Linkovi

SAD i EU će sankcionirati bjeloruske dužnosnike zbog izbora i progona


European Council President Charles Michel, left, speaks with Cypriot President Nicos Anastasiades during a round table meeting at an EU summit at the European Council building in Brussels, Oct. 1, 2020.

Sjedinjene Države u petak su uvele sankcije bjeloruskim zvaničnicima, među kojima je i ministar unutrašnjih poslova i njegov zamjenik, navodi se na websiteu Sekretarijata za finansije, a prenosi agencija Reuters. Ukupno je sankcionisano osam osoba zbog nasilnog obračuna sa demonstrantima poslije predsjedničkih izbora.

“Sjedinjene Države i njihovi međunarodni partneri ujedinjeni su u tome da osiguraju da oni koji godinama podrivaj bjelorusku demokratiju snose posljedice za to", naveo je u saopštenju sekretar za finansije Stiven Mnučin.

Čelnici Europske unije (EU) usaglasili su plan uvođenja sankcija za oko 40 pojedinaca u Bjelorusiji odgovornih za prijevaru na predsjedničkim izborima u kolovozu i brutalnu akciju protiv prosvjednika.

Nakon razgovora rano jutro 2. listopada, čelnici EU uspjeli su prevladati diplomatski zastoj koji je stvorio Cipar i dogovorili se o odgođenom paketu sankcija protiv Bjelorusije.

"Danas smo odlučili provesti sankcije", rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel novinarima nakon predsjedavanja summitom u Bruxellesu.

Michel je rekao da će 2. listopada biti pokrenut poseban postupak za izricanje sankcija za oko 40 bjeloruskih dužnosnika zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja.

Bjeloruski moćnik Aleksandar Lukašenko, koji tvrdi da je na predsjedničkim izborima 9. kolovoza pobijedio, nije na popisu sankcija. Diplomati EU-a rekli su da bi on mogao biti kasnije dodan.

Velika Britanija i Kanada već su sankcionirale bjeloruske dužnosnike, uključujući Lukašenka.

EU je odbila rezultat izbora koji su Lukašenka vratili na šesti predsjednički mandat i osudila sve veće akcije protiv prosvjednika i oporbe.

"Neće biti nekažnjivosti za one koji su odgovorni za suzbijanje prosvjednika i oporbenih političara", rekla je novinarima predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Michel je rekao da je važno pokazati da je EU ostala "vjerodostojna", nakon što je Cipar blokirao bjeloruske sankcije dogovorene u kolovozu zbog odvojenog spora s Turskom o pomorskim granicama i energetskih izvora na istočnom Mediteranu koji je također izazvao bijes Grčke.

Cipar je tražio da EU djeluje dosljedno kada odgovara na kršenje temeljnih načela i zatražio sankcije protiv Turske. Za sankcije EU potreban je jednoglasni pristanak država članica, međutim, Cipar nije okrenuo leđa Bjelorusiji.

Kako bi prevladali neugodni diplomatski spor s Ciprom, čelnici EU dogovorili su se o snažnoj izjavi podrške Cipru, kao i Grčkoj, te upozorili da bi se Turska mogla suočiti sa sankcijama ako nastavi bušiti u spornim vodama. Očekuje se da će se na summitu u prosincu sada procijeniti svaki napredak s Turskom u pitanjima na istočnom Mediteranu.

"Turska je sada ta koja mora dokazati da želi s nama ići konstruktivnim putem, a ovo je ponuda. Vrlo nam je jasno da u suprotnom slučaju imamo na raspolaganju sve potrebne alate", rekala je Von der Leyen nakon sastanka.

Već labilni odnosi EU i Ankare dodatno su se pogoršali u srpnju kada je Turska poslala istraživački brod s pomorskom pratnjom u osporavane vode, a Atena je odgovorila prepucavanjem koje je podržala Francuska.

Turska i Grčka su se, u međuvremenu, dogovorile da će nastaviti dugo zaustavljene pregovore jer je Njemačka potrebna za diplomatsko rješavanje sukoba dviju članica NATO-a.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da se nada "konstruktivnom programu s Turskom, pod uvjetom da napori na smanjenju napetosti napreduju", uključujući razgovore o pitanju izbjeglica i trgovini.

Komentari

XS
SM
MD
LG