Linkovi

Analize i istraživanja

Hoće li Biden promijeniti Trumpovu politiku prema Kini?

Naslovna strana kineskog Global Timesa sa novom američkom administracijom na naslovnoj strani.

Kina se sprema za dogovor sa novom američkom administracijom nakon nazadovanja diplomatskih odnosa zbog pandemije, trgovinskog rata i kršenja ljudskih prava.

Pitanje je da li će se kineski predsjednik Xi Jinping bolje slagati sa novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nego sa njegovim prethodnikom Donaldom Trumpom.

Većina analitičara kaže da Biden neće žuriti da promijeni Trumpovu politiku prema Kini, i da će biti mnogo više fokusiran na pitanja ljudskih prava i strateške probleme, nego na otežavanje poslovanja kineskim kompanijama.

"U Washingtonu postoji dvostranački konsenzus o čvrstoj politici prema Kini", kaže Zhiqun Zhu​, šef odjeljenja za međunarodne odnose na Univerzitetu Bucknell.

Kandidat za novog državnog sekretara Antony Blinken​ rekao je da se slaže sa politikom svog prethodnika Mikea Pompea prema Kini.

"Mislim da treba da pazimo da ne uvozimo robu koja je proizvod prisilnog rada u Šinđangu. Takođe, moramo da vodimo računa da ne izvozimo tehnologije i znanje koje dalje mogu koristiti za to. To je početak", rekao je Blinken.

Postoje, međutim, i druge stvari koje će uticati odnose SAD i Kine.

Kineski lideri ne žele da rade ono što im Washington kaže po pitanjima koje smatraju osjetljivim, kao što su Tajvan, Tibet i ljudska prava, a pošto je Blinken najavio da će demokrate pokrenuti upravo ta pitanja - tenzije bi mogle da porastu.

Uprkos tome što neće lako ukinuti Trumpove mere, Bidenova administracija je suočena sa činjenicom da je za više od tri godine trgovinski rat nanio više štete američkim potrošačima, nego kineskim kompanijama.

Trgovinski deficit SAD sa Kinom, na kraju Trumpove administracije, bio je oko 300 milijardi dolara - skoro isti kao na kraju mandata Baracka Obame.

"Većinu tereta tarifa snose amerčki uvoznici i potrošači, a ne kineski izvoznici", kaže Scott Kennedy​ iz Centra za međunarodne i strateške studije. "Ali, očekujem da će Bidenova administracija malo popustiti u nekim stvarima, na primjer kada je riječ o novinarima ili nekim tarifama, ali samo ako Kina uzvrati istom mjerom i pozabavi se uzrokom problema."

Zhiqun Zhu​ kaže da ima oblasti u kojima je lakše popustiti, kao što je obnova Fulbright stipendija u Kini i Hong Kongu, dolazak kineskih studenata i naučnika u SAD, povratak mirovnih trupa u Kinu i moguće otvaranje američkog konzulata u gradu Čengdu, kao i kineskog konzulata u Houstonu.

Očekuje se da Kina pokuša da izbjegne veliki sukob sa SAD zbog diplomatskih udaraca koje je pretrpjela u 2020.

"COVID-19 je zaista pogoršao sliku Kine. Mnoge zemlje je i dalje krive što nije bila dovoljno transparentna i nije spriječila virus da se proširi", kaže Zhu.

Istovremeno, Kina je postigla uspjeh na drugim poljima i postigla trgovinski dogovor sa EU.

Kina sada pokušava da popravi ugled izvozom vakcina protiv COVID-19, koje doduše nisu dobile odobrenje za korištenje širom svijeta.

"Uzimajući u obzir manju efikasnost kineske vakcine, pitanje je koliko će biti potrebe za njom. Ne samo u svijetu, nego i u Kini", smatra Kennedy.

Zhu kaže da Kina očigledno želi da popravi svoj međunarodni imidž, čemu će pomoći i izvoz vakcina i medicinske opreme zemljama u razvoju.

See all News Updates of the Day

Cyber napad u Ukrajini poslije neuspješnih pregovora Zapada i Rusije

cyber attack Ukraine

Poslije neuspjeha pregovora SAD i zapadnih saveznika s Rusijom prošle nedelje u cilju smirivanja tenzija oko Ukrajine, vlada te zemlje je pretrpjela veliki cyber napad, dok stižu upozorenja da bi mogao da uslijedi još destruktivniji napad, pišu svjetski mediji.

'Strahujte i očekujte gore'

Ukrajina je u petak, 14. januara pogođena "masovnim" cyber napadom, pošto su bezbjednosni razgovori između Moskve i Vašingtona i njenih saveznika završili u pat poziciji, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Sajtovi više odjeljenja ukrajinske vlade bili su oboreni, uz poruku hakera: "Ukrajinci! … Sve informacije o vama su postale javne. Strahujte i očekujte gore. To su vaša prošlost, sadašnjost i budućnost."

U poruci su precrtana ukrajinska zastava i mapa, a pominju se Ukrajinska ustanička armija koja se borila protiv Sovjetskog Saveza tokom Drugog svjetskog rata, kao i "istorijska teritorija".

Ukrajina je više puta bila na udaru cyber napada od 2014. kada je Moskva anektirala Krim i pokrenula rat u regionu Donbas na istoku Ukrajine, ukazuje Gardijan.

Prema zvaničnim ukrajinskim podacima, u prvih 10 mjeseci 2021. bilo je oko 288.000 cyber napada, a 397.000 u 2020. godini

Napadi su takođe bili usmjereni na kritičnu infrastrukturu u Ukrajini, dodaje list, navodeći da su u zimu 2015. hakeri, za koje se sumnja da su iz Rusije, uništili dijelove električne mreže u zemlji, što je dovelo do toga da je skoro četvrt miliona Ukrajinaca izgubilo struju i grijanje. Napad je ponovljen 2016.

Hakeri, za koje se takođe sumnja da su iz Rusije, 2017. su pustili virus NotPetja, koji je izazvao haos u ukrajinskim bankama, medijima i vodećim kompanijama.

Upozorenje Washingtona

Nakon što su prošlonedeljni diplomatski napori između SAD i Rusije posrnuli, Washington je optužio Moskvu da planira tajne operacije, uključujući sabotažu, na istoku Ukrajine kako bi napravila "izgovor za invaziju", ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Poslije napetih pregovora između SAD, NATO-a i saveznika s jedne strane i Rusije s druge, s nadom Zapada da će, kako piše britanski list, pregovori odvratiti ruskog predsjednika Vladimira Putina od invazije na Ukrajinu, visoki ruski zvaničnici su poručili da su pregovori u "ćorsokaku".

Upozorenje iz Washingtona o "aktivnostima sabotaže" i "informacionim operacijama" s ciljem da se optuži "Ukrajina da priprema skorašnji napad na ruske snage", uslijedilo je dok se vlada Ukrajine borila s "masovnim cyber napadom" koji je oborio oko 70 vladinih internet stranica.

Ukrajinski zvaničnici su, kako navodi Fajnenšl tajms, nedavno upozorili da će cyber napadi i drugi napori da se destabilizuje zemlja biti uvod u dalju agresiju.

Američka ambasadorka u NATO-u Džulijen Smit (Julianne Smith) rekla je da bi dokazi o ruskom cyber napadu "sigurno" biti klasifikovani kao primjer nove agresije na Ukrajinu, koja bi mogla da pokrene sankcije Zapada Moskvi.

Visoki ukrajinski bezbjednosni zvaničnik rekao je za Rojters (Reuters) da Kijev vjeruje da je hakerska grupa povezana s bjeloruskim obavještajnim službama izvela cyber napad u kojem je korišten malver sličan onom koji koristi grupa povezana s ruskim obaveštajnim službama.

Zamjenik sekretara ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Serhij Demedjuk rekao je da Ukrajina za napad u petak krivi grupu poznatu kao UNC1151, ali i da smatra da je to bila maska za još destruktivnije akcije iza kulisa.

On je rekao da je UNC1151 grupa za cyber špijunažu koja je povezana s bjeloruskim specijalnim službama, dodajući da ima istoriju napada na Litvaniju, Letoniju, Poljsku i Ukrajinu i da je širila narative u kojima se osuđuje prisustvo NATO u Evropi.

Upozorenje Microsofta

Američka tehnološka kompanija Majkrosoft (Microsoft) upozorila je u subotu, 15. januara, da je otkrila veoma destruktivan oblik malvera u desetinama vladinih i privatnih računarskih mreža u Ukrajini koji izgleda spreman da ga pokrene zasad nepoznati akter, ukazuje Njujork tajms (The New York Times).

Kompanija je navela da su otprilike u isto vrijeme kada su vladine službe u Ukrajini otkrile da su oštećene njihove internet stranice, istražitelji koji nadgledaju Majkrosoftove globalne mreže otkrili kod malvera koji je, kako navodi list, izgleda postavljen u vrijeme kada su ruske diplomate proglasile da su razgovori sa SAD i NATO zapali u ćorsokak.

Ukrajinski zvaničnici za napad na internet stranice optužili su grupu iz Bjelorusije, ali kažu i da sumnjaju na umiješanost Rusije, ističe Njujork tajms, dodajući da nije jasno da li je hakerski napad na sajtove ukrajinske vlade povezan s daleko destruktivnijim kodom za koji je Majkrosoft kaže da ga je otkrio. Kompanija navodi da još ne može da identifikuje grupu koja stoji iza upada, ali da se ne čini da je to napadač kojeg su njegovi istražitelji ranije primijetili.

Kod malvera, kako su opisali istražitelji kompanije, izgleda kao ransomver (ucjenjivački softver), ali nema infrastrukture za prihvatanje novca, što navodi istražitelje na zaključak da je cilj nanošenje maksimalne štete, a ne prikupljanje para.

Moguće je, ukazuje američki list, da se destruktivni softver nije previše proširio i da će Majkrosoftovo otkriće otežati metastaziranje napada, ali je takođe moguće da će napadači pokrenuti malver i pokušati da unište što više računara i mreža.

Tenzije na najvišem nivou u posljednjih nekoliko godina

Cyber napad na sajtove ukrajinske vlade je incident niskog nivoa, ali i simboličan pošto dolazi na kraju nedelje mahnite diplomatije u koju je pored SAD, NATO i Rusije bila uključena i Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) – sve u cilju pokušaja deeskalacije tenzija na ukrajinskoj granici, ističe CNN.

Predstavnici SAD i Rusije su počeli razgovore s visokim ulozima koji imaju za cilj da spriječe rat, dok Rusija nastavila da gomila trupe blizu ukrajinske granice usljed spora oko aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i mogućnosti da se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom savezu.

Tenzije između Ukrajine i Rusije su na najvišem nivou u poslednjih nekoliko godina, ocjenjuje američka televizija i ukazuje da jačanje ruske vojske blizu granice podstiče strahove da bi Moskva mogla da pokrene invaziju u narednim nedeljama ili mjesecima.

Kremlj negira da planira napad i tvrdi da podrška NATO-a Ukrajini – uključujući povećane isporuke oružja i vojnu obuku – predstavlja sve veću prijetnju zapadu Rusije.

Ruski zvaničnici su nagovijestili da su spremni da napuste razgovore zbog odbijanja SAD i NATO-a da odgovore na ključne zahtjeve Moskve – da daju garancije da Ukrajini nikada neće biti dozvoljeno da uđe u NATO-u i da alijansa odustane od širenja u istočnoj Evropi.

Human Rights Watch: Diktatori se suočavaju sa demokratskom reakcijom

Human Rights Watch: Diktatori se suočavaju sa demokratskom reakcijom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

EU frustrirana jer je isključena iz razgovora SAD-Rusija

EU frustrirana jer je isključena iz razgovora SAD-Rusija
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:20 0:00

Podignuta optužnica protiv osnivača "Čuvara zakletve" zbog napada na Capitol

Stewart Rhodes

Američko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Stewarta Rhodesa, osnivača ultradesničarske organizacije "Čuvari zakletve" i još deset građana zbog kovanja zavjere i njihove uloge u napadu na zgradu Kongresa 6. januara 2021.

Riječ je o prvoj optužnici te vrste koja je definisana kao pokušaj zbacivanja, rušenja ili nasilnog uništavanja vlade Sjedinjenih Država.

Tužioci su ukazali da je Rhodes od kraja decembra 2020. koristio privatnu šifrovanu komunikaciju kako bi planirao da otputuje u Washington 6. januara. On i drugi članovi organizacije planirali su da sa sobom ponesu oružje kako bi pomogli tu akciju, navode tužioci.

„Dok su neki od članova te organizacije utrčali u zgradu u vojnoj opremi drugi su ostali van - postavljeni u tumove, kako su ih nazivali, snaga za brzo reagovanje – spremni da oružje prenesu u grad”, saopštio je tužilac.

Američki državni tužilac Merrick Garland, dan uoči godišnjice napada prošle sedmice, najavio je da će na odgovornost pozvati sve građane koji su umiješani u nerede.

Do sada je optuženo više od 725 za krivična dela koja su prostekla iz napada. Njih 165 su se izjasnili da su krivi, a najmanje 70 ih je osuđeno. Garland je rekao da će Sekretarijat za pravosuđe, kako se izrazio, pratiti činjenice gdje god da vode.

Više stotina pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa 6 . januara 2021. upalo je u Capitol u neuspjelom pokušaju da spreče kongresno potvrđivanje izborne pobjede aktuelnog predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena.

"Čuvari zakletve" su ultradesničarska organizacija koja tvrdi da federalne vlasti ugrožavaju prava njenih članova i usredređena je na regrutovanje članstva iz redova penzionisanih ili aktivnih pripanika policije, vojske i hitnih službi.

Australija ponovo ukinula vizu Novaku Đokoviću

Novak Đoković

Australija je drugi put zaredom ukinula vizu Novaku Đokoviću zbog njegovog prava da ostane u toj zemlji nevakcinisan.

Odluka ministra za imigraciju Alexa Hawkea znači da se prvi teniser svijeta sada suočava sa deportacijom.

Međutim, 34-godišnji Đoković može pokrenuti još jedan pravni proces kako bi ostao u Australiji.

Prvi reket svijeta trebao je igrati na Australian Openu, koji počinje u ponedjeljak, 17. januara.

Ministar Hawke je naveo u saopštenju da je ovu odluku donio na osnovu javnog interesa.

Kako je naveo, odlučio je uz "pažljivo razmatranje informacija" koje su mu dostavili Odjeljenje unutrašnjih poslova, granična policija i Novak Đoković.

On je naveo i da je Vlada Australije posvećena zaštiti granica te zemlje, posebno u kontekstu COVID-a 19.

Đokoviću je viza prvi put ukinuta ubrzo poslije njegovog dolaska u Melburn 6. januara, nakon što je australijska granična policija rekla da "nije pružio odgovarajuće dokaze" da bi dobio izuzeće od vakcine.

Bila je i ogromna reakcija javnosti u Australiji, koja je provodila neka od najdužih i najstrožih karantina na svijetu zbog pandemije COVID-a 19.

Đoković je bio priveden, proveo je sate u imigracionoj kontrolnoj sobi na aerodromu, a zatim dane u hotelu, koji služi kao prihvatni centar za imigrante.

Nekoliko dana kasnije sudija je poništio odluku Vlade Australije o odbijanju vize Đokoviću i naredio njegovo puštanje, presudivši da su granični službenici ignorisali ispravnu proceduru kada je on stigao u Australiju.

Novak Đoković se od tada slobodno kreće u Australiji i nastavio je da se priprema za turnir na Australian Openu čiji je rekorder sa devet titula.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG