nezavisni operator prenosnog sistema Bosne i Hercegovine potvrdio je da i ako Tuzla 7 ne bude izgrađena, snabdijevanje električnom energijom neće biti ugroženo najmanje do 2030. godine, a i tada samo ako potrošnja električne energije bude veća od očekivane.
„Tuzla 7 je relikvija iz prošlosti“, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreža.
Ona smatra da će ovaj projekat završiti kao obveza za BiH na isti način kao što se to desilo sa Blokom 6 termoelektrane Šoštanj u Sloveniji.
„Zbog nerealno niskih cijena ugljena korištenih u studiji izvodljivosti i neizbježnog uvođenja takse na CO2 emisije“, rekla je.
Presudom Ministarskog vijeća Energetske zajednice okončan je dugi postupak koji je uključivao saradnju s Vijećem za državnu pomoć Bosne i Hercegovine, kao i proces medijacije.
Bosna i Hercegovina je sada u obavezi da ispravi greške kojim je prekršila svoje obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.
See all News Updates of the Day
EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji
Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.
Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.
"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.
Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".
Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.
"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.
"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.
Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.
"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.
Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.
Bajkerski klub sa neonacističkim obilježjima registrovao udruženje u Doboju
Moto klub MC Srbi iz Srbije, čiji članovi na prslucima nose mrtvačku lobanju kakvu su koristile nacističke snage i imaju istetovirane stilizovane kukaste krstove, formalno je registrovao udruženje u Doboju, otkriva Detektor.
Tri dana prije proslave Nove 2021. godine, Zoran Stanković registrovao je u Osnovnom sudu u Doboju udruženje pod nazivom Moto klub MC Srbi. Ciljevi ovog udruženja, između ostalog, jesu okupljanje ljubitelja motocikala i motociklizma, poboljšanje kvaliteta života djece i mladih u Doboju i Republici Srpskoj, te promocija humanitarnog rada.
Sam Stanković već skoro deceniju na društvenim mrežama promovira svijet motociklizma, dok na svom prsluku nosi najprepoznatljiviji simbol kluba “MC Srbi” – Totenkopf. Upotrebljavala ga je SS “Totenkopf” nacistička divizija i nakon Drugog svjetskog rata označava simbol mržnje koji koriste neonacisti i krajnji desničari.
Sedam mjeseci prije registracije ovog udruženja, Detektor je objavio istraživanje o “MC Srbima”, koje je pokazalo da je ovaj bajkerski klub iz Srbije počeo djelovati u više gradova u Republici Srpskoj, te da je osim širenja neonacističkih simbola, prema sigurnosnim izvorima, širio “mržnju i netoleranciju”.
Stanković – koji je blokirao novinare Detektora, zbog čega nije bilo moguće dobiti njegov komentar – jedini je koji je ogranak kluba srbijanskog porijekla upisao u registar, pokazuje novo istraživanje, dok je, po objavama na društvenim mrežama, moguće uočiti postojanje najmanje još četiri aktivna ogranka ovog kluba u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Novinari Detektora dobili su dozvolu za vršenje uvida u registraciju organizacije u Sudu u Doboju i utvrdili da nije unijela neonacističke simbole i obilježja ni u statut ni u osnivački akt. Kao predsjednika, Stanković je registrovao sebe, a dokumenti priloženi sudu ne sadrže mnogo informacija o članstvu ili broju pripadnika.
Bajkeri iz Srbije sigurnosna prijetnja
Na Facebook stranici “MC Srbi Doboj” već godinu dana objavljuju se fotografije članova moto kluba na sastancima i skupovima na kojima često učestvuju i članovi drugih ogranaka iz BiH i Srbije. Na svim su vidljive funkcije članova i grad iz kojeg dolaze, ali je simbol koji ovaj klub razlikuje od drugih zatamnjen. Kada fotografije na svojim privatnim profilima dijele članovi, oni ne uklanjaju Totenkopf – simbol mrtvačke lobanje sa ukrštenim kostima kakav koriste i članovi “Krvi i časti”, neonacističke međunarodne skupine.
Na jednoj od fotografija iz Beograda u augustu ove godine vidi se više bajkera, od kojih jedan ima izraženu tetovažu stilizovanog kukastog krsta – neznatno drugačijeg od onoga koji su tokom Drugog svjetskog rata koristile nacističke snage. Drugi bajkeri na svojim prslucima nose male stilizovane mrtvačke lobanje, iste onakve kakve su koristile nacističke SS divizije tokom nekih od najgorih zločina, a jedan i ogrlicu s nordijskim simbolom kolovrata, koji zloupotrebljavaju krajnji desničari širom svijeta.
Od kada je Detektor 2020. otkrio da članovi kluba u Prijedoru koriste Totenkopf kao svoj znak a pojedini članovi ističu tetovaže s krajnje desničarskim simbolima, prijedorski ogranak je obrisao Facebook profil organizacije. Oni, kao i članovi drugih ogranaka, na pojedinim fotografijama skrivaju zaštitni simbol kluba čiji su članovi.
Iako je BiH krajem prošle godine usvojila Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam, akcioni plan za njenu implementaciju je usvojen tek u augustu ove godine, zbog čega ovaj klub nije imao nikakvih smetnji prilikom registracije službenog udruženja u Doboju.
Ekspert za ekstremizam i autor studije o desničarima na Balkanu, Mirza Buljubašić ističe da djelovanje Moto kluba MC Srbi jeste sigurnosni problem, te da se njihove aktivnosti ne smiju zanemariti s obzirom da ih povezuju ekstremno desne ideje i aktivnosti koje uključuju “destruktivni klerikalni nacionalizam”.
“Širenje Moto kluba “MC Srbi” se može posmatrati i u kontekstu širenja ruskog utjecaja na Balkanu; kontakti između pojedinih članova “MC Srba” i ‘Noćnih vukova’ iz Rusije je postojala i ranije, prije zvaničnog fizičkog dolaska ‘Noćnih vukova’ u Bosnu i Hercegovinu. Moguće je da su njihov dolazak na željeznim dvotočkašima i paradiranje nekako povećali interes za članstvo u “MC Srbima”. A ono što je vjerovatnije jeste da postoji određena strateška podrška između ‘Noćnih vukova’ i “MC Srba”, u smislu strateškog djelovanja”, rekao je Buljubašić.
Snežana Šešlija, izvršna direktorica organizacije Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za Detektor navodi da joj je djelovanje ovog kluba nepoznato, ali da ukoliko postoji jedna grupa koja promovira simbole mržnje, treba biti iskorijenjena u startu zbog svih stanovnika.
“To su građani Doboja koji su tu bili prije ili su se naselili i podjednako bi trebalo da osjećaju, ne mogu reći mržnju, ali u svakom slučaju nešto što je averzija prema takvim simbolima”, kaže ona.
Gradonačelnička podrška bajkerima
U maju ove godine članovi iz Doboja putovali su u Banju Luku, gdje su s kolegama iz svog i drugih klubova učestvovali u Moto Festu Banja Luka, koji se na tvrđavi Kastel održava već šesti put. Ovaj moto fest podržava i Grad Banja Luka i gradonačelnik Draško Stanivuković. On se, drugu godinu zaredom, pojavio na festivalu okružen članovima “MC Srba” iz Banje Luke, s kojima je i objavio fotografije na svom Instagram profilu.
Stanivuković nije odgovorio na zahtjev za intervju. Kada su mu novinari postavili pitanje tokom konferencije za štampu, on je kazao kako se često slika i da je fotografiju najvjerovatnije objavio “zato što je bila lijepa” i negirao da mu je poznato djelovanje kluba MC Srbi.
“Moto Fest je događaj koji Banja Luka tradicionalno podržava, i svako ko mi je prišao, bio je uljudan, kulturan na neki način, i pokazao ljubaznost, (…) vjerovatno sam i ja iskazao otvorenost da se s ljudima fotografišem, ali nisam gledao šta piše”, kaže gradonačelnik Banje Luke navodeći kako on pripada narodu koji se borio protiv fašizma i nacizma.
Ali kaže i kako ne bi prepoznao simbole Trećeg rajha, te da će navode koje su mu novinari Detektora prezentirali provjeriti, nakon čega bi Gradska uprava djelovala i pokazala odgovornost.
Fotografije koje je Stanivuković objavio na svom profilu pokazuju da je dvije godine zaredom okružen istim ljudima. Na jednoj od fotografija novinari Detektora prepoznali su Đorđa Grubišića “Crnog”, koji je, prema objavljenim fotografijama, potpredsjednik banjalučkog kluba.
On je na izborima 2016. godine bio kandidat “NDP-a Dragan Čavić” za odbornika u Skupštini Banje Luke. Tokom predizborne kampanje mediji su objavili njegovu fotografiju na kojoj pozira s pištoljem ispred albanske zastave.
Predsjednik je udruženja “Božur RS”, koje pomaže najugroženije porodice na Kosovu i Metohiji.
Grubišić je u razgovoru za Detektor kazao kako je postao član “MC Srba” iz “patriotskih” razloga, navodeći da od ovog kluba “nikoga nije zaboljela glava”. Rekao je i kako ne smatra da simboli koje ova organizacija koristi upućuju na nacizam.
“Za vas koji niste upućeni, vas to sve asocira na nacizam. Nema tu nacizma, to je sve patriotizam”, kazao je Grubišić.
Kada je Detektor prije dvije godine objavio prvo istraživanje o “MC Srbima”, tadašnji direktor Centra za analizu radikalne desnice je kazao kako se iscrtana glava na prslucima kluba “MC Srbi” zove Totenkopf i predstavlja nasmiješenu lobanju s prekriženim kostima iza, a kao svoj simbol koristila ju je SS “Totenkopf” divizija.
“Ova oznaka je direktno došla iz SS-a i predstavlja, poput brojeva jedan i osam, te poput ‘Krvi i časti’, svojevrsnu referencu ili aluziju na nacizam i štovanje Trećeg rajha (Third Reich)“, kazao je Feldman.
Prijedorski ogranak “MC Srba”
Na fotografijama s Grubišićem i članovima iz Doboja često se pojavljuje i Marinko Zdjelar, predsjednik ogranka “MC Srbi” iz Prijedora, o kojem je Detektor pisao prije tri godine. Tada su kao članovi identificirani Zdjelar, koji je bio potpredsjednik, i Bojan Dešić. Nakon što je Detektor objavio priču 2020. godine, Dešić i Zdjelar su blokirali novinare na društvenim mrežama i odbili razgovarati zvanično. Oni nisu odgovorili na nove pozive i poruke za komentar.
U periodu kad je Zdjelar bio potpredsjednik, Nemanja Kerezović, bokser koji danas radi i nastupa u Njemačkoj, imao je ulogu predsjednika.
Na pitanje novinara Detektora, upućeno putem Facebooka, da li je i dalje član kluba te da li bi mogao razgovarati o aktivnostima koje je provodio, Kerezović nije odgovorio.
On 2019. godine na svom profilu dijeli fotografiju plakata “Krvi i časti” kojim se čestita 9. januar, neustavni praznik Dan Republike Srpske.
“Večna bila, bastionu Srpstva, srećan ti rođendan, Republiko Srpska”, naveo je Kerezović u opisu fotografije objavljene 2019. godine.
Zdjelar i Dešić pojavljuju se na fotografijama i s drugim članovima “MC Srba” u Republici Srpskoj, poput susreta sa članovima iz Modriče, koje, prema natpisima na prslucima, predvodi Dragan Tanasić, predsjednik ovog ogranka. Osim simbola kluba čiji je predsjednik, on na jednoj od fotografija dijeli simbol kolovrata, koji predstavlja simbol svastike sa osam krakova. Ovaj simbol, prema analizi inicijative Reporting Radicalism, predstavlja čest simbol koji, umjesto svastike, koriste krajnje desničarske skupine u nizu slavenskih zemalja.
Tokom istraživanja u Modriči, novinari su Tanasića kontaktirali telefonom. Prvobitno je kazao da radi i da postoji mogućnost za razgovor nakon posla. U drugom pozivu odbio je bilo kakav razgovor, uz napomenu da se raspitao i saznao da je Detektor o grupi ranije pisao tekstove.
Kada su prošle godine novinari posjetili okupljanje ravnogorskih pokreta na Ravnoj gori, među njima su vidjeli i članove MC-a Srbi iz Srbije.
U prsluku “MC Srbi” Modriča fotografisao se i Nedo Vasiljević u maju ove godine. On je u različitim periodima nosio prsluke sa imenima dva mjesta u Republici Srpskoj – Prijedora i Modriče. Na posljednjim fotografijama, na kojima je zajedno s Tanasićem, Vasiljević nosi oznaku Modriče. On nije odgovorio na upit novinara o radu i svom članstvu unutar moto kluba na čijim se događajima pojavljuje.
Podrška ruskoj invaziji na Ukrajinu
Poput članova ruske bajkerske grupe “Noćni vukovi”, pojedini članovi “MC Srba” također ističu znak “Z”, koji koriste ruske snage tokom invazije na Ukrajinu. Takav znak od aprila 2022. godine ističe i Dejan Arsenović, član “MC Srba” iz Doboja. Tada je objavio fotografiju ruskog tenka na kojem stoji slovo “Z”, a na fotografijama sa skupa u Brčkom nosio je majicu s natpisom “Rusija”. Arsenović na prsluku nosi oznaku “blagajnik”, a osim njega u ovom ogranku su, prema fotografijama kluba na Facebooku, i Borislav Janjić i Vukašin Jurošević.
Novinari Detektora su u Doboju pokušali pronaći pripadnike ovog ogranka. U butiku smještenom u centru grada, nedaleko od poznatog lokalnog kafića u kome se ranije na društvenim mrežama označio član “MC Srba” Borislav Janjić, novinari su pronašli njegovog oca.
Novinari su s Janjićem obavili razgovor preko telefona njegovog oca. “Nemam vremena, na odmoru sam”, kazao je Janjić prvobitno nakon što su mu se novinari predstavili. Poslije objašnjenja da rade priču o ograncima moto kluba čiji je član, Janjić je rekao kako sve zna.
“Nisam ovlašten da pričam bilo šta u vezi kluba, ima predsjednik i potpredsjednik”, kazao je Janjić i naveo kako se njih može kontaktirati putem Facebooka.
Detektor nije uspio kontaktirati Stankovića, dok “MC Srbi Doboj” nisu odgovorili na upit putem stranice na ovoj društvenoj mreži.
Bh. vlasti su krajem prošle godine usvojile Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam. Na upit Detektora o tome da li se implementiraju aktivnosti koje tretiraju desničarski ekstremizam, iz Ministarstva sigurnosti su odgovorili kako je Akcioni plan usvojen tek u augustu ove godine, devet mjeseci nakon usvajanja Strategije.
“Nakon što je usvojen Akcioni plan, pristupit će se implementaciji propisanih mjera i aktivnosti koje, između ostalog, obuhvaćaju prevenciju različitih oblika nasilnog ekstremizma i radikalizaciju koja vodi ka terorizmu, kao i prevenciju mrzilačkih narativa”, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Jedan od članova radne grupe za izradu prijedloga i akcionog plana za Strategiju – koji je želio ostati anoniman zbog posla koji obavlja – rekao je za Detektor da je mana u tome da strateškim dokumentom nisu precizno definisane desničarske grupe koje treba pratiti u BiH, što ostavlja prostor ovakvim grupama da rade bez ikakvih zabrana.
I druga debata Republikanaca bez Donalda Trumpa
Druga debata republikanskih kandidata za stranačku predsjedničku nominaciju održana je u Kaliforniji, u biblioteci nekadašnjeg predsjednika Ronalda Reagana, koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.
Vodeći po popularnosti među Republikancima - bivši predsjednik Donald Trump - nije sudjelovao ni u ovoj debati, kao niti u prvoj. Umjesto verbalnog nadmetanja sa stranačkim rivalima, on je večeras posjetio jednu michigansku tvornicu auto-dijelova, čiji radnici nisu sindikalizirani, te ne sudjeluju u štrajku.
Štrajk radnika auto-industrije bio je povod kandidatima u debati da napadnu predsjednika Bidena zbog njegove posjete i podrške štrajkašima. Općenito, on je bio krivac za sve kad god je bila spomenuta ekonomija.
Skoro do kraja debate, glavno pitanje iz prve debate - pobačaj - nije uopće bilo spomenuto. No, spomenuta su neka pitanja o kojima se obično govori na debatama Demokrata: nasilje vatrenim oružjem, cijena predškolske dječje skrbi, nejednakost u prihodima.
Imigrantska kriza na južnoj granici Sjedinjenih Država bila je vruća tema debate. Guverner Floride Ron DeSantis i poduzetnik Vivek Ramaswami bi poslali vojsku na granicu, pa i, ako treba, preko granice - u Meksiko. Bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley zagovara izvođenje specijalnih operacija u Meksiku protiv kartela, što je ideja koja zadobiva na popularnosti u Republikanskoj stranci.
Kandidati su bili upitani i za mišljenja o pomoći Ukrajini, pitanju koje je u središtu budžetskog spora u Kongresu zbog kojega bi vlada mogla prestati s radom u nedjelju. Većina kandidata je snažno branila američku vojnu pomoć Ukrajini, s izuzetkom Ramaswamija koji je rekao da bi dozvolio Rusiji da uzme veći dio istočne Ukrajine odvrativši tako Putina od saveza sa Kinom. Bivši guverner New Jerseya Chris Christie je bio najglasniji po tom pitanju, ističući da su se Kina, Iran i Sjeverna Koreja pridružili Rusiji u ratu protiv Ukrajine, te upozorivši da "ako mu damo išta od Ukrajine, sljedeća će biti Poljska."
Za razliku od prve debate, kandidati u početnom dijelu debate nisu napadali jedan drugoga. Cilj njihovih napada bio je prvenstveno predsjednik Biden, a dvojica među njima - bivši guverner New Jerseya Chris Christie i guverner Floride Ron DeSantis - okomili su se i na svog najvećeg rivala, Donalda Trumpa. DeSantis ga je okrivio za inflaciju zbog povećanja nacionalnog duga za 7,8 triliona dolara. Vrijedi spomenuti da Trumpovih 91 točaka krivičnih optužnica nisu uopće bili spomenuti.
No, na koncu, najnapadaniji među svima je bio Vivek Ramaswami - što zbog svojih poslovnih veza sa Kinom, što zbog ranijeg rijetkog glasanja na predsjedničkim izborima, a što zbog - kako su ostali kandidati istaknuli - neiskustva i slabog razumijevanja vanjske politike. U jednom trenutku je bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley - koja se uglavnom uspješno držala postrani od osobnih napada - rekla Ramaswamiju: "Kad god te čujem da govoriš, osjećam da zaglupljujem."
Zašto su imigranti optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD
Uprkos svim poteškoćama s kojima bi se mogli suočiti, imigranti u Americi su optimističniji od Amerikanaca rođenih u SAD, prema novoj anketi od 3.358 odraslih imigranata.
“Rekli su: 'Znate, suočavam se s izazovima ovdje u SAD-u, ali to je daleko bolje nego odakle sam došao. I vjerujem da će stvari biti bolje za moju djecu', kaže Shannon Schumacher, viši analitičar istraživanja u KFF-u, neprofitnoj organizaciji fokusiranoj na zdravstvenu politiku, ranije poznatoj kao Kaiser Family Foundation. „Bilo da se radi o njihovom obrazovanju, njihovoj sigurnosti, njihovim ekonomskim mogućnostima – na osnovu brojnih mjera, oni misle da im je bolje i da su njihova djeca bolja.”
Istraživanje, partnerstvo KFF-a i novina Los Angeles Times, provedeno je između 10. aprila i 12. juna 2023. Ispitanici su popunjavali ankete putem telefona, pošte i putem interneta. Na pitanja bi se moglo odgovoriti na bilo kojem od 10 najčešće govorenih jezika u Sjedinjenim Državama, uključujući engleski, španski, kineski, korejski, vijetnamski, portugalski, haićansko-kreolski, arapski, francuski i tagalog.
Rezultat je najsveobuhvatnije istraživanje imigranata u SAD-u danas, prema Schumacheru.
„Anketa zaista može pomoći da se javnost više informiše o imigrantima i da se njihov glas zaista stavi u prvi plan“, kaže ona. „Dok se ove debate vrte oko njih, zapravo ne čujemo o imigrantima često njihovim vlastitim glasom.”
Imigranti čine 16% odraslih u SAD-u, dolaze iz različitih zemalja i imaju različite imigracione i socioekonomske statuse. Njihova vjera u svjetliju budućnost dolazi uprkos poteškoćama s kojima se neki imigranti mogu suočiti na poslu iu zdravstvenom sistemu.
Većina imigranata u anketi ima posao, a oko polovina kaže da su iskusili diskriminaciju na radnom mjestu. Troje od 10 kaže da su bili manje plaćeni za obavljanje istog posla, ili da su imali manje mogućnosti za unapređenja ili povišice u poređenju sa svojim kolegama rođenim u SAD-u.
Zdravstvena zaštita može biti još jedna borba. Svaki peti imigrant je preskočio ili odložio zdravstvenu zaštitu u protekloj godini, često zbog nedostatka sredstava ili zdravstvenog osiguranja. A kada se jednom obrate medicinskom profesionalcu, iskustvo nije uvijek pozitivno.
„Otprilike jedan od četiri imigranta kaže da su prema njima postupali nepravedno u zdravstvenim ustanovama, kao što su bili poniženi ili tretirani s nepoštovanjem“, kaže Schumacher, „ili da im zdravstveni radnik nije objasnio stvari na način na koji bi oni mogli razumeti. Ili za one koji imaju ograničeno znanje engleskog, a nemaju pristup prevodiocima.”
Istraživanje je pokazalo da se crnci i latinoamerikanci suočavaju s najvećom diskriminacijom.
Istraživači su radili sa grupama za zagovaranje unutar različitih imigrantskih zajednica kako bi došli do potencijalnih učesnika. Pokušaj anketiranja imigranata imao je svoj jedinstveni skup izazova. Na primjer, riječ "diskriminacija" se ne prevodi uvijek u različitim kulturama i jezicima.
„Ljudi nisu sigurni šta to znači“, kaže Šumaher. “I takođe imaju tendenciju da koriste različite riječi, ili kažu nešto što bismo možda mi kao istraživači rekli: 'Oh, to je diskriminacija,' ali oni to zovu maltretiranje ili neko samo zločesti.”
Kako bi se borili protiv potencijalne pogrešne komunikacije, istraživači su postavljali direktna pitanja kako bi uhvatili iskustva koja istraživači definiraju kao diskriminaciju, čak i ako je sudionici tako ne zovu. Na primjer, „Jeste li ikada bili plaćeni za sve sate koje ste radili?“ “Jesu li vas maltretirali ili prijetili ili vam je rečeno da se vratite u svoju zemlju?”
Američka vlada pred zatvaranjem, napeta atmosfera u Kongresu
Do isteka roka za usvajanje budžeta za vladu SAD ostalo je još nekoliko dana, a Kongres prelazi u krizni režim dok se predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy suočava sa pobunom desnih republikanaca željnih da smanje potrošnju, čak i ako to znači smanjenje usluga za milione Amerikanaca.
Nema jasnog puta naprijed jer se članovi Kongresa vraćaju u atmosferu visokih tenzija i imaju ograničene opcije. Očekuje se da će Predstavnički dom glasati u utorak uveče o paketu zakona za finansiranje dijelova vlade, ali uopšte nije jasno da li McCarthy ima potrebnu podršku za napredak.
U međuvremenu je Senat, pokušavajući da spriječi zatvaranje, pripremio sopstveni dvopartijski plan za privremenu mjeru kako bi se bar određeno vrijeme zadržalo finansiranje vladinih službi nakon subotnjeg roka. Ali planovi za dodatnu pomoć Ukrajini dovedeni su u pitanje jer se određeni broj republikanaca u Predstavničkom domu i Senatu protivi trošenju više novca na ratne napore.
Američki predsjednik Joe Biden je upozorio najkonzervativnije republikance da odustanu od njihove tvrdokorne taktike, rekavši da je finansiranje savezne vlade „jedna od najosnovnijih odgovornosti Kongresa”.
Biden je zamolio republikance u Predstavničkom domu da ne odstupe od sporazuma o dugu koji je sklopio ranije ove godine sa McCarthyjem, koji je odredio nivoe finansiranja savezne vlade i koji je potpisan nakon odobrenja i Predstavničkog doma i Senata.
„Dogovorili smo se, rukovali se i rekli da je to ono što ćemo uraditi. Sada se odriču dogovora”, rekao je Biden kasno u ponedjeljak.
„Ako republikanci u Predstavničkom domu ne počnu da rade svoj posao, trebalo bi da prestanemo da ih biramo.”
Zatvaranje bi poremetilo američku privredu i živote miliona ljudi koji rade za vladu ili se oslanjaju na savezne službe - od kontrolora letenja od kojih bi se tražilo da rade bez plate do sedam miliona ljudi u programu za majke i djecu, uključujući polovinu beba rođenih u SAD, koje bi mogle izgubiti pristup prehrani, navodi Bijela kuća.
Sve se dešava u sjenci priprema za predsjedničke izbore 2024. dok Donald Trump, vodeći republikanski kandidat, nagovara republikance u Kongresu da „zatvore vladu” i ponište dogovor koji je McCarthy sklopio sa Bidenom.
Republikance ohrabruju i bivši Trumpovi zvaničnici, uključujući i one koji se spremaju da smanje vladu i broj federalnih zaposlenika ako bivši predsjednik pobijedi na izborima sljedeće godine. Ostalo je pet dana do subotnjeg roka, a previranja se nastavljaju dok republikanci u Predstavničkom domu ove nedjelje održavaju prvo saslušanje o opozivu Bidena, ispitujući poslovne operacije njegovog sina Huntera.
„Osim ako ne dobijete sve, zatvorite je!”, napisao je Trump velikim slovima na društvenim mrežama. „Vrijme je da republikanci nauče kako da se bore!”
McCarthy je stigao na Capitol u ponedjeljak poslije burne nedjelje u kojoj je šačica tvrdokornih desničarskih republikanaca „potopila” njegove najnovije planove da usvoji obično popularan zakon o finansiranju odbrane.
Nakon što se Komisija za pravila Predstavničkog doma sastala u subotu kako bi se pripremila za ovonedjeljno glasanje, McCarthy se nadao da će najnoviji plan o paketu od četiri zakona, za finansiranje odbrane, unutrašnje bezbjednosti, poljoprivrede i državnih i spoljnih operacija, pokrenuti proces.
„Pokrenimo ovo”, rekao je McCarthy. „Hajde da se pobrinemo da vlada ostane otvorena dok završimo svoj posao usvajanjem svih pojedinačnih zakona.”
Ali najmanje jedna glavna Trumpova saveznica, članica Kongresa Marjorie Taylor Greene, koja je također bliska McCarthyju, rekla je da bi bila glasala protiv, jer paket zakona i dalje obezbjeđuje najmanje 300 miliona dolara za rat u Ukrajini.
Drugi tvrdokorni desničarski konzervativci i Trumpovi saveznici mogli bi da slijede njen put.
„Sada imate nekoliko novih ljudi koji razmišljaju o glasanju protiv”, rekao je Ken Buck, republikanac iz Colorada, misleći na predstojeće proceduralno glasanje.
Pošto je i sam svojevremeno bio pobornik zastoja, Buck je rekao novinarima na Capitolu da će glasati za paket, ali nije siguran da će McCarthy i imati dovoljnu podršku za usvajanje. „Ne znam da li će ih vratiti u svoj tabor”, rekao je Buck.
Iako nije mnogobrojna, desničarska republikanska frakcija ima ogroman uticaj jer je većina u Predstavničkom domu tijesna i McCarthyju je potreban skoro svaki glas njegove strane za zakone, kako ne bi morao da traži podršku demokrata.
McCarthy je tvrdokornim republikancima uslišio mnoge zahtjeve, ali to još uvijek nije bilo dovoljno jer oni traže više. Među tim zahtjevima je smanjenje finansiranja Ukrajine, za šta je predsjednik Volodimir Zelenski rekao Washingtonu prošle nedelje da je od vitalnog značaja za pobjedu u ratu protiv Rusije.
Konzervativni republikanci žele da McCarthy odustane od dogovora koji je sklopio sa Bidenom i da se drži ranijih obećanja o smanjenju potrošnje koja im je dao u januaru da bi dobio njihove glasove za čekić predsjedavajućeg.
Republikanski kongresmen Matt Gaetz sa Floride, ključni Trumpov saveznik koji vodi desno krilo, rekao je za Fox da gašenje nije optimalno, ali da je „bolje nego da nastavimo sadašnjim putem finansijske propasti Amerike”.
Gaetz, koji je također zaprijetio da će sazvati glasanje za smjenu McCartyja, želi da Kongres radi ono što se rijetko dešavalo u novijoj historiji: da pojedinačno raspravlja i odobri svaki od 12 zakona potrebnih za finansiranje različitih vladinih službi – to je obično proces koji zahtjeva nedjelje, ako ne i mjesece.
„Nisam za gašenje”, rekao je. Ali rekao je da želi da McCarthyja „drži za riječ”.
Čak i ako Predstavnički dom bude u stanju da ove nedjelje završi rad na nekim od tih zakona, što je veoma neizvjesno, oni bi i dalje morali da budu spojeni sa sličnim zakonima iz Senata, što je još jedan dugotrajan proces.
U međuvremenu, senatori su utvrđivali privremenu mjeru, nazvanu kontinuirana rezolucija ili CR, kako bi zadržali finansiranje vlade, ali su naišli na probleme pokušavajući da se pozabave Bidenovim zahtjevom za dodatno finansiranje Ukrajine. Oni se suočavaju sa otporom šačice republikanaca ratnim naporima.
Izvor agencije AP iz Senata rekao je da će se razgovori nastaviti tokom noći. Portparol Kancelarije za upravljanje i budžet Bijele kuće rekao je da će administracija nastaviti da radi sa članovima obje stranke u Kongresu kako bi obezbijedila dodatna sredstva i osigurala da se napori za podršku Ukrajini nastave zajedno sa drugim ključnim prioritetima kao što je pomoć u slučaju katastrofe.
