Linkovi

Izdvojeno

Vlasti BiH planiraju investicije u „prljavu energiju“ na štetu svojih građana 

Deponija šljake i pepela, Jezero 2 TE Tuzla.

Projekti u oblasti elektroenergetskog sektora sve više udaljavaju BiH od Evropske unije. Iako je evropski cilj potpuna dekarbonizacija do polovine vijeka, bh. vlasti planiraju nove investicije u proizvodnju električne energije iz uglja. Najveću korist od toga imaju njihovi kineski partneri, a cijenu svega platiće građani BiH – novcem i zdravljem.

Uprkos protivljenju Energetske zajednice, jedan od najizvjesniji takvih projekata je izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koji se finansira kreditom kineske Uvozno-izvozne banke (CEXIM) u iznosu od 641 milion evra. U višegodišnjoj najavi je i izgradnja TE Gacko 2, koja je, prema posljednjim informacijama, trebala početi još 2018. godine, nakon što je Vlada RS potpisala ugovore sa tri kineske kompanije (CAIDC, CMEC i Poli).

Ovo su samo neki od projekata na čijoj realizaciji, uprkos lošim ekonomskim i ekološkim pokazateljima, vlasti oba bh. entiteta i dalje insistiraju. U tome ih ne sprječava ni činjenica da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na dekarbonizaciju energetike do 2050. godine, što skraćuje ekonomski vijek takvih investicija u budućnosti.

Damir Miljević, ekonomista i član upravnog odbora RESET-a, u izjavi za Glas Amerike objašnjava da finansijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata. To su, kako kaže, dočekali Kinezi u kojima su vlasti BiH pronašle partnera.

Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET-a. (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
Damir Miljević, član Upravnog odbora RESET-a. (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

„Ne radi se ni o posebno jeftinim sredstvima, niti u realizaciji takvih projekata ima puno mjesta za domaću privredu i privrednike. Kinezi nam daju kredit, za taj kredit dobiju državnu garanciju, a onda novac potroše njihove firme i njihova operativa. Nama ostaju objekti i krediti, a oni su svoj novac odnijeli sa sobom nazad u Kinu do slijedeće prilike“, objašnjava Miljević.

Ovo je scenario koji je već sada izvjestan kad je u pitanju projekat gradnje Bloka7 u Tuzli. Kineska banka odobrila je kredit koji je uslovljen angažovanjem kineskog izvođača, te korištenjem kineske radne snage i opreme. Pored toga, postoji i klauzula u ugovoru koja definiše koliko se procenata od ukupnog iznosa ugovora može ugovoriti sa kineskim, a koliko se može podugovoriti sa firmama iz BiH.

„Na osnovu ove klauzule će se najveći dio, ako ne i cijeli iznos, kredita praktično vratiti u Kinu. Kredit će otplaćivati Elektroprivreda BiH, odnosno građani BiH. Tako da ispada da smo mi ovim projektom obezbijedili radna mjesta, odnosno plate, za nekih 500 do 600 kineskih radnika, koji će graditi Blok 7 slijedećih nekoliko godina“, kaže za Glas Amerike, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.

On naglašava da je pored svega toga BiH obezbijedila i platila nekoliko stotina miliona evra vrijednosti opreme proizvedene u Kini i na taj način pomogla njen ekonomski razvoj.

Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.

„Naše vlastodršce zapravo interesuju ta preostala sredstva, odnosno tenderi kojim će se ugovarati poslovi sa BiH firmama. Postoji i klauzula u ugovoru koja kaže da kineski partner provodi tendersku proceduru, ali da ne može potpisati ugovor sa BiH firmom koja je dostavila najbolju ponudu, dok ne dobije saglasnost Elektroprivrede BiH“, priča on i dodaje:

„Prije par godina na sastanku u kineskoj ambasadi postavili smo pitanje: 'Zašto ugalj, a ne obnovljivi izvori energije?'. Odgovor je bio: 'Zato što to traže vaše vlasti'“, priča Denis Žiško.

Za razliku od Bloka 7 sudbina projekta Gacko 2 i dalje je nepoznata. Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu za Glas Amerike ističe da se priča o tome aktuelizira povremeno, obično svake izborne godine.

„U vrijeme kada političari trebaju ubirati poene na osnovu lažnih obećanja lokalnoj zajednici o navodnim radnim mjestima i dugoročnoj profitabilnosti ovog projekta“, kaže ona i podsjeća da je još 2017. godine analiza ekonomske opravdanosti pokazala da je ovaj projekat nerealan.

Zato se nada da će sve ostati samo na potpisanom memorandumu s Kinezima, jer je tom području, kako kaže, hitno potrebna podrška za planiranje alternativnih rješenja.

„Sredstva za to biće omogućena kroz razne fondove, te novu Platformu pravedne tranzicije za Zapadni Balkan i Ukrajinu. Uslov je samo da donesemo odluku i prestanemo planirati štetne projekte. U suprotnom sami sebi kopamo jamu iz koje nas niko neće spašavati“, ističe ona.

Deponija šljake, Jezero 2, TE Tuzla
Deponija šljake, Jezero 2, TE Tuzla

BiH i Energetska zajednica

Sve članice Energetske zajednice glasale su za sankcije BiH, priča Damir Miljević koji kaže da razloga za to ima više, ali jedan od povoda je i izdavanje garancije za izgradnju Bloka 7, jer Energetska zajednica smatra da nije izdana u skladu sa pravilima o dozvoljenoj državnoj pomoći.

„Posljedice ovih sankcija nisu nešto značajne, osim što se još jednom pokazuje da je BiH najgora i najneozbiljnija od svih zemalja koje pretenduju na ulazak u EU, te da su naše politike deklarativno proevropske, a stvarno probalkanske sa idejom zadržavanja statusa quo što je duže moguće“, objašnjava Miljević.

Blok 7 i Gacko 2 samo su neki od projekata koji su predviđeni Okvirnom strategijom razvoja energetike u BiH do 2035. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH, a koja je i dalje bazirana na otvaranju novih i izgradnji zamjenskih blokova termoelektrana.

Prema riječima Miljevića, ovakva ulaganja su već sad ekonomski neisplativa, s obzirom na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora postaje sve jeftinija i konkurentnija.

„Pored toga, svaka nova investicija u proizvodnju električne energije iz uglja će u budućnosti biti opterećena troškovima emisije CO2 što će tu proizvodnju učiniti potpuno ekonomski neisplativom. Jasno je da to predstavlja ekonomsko, a time i društveno samoubistvo za onoga ko se na to odluči“, ističe Miljević.

U međuvremenu, Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je i postupak protiv BiH zbog prekoračenja koja su definisana u Nacionalnim planovima o smanjenju emisija (NERP). Naime, BiH je jedina zemlja u regionu koja je prekoračila vrijednosti za emisije sve tri zagađujuće materije, koje se najviše emituju iz termoelektrana na ugalj.

„Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obaveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovo nas sve više udaljava od Evropske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju“, kaže Denis Žiško.

Uticaj na zdravlje

Zagađivanje podzemnih i površinskih voda, deponija šljake i pepela Jezero 2, TE Tuzla
Zagađivanje podzemnih i površinskih voda, deponija šljake i pepela Jezero 2, TE Tuzla

„Žalosno je da su građani BiH osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost“, nastavlja Žiško, koji podsjeća da je štetne posljedice rada TE Tuzla, koja je aktivna skoro 60 godina, potvrdilo nekoliko analiza, koje ukazuju na povećan broj malignih, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Problem je posebno prisutan u naseljima koja se nalaze u neposrednoj blizini deponija šljake i pepela.

„Elektroprivreda, uz prećutnu saglasnost relevantnih ministarstava i inspekcija, toksičnim teškim metalima, nekažnjeno, zagađuje podzemne i površinske vode. U sušnim periodima toksična prašina sa deponije se nekontrolisano širi u okolna naselja. Zatvorene deponije nisu propisno rekultivisane, tako da će se trovanje podzemnih voda iz tih lokacija nastaviti još nekoliko desetljeća“, objašnjava Žiško.

Trovanje koje traje decenijama dobro je poznato i stanovnicima Gacka, koji skoro 40 godina osjećaju posljedice rada termoelektrane na svom zdravlju. Samo u 2016. godini, analizama regionalnih zdravstvenih i ekoloških organizacija, evidentirano je 158 smrtnih slučajeva, 331 slučaj bronhitisa kod djece i 83 kod odraslih, dok je kod 3371 djeteta zabilježena astma i oko 115 hospitalizacija.

„U zajednici koja se nalazi u vazdušnoj banji, s prosječnom nadmorskom visinom od oko 950m i intenzivnom ružom vjetrova, jasno je odakle dolaze ove zastrašujuće brojke“, ističe Majda Ibraković.

Majda Ibraković asistentica na programu Energija i klimatske promjene (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
Majda Ibraković asistentica na programu Energija i klimatske promjene (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

Ovakvu situaciju, prema mišljenju naših sagovornika, BiH može da promijeni u narednih 30 godina samo ako energetsku tranziciju hitno počne posmatrati kao razvojnu šansu.

„Moramo početi odmah. Zašto bismo dozvolili da vlastodršci tjeraju našu djecu da kopaju ugalj, ako znamo da im se mogu obezbijediti radna mjesta u dekarboniziranoj čistoj ekonomiji?“, kaže Denis Žiško.

Iluziji „sigurnog radnog mjesta“ u termoelektrani bili su skloni i stanovnici Gacka, međutim, posljedice po zdravlje, koje decenijama osjećaju njihove porodice, više nemaju cijenu.

„To se ne može vratiti, kompenzovati, a kamoli isplatiti jednim radnim mjestom. Stanovnici Gacka, koji su zabrinuti za svoje zdravlje i žele na neki način doprinijeti boljem okruženju i čistijoj budućnosti, mogu nas uvijek kontaktirati za podršku u borbi za svoja prava“, poručuje Majda Ibraković.

Termoelektrana Gacko
Termoelektrana Gacko

Takvu podršku, po svemu sudeći, trebaće svi građani BiH, koji će ne samo zdravljem, nego i svojim novcem platiti ovakve odluke bh. vlasti.

„Kompletan račun za pogrešne političke i ekonomske odluke vezane za energetsku tranziciju snosiće u krajnjem slučaju poreski obveznici, odnosno građani i privreda. Ili direktno kroz poreski sistem ili indirektno kroz povećanje cijene električne energije. Ovakvim projektima BiH ništa ne dobija, a koliko će izgubiti ostaje da se vidi“, zaključuje Miljević.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD 'razočarana' jer HDZ BiH blokira finansiranje izbora

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazila razočarenje što je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH "opet izabrala da blokira finansiranje provođenja opštih izbora".

Poručuju da je "licemjerno" to što stranka koja tvrdi da podržava evroatlantske aspiracije BiH istovremeno opstruiše izborni proces u državi.

O održavanju izbora se 23. maja oglasio i američki ambasador Michael Murphy, koji je poručio da bi bilo neustavno pa i antidejtonski ako bi nego građanima BiH uskratio pravo na slobodne i pravične izbore.

Savjet ministara BiH na sjednici 26. maja nije izdvojio novac za sprovođenje Opštih izbora u BiH.

Kako je rečeno za RSE, ministri nisu ni raspravljali o ovoj odluci, jer je nije bilo na dnevnom redu.

Tom odlukom bi se trebalo izdvojiti 12,6 miliona KM (6,3 miliona evra), koliko je potrebno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, za organizaciju i sprovođenje izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, i kadar HDZ-a, nakon današnje sjednice se oglasio saopštenjem, u kome je naveo da na "današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Savjeta ministara i u čijem radu učestvujem, kao ni na samoj sjednici Savjeta ministara nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave".

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saopšteno je da ne postoji prepreka da Savjet ministara odobri potrebna sredstva za izbore, ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.

Dan ranije, 25. maja, ambasadori EU, SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije (tzv. zemalja Kvinte), te Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH (OEBS) uručili su "hitan demarš" Savjetu ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno finansirati".

Ispred Savjeta ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući, Zoran Tegeltija i njegova zamjenica i ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, dok drugi zamjenik, Vjekoslav Bevanda, nije bio prisutan.

Na tom sastanku je predloženo da se na sjednici Savjeta ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina – do čega na kraju nije došlo.

Ovu odluku su na ranijoj sjednici Savjeta ministara odbili ministri iz HDZ BiH, sem Bevande, i Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde), uz obrazloženje da bi bila nezakonita.

CIK BiH raspisao je 4. maja 2022. opšte izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.

Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republ

Gradnja u interesu investitora prijeti istorijskom dijelu Banja Luke

Gradska uprava Banja Luka

Banja Luka je urbana sredina koja još čeka usvajanje konačnog Urbanističkog plana. Neuređeno stanje iskorištavaju tajkuni koji imaju kratkoročan interes –  što veću zaradu.

Cilj im je graditi objekte što većih gabarita pri čemu ne mare za negativne posljedice poput kolapsa saobraćaja i uništavanja prirodnih površina grada, koji je nekad bio poznat po zelenilu.

Banjalučka stručna javnost i udruženja građana upozoravaju da su upravo ovakve namjere kriju iza prijedloga izmjena dijela Nacrta regulacionog plana za centralnu zonu Banja Luke.

Najbolji primjer je gradnja na prostoru tzv. „rupe“ u istorijskom gradskom jezgru između ulica Bana Lazarevića, Srpske i Vase Pelagića.

Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka
Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka

Ideja prethodne gradske vlasti da se na toj lokaciji izgradi tržni centar, pod pritiskom stručne javnosti, preusmjerena je na gradnju niza stambeno-poslovnih zgrada do pet spratova (P+5+Pe). Prethodno se govorilo o gradnji podzemne garaže, parka ili čak trga.

U mandatu nove gradske vlasti, koja je najavljivala borbu protiv tajkuna i ilegalne gradnje, na tom prostoru iznenada je osvanulo stambeno naselje koje predviđa duplo višu spratnost od predviđene.

Centar za životnu sredinu Banja Luka (CZZS) u svom saopštenju navodi da je riječ o „čudnom i nejasnom, a povrh svega iznimno netransparentnom procesu“.

„Zašto je došlo do ove promjene? Na to ni šira, ali ni stručna javnost nema odgovor. Sigurno je samo da odgovor ima gradska administracija i investitor koji očito veoma uspješno lobirao za svoj interes“, ističu iz CZZS-a.

Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka
Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka

Dragan Kabić, koordinator programa Transport ove organizacije u razgovoru za Glas Amerike ističe da se u Banja Luci već 20 godina planira bez Urbanističkog plana, koji je na korak do usvajanja i predviđa više zelenih površina.

„Investitori žure sa pojedinačnim regulacionim planovima i žele da iskoriste tu situaciju praznog prostora da naprave što više izmjena u trenutno nedefinisanoj situaciji“, objašnjava on.

To, kako kaže, jasno opisuje gradnja na prostoru famozne „rupe“ čiji temelji su počeli da se prave mnogo prije javnog uvida u novi regulacioni plan, a predviđaju više spratova nego što je dozvoljeno prethodnim planom.

„Da li su ti temelji unaprijed projektovani za 12 spratova ili će se graditi na temeljima koji predviđaju duplo manje spratova i koji to ne mogu da izdrže? Ne vjerujem da je o riječ o ovom drugom. Mislim da je dogovor mimo regulacionog plana u startu postojao“, smatra Kabić.

Naglašava da je taj prostor dragocjena zelena površina, koja je to trebala i ostati da je konsultovana struka.

„U sadašnjoj situaciji bilo kakva gradnja na toj lokaciji morala bi da bude strogo poslovna ni slučajno stambena, jer to privlači mnogo ljudi i mnogo automobila u centar, koji ne može da podnese već postojeći saobraćaj“, kaže Kabić.

Međutim, vlasti ispunjavaju želje investitora koji će stambenu kvadraturu dobro unovčiti. Kabić ističe, da bi prema nekim procjenama, kvadrat na toj lokaciji mogao ići i preko vrtoglavih 6000 KM.

Gradska uprava Banja Luka
Gradska uprava Banja Luka

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković ranije je rekao da je ideja da se „Banjaluka otvori svima onima koji vole naš grad i koji žele da svojim idejama doprinesu razvoju i napretku“.

„Tako će budući prostor tzv. 'rupe' kao nova, velika, ambijentalna cjelina sa novom Gospodskom ulicom, šetalištima, zelenilom i objektima biti nova razglednica grada", rekao je Stanivuković.

Za novu razglednicu grada zaslužan je investitor, kompanija „City Mall“ u vlasništvu kompanije „MG Mind“, poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, koji je kao investitor pominjan i u ranije planiranim projektima na toj lokaciji.

Tihomir Dakić, predsjednik CZZS za Glas Amerike smatra da su neznanje i rukovođenje interesima osnovne odlike gradskih vlasti već decenijama, a da će vrijeme pokazati da li je u konkretnom slučaju riječ o nekoj vrsti političke trgovine.

„Ako ovaj regulacioni plan bude usvojen onda govorimo o jednoj jako dobroj saradnji između opozicije i većine u skupštini. Ti investitori očito pogoduju i jednima i drugima, pa ako se ovo realizuje, vjerovatno će se pustiti izgradnja gradskog parka oko kojeg se opet planiraju zgrade“, kaže Dakić.

Devet profesora Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banja Luka (AGGFBL) uputili su otvoreno pismo u kojem su izrazili nezadovoljstvo prijedlozima izmjena dijela Nacrta regulacionog plana u centralnoj zoni grada.

Ističu da su o mnogim od tih tema više puta pisali, ali da njihovi argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, te da se u svakoj novoj prilici svjedočili samo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet grada.

Jedan od potpisnika je i doc. dr Ognjen Šukalo, koji u razgovoru za Glas Amerike kaže da je trenutno važeći regulacioni plan vrlo daleko od dobrog, u smislu izgrađenosti, namjene površina ili urbane forme, ali da bismo predloženom izmjenom išli sa lošeg na gore.

„Kada gradite na lokaciji koja već ima kvalitete, morate svojom gradnjom da donesete i neki nov kvalitet i podrazumijeva se, da gradite sa mjerom. Sve što nije sa mjerom i ne donosi taj novi kvalitet samo je potrošnja i rasprodaja prostornog resursa“, kaže on, dodajući da se u Banja Luci, već odavno, prostor uglavnom samo troši.

„Kao što se, uostalom, troše svi javni resursi svuda u svijetu gdje je nametnut neoliberalni društveno ekonomski model. Razlike mogu biti samo u tome da li se dobit odlijeva ka transnacionalnim elitama ili ovim domaćim, pomalo primitivnim, neumivenim i - kao u slučaju banjalučkog administrativno-investitorskog koncerna - vrlo providnim u svojim projektima“, smatra Šukalo.

Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)
Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)

Sve neregularnosti trebao bi zaustaviti Urbanistički plan, kao generalni dokument sa smjernicama kojih se regulacioni planovi, koji detaljnije razrađuju i obrađuju prostor, moraju držati.

Međutim, trenutno stanje na terenu moglo bi u budućnosti Urbanistički plan učiniti irelevantnim, jer svaki dan u kojem se ovaj važan dokument ne usvoji obesmisli njegov Nacrt.

To je vidljivo i na drugim primjerima.

Novim izmjenama na parkingu kod Kraša planirana je izgradnja spomenika palim borcima, iako je kroz Nacrt urbanističkog plana tu predviđenja gradnja javne garaže.

S druge strane, stručnjaci upozoravaju da planirana izgradnja većeg objekta u porti Hrama mijenja ambijentalnu cjelinu koja je ključna za identitet Banja Luke, a koja ne samo da narušava izgled Banskog dvora i Gradske uprave, nego i samog Hrama Hrista Spasitelja.

Neki od ovih planova mogli bi se opravdati neznanjem, drugi neumjerenošću, ali u većini slučajeva građani svjedoče planiranju u korist investitora i na očiglednu štetu javnog interesa.

„Lično sam mišljenja da ponekad treba i rušiti, jer smo svjedoci da se konstantno gradi, pa tek onda planira i ako tako nastavimo gubimo prostor. Isti tretman kao u slučaju rušenja Kajak terase treba da imaju i drugi investitori. Bar u smislu da se smanji spratnost, zaustavi dalja gradnja i sl. To je lako riješiti samo je pitanje ko će biti u interesu te priče - investitori ili građani“, smatra Kabić.

Građani, kako dodaje, moraju biti upućeni u to da su novi dogovori u suprotnosti sa obećanjima gradske vlasti da će se boriti protiv tajkuna i ilegalne gradnje.

„Politika funkcioniše isključivo na osnovu glasača, posebno u izbornoj godini. Možda bi pod nekim pritiskom građana, glasačkog tijela Banja Luke, gradska administracija, ipak, mogla da kaže NE investitorima“, smatra on.

Građani će priliku da upute primjedbe i i javno iskažu svoje mišljenje dobiti već danas na javnoj prezentaciji koja je zakazana u 16 i 30 časova u sali 33 Gradske uprave.

Banja Luka: Svjetsko prvenstvo u raftingu

Banja Luka: Svjetsko prvenstvo u raftingu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

U Banjaluci počinje Svjetsko prvenstvo u raftingu.Ovo je jedna od najvećih sportskih manifestacija u Bosni i Hercegovini u ovoj godini, a kako očekuju organizatori značajno će doprinjeti i promociji turizma.

Mračna hronologija masovnih ubistava u SAD

(Photo AFP/Allison Dîner)

Masovno ubistvo 19-oro djece i dvoje nastavnika u osnovnoj školi u Teksasu posljednje je u nizu masakara počinjenih vatrenim oružjem u SAD. Samo u toku 2021. godine, u SAD je registrovana 61 masovna pucnjava, što govori o najvećem broju takvih incidenata u proteklih 20 godina, saopštio je FBI.

BUFFALO, maj 2022. - Bijelac rasista je automatskom puškom u prodavnici ubio deset Afroamerikanaca. U zatvoru je i optužen za masovno ubistvo.

NEW YORK, april 2022. - U jednom od najgorih napada u javnom prevozu u Njujorku, napadač je ranio 23 osobe iz vatrenog oružja. Uhapšen je.

OXSFORD, novembar 2021. - Četvoro učenika je ubijeno, a sedmoro je ranjeno u srednjoj školi u Mičigenu, kada je učenik škole otvorio vatru. Uhapšen je, kao i njegovi roditelji.

INDIANAPOLIS, april 2021. - Bivši zaposleni u Fedeksu, koji je bio na psihijatrijskom liječenju, ubio je osmoro ljudi i ranio nekoliko u filijali te firme u Indijanapolisu. Na kraju se ubio.

LOS ANGELES, mart 2021. - Četvoro ljudi je ubijeno, među njima i dijete, kada je napadač pucao u poslovnoj zgradi u Los Anđelesu. Uhapšen je.

BOULDER, mart 2021. - Ubica je vatrenim oružjem u supermarketu u Bolderu, Koloradu, ubio desetoro ljudi, uključujći i policajca. Među ubijenima je i bio mladić porijeklom iz Srbije.

ATLANTA, mart 2021. - Osmoro ljudi, uključujući i šest žena azijskog porijekla, ubijeno je u seriji napada u okolini Atlante. Napadač je uhapšen.

MILWAUKEE, februar 2020. - Muškarac je ubio petoro kolega u fabrici pića u Milvokiju, a potom je i sebi oduzeo život.

DAJYON, avgust 2019. - Naoružani muškarac je u centru Ohaja, gdje se nalaze noćni klubovi, ubio devet osoba, među njima i svoju sestru. Policija je ubila napadača.

EL PASO, avgust 2019. - U prodavnici Volmart ubijene su 22 osobe, a napadač je prethodno napisao izjavu u kojoj je naveo da je pucnjava "odgovor na hispansku invaziju Teksasa". Uhapšen je na licu mjesta.

VIRGINIA BEACH, maj 2019. - Nezadovoljni zaposleni u javnom preduzeću otvorio je vatru u kancelariji i ubio 12 osoba, prije nego što ga je policija ubila na licu mjesta.

AURORA, februar 2019. - Muškarac je u fabrici u Ilinoisu ubio petoro ljudi, prije nego što ga je smrtno ranila policija.

TOWSEND OAKS, novembar 2018. - Bivši marinac ubio je 12 osoba u baru u predgrađu Los Anđelesa. Potom je sebi oduzeo život.

PITTSBURGH, oktobar 2018. - Napadač je u sinagogi u Pitsburgu ubio 11 vjernika koji su se tu okupili na Šabat.

SANTA FE, maj 2018. - Učenik star 17 godina otvorio je vatru ispred svoje srednje škole kod Hjustona i ubio devet učenika i nastavnika. Predao se policiji.

PARKLAND, februar 2018. - Bivši učenik škole Mardžori Stounmen Daglas na Floridi ubio je 17 učenika i nastavnika.

SOUTHERLAND SPRINGS, novembar 2017. - Muškarac, koji je izbačen iz američkog vazduhoplovstva zbog nasilja u porodici, ubio je 26 osoba u seoskoj crkvi u Teksasu. Potom se ubio.

LAS VEGAS, oktobar 2017. - Napadač je pucao na posjetioce muzičkog festivala sa prozora sobe na 32. spratu hotela. Ubio je 58 ljudi, a potom i sebi oduzeo život.

ORLANDO, jun 2016. - Napadač je ubio 49 osoba u gej klubu Puls, a policija ga je ubila na licu mjesta.

SAN BERNARDINO, decembar 2015. - Muž i žena ubili su 14 osoba na poslovnoj zabavi u San Bernardinu, južnoj Kaliforniji. Oboje su ubijeni u obračunu sa policijom.

ROSEBURG, oktobar 2015. - Napadač je upao u kampus koledža u Oregonu i ubio devet osoba. Policija ga je ubila na licu mjesta.

CHARLESTON, jun 2015. - Bijelac, rasista je ubio devetoro Afroamerikanaca u crkvi u Južnoj Karolini. Osuđen je na smrtnu kaznu.

WASHNGTON, septembar 2013. - Bivši rezervista u mornarici ubio je 12 osoba na brodogradilištu u državi Vašington. Ubila ga je policija.

NEWTON, decembar 2012. - Naoružani muškarac je ubio 26 osoba, među njima i 20-oro djece, u osnovnoj školi Sandy Hook u Kontektikatu. Prethodno je ubio i svoju majku, a poslije masakra u osnovnoj školi oduzeo je i sebi život.

AURORA, jul 2012. - Maskirani napadač ubio je 12 osoba u bioskopu u Aurori, Koloradu. Osuđen je na nekoliko doživotnih robija.

FORT HOOD, novembar 2009. - Vojni major i psihijatar otvorio je vatru u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu i ubio 13 osoba.

Sarajevo: Talas dojava o bombama u školama i institucijama

ilustracija

Više škola i institucija na teritoriji Kantona Sarajevo je dobilo dojavu o postavljenim bombama putem e-maila, saopšteno je iz Policije ovog kantona. U većini škola otkazana je nastava.

Rano ujutru u srijedu (25. maj), e-mailovi su stigli na školske adrese u Kantonu Sarajevo, jednom od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), o čemu je ubrzo obaviještena policija.

"U vezi s tim, poduzete neophodne mjere i radnje iz nadležnosti policije, koje uključuju i kontradiverzione preglede školskih ustanova na koje se odnose zaprimljene dojave, te evakuaciju učenika i osoblja iz škola", navodi se u saopštenju.

Iz Policije podsjećaju da je o svemu upoznato i kantonalno Tužilaštvo.

Poručuju da "osoblje i učenici školskih ustanova, ali i roditelji, odnosno, staratelji djece koji se nalaze u blizini škola, trebaju postupati po uputama koje dobiju od strane policijskih službenika na terenu".

Mirza Hadžiabdić, glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, potvrdio je da su dojave upućene i Općinskom sudu, Općini Centar i Vladi Kantona Sarajevo.

Općina Centar i Vlada KS smještene su u istoj zgradi.

U susjednoj Srbiji posljednjih nekoliko sedmica su učestale lažne dojave o bombama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG