Linkovi

Vijesti

Policija privela desetine učesnika protesta u Bjelorusiji

Policija hapsi učesnike protesta u Minsku, 11. oktobar 2020. (Foto: Rojters/Stringer)

Bezbjednosne snage u Bjelorusiji privele su u nedjelju desetine demonstranata i upotrijebile silu, uključujući vodene topove i palice, da rastjeraju okupljene koji su zahtijevali nove predsjedničke izbore, pokazuju TV snimci, a prenosi Reuters.

Na snimcima, koje su objavili lokalni mediji, vide se policajci sa crnim maskama kako odvlače učesnike protesta u crne kombije bez oznaka i biju demonstrante palicama na skupu u Minsku, na kojem su se okupile hiljade ljudi.

Bjelorusiju potresaju ulični protesti i napadi od kako su vlasti objavile da je dugogodišnji predsjednik Aleksandar Lukašenko ubjedljivo pobijedio na predsjedničkim izborima 9. avgusta.

Građani svakodnevno protestuju na ulicama i zahtijevaju Lukašenkovu ostavku i održavanje novih izbora. Lukašenko, koji je na vlasti od 1994. godine, odbacuje optužbe da je njegova pobjeda rezultat namještenih izbora.

Bezbjednosne snage su tokom obračuna sa demonstrantima privele više od 13.000 ljudi, od kojih su neki kasnije pušteni iz zatvora. Lukašenkovi ključni politički protivnici su u zatvoru ili su napustili zemlju.

Novo nasilje uslijedilo je nakon što se Lukašenko u subotu sastao sa pritvorenim opozicionim liderima u Minsku, što je podstaklo pojedine opozicione aktiviste da povjeruju da je lider Bjelorusije spreman na određene ustupke.

Policija u Minsku saopštila je u nedjelju da je privela "nekoliko desetina" ljudi. Ruska novinska agencija Interfaks prenijela je da je uhapšeno oko 50 osoba, a da je policija upotrebila šok bombe da rastjera demonstrante.

Sjedinjene Države, Evropska unija, Britanija i Kanada uvele su sankcije nizu visokih bjeloruskih zvaničnika, optuženih za prevaru i kršenje ljudskih prava poslije predsjedničkih izbora.

Opoziciona liderka Svetlana Tihanovskaja, koja se nalazi u Litvaniji, u nedjelju je ponovo zatražila održavanje novih izbora i oslobađanje političkih zatvorenika. U nedelju se protestovalo i u drugim gradovima širom Bjelorusije.

See all News Updates of the Day

Više od 1.200 žrtava koronavirusa za dan u SAD, prvi put od avgusta

Personnel administer coronavirus disease (COVID-19) tests in Milwaukee, Wisconsin, U.S., as cases spread in the Midwest, October 2, 2020.

Broj žrtava koronavirusa u Sjedinjenim Državama u srijedu je dostigao najveći nivo za dva mjeseca, što je još jedan dokaz novog zamaha pandemije širom zemlje.

Prema analizi Reutersa, prosječni broj preminulih od COVID-19 bio je oko 700 dnevno veći dio oktobra, da bi porastao na 1.237 u srijedu, što je najviše od 19. avgusta.

Broj novozaraženih počeo je da raste prije pet nedjelja, a zdravstveni eksperti su upozorili da će uslijediti i rast broja žrtava.

U Wisconsinu, jednoj od država koje bi mogle da odluče pobjednika na izborima 3. novembra, guverner Tony Evers apelovao je na građana "da ne izlaze iz kuće", nakon što je u toj državi, uz još pet, registrovan rekordan dnevni rast preminulih.

Od početka pandemije, u Americi je od COVID-19 preminulo više od 220.000 hiljada ljudi, što je najveći broj u svijetu. Stopa smrtnosti po glavi stanovnika u SAD takođe je među najvećim u svijetu, posebno kada je riječ o razvijenim zemljama.

U SAD je, treći dan zaredom, zabilježeno više od 60.000 novozaraženih, dok je ukupan broj oboljelih premašio 8,3 miliona. Rast broja zaraženih je dijelom odraz i većeg testiranja u mnogim državama, mada veći broj hospitalizacija i žrtava nije povezan sa dodatnim testovima.

Zbog porasta broja slučajeva, zvaničnici u pojedinim državama ponovo su uveli određene restrikcije da bi suzbili širenje virusa.

U Illinoisu, jednoj od devet država u kojima je registrovan najveći dnevni rast zaraženih od početka pandemije, pojedini stanovnici planiraju da protestuju protiv novih ograničenja koja je najavio guverner J.B Pricker, uključujući i zabranu služenja obroka u restoranima u nekim okruzima.

Pandemija je osim zdravstvene, nanijela i ogromnu ekonomsku štetu, a mnogi Amerikanci jedva sastavljaju kraj s krajem, dok se u Washingtonu pregovara o još jednom paketu pomoći.

Broj Amerikanaca koji su se prijavili za pomoć za nezaposlene pao je više od očekivanog prošle nedjelje, ali je i dalje visok.

"Milioni ljudi su i dalje nezaposleni zato što se nisu vratili mnogi poslovi izgubljeni tokom najvećeg ekonomskog pada u istoriji", ocenio je glavni. ekonomista kompanija "MUFG" u New Yorku Chris Rupkey​.

Evropska komesarska najavila razgovor sa vlastima u Zagrebu zbog izvještaja o nasilju nad migrantima

Migrants in front of the temporary reception migrant center Lipa, near Bihac, October 20, 2020.

Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson ocijenila je kao “ozbiljne” izvještaje o zlostavljanju migranata na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i najavila razgovor sa vlastima u Zagrebu.

“Dobila sam izvještaj Danskog vijeća za izbjeglice (DRC) predstavljen kao dokaz odbijanja i nehumanog i ponižavajućeg postupanja prema ljudima na hrvatskoj granici sa Bosnom i Hercegovinom. Ove izvještaje shvatam vrlo ozbiljno. Planiram temeljnu raspravu s hrvatskim vlastima o ovim i drugim izvještajima o kršenju temeljnih prava”, objavila je komesarka Johansson na Twitteru.

Pozivajući se na izvještaj DRC, britanski dnevni list Guardian je objavio tekst o ponovnim brutalnim napadima na migrante. Prema izvještaju ove organizacije, koji se bazirana na svjedočenjima migranata koji su bili meta navodnih napada u periodu između 12. i 16. oktobra, počinitelji su pripadnici hrvatskih policijskih snaga.

Inače, brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava i međunarodne organizacije već dugo dokumentuju obrazac zlostavljanja migranata koji pokušavaju da pređu u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, a koje su počinili predstavnici zakona u Hrvatskoj.

Savjet Evrope je upozorio hrvatske vlasti da se mora zaustaviti nasilje i prisilno vraćanje na granici sa Bosnom i Hercegovinom, kao i da se iskorijeni praska nekažnjavanja za ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su nad migrantima počinili službenici zakona.

Mirsadu Kukiću godina zatvora zbog primanja nagrade za trgovinu uticajem

Mirsad Kukić (Izvor: BIRN BiH)

Općinski sud u Sarajevu osudio je Mirsada Kukića na godinu dana zatvora zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, odnosno zloupotrebe pri zapošljavanju u “Elektroprivredi Bosne i Hercegovine”.

Kukić je ranije u predmetu kodnog naziva “Bosna” bio optužen skupa s Amirom Zukićem, Safetom Bibićem, Senadom i Nedžadom Trakom, Ramizom Karavdićem, Esedom Džananovićem i Asimom Sarajlićem zbog zloupotreba pri zapošljavanju u javnim preduzećima, ali je njegov predmet u oktobru 2017. razdvojen zbog zdravstvenog stanja, te mu se sudilo odvojeno.

U tački optužnice sarajevskog Kantonalnog tužilaštva koja se odnosi na Kukića, navodi se da je on u augustu 2018. “dao zeleno svjetlo” za zaposlenje A.Š. u podružnici “Elektrodistribucije” Tuzla, iako se prethodno protivio prijemu u radni odnos, jer kandidat nije bio s područja Tuzlanskog kantona (TK). Prema optužnici, Kukić, kao tadašnji predsjednik kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Tuzla i član predsjedništva te stranke, nije imao nikakvih ovlaštenja da utiče na prijem zaposlenika u tuzlansku “Elektrodistribuciju”.

U istoj tački optužnice su navedena imena optuženih kojima se u odnosu na Kukića sudi odvojeno, odnosno Zukića, Sarajlića i Džananovića, koji je u augustu 2018. obavljao funkciju izvršnog direktora za distribuciju u “Elektroprivredi”.

Na ovu presudu Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu i Odbrana imaju pravo žalbe sarajevskom Kantonalnom sudu.

Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv direktora OSA-e

Sud i Tužilaštvo BiH Izvor BIRN BiH

Iz Tužilaštva BiH javljaju da su podigli optužnicu protiv prvog čovjeka Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića i rukovodioca Odsjska za cyber sigurnost u OSA-I Muhameda Pekića

Tužilaštvo BiH ih tereti za zloupotrebu položaja i resursa OSA-e u privatne svrhe, odnosno kako bi došli do informacija i fotografija pošiljaoca anonimne krivične prijave protiv Mehmedagića.

Tužilaštvo obrazlaže da su Mehmedagić i Pekić prekršili i pravo na nepovredivost pismene i poštanske komunikacije zagarantirano Ustavom BiH i Međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.

Mehmedagić, na upit Radija Slobodna Evropa, nije želio komentarisati optužnicu: „Ne bih komentarisao i s položaja direktora OSA-e ne mogu da dajem neke izjave niti da komentarišem podizanje optužnice.“

Tužilaštvo BiH zahtijeva od Suda BiH da se Mehmedagiću, direktoru OSA-e, i Pekiću zabrani da obavljaju dužnosti na kojima se nalaze, kao i da kontaktiraju sa uposlenicima OSA-e.

Taj prijedlog obrazlažu da tako mogu neometano voditi postupak. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

COVID-19 "pod kontrolom" u Australiji, tvrde eksperti

Arhiva - Žena nosi maramu kao zaštitnu masku, u sklopu mJera suzbijanja epidemije koronavirusa, u Melbourneu, Australija.

Kako najmnogoljudnija australska država dodatno ublažava ograničenja u borbi protiv COVID-19, stručnjaci kažu da je ta zemlja dovela epidemiju "pod kontrolu". Jedan od vodećih komentatora kaže da "ne može pronaći drugu zemlju koja je razbila virus", tako dobro kao Australija.

Život u većem dijelu Australije počinje da liči na ono što je bio prije COVID-19. U petak će uslijediti dodatno ublažavanje mjera u državi Novi Južni Vels.

U bogomoljama će biti dozvoljeno da bude do 300 ljudi, dok će se povećati i kapacitet teretana. Očekuje se da će oko 40.000 ljubitelja sporta u nedjelju prisustvovati finalu takmičenja u Nacionalnoj ragbi ligi u Sydneyju.

Širom Australije, zemlje od 25 miliona ljudi, postoji oprezni optimizam da je, bar za sada, sadržan koronavirus.

Otkad je prvi put otkriven u Australiji krajem januara zabilježeno je više od 27.400 slučajeva COVID-19 i 900 smrtnih slučajeva. Urađeno je 8,3 miliona testova.

Savezni ministar zdravlja Greg Hunt rekao je da je zatvaranje australijskih granica za strane putnike u martu takođe bilo kritično.

"Ono što smo vidjeli je da smo širom zemlje prošli nevjerovatno dobro i postoje četiri odbrane: Naše međunarodne granice, testiranje, koje je bilo ujednačeno dobro u svim državama i teritorijama, praćenje, koje je u velikoj mjeri bilo izvanredno, sa Novim Južnim Velsom kao zlatnim standardom", rekao je. "Viktorija je imala stvarnih izazova, ali se poboljšava, i mislim da je to vrlo važna poruka, kao i distanciranje".

Očekuje se da će međunarodna putovanja u Australiju i van nje ostati ograničena i u sljedećoj godini, iako takozvani balon za sigurno putovanje omogućava Novozelanđanima da lete u Novi Južni Vels i Sjevernu Teritoriju.

Mnogi Australijanci su u nevjerici i brizi za porodicu i prijatelje gledali kako se slučajevi koronavirusa ponovo povećavaju u drugim dijelovima svijeta.

Raina McIntyre, profesorica biološke bezbjednosti sa Instituta Kirby na Univerzitetu Novog Južnog Velsa, rekla je da je situacija u Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji zastrašujuća.

"To je potpuno šokantno", rekao je ona. "Kada razmišljamo o pandemijama, ne mislimo da će se zemlje sa visokim prihodima sa bogatim resursima raspasti po šavovima, ali upravo to smo vidjeli".

Neke od najtežih mjera zatvaranja na svijetu, u gradu Melbourneu, mogle bi biti ublažene sljedeće nedelje, jer broj prijavljenih inficiranih i dalje pada. Glavni grad države Victoria bio je u središtu australijske vanredne situacije zbog COVID-19, ali vlasti se nadaju da su stroge naredbe za boravak kod kuće i druge mjere koje su trajale više od 100 dana funkcionisale.

Međutim, klasteri bolesti i dalje izazivaju uzbunu.

Zdravstveni službenici poslali su tekstualne poruke za oko 140.000 ljudi koji žive u tri predgrađa Melbournea, pozivajući ih na testiranje nakon što je zaražen sa COVID-19 dok je pohađao školu.

Australijski zvaničnici priznaju da će se, iako je virus uglavnom obuzdan, uspjeh proslaviti samo kada bude dostupna sigurna i pouzdana globalna vakcina.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG