Izdvojeno
Vlasti BiH planiraju investicije u „prljavu energiju“ na štetu svojih građana
Projekti u oblasti elektroenergetskog sektora sve više udaljavaju BiH od Evropske unije. Iako je evropski cilj potpuna dekarbonizacija do polovine vijeka, bh. vlasti planiraju nove investicije u proizvodnju električne energije iz uglja. Najveću korist od toga imaju njihovi kineski partneri, a cijenu svega platiće građani BiH – novcem i zdravljem.
Uprkos protivljenju Energetske zajednice, jedan od najizvjesniji takvih projekata je izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koji se finansira kreditom kineske Uvozno-izvozne banke (CEXIM) u iznosu od 641 milion evra. U višegodišnjoj najavi je i izgradnja TE Gacko 2, koja je, prema posljednjim informacijama, trebala početi još 2018. godine, nakon što je Vlada RS potpisala ugovore sa tri kineske kompanije (CAIDC, CMEC i Poli).
Ovo su samo neki od projekata na čijoj realizaciji, uprkos lošim ekonomskim i ekološkim pokazateljima, vlasti oba bh. entiteta i dalje insistiraju. U tome ih ne sprječava ni činjenica da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na dekarbonizaciju energetike do 2050. godine, što skraćuje ekonomski vijek takvih investicija u budućnosti.
Damir Miljević, ekonomista i član upravnog odbora RESET-a, u izjavi za Glas Amerike objašnjava da finansijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata. To su, kako kaže, dočekali Kinezi u kojima su vlasti BiH pronašle partnera.
„Ne radi se ni o posebno jeftinim sredstvima, niti u realizaciji takvih projekata ima puno mjesta za domaću privredu i privrednike. Kinezi nam daju kredit, za taj kredit dobiju državnu garanciju, a onda novac potroše njihove firme i njihova operativa. Nama ostaju objekti i krediti, a oni su svoj novac odnijeli sa sobom nazad u Kinu do slijedeće prilike“, objašnjava Miljević.
Ovo je scenario koji je već sada izvjestan kad je u pitanju projekat gradnje Bloka7 u Tuzli. Kineska banka odobrila je kredit koji je uslovljen angažovanjem kineskog izvođača, te korištenjem kineske radne snage i opreme. Pored toga, postoji i klauzula u ugovoru koja definiše koliko se procenata od ukupnog iznosa ugovora može ugovoriti sa kineskim, a koliko se može podugovoriti sa firmama iz BiH.
„Na osnovu ove klauzule će se najveći dio, ako ne i cijeli iznos, kredita praktično vratiti u Kinu. Kredit će otplaćivati Elektroprivreda BiH, odnosno građani BiH. Tako da ispada da smo mi ovim projektom obezbijedili radna mjesta, odnosno plate, za nekih 500 do 600 kineskih radnika, koji će graditi Blok 7 slijedećih nekoliko godina“, kaže za Glas Amerike, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.
On naglašava da je pored svega toga BiH obezbijedila i platila nekoliko stotina miliona evra vrijednosti opreme proizvedene u Kini i na taj način pomogla njen ekonomski razvoj.
„Naše vlastodršce zapravo interesuju ta preostala sredstva, odnosno tenderi kojim će se ugovarati poslovi sa BiH firmama. Postoji i klauzula u ugovoru koja kaže da kineski partner provodi tendersku proceduru, ali da ne može potpisati ugovor sa BiH firmom koja je dostavila najbolju ponudu, dok ne dobije saglasnost Elektroprivrede BiH“, priča on i dodaje:
„Prije par godina na sastanku u kineskoj ambasadi postavili smo pitanje: 'Zašto ugalj, a ne obnovljivi izvori energije?'. Odgovor je bio: 'Zato što to traže vaše vlasti'“, priča Denis Žiško.
Za razliku od Bloka 7 sudbina projekta Gacko 2 i dalje je nepoznata. Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu za Glas Amerike ističe da se priča o tome aktuelizira povremeno, obično svake izborne godine.
„U vrijeme kada političari trebaju ubirati poene na osnovu lažnih obećanja lokalnoj zajednici o navodnim radnim mjestima i dugoročnoj profitabilnosti ovog projekta“, kaže ona i podsjeća da je još 2017. godine analiza ekonomske opravdanosti pokazala da je ovaj projekat nerealan.
Zato se nada da će sve ostati samo na potpisanom memorandumu s Kinezima, jer je tom području, kako kaže, hitno potrebna podrška za planiranje alternativnih rješenja.
„Sredstva za to biće omogućena kroz razne fondove, te novu Platformu pravedne tranzicije za Zapadni Balkan i Ukrajinu. Uslov je samo da donesemo odluku i prestanemo planirati štetne projekte. U suprotnom sami sebi kopamo jamu iz koje nas niko neće spašavati“, ističe ona.
BiH i Energetska zajednica
Sve članice Energetske zajednice glasale su za sankcije BiH, priča Damir Miljević koji kaže da razloga za to ima više, ali jedan od povoda je i izdavanje garancije za izgradnju Bloka 7, jer Energetska zajednica smatra da nije izdana u skladu sa pravilima o dozvoljenoj državnoj pomoći.
„Posljedice ovih sankcija nisu nešto značajne, osim što se još jednom pokazuje da je BiH najgora i najneozbiljnija od svih zemalja koje pretenduju na ulazak u EU, te da su naše politike deklarativno proevropske, a stvarno probalkanske sa idejom zadržavanja statusa quo što je duže moguće“, objašnjava Miljević.
Blok 7 i Gacko 2 samo su neki od projekata koji su predviđeni Okvirnom strategijom razvoja energetike u BiH do 2035. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH, a koja je i dalje bazirana na otvaranju novih i izgradnji zamjenskih blokova termoelektrana.
Prema riječima Miljevića, ovakva ulaganja su već sad ekonomski neisplativa, s obzirom na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora postaje sve jeftinija i konkurentnija.
„Pored toga, svaka nova investicija u proizvodnju električne energije iz uglja će u budućnosti biti opterećena troškovima emisije CO2 što će tu proizvodnju učiniti potpuno ekonomski neisplativom. Jasno je da to predstavlja ekonomsko, a time i društveno samoubistvo za onoga ko se na to odluči“, ističe Miljević.
U međuvremenu, Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je i postupak protiv BiH zbog prekoračenja koja su definisana u Nacionalnim planovima o smanjenju emisija (NERP). Naime, BiH je jedina zemlja u regionu koja je prekoračila vrijednosti za emisije sve tri zagađujuće materije, koje se najviše emituju iz termoelektrana na ugalj.
„Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obaveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovo nas sve više udaljava od Evropske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju“, kaže Denis Žiško.
Uticaj na zdravlje
„Žalosno je da su građani BiH osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost“, nastavlja Žiško, koji podsjeća da je štetne posljedice rada TE Tuzla, koja je aktivna skoro 60 godina, potvrdilo nekoliko analiza, koje ukazuju na povećan broj malignih, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Problem je posebno prisutan u naseljima koja se nalaze u neposrednoj blizini deponija šljake i pepela.
„Elektroprivreda, uz prećutnu saglasnost relevantnih ministarstava i inspekcija, toksičnim teškim metalima, nekažnjeno, zagađuje podzemne i površinske vode. U sušnim periodima toksična prašina sa deponije se nekontrolisano širi u okolna naselja. Zatvorene deponije nisu propisno rekultivisane, tako da će se trovanje podzemnih voda iz tih lokacija nastaviti još nekoliko desetljeća“, objašnjava Žiško.
Trovanje koje traje decenijama dobro je poznato i stanovnicima Gacka, koji skoro 40 godina osjećaju posljedice rada termoelektrane na svom zdravlju. Samo u 2016. godini, analizama regionalnih zdravstvenih i ekoloških organizacija, evidentirano je 158 smrtnih slučajeva, 331 slučaj bronhitisa kod djece i 83 kod odraslih, dok je kod 3371 djeteta zabilježena astma i oko 115 hospitalizacija.
„U zajednici koja se nalazi u vazdušnoj banji, s prosječnom nadmorskom visinom od oko 950m i intenzivnom ružom vjetrova, jasno je odakle dolaze ove zastrašujuće brojke“, ističe Majda Ibraković.
Ovakvu situaciju, prema mišljenju naših sagovornika, BiH može da promijeni u narednih 30 godina samo ako energetsku tranziciju hitno počne posmatrati kao razvojnu šansu.
„Moramo početi odmah. Zašto bismo dozvolili da vlastodršci tjeraju našu djecu da kopaju ugalj, ako znamo da im se mogu obezbijediti radna mjesta u dekarboniziranoj čistoj ekonomiji?“, kaže Denis Žiško.
Iluziji „sigurnog radnog mjesta“ u termoelektrani bili su skloni i stanovnici Gacka, međutim, posljedice po zdravlje, koje decenijama osjećaju njihove porodice, više nemaju cijenu.
„To se ne može vratiti, kompenzovati, a kamoli isplatiti jednim radnim mjestom. Stanovnici Gacka, koji su zabrinuti za svoje zdravlje i žele na neki način doprinijeti boljem okruženju i čistijoj budućnosti, mogu nas uvijek kontaktirati za podršku u borbi za svoja prava“, poručuje Majda Ibraković.
Takvu podršku, po svemu sudeći, trebaće svi građani BiH, koji će ne samo zdravljem, nego i svojim novcem platiti ovakve odluke bh. vlasti.
„Kompletan račun za pogrešne političke i ekonomske odluke vezane za energetsku tranziciju snosiće u krajnjem slučaju poreski obveznici, odnosno građani i privreda. Ili direktno kroz poreski sistem ili indirektno kroz povećanje cijene električne energije. Ovakvim projektima BiH ništa ne dobija, a koliko će izgubiti ostaje da se vidi“, zaključuje Miljević.
See all News Updates of the Day
Trump odabrao bivšeg guvernera Arkansasa Mikea Huckabeeja za ambasadora u Izraelu
Novoizabrani predsjednik Donald Trump predložit će bivšeg guvernera Arkansasa Mikea Huckabeeja za ambasadora u Izraelu, objavio je Trump u utorak.
Huckabee je nepokolebljivi branilac Izraela i njegova nominacija dolazi nakon što je Trump obećao da će više uskladiti američku vanjsku politiku s interesima Izraela dok vodi ratove protiv Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanu.
„Mike je bio veliki javni službenik, guverner i vjerski vođa dugi niz godina”, rekao je Trump u izjavi. „On voli Izrael i narod Izraela, a isto tako ga voli i narod Izraela. Mike će neumorno raditi na uspostavljanju mira na Bliskom istoku!”
Huckabee je godinama vodio plaćene grupne posjete Izraelu, često reklamirajući putovanja na konzervativnim medijima.
David Friedman, koji je bio Trumpov ambasador u Izraelu u svom prvom mandatu, rekao je da je „oduševljen” Trumpovim odabirom Huckabeeja.
Gaza i Ukrajina kao prvi ciljevi Trumpove vanjske politike
Osim što je obećao povratak doktrini America na prvom mjestu, novoizabrani predsjednik Donald Trump nije iznio detalje o tome kako će izgledati američka vanjska politika pod njegovom novom administracijom.
Ali njegovi rani razgovori s liderima nakon izborne pobjede ukazuju na to da on ima za cilj ispuniti svoja obećanja o brzom okončanju sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Rat između Izraela i Hamasa u Gazi i ruska invazija na Ukrajinu, biće globalna pozadina dok se Tramp i njegova vanjska politika „Amerika na prvom mjestu” vraćaju se u Bijelu kuću.
„Ništa me neće spriječiti da održim riječ vama, narodu. Učinit ćemo Ameriku sigurnom, snažnom, prosperitetnom, moćnom i ponovo slobodnom”, obećava Trump.
Trumpov mandat počinje 20. januara, ali je već razgovarao sa svjetskim liderima, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Moskva demantuje izvještaje da je Trump razgovarao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tramp je vodio kampanju za brzo okončanje ratova. Analitičari kažu da je voljan da to ispuni.
„Kada je u pitanju Bliski istok, mislim da će na neki način poruka biti 'požurite i završite ovaj rat'. Za Ukrajinu, to će biti 'stop'”, kaže Charles Kupchan iz Vijeća za spoljne poslove.
Trump nikada nije objasnio kako će zaustaviti ratove, ali često kritizira milijarde dolara pomoći SAD-a koja ide Ukrajini. Brz završetak rata mogao bi značiti velike ustupke Kijeva, što Zelenski kaže da se vjerovatno neće dogoditi.
„Želimo pravedan kraj ovog rata. Siguran sam da brzi završetak rata donosi gubitke”, rekao je Zelenski.
S obzirom da Sjeverna Koreja šalje vojnike u pomoć Moskvi, rat u Ukrajini mogao bi imati šire geopolitičke implikacije, u vrijeme eskalacije tenzija na Korejskom poluostrvu.
Trump se također mora pozabaviti Izraelom, koji izgleda fokusiran na maksimalističke ciljeve, a ne na prekid vatre, ne samo s Hamasom u Gazi, već i sa Hezbollahom u Libanu, zastupnicima Irana u regionu.
„Vidimo iransku prijetnju u svim njenim komponentama i opasnosti koju ona predstavlja. Vidimo i velike mogućnosti pred Izraelom na polju mira i njegove ekspanzije”, rekao je Netanyahu.
Trump je obećao da će biti strog u trgovini, posebno prema Kini. U svojoj čestitki Trumpu, kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na „stabilne, zdrave i održive” veze.
Trump je također obećao da će suzbiti imigraciju, obećavajući da će masovno deportovati imigrante bez dokumenata.
Izrael ne uspijeva ispuniti zahtjeve SAD-a kako bi ublažio katastrofu u Gazi, kažu humanitarne grupe
Međunarodne humanitarne grupe saopćile su da Izrael nije ispunio niz zahtjeva SAD-a s ciljem poboljšanja humanitarne krize u Gazi do roka u utorak.
Sjedinjene Države su poručile svom savezniku Izraelu u pismu od 13. oktobra da mora poduzeti korake za poboljšanje situacije pomoći u ratom razorenoj Gazi u roku od 30 dana. Ako to ne učini, mogao bi se suočiti s potencijalnim ograničenjima američke vojne pomoći.
„Izrael ne samo da nije ispunio kriterije SAD-a koji ukazuju na podršku humanitarnom odgovoru, već je istovremeno preduzimalo radnje koje su dramatično pogoršale situaciju na terenu, posebno u sjevernoj Gazi”, navodi osam grupa za pomoć, uključujući Oxfam, Save the Children i Norveško vijeće za izbjeglice u izvještaju na 19 stranica.
Više od mjesec dana, izraelske snage prodiru dublje u sjevernu Gazu, okružuju bolnice i skloništa i stvaraju nove talase raseljavanja u operaciji za koju kažu da je osmišljena da spriječi Hamasove borce da se tamo pregrupiraju.
Prošlog petka su globalni stručnjaci za sigurnost hrane objavili rijetko upozorenje na neminovnu glad u dijelovima sjeverne Gaze ako se ne preduzmu hitni koraci za ublažavanje situacije.
Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve za UNRWA u Gazi, rekla je na brifingu za novinare u Ženevi: „Ljudima ovdje treba sve. Treba im više. Nije dovoljno.”
Izrael je u ponedjeljak saopštio da je ispunio većinu zahtjeva SAD-a. Neke stvari ostaju u diskusiji i dotiču se sigurnosnih pitanja, rekao je izraelski zvaničnik novinarima.
Ostale mjere, uključujući otvaranje novog prelaza u Gazi, provedene su, navodi se. Izraelska vojska je u utorak saopćila da je stotine paketa hrane i vode poslano u dijelove sjeverne Gaze tokom koordinisane operacije.
Wasington još nije komentarisao da li su ispunjeni njegovi uslovi. Prošle sedmice, State Department je rekao da je Izrael poduzeo neke mjere kako bi povećao pristup pomoći Gazi, ali do sada nije uspio značajno da preokrene humanitarnu situaciju.
Blinken odlazi u Brisel kako bi zatražio pomoć za Ukrajinu
Američki državni sekretar Antony Blinken u utorak odlazi u Brisel, Belgija, dok Washington traži načine da „pojača” vojnu pomoć Ukrajini u posljednjim danima mandata predsjednika Joea Bidena.
Nakon Brisela, Blinken će se zaputiti u Limu, Peru, na sastanke Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), nakon čega će se zaustaviti Manausu i Rio de Janeiru, Brazil, na samitu 20 najvećih ekonomija, G-20. On će se pridružiti Bidenu u Peruu i Brazilu.
Očekuje se da će predsjednik Biden i kineski predsjednik Xi Jinping razgovarati u subotu na marginama samita APEC-a, sastanka koji će trajati oko sat i po, prema izvorima upoznatim s planovima koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti.
Blinken će se u srijedu uključiti u razgovore sa svojim kolegama iz NATO-a i Evropske unije kako bi koordinirao stalnu podršku Ukrajini, dok će se predsjednik Biden sastati s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Zvaničnici su rekli da će Biden zamoliti Trumpa da „ne napušta” Ukrajinu.
Očekuje se da će direktna podrška Sjeverne Koreje ruskom ratu u Ukrajini biti u fokusu Blinkenovih razgovora s evropskim kolegama i vjerovatno će biti na dnevnom redu u razgovorima između američkih zvaničnika i njihovih kolega na samitu APEC-a.
Ukrajina je izvijestila da su sjevernokorejske trupe aktivno uključene u borbene operacije u ruskoj regiji Kursk, što je izazvalo osudu nekoliko evropskih zemalja zbog sve veće vojne saradnje između Rusije i Sjeverne Koreje.
Charles Kupchan, viši saradnik u Vijeću za spoljne odnose, rekao je za Glas Amerike da bi Trump mogao da pokuša da „posreduje u prekidu vatre u Ukrajini”, što je istaknuto spoljnopolitičko obećanje koje je dao tokom svoje kampanje.
Kupchan je, međutim, primijetio: „Neće biti tako lako kao što je obećao... Biće potrebno mnogo vremena da [ukrajinskog predsjednika Volodimira] Zelenskog i [ruskog predsjednika Vladimira] Putina dovede do zajedničkog jezika.”
Trumpovi politički saveznici naznačili su da će nova administracija dati prioritet postizanju mira u Ukrajini u odnosu na omogućavanje zemlji da povrati Krim i druge teritorije koje je okupirala Rusija.
Nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, State Department je saopštio da je Blinken razgovarao sa svojim evropskim kolegama. Među njima su bili francuski ministar za Evropu i vanjske poslove Jean-Noel Barrot, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva David Lammy.
Zvaničnici kažu da su razgovori pokrili situaciju u Ukrajini i implikacije i prijetnje koje predstavlja odluka Rusije da uvede sjevernokorejske trupe u rat protiv Ukrajine.
Blinkenovi predstojeći sastanci u Briselu također prate skup evropskih lidera u četvrtak u Budimpešti, na kojem su govorili o transatlantskim odnosima, podršci Ukrajini i drugim hitnim pitanjima u svjetlu Trumpove pobjede na prošlosedmičnim predsjedničkim izborima u SAD.
Koga je Trump do sada izabrao na ključne pozicije
Novoizabrani predsjednik Donald Trump popunjava ključna mjesta u svojoj novoj administraciji, stavljajući do sada naglasak na pomoćnike i saveznike koji su ga najviše podržavali tokom kampanje.
Evo koga je do sada odabrao.
Susie Wiles, šefica osoblja
Wiles, 67, bila je viša savjetnica u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2024. i njen „de facto” menadžer.
Wiles ima iskustvo u politici Floride. Ona je pomogla Ronu DeSantisu da pobijedi u svojoj prvoj utrci za guvernera Floride. Šest godina kasnije, bila je ključna za Trumpovu pobjedu protiv DeSantisa na republikanskim predizborima 2024.
Zapošljavanje Wilesove bila je Trumpova prva velika odluka i ona koja bi mogla biti odlučujući test za njegovu buduću administraciju s obzirom na njen blizak odnos s novoizabranim predsjednikom. Za Wiles se kaže da je zaslužila Trumpovo povjerenje vodeći najdisciplinovaniju od tri Trumpove predsjedničke kampanje.
Mike Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost
Trump je zamolio Waltza, umirovljenog časnika Nacionalne garde i ratnog veterana, da mu bude savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekla je u ponedjeljak osoba upoznata s tim pitanjem.
Osoba je razgovarala pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarala o tome prije nego što je Trump dao službenu izjavu.
Taj bi potez stavio Waltza na čelo niza kriza nacionalne sigurnosti, u rasponu od tekućih napora da se Ukrajina opskrbi oružjem i zabrinutosti oko rastućeg savezništva između Rusije i Sjeverne Koreje do stalnih napada na Bliskom istoku od strane iranskih opunomoćenika i poticaja prekida vatre između Izraela i Hamasa i Hezbollaha.
Waltz je tri mandata republikanski kongresmen iz istočne i središnje Floride. Bio je na više puta u Afganistanu, a također je radio u Pentagonu kao politički savjetnik dok su Donald Rumsfeld i Robert Gates bili šefovi odbrane.
Pozvao je SAD na bojkot Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu zbog umiješanosti u nastanak COVID-19 i kontinuiranog zlostavljanja manjinske muslimanske populacije Ujgura.
Tom Homan, „pogranični car”
Homan, 62, dobio je Trumpov glavni prioritet da provede najveću operaciju deportacije u povijesti nacije.
Za Homana, koji je služio pod Trumpom u njegovoj prvoj administraciji, vodeći američku imigracijsku i carinsku službu, očekivalo se da će mu biti ponuđena pozicija povezana s granicom, pitanjem koje je Trump stavio u središte svoje kampanje.
Iako je Homan insistirao na tome da bi takav golemi poduhvat bio human, on je dugo bio odani pristalica Trumpovih političkih prijedloga, sugerirajući na konferenciji u julu u Washingtonu da bi bio spreman „voditi najveću operaciju deportacije koju je ova zemlja ikada vidjela”.
Demokrate su kritizirali Homana zbog odbrane Trumpove politike „nulte tolerancije” na graničnim prelazima tokom njegove prve administracije, što je dovelo do razdvajanja hiljada roditelja i djece koji su tražili azil na granici.
Elise Stefanik, ambasadorica u UN-u
Stefanik (40) dugo je bila jedan od Trumpovih najlojalnijih saveznika u Predstavničkom domu Kongresa, i bila je među onima o kojima se raspravljalo kao potencijalnoj kandidatkinji za potpredsjednicu.
Rođena i odrasla u sjevernom dijelu New Yorka, Stefanik je diplomirala na Harvardu i radila u Bijeloj kući za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Georgea W. Busha u Vijeću za unutrašnju politiku i u Uredu šefa kabineta.
2014. godine, sa 30 godina, postala je najmlađa žena ikada izabrana u Kongres, predstavljajući sjeverni dio države New York. Kasnije je postala i najmlađa članica republikanskog vodstva u Predstavničkom domu.
Stefanik je rano u svom mandatu bila poznata kao umjereniji konzervativni glas. Ali ubrzo se vezala za bivšeg predsjednika, tiho prepravljajući svoj imidž u čvrstog saveznika MAGA - i vidjevši kako joj moć raste.
Stefanik je provela godine pozicionirajući se kao jedan od Trumpovih najpouzdanijih saveznika. Podržala ga je u utrci 2024. prije nego što se uopće kandidovao, i agresivno je vodila kampanju u njegovo ime tokom unutarstranačkih izbora Republikanske stranke.
Ona je također energično branila Trumpa u oba njegova suđenja za opoziv i kritikovala njegove četiri krivične optužnice, uključujući podnošenje etičke tužbe u New Yorku protiv sudije koji je vodio njegov slučaj građanske prevare.
Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta za politiku
Miller, imigrantski tvrdolinijaš, bio je glasan glasnogovornik tokom predsjedničke kampanje za Trumpov prioritet masovnih deportacija. Ovaj 39-godišnjak je bio viši savjetnik za vrijeme prve Trumpove administracije.
Miller je bio centralna figura u nekim Trumpovim političkim odlukama, posebno u njegovom prelasku da razdvoji hiljade imigrantskih porodica.
Trump je tokom kampanje tvrdio da bi se ekonomski, socijalni, te prioriteti nacionalne sigurnosti mogli ispuniti deportacijom ljudi koji se ilegalno nalaze u Sjedinjenim Državama.
Otkako je Trump napustio funkciju 2021. godine, Miller je bio predsjednik America First Legal, organizacije koju čine bivši Trumpovi savjetnici s ciljem da izazove Bidenovu administraciju, medijske kompanije, univerzitete i druge oko pitanja kao što su sloboda govora i nacionalna sigurnost.
Lee Zeldin, Agencija za zaštitu životne sredine
Trump je izabrao bivšeg njujorškog zastupnika Leeja Zeldina da bude njegov izbor za vođenje Agencije za zaštitu okoliša.
Čini se da Zeldin nema nikakvog iskustva u pitanjima životne sredine, ali je dugogodišnji pristalica bivšeg predsjednika. 44-godišnji bivši član Predstavničkog doma SAD-a iz New Yorka napisao je na X-u: „Vratit ćemo energetsku dominaciju SAD-a, revitalizirati našu automobilsku industriju kako bi vratili američka radna mjesta i učiniti SAD globalnim liderom AI.”
„Učinit ćemo to uz zaštitu pristupa čistom zraku i vodi", dodao je.
Trump je u izjavi rekao da će Zeldin „osigurati poštene i brze odluke o deregulaciji koje će biti donesene na način da se oslobodi moć američkih kompanija, uz istovremeno održavanje najviših ekoloških standarda, uključujući najčistiji zrak i vodu na planeti .”