Linkovi

Analize i istraživanja

Hoće li Biden promijeniti Trumpovu politiku prema Kini?

Naslovna strana kineskog Global Timesa sa novom američkom administracijom na naslovnoj strani.

Kina se sprema za dogovor sa novom američkom administracijom nakon nazadovanja diplomatskih odnosa zbog pandemije, trgovinskog rata i kršenja ljudskih prava.

Pitanje je da li će se kineski predsjednik Xi Jinping bolje slagati sa novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nego sa njegovim prethodnikom Donaldom Trumpom.

Većina analitičara kaže da Biden neće žuriti da promijeni Trumpovu politiku prema Kini, i da će biti mnogo više fokusiran na pitanja ljudskih prava i strateške probleme, nego na otežavanje poslovanja kineskim kompanijama.

"U Washingtonu postoji dvostranački konsenzus o čvrstoj politici prema Kini", kaže Zhiqun Zhu​, šef odjeljenja za međunarodne odnose na Univerzitetu Bucknell.

Kandidat za novog državnog sekretara Antony Blinken​ rekao je da se slaže sa politikom svog prethodnika Mikea Pompea prema Kini.

"Mislim da treba da pazimo da ne uvozimo robu koja je proizvod prisilnog rada u Šinđangu. Takođe, moramo da vodimo računa da ne izvozimo tehnologije i znanje koje dalje mogu koristiti za to. To je početak", rekao je Blinken.

Postoje, međutim, i druge stvari koje će uticati odnose SAD i Kine.

Kineski lideri ne žele da rade ono što im Washington kaže po pitanjima koje smatraju osjetljivim, kao što su Tajvan, Tibet i ljudska prava, a pošto je Blinken najavio da će demokrate pokrenuti upravo ta pitanja - tenzije bi mogle da porastu.

Uprkos tome što neće lako ukinuti Trumpove mere, Bidenova administracija je suočena sa činjenicom da je za više od tri godine trgovinski rat nanio više štete američkim potrošačima, nego kineskim kompanijama.

Trgovinski deficit SAD sa Kinom, na kraju Trumpove administracije, bio je oko 300 milijardi dolara - skoro isti kao na kraju mandata Baracka Obame.

"Većinu tereta tarifa snose amerčki uvoznici i potrošači, a ne kineski izvoznici", kaže Scott Kennedy​ iz Centra za međunarodne i strateške studije. "Ali, očekujem da će Bidenova administracija malo popustiti u nekim stvarima, na primjer kada je riječ o novinarima ili nekim tarifama, ali samo ako Kina uzvrati istom mjerom i pozabavi se uzrokom problema."

Zhiqun Zhu​ kaže da ima oblasti u kojima je lakše popustiti, kao što je obnova Fulbright stipendija u Kini i Hong Kongu, dolazak kineskih studenata i naučnika u SAD, povratak mirovnih trupa u Kinu i moguće otvaranje američkog konzulata u gradu Čengdu, kao i kineskog konzulata u Houstonu.

Očekuje se da Kina pokuša da izbjegne veliki sukob sa SAD zbog diplomatskih udaraca koje je pretrpjela u 2020.

"COVID-19 je zaista pogoršao sliku Kine. Mnoge zemlje je i dalje krive što nije bila dovoljno transparentna i nije spriječila virus da se proširi", kaže Zhu.

Istovremeno, Kina je postigla uspjeh na drugim poljima i postigla trgovinski dogovor sa EU.

Kina sada pokušava da popravi ugled izvozom vakcina protiv COVID-19, koje doduše nisu dobile odobrenje za korištenje širom svijeta.

"Uzimajući u obzir manju efikasnost kineske vakcine, pitanje je koliko će biti potrebe za njom. Ne samo u svijetu, nego i u Kini", smatra Kennedy.

Zhu kaže da Kina očigledno želi da popravi svoj međunarodni imidž, čemu će pomoći i izvoz vakcina i medicinske opreme zemljama u razvoju.

See all News Updates of the Day

SAD: Sigurnosne agencije pod "eksplozijom" opterećenja zbog domaćeg terorizma

Direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Christopher Wray svjedoči pred Odborom za unutrašnju bezbjednost i vladine poslove tokom diskusije o bezbjednosnim prijetnjama 20 godina nakon terorističkog napada 11. septembra, 21. septembar 2021, na Capitol Hillu.

Nacionalne bezbjednosne agencije i agencije za sprovođenje zakona Sjedinjenih Država bore se protiv, kako opisuju, "značajnog skoka" prijetnji koje stižu od domaćih terorista, od kojih mnogi djeluju sami i motivisani rasnim animozitetom ili antivladinom ideologijom.

Zvaničnici su, svjedočeći pred zakonodavcima u utorak, ponovili upozorenja od ranije ove godine da su najsmrtonosnije pretnje Sjedinjenim Državama domaće, s ideologijom belih supremacionista i ličnim zamjerkama koje navode sve veći broj takozvanih usamljenih aktera na akciju.

"Svakako da je broj domaćih terorista eksplodirao", rekao je pred odborom Senata Christopher Wray​, direktor Federalnog istražnog biroa (FBI), nazvavši spriječavanje terorističkih napada glavnim prioritetom Biroa "sada i u doglednoj budućnosti".

"Više smo nego udvostručili broj domaćih slučajeva terorizma, sa oko 1.000 na oko 2.700 istraga", rekao je on o posljednjih 16 do 18 mjeseci. "Povećali smo broj zaposlenih da bi se udvostručio broj ljudi koji rade na toj prijetnji u odnosu na godinu dana ranije."

Dio tog skoka potiče od napada na Kongres SAD 6. januara, koji je rezultirao smrću pet ljudi i doveo do više od 600 hapšenja.

Međutim, u pripremljenom svjedočenju, Wray je upozorio da opsada Capitola "pokazuje spremnost nekih da primjene nasilje protiv vlade u cilju ostvarivanja svojih političkih i društvenih ciljeva".

Rekli su i da se mnogi usamljeni akteri, bilo motivisani domaćim primjedbama ili porukama stranih terorističkih grupa, uveliko oslanjaju na internet, pa im je teško pronaći nešto od onoga što dobijaju.

"Budući da deluju sami i brzo prelaze s radikalizacije na akciju, često koristeći lako dostupno oružje protiv ranjivih meta, ovi napadači ne ostavljaju mnogo tačaka za povezivanje", rekao je Wray zakonodavcima.

On je također upozorio da je u samo nekoliko godina FBI uspio da osujeti terorističke napade na veliki broj velikih SAD gradova, uključujući New York, Las Vegas i Miami.

Strane terorističke prijetnje

Uprkos rastućoj prijetnji od domaćih ekstremista, zvaničnici SAD upozoravaju da se prijetnja stranih terorističkih grupa, poput Islamske države (IS) i Al-Kaide, samo donekle smanjila.

Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.
Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.

"Strane terorističke grupe nastavljaju da stavljaju prioritet na napade na Sjedinjene Države", rekla je zakonodavcima Christine Abizaid​, direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, opisujući pretnju samo kao "manje akutnu" nego prije 20 godina, kada su teroristi Al Kaide izveli napade 11. septembra na njujorški Svjetski trgovinski centar i na Pentagon.

"Iako su godine (protivterorističkog) pritiska degradirale mrežu Al Kaide, grupa i njene podružnice i dalje imaju namjeru da koriste pojedince koji imaju pristup Sjedinjenim Državama za izvođenje napada", rekla je ona.

Iran

Pored grupa poput Al Kaide i IS, Abizaid je upozorila da su zvaničnici za borbu protiv terorizma zabrinuti zbog napora Irana i njemu bliskog Hezbolaha da napadnu SAD.

Konkretno, upozorila je da iranski lideri ostaju "u namjeri da se osvete u Sjedinjenim Državama" za ubistvo bivšeg komandanta jedinice Kuds Iranske revolucionarne nacionalne gardne Kasema Sulejmanija u januaru 2020.

Abizaid je dalje upozorila u pisanom svjedočenju na tekuće napore Teherana da "izgradi operativne kapacitete protiv američkih organizacija i ljudi".

Kina

Međutim, više od Irana - kako je direktor FBI-a Wray rekao zakonodavcima - ni jedna zemlja ne predstavlja ozbiljniju prijetnju po SAD kao Kina, koja je primorala Biro da otvara novu kontraobavještajnu istragu, u prosjeku, na svakih 12 sati.

"Mislim da ne postoji zemlja koja predstavlja veću prijetnju za naše inovacije, našu ekonomsku bezbjednost i naše demokratske ideje od Narodne Republike Kine, zbog čega imamo preko 2.000 aktivnih istraga u vezi sa vladom NR Kine u svih 56 kancelarija na terenu", rekao je on. "To je skoro povećanje istraga o ekonomskoj špijunaži u vezi sa Kinom od 1.300 posto u odnosu na ono od prije otprilike jedne decenije."

Zvaničnici SAD su takođe optužili Kinu da pokušava da iskoristi pandemiju koronavirusa kako bi "profitirala od proizvodnje lažne LZO (lične zaštitne opreme) i medicinskog materijala“.

Kina "nastavlja da se bavi krađom intelektualne svojine, eksploatacijom ranjivih lanaca snabdijevanja i upotrebom ekonomske prinude kako bi ugrozila našu ekonomsku bezbjednost" rekao je zakonodavcima sekretar za unutrašnju bezbjednost Alejandro Mayorkas.

Ransomware

I Wray i Mayorkas su također su naveli ransomware napade (zloćudne programe koji preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i za čije uklanjanje napadači traže velike otkupnine), mnoge povezane sa Rusijom, kao stalnu prijetnju.

"Prošle godine su žrtve platile otkupnine u iznosu od 350 miliona dolara, što je povećanje od 311 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa prosječnom isplatom većom od 300.000 dolara", rekao je Mayorkas.

"Sada istražujemo preko 100 različitih vrsta ransomwarea, od čega svaki ima mnoštvo žrtava", dodao je Wray iz FBI-a.

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Talibani tvrde da nema Al-Kaide i Islamske države u Afganistanu

Portparol Talibana Zabihula Mudžahid na konferenciji za novinare u Kabulu, 31. august 2021.

Talibani u Afganistanu odbacili su kao "neosnovanu propagandu" strahovanje Sjedinjenih Država da su Al-Kaida, ili ekstremisti povezani sa terorističkom grupom Islamska država, i dalje prisutni u toj zemlji. 

Portparol talibana Zabihula Mudžahid minimalizovao je tu prijetnju na konferenciji za novinare u Kabulu, samo nekoliko dana pošto je regionalna ispostava Islamske države - ISIS-K - preuzela odgovornost za seriju bombaških napada tokom vikenda, čija su meta bili talibanski borci u istočnoj pokrajini Nangarhar.

Američki obavještani zvaničnici su nedavno upozorili da se Al-Kaida i operativci Islamske države vraćaju u Afganistan, ohrabreni nakon što su talibani, islamisti, došli na vlast prije pet nedjelja.

Portparol Talibana osudio je bombaške napade u Nangarharu. Rekao je da je njegova vladajuća, islamistička grupa riješena da zaustavi nasilje i da ne vidi ISIS-K kao značajnu prijetnju.

“I sami ćete vidjeti da će to biti posljednji napadi koje su izvršili, i neće moći da ih sprovode u budućnosti", rekao je.

Mudžahid je iznio tvrdnju da ekstremisti koji operišu u Afganistanu u ime ISIS-K, nemaju veze sa borcima u Siriji i Iraku.

"Daeš (Islamska država) nema fizičko prisustvo ovdje, ali je moguće da su neki ljudi, koji su rođeni Afganistanci, usvojili ideologiju Daeša, koja nije popularna niti je podržavaju Afganistanci", rekao je.

ISIS-K je takođe preuzeo odgovornost za samoubilački bombaški napad na aerodromu u Kabulu prošlog mjeseca, u kome je ubijeno 13 američkih vojnika i skoro 170 afganistanskih civila.

Al-Kaida u Afganistanu

Zamjenik direktora Centralne obavještajne agencije (CIA), David Cohen, je prošle nedjelje izjavio da SAD "već počinju da vide nagovještaje potencijalnog kretanja Al-Kaide ka Afganistanu".

"Međutim, još je rano", rekao je Cohen na panel diskusiji na obavještajnom samitu nadomak Washingtona. Upozorio je da bi Al-Kaida mogla da se ponovo formira za manje od godinu dana. "Jasno, pomno ćemo motriti", rekao je.

Međutim, Mudžahid je odbacio te navode.

"Zabrinutost zbog prisustva stranih ekstremista i bilo koga povezanog sa Al-Kaidom je pogrešno i izražava se samo radi propagande. Ne vidimo nikoga u Afganistanu ko ima bilo kakve veze sa Al-Kaidom", rekao je portparol talibana.

"Dali smo obećanje svijetu i Americi da nećemo nikome dozvoliti da koristi tlo Afganistana da bi prijetilo ili naudilo bilo kojoj zemlji. To je principijelan stav i mi ga se striktno pridržavamo jer je također u interesu Afganistanaca", dodao je Mudžahid.

Talibanski borci u pokrajini Pandžšir, 8. septembra 2021.
Talibanski borci u pokrajini Pandžšir, 8. septembra 2021.

Muški kabinet Talibana

Mudžahid je održao konferenciju za novinare prije svega da bi saopštio proširenje sastava prelazne vlade talibana, koja je formirana prije dvije nedelje, ali nije imenovao nijednu ženu u kabinet koji ima oko 60 članova.

Iznio je tvrdnju da vlada Talibana predstavlja sve etničke zajednice u Afganistanu, navodeći da će žene biti dio kabineta u kasnijoj fazi, ali nije rekao kada. Portparol je ponovo pozvao Ujedinjene nacije, SAD, Evropsku uniju i druge zemlje, kao i susjede Afganistana, da priznaju vladu u Kabulu.

Nekoliko važnih članova talibanskog kabineta su, međutim, na "crnoj listi" SAD i UN kao članovi terorističkih organizacija, što ih spriječava da imaju direktne odnose sa Kabulom.

EU uz Macrona dok se spor Francuske, SAD i Britanije zaoštrava

Francuski predsjednik Emmanuel Marcon

Odluka Australije da otkaže kupovinu 12 francuskih podmornica na dizel-električni pogon, u vrijednosti od 66 milijardi dolara, i umjesto toga kupi najmanje osam tehnološki naprednijih, nuklearnih podmornica od Britanije i Amerike, i dalje ima veliki odjek u Evropi, gdje su francuski zvaničnici uzrujani zbog poteza koji su doživjeli kao izdaju od strane Londona i Washingtona.

Nema mnogo nagovještaja da će se spor skoro stišati.

Lideri Evropske unije podržali su Francusku u sporu zbog odluke Canberre da odustane od dogovora sa Francuzima i potpiše trilateralni Azijsko-pacifički bezbjednosni pakt, poznat kao AUKUS, sa Sjedinjenim Državama i Britanijom - što je savez koji upadljivo isključuje Pariz.

Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.
Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.

Govoreći poslije sastanka šefova diplomatije EU u New Yorku na marginama zasedanja Generalne skupštine UN-a, evropski komesar za spoljnu politiku Josep Borrell ​izjavio je da su ministri spoljnih poslova izrazili "jasnu solidarnost sa Francuskom".

Borrell je kritikovao Washington i London, navodeći da je "više saradnje, više koordinacije a manje fragmentacije" potrebno među zapadnim silama u indijsko-pacifičkom regionu, gdje je Kina velika sila u usponu i izaziva zabrinutost svojih susjeda. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​ izjavila je za američku kablovsku mrežu CNN: "Jedna od naših članica je tretirana na neprihvatljiv način. Želimo da saznamo šta se dogodilo i zašto."

Bijes Francuza

Prošle nedjelje, Francuska je opozvala svoje ambasadore u Canberri i Washingtonu - što je bila dramatična demonstracija gnjeva Pariza. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian​, koji je optužio američkog predsjednika Joea Bidena da nastavlja "unilateralizam, nepredvidljivost i brutalnost" svog prethodnika Donalda Trumpa, i dodao da nema namjeru da se sastane sa američkim kolegom Antonijem Blinkenom u New Yorku.

Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian
Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian

"Lično, ne namjeravam da se sastajem sa državnim sekretarom Blinkenom", rekao je novinarima Le Drian. Francuzi također izbjegavaju da preciziraju kada će predsjednik Emmanuel Macron telefonom razgovarati sa Bidenom.

Francuska tvrdi da je Australija nije konsultovala o planu da odustane od kupovine koju su Francuzi svojevremeno nazvali "dogovorom vijeka".

Australija odgovara da je mjesecima iznosila svoje primjedbe na sporazum sa Parizom, koji je postignut 2016. Australijski političari naglašavaju da su francuski podugovarači značajno kasnili u poslu.

"Ovo je od prvog dana bila farsa", rekao je Stephen Conroy​, bivši australijski senator, za australijsku stanicu Sky News. "Ovo je bio dogovor osuđen na propast."

Francuski zvaničnici navode da su tek prošle nedjelje informisani u pisanoj formi, samo nekoliko sati prije nego što su Britanija, SAD i Australija objavile sporazum poslije koga će Australija postati tek sedma država na svijetu sa flotom podmornica na nuklearni pogon.

Pitanje pouzdanosti Francuske

Dok odluka Australije suštinski počiva na vojnoj procjeni Canberre o njenim potrebama u indopacifičkom regionu, isključivanje Francuske iz trilateralnog odbrambenog pakta mnogo toga otkriva o anglo-američkim sumnjama u pouzdanost Francuske kao partnera, kažu neki bivši zapadni ministri spoljnih poslova i odbrane, kao i pojedine diplomate.

Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.
Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.

U vojnim krugovima u Washingtonu i Londonu, Francuska se često vidi kao prijatelj/neprijatelj, previše spreman da stekne komercijalnu i diplomatsku prednost u odnosu na SAD i Britaniju, kao i zemlja sa nezavisnim načinom razmišljanja zbog kojeg može da bude nepredvidljiva kao vojni saveznik, što datira još od odluke generala Charlesa De Gaullea​ iz 1966. da Francusku naglo povuče iz NATO-a.

Bivši britanski ministar spoljnih poslova Jeremy Hunt​ optužio je Francusku u utorak da pokušava da sjedi na dvije stolice - tako što učestvuje u savezu koji predvode SAD dok se, na drugoj strani, zalaže za alternativnu evropsku odbranu koju bi sama predvodila, i podržava investicioni dogovor EU sa Kinom koji Pekingu pruža bolji pristup jedinstvenom evropskom tržištu od onog koji je dobila Britanija poslije Brexita.

Drugi bivši britanski šef diplomatije Willam Hague​, iznio je tvrdnju da "sitničava francuska reakcija na gubitak velikog vojnog ugovora ne izaziva mnogo simpatija", dodajući da "Pariz ne bi oklijevao da učini isto da je bio na drugoj strani".

Međutim, Hague je dodao da, kako se inicijativa AUKUS razvija mimo podmornica i prelazi u oblasti kao što je vještačka inteligencija, treba da bude otvorena za druge zemlje kao što je Kanada, ili saveznike iz Evrope kao što je Francuska.

Međutim, analitičar Olivier Guitta​, direktor GlobalStrat, međunarodne bezbjednosne konsultantske firme u Londonu, vjeruje da je Washington i London trebalo da budu veće diplomate, i umjesto što su iznenadili Pariz, da je trebalo da konsultuju Francuze i ponude im udio u novom sporazumu.

Evropski sud: Rusija odgovorna za smrt Litvinjenka

Mural sa likom bivšeg agenta KBG-a Aleksandra Litvinjenka.

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Rusija odgovorna za ubistvo bivšeg agenta KGB-a Aleksandra Litvinjenka, koji je 2006. umro poslije trovanja polonijumom.

Kritičar Kremlja umro je u 43. godini u Londonu, nekoliko nedjelja pošto je popio čaj sa polonijumom u hotelu Milenijum. Za napad je Velika Britanija odavno krivila Rusiju.

Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je Rusija odgovorna za to ubistvo. Kremlj je oduvijek negirao umiješanost u Litvinjenkovu smrt.

Istraga koju je 2016. sprovela Velika Britanija pokazala je da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio akciju trovanja Litvinjenka.

Također je utvrđeno da su likvidaciju izvršili bivši agent KBG-a Andrej Lugovoj i Dmitrij Kovtun, a da je osmislila Federalna sigurnosna služba, nasljednica KGB. Oni su negirali krivicu.

Sa tim nalazima se saglasio i Evropski sud za ljudska prava.

"Sud je utvrdio da su, izvan svake sumnje, ubistvo izveli gospodin Lugovoj i gospodin Kovtun. Planiranje ove kompleksne akcije, nošenje otrova, putovanja i brojni pokušaji da ga otruju, dokazuju da je Litvinjenko duže vrijeme bio meta", navodi se u presudi.

Također se navodi da se Moskva nije potrudila da dokaže svoje navode da su dvojica Rusa odmetnici i da su djelovali nezavisno od Kremlja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG