Linkovi

Top priča BiH

Blok 7 TE Tuzla: BiH prekršila obaveze nezakonitom garancijom za kineski kredit

Termoelektrana Tuzla, decembar 2020.

Državna garancija za kredit kineske Eximbanke za izgradnju novog Bloka 7 TE Tuzla je nezakonita prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, potvrdilo je Ministarsko vijeće Energetske zajednice. 

Ukoliko se ovaj projekat, ipak, realizuje to će spriječiti BiH da ispuni obaveze dekarbonizacije svoje ekonomije u narednim desetljećima.

Ministarsko vijeće Energetske zajednice je na jučerašnjoj sjednici odlučilo da je BiH prekršila svoje obveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici u vezi s projektom Tuzla 7.

U saopštenju objavljenom na stranici Energetske zajednice navodi se da ovaj Ugovor uključuje načelnu zabranu državne pomoći u članu 18.

Nakon obrazloženog zahtjeva Sekreterijata Energetske zajednice i saslušanja njegovog Savjetodavnog odbora sastavljenog od pet neovisnih pravnika, Ministarsko vijeće Energetske zajednice odlučilo je da je odluka Vijeća za državnu pomoć BiH u suprotnosti s člankom 18. Ugovora o Energetskoj zajednici, jer garancija nije izdana pod komercijalnim uslovima.

Dirk Buschle, zamjenik direktora i pravni savjetnik Sekreterijata EZ rekao je da je ova odluka Ministarskog vijeća prekretnica za Energetsku zajednicu, te da njene institucije mogu, i hoće, provoditi akcije pri kršenju ovih obveza.

„Sada je jasno da ugovorne stranke Energetske zajednice moraju primjenjivati isti nivo kontrole kao i Evropska unija u provjeravanju izravne ili neizravne pomoći dodijeljene preduzimačima u energetskom sektoru“, rekao je Buschle.

Garanciju za kredit od 614 milijuna evra od kineske Eximbanke, za izgradnju termoelektrane Tuzla 7 snage 450 MW, Vijeće za državnu pomoć BiH odobrilo je u julu 2018. U septembru iste godine, Aarhus centar BiH i Bankwatch su podnijeli prigovor na ovu odluku.

Nakon što je analiza prigovora pokazala da ova odluka krši EU legislativu, Sekretarijat Energetske zajednice dvaput je savjetovao Parlament Federacije BiH da ne odobri garanciju.

Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH su se oglušili o upozorenja i odobrili su garanciju 7. marta i 1. aprila 2019. godine.

Otkako je garancija odobrena, projekat je ugrožen i dodatnim problemima, posebno povlačenjem General Electrica kao glavnog dobavljača opreme. Američka kompanija objavila je da se povlači s energetskog tržišta ugljena zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije.

Nakon toga, izvođač radova, kineska Gezhouba Group, ponudila je alternativnu kinesku tehnologiju koju Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo trenutno razmatra.

„Sada imamo i zvaničnu potvrdu da je garancija za kredit za Tuzlu 7 nezakonita, tako da se sada otvara i pitanje zakonitosti ugovora sa Gezhoubom. Što je još potrebno bosanskohercegovačkim donosiocima odluka da napokon prihvate činjenicu da je Blok 7 TE Tuzla propala avantura?“, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra Tuzla.

On je dodao da su strahovi oko snabdijevanja BiH električnom energijom prenapuhani.

„Ako prestanemo rasipati energiju i napokon počnemo ulagati u obnovljive izvore (solar i vjetar), Tuzla 7 se lako može zamijeniti“, kaže Žiško.

Nezavisni operator prenosnog sistema Bosne i Hercegovine potvrdio je da i ako Tuzla 7 ne bude izgrađena, snabdijevanje električnom energijom neće biti ugroženo najmanje do 2030. godine, a i tada samo ako potrošnja električne energije bude veća od očekivane.

„Tuzla 7 je relikvija iz prošlosti“, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreža.

Ona smatra da će ovaj projekat završiti kao obveza za BiH na isti način kao što se to desilo sa Blokom 6 termoelektrane Šoštanj u Sloveniji.

„Zbog nerealno niskih cijena ugljena korištenih u studiji izvodljivosti i neizbježnog uvođenja takse na CO2 emisije“, rekla je.

Presudom Ministarskog vijeća Energetske zajednice okončan je dugi postupak koji je uključivao saradnju s Vijećem za državnu pomoć Bosne i Hercegovine, kao i proces medijacije.

Bosna i Hercegovina je sada u obavezi da ispravi greške kojim je prekršila svoje obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.

See all News Updates of the Day

Uoči posjete direktorice USAID: SAD podržavaju rad Ureda visokog predstavnika dok ne bude ispunjena Agenda 5+2

Kepala USAID, Samantha Power (foto dok. Reuters)

Pred posjetu Bosni i Hercegovini, administratorka USAID-a Samantha Powers razgovarala je sa Visokim predstavnikom za BiH Christian Schmidtom.

Uoči posjete Bosni i Hercegovini (BiH), administratorica Power razgovarala je sa visokim predstavnikom Christianom Schmidtom 14. januara, 2022, saopštila je glasnogovornica USAID Rebecca Chalif.

U saopštenju poslatom medijima navodi se da SAD nastavljaju da podržavaju rad Visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu dok ne budu ispunjeni uslovi, Agenda 5+2, za zatvaranje Ureda.

"Razgovarano je o trenutnoj političkoj krizi u zemlji, važnosti poduzimanja napora u cilju deeskalacije i pomirenja, kao i potrebi osnaživanja onih koji se bore protiv korupcije i rade na stvaranju ekonomskih prilika za mlade ljude." navedeno je u saopštenju.

Administratorica je potvrdila podršku Sjedinjenih Američkih Država Visokom predstavniku i njegovoj nadležnosti u primjeni svih neophodnih ovlasti, uključujući Bonske ovlasti, do potpune provedbe Agende 5+2 i sve dok BiH ne ispuni kriterije za funkcionisanje bez međunarodne supervizije.

Saglasili su se da prosperitetna budućnost BiH zavisi od političkih lidera i građana koji trebaju uložiti zajedničke napore kako bi proveli reforme neophodne za ostvarivanje demokratskih i ekonomskih težnji Bosne i Hercegovine.

Administratorica i Visoki predstavnik dogovorili su se da nastave intenzivnu komunikaciju po pitanju trenutne političke situacije, te osiguravanja potpune provedbe Agende 5+2. " navedeno je u saopštenju koje je atribuirano glasnogovornici Rebecci Chalif.

Analitičari: Međunarodna zajednica treba podržati građansku opciju u BiH, ali nema naznaka

Analitičari: Međunarodna zajednica bi trebala više pažnje posvetiti građanskoj opciji u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

I dok Bosna i Hercegovina prolazi kroz političku krizu i Sjedinjene Države pojačavaju angažman u regionu, postavlja se pitanje da li je ovo dobar trenutak da se obrati veća pažnja i pruži podrška građanskim opcijama.

Oživljeni američki angažman koji smo vidjeli u vidu učestalih posjeta, razgovora i sankcija protiv korumpiranih zvaničnika koji ugrožavaju državne funkcije Bosne i Hercegovine, za sada nije urodio plodom. I dok je još uvijek rano govoriti o efikasnosti ovih mjera prije nego se i Evropska unija aktivno uključi u sprovođenje istih, postavlja se pitanje zašto bi one ovog puta bile djelotvorne kada se dijalog, kao i prije, vodi sa dosadašnjim političkim establišmentom.

Da li je došlo vrijeme da međunarodna zajednica promijeni strategiju i podršku pruži građanski orijentiranim opcijama i civilnom društvu i na taj način ojača demokratski proces? Robert Hand iz Helsinškog komiteta američkog Kongresa kaže da je to potrebno.

„Mislim da svakako treba raditi što više na građanskoj opciji umjesto na etničko-političkoj opciji u Bosni i Hercegovini. Međutim, to nije nešto što međunarodna zajednica može nametnuti. Treba doći do toga da u Bosni i Hercegovini ima dovoljno ljudi koji će se udružiti i reći : E sad je stvarno dosta, ovo ni na koji način ne poboljšava naše živote, i potom predstaviti nove alternative. Kada se to desi, mislim da će i međunarodna zajednica imati sluha da podrži te napore.

Ono što međunarodna zajednica može i treba da uradi je da pošalje jasnu poruku da smo voljni da prepoznamo i pomažemo alternative koje nisu politike bazirane na etnicitetu. Ono što bih volio da vidim je da američki kao i evropski zvaničnici također jasno kažu da ne podržavaju one koji ističu etničku agendu, niti će udovoljavati njihovim zahtjevima u okviru reformi.”


Damir Marušić iz Atlantskog vijeća se slaže da treba doći do takvih promjena strategije, ali još uvijek ne vidi indikacije da će promjena i biti.

„Ja se slažem da bi tebala da postoji takva građanski orijentirana strategija, i da bi se trebale davati potpore tome, ali treba razumjeti jednu stvar, koja je i glavni problem u Bosni, i za Zapad u odnosu na Bosnu i kako oni prilaze svemu tome, je da se takvo građansko društvo moglo stvoriti poslije rata kada su sve poluge bile u snazi i pri ruci Zapadu kad su stvarali poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu i uobličavali političke okvire. Puno je teže to učiniti sada, mada nije nemoguće, jer sve poluge su i dalje tu i trebali bi se stvarno potruditi. I malo je reći da bi se trebali potruditi, trebao bi jedan snažan fokus i puno raditi na tome da se građanski orijentirano društvo može stvoriti.

Gledajući sadašnju situaciju, čini se da bi to bilo teško, i ne vidim da Zapad ima želje, niti energije posvetiti se tome. I to je najveća tragedija! Ako se kriza nastavi možda neće biti nikakve druge opcije nego da se i Zapad spremi na moguće konflikte, na Balkanu, a to niko ne želi, pa možda dođe do toga da se stvarno trgnu ljudi i vide situaciju kakva jeste i kuda to vodi.“

Ambasador Nizozemske: Neustavni potezi RS imat će posljedice

Milorad Dodik maše ljudima tokom parade povodom neustavnog obilježavanja Dana RS.

Ambasador Nizozemske u BiH Jan Waltmans objavio je da će "neustavni potezi entiteta Republika Srpska, blokada državnih institucija i izostanak reformi imati posljedice".

Nizozemski ambasador je u objavi na Twitteru u petak, 14. januara, naveo da se mogu očekivati mjere poput reduciranja međunarodne pomoći.

"Razmatrani su i drugi koraci. Građani BiH zaslužuju zdravu politiku i funkcionalne institucije", istaknuo je Waltmans.

Produbljivanje političke krize intenzivirano je u BiH, nakon što je u julu prošle godine bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo dopunu Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.

Stranke iz entiteta Republika Srpska, predvođene vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, od tada bojkotiraju rad institucija BiH (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH).

Istovremeno, vladajuće političke partije iz Republike Srpske započele su proces prenosa nadležnosti s nivoa države BiH na entitet.

Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Na skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su ''svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni''.

Također, ta zakonodavna institucija u bh. entitetu RS je 10. decembra prošle godine zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetski zakon o porezu na dodatnu vrijednost.

Vlada RS trebala bi predložiti i zakone o akcizama, visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i sigurnosti.

Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.

Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je 5. januara proširenu listu sankcija za djela korupcije, kojima je obuhvaćen i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS) Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Kancelarija za kontrolu inostrane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) saopćila je da je Dodik stavljen na listu kao odgovor na njegove koruptivne aktivnosti i kontinuirane prijetnje stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH.

Uprkos poricanju, optužbe za korupciju kruže oko Milorada Dodika

Milorad Dodik

Američko Ministarstvo finansija uvelo je 5. januara nove sankcije Miloradu Dodiku, srpskom predstavniku u tročlanom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine (BiH), zbog "koruptivnih aktivnosti i kontinuiranih prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH".

  • Milorad Dodik: "Protiv mene se ne vodi nijedan krivični postupak za korupciju u BiH niti bilo gdje drugdje u svijetu." (Izvor: ATV, 5. januar 2022.) - NEISTINA

Dodik, srpski nacionalistički vođa Republike Srpske, pod američkim je sankcijama od 2017. zbog navodnog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan krvavi etnički sukob na Zapadnom Balkanu, piše Polygraph.info, web stranica za provjeru činjenica koju proizvodi Glas Amerike.

Ugovor koji su potpisali predsjednici Bosne, Hercegovine, Hrvatske i Srbije uz potporu SAD-a, postavio je temelje za uspostavu Bosne i Hercegovine, nacije predvođene trijumviratom lidera koji predstavljaju svaku od njenih najvećih etničkih grupa – Srbe, Bošnjake i Hrvate.

Dodik je otvoreno poricao optužbe za ratne zločine protiv srpske vojske, nazivajući ih "lažima". On, takođe, osporava ubistvo oko 8.000 bosanskih civila u gradu Srebrenici 1995. godine.

Dodik je nedavno započeo proces povlačenja iz BiH. On podržava ujedinjenu Srbiju, koju stručnjaci smatraju prijetnjom po evropsku sigurnost koja bi mogla potaknuti ponovni etnički rat.

"Destabilizirajuće koruptivne aktivnosti Milorada Dodika i pokušaji da razbije Dejtonski mirovni sporazum, motivisani njegovim vlastitim interesom, prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine i cijele regije", rekao je dužnosnik američkog State Departmenta najavljujući nove sankcije.

"Dodik je iskoristio svoj službeni položaj u BiH za akumuliranje ličnog bogatstva kroz podmićivanje, primanje mita i druge oblike korupcije", navode iz odjela.

Dodik je odgovorio: "Protiv mene se ne vodi nikakav kazneni postupak za korupciju u BiH, niti bilo gdje drugdje u svijetu."

To je netačno.

Naime, Dodik je bio meta brojnih istraga o korupciji od 2008. godine, a najmanje jedna istraga je u toku, tvrdi glavni tužilac BiH, Milanko Kajganić.

Kajganić je za bosanskohercegovački portal Klix.ba 5. januara potvrdio da njegov ured istražuje izvor novca kojim je Dodik kupio vilu u Beogradu 2007. godine za 750.000 evra (1,1 milion dolara). Dodik je, tvrde tužioci, tvrdio da je koristio lični kredit, ali taj kredit nije podignut u trenutku kupovine.

Dodikova vila u Beogradu
Dodikova vila u Beogradu

Pozivajući se na istragu, Klix.ba je prenio da je Dodik novac posudio godinu dana kasnije. Dodatno je sumnjivo što je Dodikov zahtjev za kredit ovjeren pečatom Vlade Republike Srpske. U to je vrijeme bio premijer.

U decembru 2020. Tužilaštvo BiH saopštilo je da je pokrenulo istragu o porijeklu 300 godina stare ikone koju je Dodik poklonio ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u Sarajevu.

Nakon što su državni mediji Republike Srpske objavili fotografiju ikone, Ukrajinska ambasada u Sarajevu saopštila je da je, na temelju pečata autentičnosti, ikona ukradena iz ukrajinskog grada Luganska u regiji Donbas. Deseci srpskih nacionalista borili su se u ratu u Donbasu koji je podržavala Rusija protiv ukrajinskih vojnika, izvijestio je Reuters. Dodik je odbio komentarisati ovo pitanje.

Rusija je saopštila da vraća poklon nakon što je otkriveno da je ukraden.

Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine.
Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine.

"Dodik je dugo bio optuživan da se tokom rata bavio švercovanjem i stoga njegov lokalni nadimak 'Mile Ronhill' (kao Ronhill cigarete). U savremenoj BiH, on je, takođe, široko shvaćen kao jedan od glavnih kriminalnih kraljeva u zemlji, vjerojatno najznačajniji", rekao je za Poligraf.info Jasmin Mujanović, politolog i autor knjige "Glad i bijes: kriza demokratije na Balkanu".

Bosanskohercegovački i strani mediji objavili su 2016. popis Dodikovih "150 skandala" koji uključuju navodnu korupciju i zloupotrebu položaja.

Među njima je i istraga Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) iz 2008. godine o pronevjeri državnih sredstava velikih razmjera, nepotizmu, zloupotrebi ovlasti, utaji poreza i sumnji na pranje novca.

Ta je istraga zašla u slijepu ulicu 2011. godine, nakon što je SIPA slučaj predala Specijalnom tužilaštvu Republike Srpske, koje ga je brzo zatvorilo, pozivajući se na nedostatak dokaza.

Organizacija za nadzor korupcije Transparency International sa sjedištem u Berlinu izvijestila je 2008. da je Dodik prijetio toj grupi nakon što je objavila izvještaj o privatizacijskim poslovima u sektoru proizvodnje nafte i energije.

U oktobru su bh. tužioci rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je Dodik bio meta krivičnog postupka zbog kojeg bi mogao dobiti pet godina zatvora zbog "podrivanja ustavnog poretka".

"Radi se o kaznenom djelu iz Krivičnog zakona BiH u kojem se navodi da će se onaj ko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina", objavio je RSE.

Istraga je vezana uz Dodikove secesionističke mahinacije.

Gotovo da nema sumnje u sveprisutnu korupciju u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju iz 2020. Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju Evropske misije u Bosni i Hercegovini navodi se "neuspjeh sistema kaznenog pravosuđa, što je de facto rezultiralo nekažnjavanjem počinilaca mnogih ozbiljnih kaznenih djela".

Evropska komisija izvijestila je 2019. da je korupcija u BiH "raširena... i da sve razine vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što ima direktan uticaj na svakodnevni život njenih građana, posebno u području zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki."

Što se tiče novih sankcija, Ambasada SAD-a u BiH saopštila je kako su Dodik i njegov uži krug "besramno zloupotrijebili svoj položaj za sopstveno bogaćenje, za bogaćenje svojih porodica, političkih istomišljenika i mreža podrške koje koriste."

Ministarstvo finansija optužilo je Dodika da je uspostavio pokroviteljsku mrežu i obezbjeđivao vladine ugovore i monopole poslovnim saradnicima. "Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim radnjama kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana", navode iz ministarstva.

Osim toga, Ministarstvo financija je saopštilo kako Dodik učinkovito kontroliše banjalučku medijsku kuću ATV, u vlasništvu kompanije povezane s njegovom porodicom.

"Dodik je kupio ATV kako bi namjerno i izričito unaprijedio svoju agendu, što uključuje njegove napore da omalovaži druge političke ličnosti, popravi svoj javni imidž i unaprijedi svoje lične i političke ciljeve", rekli su iz Ministarstva.

"Dodik je ugovore vezane za ATV dodijelio direktno članovima svoje porodice, što je koristio kao još jedan put za korupciju. On je novac iz javnih poduzeća usmjerio direktno u ATV za koruptivne svrhe."

ATV je osporio američke tvrdnje.

"Iznenađeni smo ovakvom odlukom i smatramo izričito neozbiljnim za jednu veliku državu da insinuacije pojedinaca o povezanosti naše medijske kuće i političara uzmu kao kredibilan izvor", rekli su iz ove kompanije u izjavi za Reuters.

SAD pozivaju vlasti da istraže uznemirivanje povratnika i veličanje ratnih zločinaca tokom neustavne proslave Dana RS

Centralna proslava je bila u Banjoj Luci, gdje je održan svečani defile.

SAD pozvale su vlasti BiH da istraže izvještaje prema kojima se na zabranjenim ceremonijama u Republici Srpskoj prošlog vikenda veličalo ratne zločince i ciljalo na povratnike u gradovima iz kojih su protjerani nesrbi, javila je novinska agencija Reuters.

“Pozivamo nadležna tijela da istraže ove incidente bez odgađanja i da pozovu nadležne osobe na odgovornost”, rekao je glasnogovornik State Departmenta u saopćenju, prenio je engleski servis Radija Slobodna Evropa.

“Sjedinjene Države su duboko zabrinute zbog izvještaja o govoru mržnje, veličanju ratnih zločinaca i provokativnim incidentima usmjerenim na povratnike u entitetu Republika Srpska tokom vikenda”, naglasio je glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata koji je vladajuća stranka u bh. entitetu Republika Srpska, koji je pojačao secesionističku retoriku, predvodio je 9. januara proslavu dana kada su bosanski Srbi proglasili neovisnost 1992. godine, što je izazvalo rat u kojem je ubijeno 100.000 ljudi, piše Reuters.

Kroz Banja Luku, grad u sjeverozapadnoj Bosni u kojem je smještena većina entitetskih institucija, održan je i marš naoružane policije.

Obilježavanju su prisustvovali kineski i ruski diplomati te dužnosnici iz susjedne Srbije.

“Dok su ruski i kineski predstavnici smatrali prikladnim sudjelovati u destabilizirajućim ceremonijama, Sjedinjene Države su u utorak donirale središnjoj vladi 96.000 doza cjepiva protiv COVID-19”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Proslavu Dana Republike Srpske 9. januara Ustavni sud BiH je proglasio neustavnim.

Dodik, koji je podstaknuo političke podjele u zemlji uzastopno prijeteći povlačenjem iz institucija na državnoj razini, prošle se sedmice ponovno našao na meti sankcija Washingtona zbog “destabilizirajućih i koruptivnih aktivnosti i pokušaja urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma” iz 1995., kojim je uz posredovanje SAD-a završio rat.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG