Linkovi

Izdvojeno

Vlasti BiH planiraju investicije u „prljavu energiju“ na štetu svojih građana 

Deponija šljake i pepela, Jezero 2 TE Tuzla.

Projekti u oblasti elektroenergetskog sektora sve više udaljavaju BiH od Evropske unije. Iako je evropski cilj potpuna dekarbonizacija do polovine vijeka, bh. vlasti planiraju nove investicije u proizvodnju električne energije iz uglja. Najveću korist od toga imaju njihovi kineski partneri, a cijenu svega platiće građani BiH – novcem i zdravljem.

Uprkos protivljenju Energetske zajednice, jedan od najizvjesniji takvih projekata je izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koji se finansira kreditom kineske Uvozno-izvozne banke (CEXIM) u iznosu od 641 milion evra. U višegodišnjoj najavi je i izgradnja TE Gacko 2, koja je, prema posljednjim informacijama, trebala početi još 2018. godine, nakon što je Vlada RS potpisala ugovore sa tri kineske kompanije (CAIDC, CMEC i Poli).

Ovo su samo neki od projekata na čijoj realizaciji, uprkos lošim ekonomskim i ekološkim pokazateljima, vlasti oba bh. entiteta i dalje insistiraju. U tome ih ne sprječava ni činjenica da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na dekarbonizaciju energetike do 2050. godine, što skraćuje ekonomski vijek takvih investicija u budućnosti.

Damir Miljević, ekonomista i član upravnog odbora RESET-a, u izjavi za Glas Amerike objašnjava da finansijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata. To su, kako kaže, dočekali Kinezi u kojima su vlasti BiH pronašle partnera.

Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET-a. (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET-a. (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

„Ne radi se ni o posebno jeftinim sredstvima, niti u realizaciji takvih projekata ima puno mjesta za domaću privredu i privrednike. Kinezi nam daju kredit, za taj kredit dobiju državnu garanciju, a onda novac potroše njihove firme i njihova operativa. Nama ostaju objekti i krediti, a oni su svoj novac odnijeli sa sobom nazad u Kinu do slijedeće prilike“, objašnjava Miljević.

Ovo je scenario koji je već sada izvjestan kad je u pitanju projekat gradnje Bloka7 u Tuzli. Kineska banka odobrila je kredit koji je uslovljen angažovanjem kineskog izvođača, te korištenjem kineske radne snage i opreme. Pored toga, postoji i klauzula u ugovoru koja definiše koliko se procenata od ukupnog iznosa ugovora može ugovoriti sa kineskim, a koliko se može podugovoriti sa firmama iz BiH.

„Na osnovu ove klauzule će se najveći dio, ako ne i cijeli iznos, kredita praktično vratiti u Kinu. Kredit će otplaćivati Elektroprivreda BiH, odnosno građani BiH. Tako da ispada da smo mi ovim projektom obezbijedili radna mjesta, odnosno plate, za nekih 500 do 600 kineskih radnika, koji će graditi Blok 7 slijedećih nekoliko godina“, kaže za Glas Amerike, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.

On naglašava da je pored svega toga BiH obezbijedila i platila nekoliko stotina miliona evra vrijednosti opreme proizvedene u Kini i na taj način pomogla njen ekonomski razvoj.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.

„Naše vlastodršce zapravo interesuju ta preostala sredstva, odnosno tenderi kojim će se ugovarati poslovi sa BiH firmama. Postoji i klauzula u ugovoru koja kaže da kineski partner provodi tendersku proceduru, ali da ne može potpisati ugovor sa BiH firmom koja je dostavila najbolju ponudu, dok ne dobije saglasnost Elektroprivrede BiH“, priča on i dodaje:

„Prije par godina na sastanku u kineskoj ambasadi postavili smo pitanje: 'Zašto ugalj, a ne obnovljivi izvori energije?'. Odgovor je bio: 'Zato što to traže vaše vlasti'“, priča Denis Žiško.

Za razliku od Bloka 7 sudbina projekta Gacko 2 i dalje je nepoznata. Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu za Glas Amerike ističe da se priča o tome aktuelizira povremeno, obično svake izborne godine.

„U vrijeme kada političari trebaju ubirati poene na osnovu lažnih obećanja lokalnoj zajednici o navodnim radnim mjestima i dugoročnoj profitabilnosti ovog projekta“, kaže ona i podsjeća da je još 2017. godine analiza ekonomske opravdanosti pokazala da je ovaj projekat nerealan.

Zato se nada da će sve ostati samo na potpisanom memorandumu s Kinezima, jer je tom području, kako kaže, hitno potrebna podrška za planiranje alternativnih rješenja.

„Sredstva za to biće omogućena kroz razne fondove, te novu Platformu pravedne tranzicije za Zapadni Balkan i Ukrajinu. Uslov je samo da donesemo odluku i prestanemo planirati štetne projekte. U suprotnom sami sebi kopamo jamu iz koje nas niko neće spašavati“, ističe ona.

Deponija šljake, Jezero 2, TE Tuzla
Deponija šljake, Jezero 2, TE Tuzla

BiH i Energetska zajednica

Sve članice Energetske zajednice glasale su za sankcije BiH, priča Damir Miljević koji kaže da razloga za to ima više, ali jedan od povoda je i izdavanje garancije za izgradnju Bloka 7, jer Energetska zajednica smatra da nije izdana u skladu sa pravilima o dozvoljenoj državnoj pomoći.

„Posljedice ovih sankcija nisu nešto značajne, osim što se još jednom pokazuje da je BiH najgora i najneozbiljnija od svih zemalja koje pretenduju na ulazak u EU, te da su naše politike deklarativno proevropske, a stvarno probalkanske sa idejom zadržavanja statusa quo što je duže moguće“, objašnjava Miljević.

Blok 7 i Gacko 2 samo su neki od projekata koji su predviđeni Okvirnom strategijom razvoja energetike u BiH do 2035. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH, a koja je i dalje bazirana na otvaranju novih i izgradnji zamjenskih blokova termoelektrana.

Prema riječima Miljevića, ovakva ulaganja su već sad ekonomski neisplativa, s obzirom na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora postaje sve jeftinija i konkurentnija.

„Pored toga, svaka nova investicija u proizvodnju električne energije iz uglja će u budućnosti biti opterećena troškovima emisije CO2 što će tu proizvodnju učiniti potpuno ekonomski neisplativom. Jasno je da to predstavlja ekonomsko, a time i društveno samoubistvo za onoga ko se na to odluči“, ističe Miljević.

U međuvremenu, Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je i postupak protiv BiH zbog prekoračenja koja su definisana u Nacionalnim planovima o smanjenju emisija (NERP). Naime, BiH je jedina zemlja u regionu koja je prekoračila vrijednosti za emisije sve tri zagađujuće materije, koje se najviše emituju iz termoelektrana na ugalj.

„Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obaveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovo nas sve više udaljava od Evropske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju“, kaže Denis Žiško.

Uticaj na zdravlje

Zagađivanje podzemnih i površinskih voda, deponija šljake i pepela Jezero 2, TE Tuzla
Zagađivanje podzemnih i površinskih voda, deponija šljake i pepela Jezero 2, TE Tuzla

„Žalosno je da su građani BiH osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost“, nastavlja Žiško, koji podsjeća da je štetne posljedice rada TE Tuzla, koja je aktivna skoro 60 godina, potvrdilo nekoliko analiza, koje ukazuju na povećan broj malignih, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Problem je posebno prisutan u naseljima koja se nalaze u neposrednoj blizini deponija šljake i pepela.

„Elektroprivreda, uz prećutnu saglasnost relevantnih ministarstava i inspekcija, toksičnim teškim metalima, nekažnjeno, zagađuje podzemne i površinske vode. U sušnim periodima toksična prašina sa deponije se nekontrolisano širi u okolna naselja. Zatvorene deponije nisu propisno rekultivisane, tako da će se trovanje podzemnih voda iz tih lokacija nastaviti još nekoliko desetljeća“, objašnjava Žiško.

Trovanje koje traje decenijama dobro je poznato i stanovnicima Gacka, koji skoro 40 godina osjećaju posljedice rada termoelektrane na svom zdravlju. Samo u 2016. godini, analizama regionalnih zdravstvenih i ekoloških organizacija, evidentirano je 158 smrtnih slučajeva, 331 slučaj bronhitisa kod djece i 83 kod odraslih, dok je kod 3371 djeteta zabilježena astma i oko 115 hospitalizacija.

„U zajednici koja se nalazi u vazdušnoj banji, s prosječnom nadmorskom visinom od oko 950m i intenzivnom ružom vjetrova, jasno je odakle dolaze ove zastrašujuće brojke“, ističe Majda Ibraković.

Majda Ibraković asistentica na programu Energija i klimatske promjene (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
Majda Ibraković asistentica na programu Energija i klimatske promjene (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

Ovakvu situaciju, prema mišljenju naših sagovornika, BiH može da promijeni u narednih 30 godina samo ako energetsku tranziciju hitno počne posmatrati kao razvojnu šansu.

„Moramo početi odmah. Zašto bismo dozvolili da vlastodršci tjeraju našu djecu da kopaju ugalj, ako znamo da im se mogu obezbijediti radna mjesta u dekarboniziranoj čistoj ekonomiji?“, kaže Denis Žiško.

Iluziji „sigurnog radnog mjesta“ u termoelektrani bili su skloni i stanovnici Gacka, međutim, posljedice po zdravlje, koje decenijama osjećaju njihove porodice, više nemaju cijenu.

„To se ne može vratiti, kompenzovati, a kamoli isplatiti jednim radnim mjestom. Stanovnici Gacka, koji su zabrinuti za svoje zdravlje i žele na neki način doprinijeti boljem okruženju i čistijoj budućnosti, mogu nas uvijek kontaktirati za podršku u borbi za svoja prava“, poručuje Majda Ibraković.

Termoelektrana Gacko
Termoelektrana Gacko

Takvu podršku, po svemu sudeći, trebaće svi građani BiH, koji će ne samo zdravljem, nego i svojim novcem platiti ovakve odluke bh. vlasti.

„Kompletan račun za pogrešne političke i ekonomske odluke vezane za energetsku tranziciju snosiće u krajnjem slučaju poreski obveznici, odnosno građani i privreda. Ili direktno kroz poreski sistem ili indirektno kroz povećanje cijene električne energije. Ovakvim projektima BiH ništa ne dobija, a koliko će izgubiti ostaje da se vidi“, zaključuje Miljević.

See all News Updates of the Day

Bidenov govor o stanju nacije: Kina i rat u Ukrajini -glavne teme vanjske politike

Bidenov govor o stanju nacije: Kina i rat u Ukrajini -glavne teme vanjske politike
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:01 0:00

Predsjednik Biden je tijekom obraćanja naciji govorio o vanjskoj politici Sjedinjenih Država, posebno se fokusirajući na povećanje napetosti sa Kinom, kao i na rat u Ukrajini. Izvještaj novinarke Glasa Amerike Cindy Saine.

Više od 3.800 žrtava hakerskih napada, uključujući Vrhovni sud Floride

Ilustracija

Meta globalnih ransomware napada proteklog vikenda, između ostalih, bili su serveri Vrhovnog suda Floride, kao i američkih i evropskih univerziteta, pokazuje analiza poruka hakera koju je napravila novinska agencija Reuters.

Hakerskim napadima čiji je cilj iznuda novca pogođeno je više od 3.800 organizacija. Na platformi "Ransomwhere", koja prati i bilježi digitalne pokušaje iznude, kao i isplate novca kriminalcima, navedeno je da su hakeri zaključali hiljade servera u Evropi.

Tokom ransomware napada (od engleske riječi ransom - otkupnina) hakeri u računarski sistem određene kompanije ili institucije ubacuju virus koji zaključava sve podatke i onemogućava njeno funkcionisanje. Potom od žrtve traže novac da bi otključali podatke ili da ih ne bi javno objavljivali i prodavali.

U proteklim godinama, takvi napadi su bili česti, te su vremenom postajali sve brutalniji, pa su mete bile obrazovne i zdravstvene ustanove.

Iako najnovija serija napada ne spada među najsofisticiranije u proteklim godinama, privukla je pažnju organizacija i agencija koje se bave digitalnom sigurnošću zbog brzine širenja.

"Ransomwhere" nije imenovao mete napada, ali Reuters je uspio identifikovati neke od žrtava analizirajući podatke o adresama internetskih protokola povezanih sa pogođenim serverima, korištenjem alata za skeniranje interneta poput "Shodan".

U ovom trenutku nije jasno koliku su štetu pretrpjele organizacije koje su bile meta.

Paul Flemming, portparol Vrhovnog suda Floride, rekao je da je infrastruktura koja je pogođena napadom korištena za administriranje drugih dijelova sudskog sistema te američke države, te da je bila odvojena od glavne mreže Vrhovnog suda.

"Mreža i podaci Vrhovnog suda Floride su bezbjedni", naveo je Flemming, dodajući da integritet ostatka sudskog sistema te savezne države takođe nije narušen.

Više od deset univerziteta koje je Reuters kontaktirao, uključujući Tehnološki institut u Atlanti, kao i ustanove visokog obrazovanja u Mađarskoj i Slovačkoj, nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Reuters je kontaktirao i hakere, preko informacija koje su ostavili na porukama o traženju otkupnine, ali novinari su kao odgovor dobili samo zahtjev za uplatu novca.

Podaci platforme "Ransomwhere" pokazuju da su cyber kriminalci do sada uspjeli dobiti samo 88.000 dolara, što je skroman iznos u poređenju sa višemilionskim zahtjevima koje neke od hakerskih bandi redovno pokušavaju iznuditi.

Jedan ekspert za cyber bezbjednost naveo je da su napadi - iako su pokušali iskoristiti dvije godine staru kompjutersku grešku u "VMWare" softveru - bili tipični za automatizovane napade na servere i baze podataka kakvi su se dešavali u proteklim godinama.

"VMWare" je upozorio korisnike da ažuriraju softver na najnoviju verziju.

Novinska agencija AP je izvijestila da je ova kompanija iz Kalifornije grešku ispravila još u februaru 2021. godine, ali da su napadi usmjereni na starije, neispravljene verzije proizvoda.

Još jedna od neuobičajenih karakteristika napada koji traje od početka februara jesu velika pažnja i vidljivost - pogođeni su serveri usmjereni ka internetu, što je organizacijama kao što su "Ransomwhere" i "Onyph" omogućilo da lako prate trag kriminalaca.

Zvaničnici za digitalnu bezbjednost u Italiji saopštili su u ponedjeljak da nisu pronašli dokaze koji bi ukazali na "agresiju neke države ili neprijateljeskog entiteta koji podsjeća na državu".

Samuli Kononen, stručnjak za informativnu bezbjednost Nacionalnog sajber bezbjednosnog centra Finske, izjavio je da je napad vjerovatno izvela određena kriminalna grupa, uz napomenu da u tome nisu bili prilično vješti, imajući u vidu da su mnoge žrtve uspjele spasiti svoje podatke bez plaćanja otkupnine.

"Iskusnije ransomware grupe obično ne prave takve greške", rekao je Kononen.

Sanders u republikanskom odgovoru: Bidenovu administraciju "kidnapovala radikalna ljevica"

Guvernerka Sarah Huckabee Sanders čeka pred iznošenje republikanskog odgovora na obraćanje predsjednika Bidena o stanju unije, Arkansas.

Guvernerka Arkansasa Sarah Huckabee Sanders povukla je kontrast između republikanaca i onoga što je nazvala neuspjehom Bidenove administracije i demokrata, dok je u utorak uveče dala republikanski odgovor na obraćanje predsjednika Joea Bidena o stanju nacije.

"Linija podjele više nije između desnice i ljevice", rekla je Sanders. "Izbor je između normalnog ili ludog."

Ona je rekla da demokrate žele da vladaju Amerikancima uz veću vladinu kontrolu i pozvala na posvećenost "bezvremenskoj američkoj ideji da vlada ne postoji da bi vladala ljudima, već da bi služila narodu".

Sanders, koji je ranije bila sekretarica za štampu Bijele kuće tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, rekla je da je "radikalna ljevica potpuno otela" sadašnju administraciju.

Ona je dalje optužila Bidena da ne čini dovoljno da obezbijedi granicu zemlje i rekla da je Bidenovo "odbijanje da se suprotstavi Kini opasno i neprihvatljivo".

Biden je u svom govoru rekao da će sa Kinom raditi na način koji unapređuje američke i svjetske interese i "da ćemo", ako Kina ugrozi suverenitet SAD, "djelovati da zaštitimo svoju zemlju".

update

Spasioci tragaju za preživjelima u Turskoj i Siriji, broj poginulih prešao 11.000

Komandosi turske vojske spašavaju desetogodišnju djevojčicu iz ruševina u Hatayu, u južnoj Turskoj, u srijedu, 8. februara 2023.

Spasilački timovi su tokom noći tragali za ljudima ispod ruševina zgrada u Turskoj i Siriji nakon katastrofalnog potresa u kojem je poginulo više od 11.000, a njihov sumorni zadatak povremeno je bio isprekidan radošću pronalaska nekog još živog.

Turski zvaničnici rekli su da je najmanje 6.957 ljudi poginulo, a više od 38.000 je povrijeđeno. U Siriji je najmanje 2.470 mrtvih, podaci su vlade Damaska i spasilačkih grupa.

U spasilačkim naporima u Turskoj učestvovalo je 96.000 ljudi, saopštila je u srijedu državna agencija za upravljanje vanrednim situacijama.


Gotovo dva dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Richterove skale pogodio jugoistočnu Tursku i sjever Sirije, spasioci su izvukli trogodišnjeg dječaka Arifa Kaana ispod ruševina srušene stambene zgrade u Kahramanmarasu, gradu nedaleko od epicentra.

Dječakov otac, Ertugrul Kisi, koji je i ranije spašen, jecao je dok su njegovog sina izvlačili i prenosili u kola hitne pomoći.

Timovi za potragu iz više od dvadeset zemalja pridružili su se turskom osoblju za hitne slučajeve.

U Siriji, potres je srušio hiljade zgrada i doveo još veće bijede u regionu pogođenom 12-godišnjim građanskim ratom i izbjegličkom krizom.

Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.
Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.

U ponedjeljak poslijepodne u gradu na sjeverozapadu Sirije, stanovnici su pronašli uplakano novorođenče koje je još pupčanom vrpcom povezano s njenom preminulom majkom. Beba je jedini član njene porodice koja je preživjela urušavanje zgrade u gradiću Jinderis, rekli su rođaci za AP.

Turska je dom milionima izbjeglica iz rata. Pogođeno područje u Siriji podijeljeno je između teritorije pod kontrolom vlade i posljednje enklave u zemlji koju drži opozicija, gdje se milioni oslanjaju na humanitarnu pomoć.

Čak 23 miliona ljudi moglo bi biti pogođeno u području zemljotresa, rekao je Adelheid Marschang, viši službenik za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije.

Mnogi preživjeli u Turskoj morali su spavati u automobilima, napolju ili u vladinim skloništima.

"Nemamo šator, nemamo peć za grijanje, nemamo ništa. Naša djeca su u lošem stanju. Svi smo mokri pod kišom, a naša deca su na hladnoći", rekao je Aysan Kurt, 27, za AP. "Nismo umrli od gladi ili zemljotresa, ali ćemo umrijeti smrzavajući se od hladnoće."

Erdogan je rekao da je pogođeno 13 od 85 miliona ljudi u zemlji i proglasio je vanredno stanje u 10 provincija. Više od 8.000 ljudi izvučeno je iz ruševina u Turskoj, a oko 380.000 se sklonilo u vladina skloništa ili hotele, saopštile su vlasti.

Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.
Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.

U Siriji, napori za pružanje pomoći otežani su ratom koji je u toku i izolacijom regije koju drže pobunjenici duž granice, a koja je okružena vladinim snagama koje podržava Rusija. Sirija je pod zapadnim sankcijama povezanim s ratom.

Ujedinjene nacije su saopćile da "istražuju sve puteve" kako bi snabdile sjeverozapad koji drže pobunjenici.


Region se nalazi na vrhu glavnih linija rasjeda i česti su zemljotresi. Oko 18.000 poginulo je u slično snažnim potresima koji su pogodili sjeverozapadnu Tursku 1999. godine

Anketa: Biden 2024? Većina demokrata kaže - ne, hvala

Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris.

Većina demokrata u ovom trenutku misli da je jedan mandat dovoljan za predsjednika Joea Bidena, uprkos njegovim najavama da planira da se ponovo kandiduje 2024.

Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.

Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.

"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."

Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.
Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.

Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".

Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."

U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.

Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.

Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.

"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."

Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.

Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.

Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."

Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.
Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.

"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."

Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".

"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."

Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.

Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.

Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.

Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.

Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG