Linkovi

Top priča BiH

Vlasti BiH planiraju investicije u „prljavu energiju“ na štetu svojih građana 

Deponija šljake i pepela, Jezero 2 TE Tuzla.

Projekti u oblasti elektroenergetskog sektora sve više udaljavaju BiH od Evropske unije. Iako je evropski cilj potpuna dekarbonizacija do polovine vijeka, bh. vlasti planiraju nove investicije u proizvodnju električne energije iz uglja. Najveću korist od toga imaju njihovi kineski partneri, a cijenu svega platiće građani BiH – novcem i zdravljem.

Uprkos protivljenju Energetske zajednice, jedan od najizvjesniji takvih projekata je izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koji se finansira kreditom kineske Uvozno-izvozne banke (CEXIM) u iznosu od 641 milion evra. U višegodišnjoj najavi je i izgradnja TE Gacko 2, koja je, prema posljednjim informacijama, trebala početi još 2018. godine, nakon što je Vlada RS potpisala ugovore sa tri kineske kompanije (CAIDC, CMEC i Poli).

Ovo su samo neki od projekata na čijoj realizaciji, uprkos lošim ekonomskim i ekološkim pokazateljima, vlasti oba bh. entiteta i dalje insistiraju. U tome ih ne sprječava ni činjenica da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na dekarbonizaciju energetike do 2050. godine, što skraćuje ekonomski vijek takvih investicija u budućnosti.

Damir Miljević, ekonomista i član upravnog odbora RESET-a, u izjavi za Glas Amerike objašnjava da finansijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata. To su, kako kaže, dočekali Kinezi u kojima su vlasti BiH pronašle partnera.

Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET-a. (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET-a. (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

„Ne radi se ni o posebno jeftinim sredstvima, niti u realizaciji takvih projekata ima puno mjesta za domaću privredu i privrednike. Kinezi nam daju kredit, za taj kredit dobiju državnu garanciju, a onda novac potroše njihove firme i njihova operativa. Nama ostaju objekti i krediti, a oni su svoj novac odnijeli sa sobom nazad u Kinu do slijedeće prilike“, objašnjava Miljević.

Ovo je scenario koji je već sada izvjestan kad je u pitanju projekat gradnje Bloka7 u Tuzli. Kineska banka odobrila je kredit koji je uslovljen angažovanjem kineskog izvođača, te korištenjem kineske radne snage i opreme. Pored toga, postoji i klauzula u ugovoru koja definiše koliko se procenata od ukupnog iznosa ugovora može ugovoriti sa kineskim, a koliko se može podugovoriti sa firmama iz BiH.

„Na osnovu ove klauzule će se najveći dio, ako ne i cijeli iznos, kredita praktično vratiti u Kinu. Kredit će otplaćivati Elektroprivreda BiH, odnosno građani BiH. Tako da ispada da smo mi ovim projektom obezbijedili radna mjesta, odnosno plate, za nekih 500 do 600 kineskih radnika, koji će graditi Blok 7 slijedećih nekoliko godina“, kaže za Glas Amerike, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.

On naglašava da je pored svega toga BiH obezbijedila i platila nekoliko stotina miliona evra vrijednosti opreme proizvedene u Kini i na taj način pomogla njen ekonomski razvoj.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.

„Naše vlastodršce zapravo interesuju ta preostala sredstva, odnosno tenderi kojim će se ugovarati poslovi sa BiH firmama. Postoji i klauzula u ugovoru koja kaže da kineski partner provodi tendersku proceduru, ali da ne može potpisati ugovor sa BiH firmom koja je dostavila najbolju ponudu, dok ne dobije saglasnost Elektroprivrede BiH“, priča on i dodaje:

„Prije par godina na sastanku u kineskoj ambasadi postavili smo pitanje: 'Zašto ugalj, a ne obnovljivi izvori energije?'. Odgovor je bio: 'Zato što to traže vaše vlasti'“, priča Denis Žiško.

Za razliku od Bloka 7 sudbina projekta Gacko 2 i dalje je nepoznata. Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu za Glas Amerike ističe da se priča o tome aktuelizira povremeno, obično svake izborne godine.

„U vrijeme kada političari trebaju ubirati poene na osnovu lažnih obećanja lokalnoj zajednici o navodnim radnim mjestima i dugoročnoj profitabilnosti ovog projekta“, kaže ona i podsjeća da je još 2017. godine analiza ekonomske opravdanosti pokazala da je ovaj projekat nerealan.

Zato se nada da će sve ostati samo na potpisanom memorandumu s Kinezima, jer je tom području, kako kaže, hitno potrebna podrška za planiranje alternativnih rješenja.

„Sredstva za to biće omogućena kroz razne fondove, te novu Platformu pravedne tranzicije za Zapadni Balkan i Ukrajinu. Uslov je samo da donesemo odluku i prestanemo planirati štetne projekte. U suprotnom sami sebi kopamo jamu iz koje nas niko neće spašavati“, ističe ona.

Deponija šljake, Jezero 2, TE Tuzla
Deponija šljake, Jezero 2, TE Tuzla

BiH i Energetska zajednica

Sve članice Energetske zajednice glasale su za sankcije BiH, priča Damir Miljević koji kaže da razloga za to ima više, ali jedan od povoda je i izdavanje garancije za izgradnju Bloka 7, jer Energetska zajednica smatra da nije izdana u skladu sa pravilima o dozvoljenoj državnoj pomoći.

„Posljedice ovih sankcija nisu nešto značajne, osim što se još jednom pokazuje da je BiH najgora i najneozbiljnija od svih zemalja koje pretenduju na ulazak u EU, te da su naše politike deklarativno proevropske, a stvarno probalkanske sa idejom zadržavanja statusa quo što je duže moguće“, objašnjava Miljević.

Blok 7 i Gacko 2 samo su neki od projekata koji su predviđeni Okvirnom strategijom razvoja energetike u BiH do 2035. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH, a koja je i dalje bazirana na otvaranju novih i izgradnji zamjenskih blokova termoelektrana.

Prema riječima Miljevića, ovakva ulaganja su već sad ekonomski neisplativa, s obzirom na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora postaje sve jeftinija i konkurentnija.

„Pored toga, svaka nova investicija u proizvodnju električne energije iz uglja će u budućnosti biti opterećena troškovima emisije CO2 što će tu proizvodnju učiniti potpuno ekonomski neisplativom. Jasno je da to predstavlja ekonomsko, a time i društveno samoubistvo za onoga ko se na to odluči“, ističe Miljević.

U međuvremenu, Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je i postupak protiv BiH zbog prekoračenja koja su definisana u Nacionalnim planovima o smanjenju emisija (NERP). Naime, BiH je jedina zemlja u regionu koja je prekoračila vrijednosti za emisije sve tri zagađujuće materije, koje se najviše emituju iz termoelektrana na ugalj.

„Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obaveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovo nas sve više udaljava od Evropske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju“, kaže Denis Žiško.

Uticaj na zdravlje

Zagađivanje podzemnih i površinskih voda, deponija šljake i pepela Jezero 2, TE Tuzla
Zagađivanje podzemnih i površinskih voda, deponija šljake i pepela Jezero 2, TE Tuzla

„Žalosno je da su građani BiH osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost“, nastavlja Žiško, koji podsjeća da je štetne posljedice rada TE Tuzla, koja je aktivna skoro 60 godina, potvrdilo nekoliko analiza, koje ukazuju na povećan broj malignih, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Problem je posebno prisutan u naseljima koja se nalaze u neposrednoj blizini deponija šljake i pepela.

„Elektroprivreda, uz prećutnu saglasnost relevantnih ministarstava i inspekcija, toksičnim teškim metalima, nekažnjeno, zagađuje podzemne i površinske vode. U sušnim periodima toksična prašina sa deponije se nekontrolisano širi u okolna naselja. Zatvorene deponije nisu propisno rekultivisane, tako da će se trovanje podzemnih voda iz tih lokacija nastaviti još nekoliko desetljeća“, objašnjava Žiško.

Trovanje koje traje decenijama dobro je poznato i stanovnicima Gacka, koji skoro 40 godina osjećaju posljedice rada termoelektrane na svom zdravlju. Samo u 2016. godini, analizama regionalnih zdravstvenih i ekoloških organizacija, evidentirano je 158 smrtnih slučajeva, 331 slučaj bronhitisa kod djece i 83 kod odraslih, dok je kod 3371 djeteta zabilježena astma i oko 115 hospitalizacija.

„U zajednici koja se nalazi u vazdušnoj banji, s prosječnom nadmorskom visinom od oko 950m i intenzivnom ružom vjetrova, jasno je odakle dolaze ove zastrašujuće brojke“, ističe Majda Ibraković.

Majda Ibraković asistentica na programu Energija i klimatske promjene (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
Majda Ibraković asistentica na programu Energija i klimatske promjene (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

Ovakvu situaciju, prema mišljenju naših sagovornika, BiH može da promijeni u narednih 30 godina samo ako energetsku tranziciju hitno počne posmatrati kao razvojnu šansu.

„Moramo početi odmah. Zašto bismo dozvolili da vlastodršci tjeraju našu djecu da kopaju ugalj, ako znamo da im se mogu obezbijediti radna mjesta u dekarboniziranoj čistoj ekonomiji?“, kaže Denis Žiško.

Iluziji „sigurnog radnog mjesta“ u termoelektrani bili su skloni i stanovnici Gacka, međutim, posljedice po zdravlje, koje decenijama osjećaju njihove porodice, više nemaju cijenu.

„To se ne može vratiti, kompenzovati, a kamoli isplatiti jednim radnim mjestom. Stanovnici Gacka, koji su zabrinuti za svoje zdravlje i žele na neki način doprinijeti boljem okruženju i čistijoj budućnosti, mogu nas uvijek kontaktirati za podršku u borbi za svoja prava“, poručuje Majda Ibraković.

Termoelektrana Gacko
Termoelektrana Gacko

Takvu podršku, po svemu sudeći, trebaće svi građani BiH, koji će ne samo zdravljem, nego i svojim novcem platiti ovakve odluke bh. vlasti.

„Kompletan račun za pogrešne političke i ekonomske odluke vezane za energetsku tranziciju snosiće u krajnjem slučaju poreski obveznici, odnosno građani i privreda. Ili direktno kroz poreski sistem ili indirektno kroz povećanje cijene električne energije. Ovakvim projektima BiH ništa ne dobija, a koliko će izgubiti ostaje da se vidi“, zaključuje Miljević.

See all News Updates of the Day

Analiza: Poslije decenije odbijanja, treba li nametnuti zakon o negiranju genocida?

Zračni prikaz Memorijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 6. jula 2020.

Nakon posljednjeg od nekoliko neuspješnih pokušaja tokom više od jedne decenije da se usvoji zakon kojim bi se zabranilo i kaznilo negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, žrtve, stručnjaci i predlagači izmjena zakona sada glasnije nego prije postavljaju pitanje – vrijedi li ponovo pokušavati izglasati zakon o zabrani negiranja genocida ili je njegovo nametanje u ovom trenutku jedino rješenje?

Piše: Nejra Džaferagić

Na posljednjoj održanoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, delegati iz reda srpskog i hrvatskog naroda bili su protiv usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, čime je propao posljednji u nizu pokušaja da se zabrani negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.

Pokušaji da se usvoje izmjene ili novi zakon traju duže od deset godina i uprkos upozorenjima Evropske unije (EU) da negiranje genocida postaje sve učestalije te ultimatumu visokog predstavnika da se negiranje zakonom mora zabraniti, prijedlozi nikada nisu imali dovoljno glasova da prođu proceduru u Parlamentu BiH.

Državni delegat Denis Bećirović nekoliko je puta insistirao na usvajanju zakona, ali on sada kaže da su poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) propustili priliku da se zakon usvoji u Parlamentu.

Očigledno je da su oni sada potpuno trasirali put da međunarodna zajednica i visoki predstavnik takav zakon ‘uspostave’”, kaže on.

Žrtve genocida u Srebrenici već nekoliko godina pozivaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da nametne zakon. On je ranije tražio od domaćih političara da usvoje zakonski osnov za zabranu negiranja genocida, ali rok za to je prošao.

Zbog toga je i delegat u Domu naroda Zlatko Miletić, jedan od predlagača posljednjeg prijedloga za izmjene zakona, pozvao Inzka da nametne zakon nakon što Parlament BiH ponovo nije uspio izglasati izmjene zakona.

Visoki predstavnici u BiH prestali su nametati zakone i već dugo pozivaju domaće političare da sami preuzmu odgovornost, ali svi koji se zalažu za zabranu negiranja genocida smatraju da dugogodišnji pokušaji pokazuju kako se o ovom pitanju neće uspjeti postići dogovor unutar države.

Dosadašnji pokušaji odnosili su se na usvajanje potpuno novog zakona o zabrani negiranja, opravdavanja ili veličanja genocida, holokausta i ratnih zločina, ili usvajanje izmjena i dodavanje odredbi u postojeći Krivični zakon BiH, objašnjava Lejla Gačanica, istraživačica i autorica publikacije “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom”.

Prva inicijativa se odnosila na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u 2009. godini. Ali Gačanica kaže da su odgovori tada bili da je suviše rano, da društvo, država i politika nisu dovoljno “zreli”, da se još čekaju rezultati rada krivičnih sudova za ratne zločine.

Usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida predlagano je 2011. i 2016., a izmjene Krivičnog zakona ponovo 2017. godine.

“Ali tada smo već shvatili da dobijanje zakonske regulacije nije stvar zrelosti države i društva, već isključivo političke volje”, kaže Gačanica.

Bećirović i Miletić su, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održanoj 8. aprila 2021. godine, predložili izmjenu i dopunu Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku. Za izmjenu i dopunu zakona ovaj put je glasalo šest, dok je protiv bilo sedam, a jedan delegat je bio suzdržan.

Među onima koji su bili protiv izmjene i dopune ovog zakona našao se i glas zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i glasovi delegata iz reda hrvatskog i srpskog naroda, osim Mladena Bosića, koji je bio suzdržan.

Za delegatkinju Marinu Pendeš iz HDZ-a, koja je glasala protiv izmjena i dopuna zakona, važno je ko predlaže zakon. Ona kaže kako nikada neće podržati osobe koje predlažu izmjenu zakona kojim se sprečava raspirivanje mržnje “a sami podstiču mržnju”.

Osvrćući se na objašnjenja izmjena koje su predložili Bećirović i Miletić – da će zakon donijeti satisfakciju svim žrtvama, hrvatskim, srpskim i ostalim majkama – te Miletićeve stavove da će se boriti protiv mržnje i onih koji negiraju genocid, ona kaže kako smatra da će to spriječiti različita politička stajališta. Bećirovićev prijedlog smatra licemjernim.

On napada, licemjerno se ponaša, i to nema veze s negiranjem genocida, to je laž obična”, smatra Pendeš.

Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.
Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.

“Makar da ostavimo mrtve na miru”

Miletić objašnjava da bi se izmjenama i dopunama mijenjala svega tri člana Krivičnog zakona – prvi koji govori o definisanju mržnje, drugi koji predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina za svakoga ko javno poriče ili opravdava genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde (ICJ),

Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ) ili domaćeg suda, te treći koji se odnosi i na zabranu glorifikacije ratnih zločinaca.

Izmjenama zakona predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora za dodjeljivanje priznanja, nagrade i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili za donošenje odluke o davanju imena ulicama i drugim javnim mjestima po pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.

Također je navedeno da onaj ko počini ova krivična djela zloupotrebom položaja ili ovlaštenja kaznit će se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina.

Nisu te promjene zakona velike, one su minimalne. Bez obzira na tu činjenicu, oni jednostavno neće o tome da razgovaraju”, kaže Miletić i dodaje kako su ovakve izmjene odbijene drugi put.

Miletić kaže da je krajnje vrijeme da se ovakav zakon usvoji zbog žrtava genocida – “makar da ih ostavimo mrtve na miru”.

Za Muniru Subašić, predsjednicu Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, nova odluka je dodatno iznenađenje jer je, kako kaže, upravo Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, pomogao majkama Srebrenice pri izgradnji mezarja u Potočarima.

On je bio ministar finansija, on je nas oslobodio poreza i dao donaciju od 5.000 maraka, pomogao nam da izvršimo anketu da mezarje bude u Potočarima, a ne tamo u Kladnju, gdje je naša vlast odredila”, kaže Subašić i dodaje kako neusvajanjem zakona političari “i dalje šalju poruku nama da nema pomirenja, da nema ljudskosti”.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Čovića o njegovom glasanju o izmjenama zakona.

U prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o BiH, skrenuta je pažnja kako politički lideri u BiH i dalje osporavaju sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima i veličaju njihove počinioce.

Revizionizam i poricanje proturječe najosnovnijim evropskim vrijednostima”, navodi se u Izvještaju.

Kada se političari u BiH naredni put javno opredijele za EU integracije, kaže Gačanica, “možda da se prisjetimo da ti isti političari zadržavaju društvo u stanju zamrznutog konflikta, prakticiraju veličanje ili negiranje ratnih zločina i zločinaca, a sve suprotno porukama koje nam stižu iz EU direktno upozoravajući na nedopuštenost ovakvih praksi”.

Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.
Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.

Neizvjesno nametanje zakona

Visoki predstavnik je još 2019., prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, najavio da će se zalagati da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida.

Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon na 25. godišnjicu genocida”, rekao je tada Inzko.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) danas kažu kako žale što je Dom naroda BiH propustio priliku da usvoji izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje se odnose na poricanje genocida, što je bio zajednički prijedlog dvojice delegata.

Usvajanjem ovog zakona, parlamentarci u BiH pokazali bi spremnost i odlučnost da zlo ostave u prošlosti i da se fokusiraju na stvaranje atmosfere koja pogoduje pomirenju i izgradnji bolje, neopterećene budućnosti za sve građane BiH”, kazao je Inzko.

On je u novembru dao novi rok do jula 2021. godine uz napomenu da je spreman da nametne Zakon ako ne bude usvojen u Parlamentu.

U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je preko 40.000 žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 40 osoba, na oko 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.

State Department: Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH

ARHIVA - Zgrada State Departmenta u Wašingtonu (Foto: AFP/Alastair Pike)

Sjedinjene Države saopštile su da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hecegovine, čije je poštovanje zacrtano Dejtonskim mirovnim sporazumom.

To je poručeno je iz američkog State Departmenta u pisanom odgovoru na upit Glasa Amerike da prokomentariše medijske izvještaje o navodnom non-paperu u kojem se predlaže prekrajanje granica na Balkanu, između ostalog i u BiH.

Portparol State Departmenta naveo je da "Sjedinjene Države duboko cijene svoje dugotrajno partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom i da ostaju posvećene zajedničkom cilju demokratske, inkluzivne i prosperitetne BiH na putu ka punoj euro-atlantskoj integraciji".

"Sjedinjene Države snažno podržavaju put ka članstvu u Evropskoj uniji svih aspiranata na Zapadnom Balkanu. Vjerujemo da je budućnost Zapadnog Balkana nesumnjivo u Evropskoj uniji. Proces proširenje promoviše dugoročan mir, stabilnost i prosperitet širom regiona", zaključuje se u odgovoru State Departmenta Glasu Amerike.

BiH: Bijela kuga ugrožava budućnost

BiH: Bijela kuga ugrožava budućnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Ambasada SAD za RSE: Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH

Ambasada SAD u Sarajevu

Odgovor ambasade SAD u BiH na javni istup Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH od 13. aprila. Dodik je od 2017. pod sankcijama američke vlade zbog kršenja Dejtonskog sporazuma.

"Svako djelovanje usmjereno na razgradnju Bosne i Hercegovine (BiH) predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Što se tiče statusa BiH, tu nisu bitna mišljenja o istom, nego činjenice i međunarodno pravo. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom. Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta", navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država za Radio Slobodna Evropa (RSE) na upit o ocjeni koju je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, iznio u Istočnom Sarajevu, 13. aprila.

Dodik je kazao kako bi se složio s Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država "da entiteti nemaju perspektive mimo BiH, jer da nema BiH, entiteti više ne bi bili entiteti, već samostalne države".

U odgovoru Ambasade SAD-a se ističe kako je stav Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i budućnosti BiH kao jedinstvene države koja je predodređena za članstvo u euroatlantskoj zajednici dobro poznat "i ostaje nepromijenjen".

"Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH. Kontinuiranom retorikom je lako, iako je cijena toga visoka, pokušati odvratiti pažnju građana od osnovnih reformi koje je moguće provesti, a koje treba da poboljšaju ekonomiju, riješe problem sveprisutne korupcije koja građanima otima njihovu budućnost, te osiguraju slobodnije i poštenije izbore", ističe se u odgovoru Ambasade SAD-a za RSE.

Ambasade Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) u Sarajevu, izrazili su 11. marta svoje opredjeljenje za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) kao jedinstvene, suverene države s dva entiteta, koji nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.

U zajedničkoj izjavi istaknuli su da su upoznati sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), te pozivaju sve institucije vlasti da se fokusiraju na reforme neophodne za ekonomski oporavak i napredak na putu ka EU, a ne na izjave koje unose podjele.

"Put naprijed za BiH je jasno formulisan u Mišljenju Evropske unije (EU) i Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i to je ono na šta treba da se fokusiraju institucije koje traže okončanje međunarodne supervizije. U međuvremenu, nastavljamo pružati podršku i visokom predstavniku i EUFOR-u", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Skupština Republike Srpske je 10.marta usvojila 10 zaključaka u kojima se, između ostalog, poziva na ukidanje visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH "donesenih izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".

U zaključcima se navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".

Zaključke je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na čiju inicijativu je i održana posebna sjednica Skupštine RS. Opozicione stranke su napustile sjednicu.

Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS
Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS

Predstavnici ambasada u zajedničkoj izjavi su podsjetili da svaku odluku o eventualnom zatvaranju OHR-a donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a do tada, visoki predstavnik nastavlja sa ključnom ulogom u provedbi civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu sa svojim mandatom i ovlaštenjima koja mu je dala međunarodna zajednica.

"Po svim navedenim pitanjima, visoki predstavnik blisko sarađuje sa domaćim akterima, uključujući predstavnike RS-a. Pozivamo sve strane u BiH, na svim nivoima vlasti, da održavaju konstruktivnu atmosferu i ulažu napore u ostvarenje bolje budućnosti za sve građane", zaključuje se u zajedničkom saopštenju predstavnika pet ambasada i EU u BiH.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.

U Prijedoru propalo 1300 vakcina. Čuvane u "pogrešnom" zamrzivaču

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Okružno javno tužilaštvo Prijedor formiralo je na osnovu medijskih napisa predmet o propadanju određene količine vakcina u Prijedoru, rekao je glavni tužilac tog tužilaštva Mladen Mitrović.

Direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković izjavio je u srijedu, 14. aprila, da Dom zdravlja Prijedor vakcine protiv korona virusa, koje više nisu za upotrebu, "nije čuvao u hladnjaku koji im je osigurao Institut, već u zamrzivaču koji su osigurali vlastitim sredstvima".

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković naložio je ministru zdravlja i socijalne zaštite Alenu Šeraniću i gradonačelniku Prijedora Daliboru Pavloviću da se pod hitno ispita zbog čega je i kako došlo do propadanja 1.300 doza vakcine Sputnik V, namijenjene za revakcinaciju u Domu zdravlja u tom gradu.

Višković je zatražio da gradonačelnik Prijedora poduzme sve neophodne radnje kako bi bili sankcionirani odgovorni za štetu koja je prouzrokovana uništavanjem 1.300 doza vakcine, s obzirom na to da je Dom zdravlja u nadležnosti grada Prijedora.

"U situaciji kada se Republika Srpska bori da zaštiti zdravlje svojih građana, omogući i ubrza isporuku plaćenih vakcina za potrebe stanovništva u Republici Srpskoj, ne smije se i ne može dozvoliti da se neodgovornim ponašanjem i postupcima pojedinaca ugrožava imunizacija u Republici Srpskoj i ugrozi zaštita zdravlja građana", saopćeno je iz Vlade RS-a.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da slučaj propadanja vakcina u Prijedoru treba da bude opomena da to ne smije da se dešava - ni sada ni u budućnosti jer građani ne smiju da trpe te da je vakcine teško nabaviti.

"Tražimo odgovornost od Doma zdravlja i od jedinice lokalne samouprave da se uključe u rješenje ovog pitanja", rekao je Šeranić novinarima u Trebinju.

Vršilac dužnosti direktora Doma zdravlja Prijedor Slobodan Javor izjavio je jučer da je u ovom gradu privremeno obustavljeno davanje druge komponente vakcine Sputnik V, budući da je zbog nestanka električne energije u više navrata došlo do prekida hladnog lanca vakcine.

"Došlo je do poremećaja u temperaturi u zamrzivaču u odnosu na temperaturu koja je predviđena za čuvanje vakcina", rekao je Javor na konferenciji za novinare.

Milica Otković, načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Prijedor, na konferenciji za novinare je poručila da su vakcine koje su u ponedjeljak, 12. aprila date građanima "potpuno sigurne", te da su bile u režimu hladnog lanca.

"Što se tiče naših sugrađana, nema nikakve potrebe da budu zabrinuti. Ostali građani koji čekaju svoju drugu komponentu Sputnjik V vakcine biće naknadno obaviješteni o datumu, odnosno biće pozvani lično kao i za prvi put i mogu reći da nema razloga za brigu. Bez obzira na to što dolazi do isteka roka od 21 dan, biće vakcinisani u terminu koji je predviđen", rekla je Otković.

U Prijedoru, gradu u entitetu Republika Srpska, gdje prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine živi oko 112.000 stanovnika, za vakcinaciju je prijavljeno oko 2.200 građana iznad 65 godina, 1.500 je primilo prvu dozu, a drugu je u ponedjeljak, kada je počela revakcinacija, primilo njih 140.

U Republici Srpskoj, prema podacima Instituta za javno zdravlje ustupljenim Radiju Slobodna Evropa (RSE), prijavljeno je oko 25.000 osoba starijih od 65 godina za vakcinaciju.

Prema planu vakcinacije u bh. entitetu Republika Srpska, prvo je počelo vakcinisanje prioritetnih grupa, među kojima su medicinski radnici, osobe u domovima za stare, te stariji od 65 godina.

Od ukupnog broja prijavljenih, do sada je vakcinisano oko 13.000 osoba koje pripadaju ovoj kategoriji stanovništva.

Do sada je, prema navodima Instituta, vakcinisano oko 26.000 građana RS među kojima su zdravstveni radnici, korisnici i radnici u staračkim domovima, roditelji djece sa poteškoćama u razvoju i građani stariji od 65 godina.

Republika Srpska je izdvojila 7,5 miliona eura za nabavku 200.000 ruskih vakcina. Nabavka je povjerena banjalučkoj firmi Krajinagroup, kroz pregovarački postupak bez objave obavještenja. Od tada je u RS stiglo 42.000 vakcina Sputnik V.

Do sada je u BiH, putem COVAX mehanizma, donacija i entitetske nabavke, stiglo oko 182.000 vakcina protiv korona virusa. Nove vakcine iz COVAX mehanizma očekuju se od 22. ili 23. aprila do juna.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG