Linkovi

Teme

Hoće li Biden promijeniti Trumpovu politiku prema Kini?

Naslovna strana kineskog Global Timesa sa novom američkom administracijom na naslovnoj strani.

Kina se sprema za dogovor sa novom američkom administracijom nakon nazadovanja diplomatskih odnosa zbog pandemije, trgovinskog rata i kršenja ljudskih prava.

Pitanje je da li će se kineski predsjednik Xi Jinping bolje slagati sa novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nego sa njegovim prethodnikom Donaldom Trumpom.

Većina analitičara kaže da Biden neće žuriti da promijeni Trumpovu politiku prema Kini, i da će biti mnogo više fokusiran na pitanja ljudskih prava i strateške probleme, nego na otežavanje poslovanja kineskim kompanijama.

"U Washingtonu postoji dvostranački konsenzus o čvrstoj politici prema Kini", kaže Zhiqun Zhu​, šef odjeljenja za međunarodne odnose na Univerzitetu Bucknell.

Kandidat za novog državnog sekretara Antony Blinken​ rekao je da se slaže sa politikom svog prethodnika Mikea Pompea prema Kini.

"Mislim da treba da pazimo da ne uvozimo robu koja je proizvod prisilnog rada u Šinđangu. Takođe, moramo da vodimo računa da ne izvozimo tehnologije i znanje koje dalje mogu koristiti za to. To je početak", rekao je Blinken.

Postoje, međutim, i druge stvari koje će uticati odnose SAD i Kine.

Kineski lideri ne žele da rade ono što im Washington kaže po pitanjima koje smatraju osjetljivim, kao što su Tajvan, Tibet i ljudska prava, a pošto je Blinken najavio da će demokrate pokrenuti upravo ta pitanja - tenzije bi mogle da porastu.

Uprkos tome što neće lako ukinuti Trumpove mere, Bidenova administracija je suočena sa činjenicom da je za više od tri godine trgovinski rat nanio više štete američkim potrošačima, nego kineskim kompanijama.

Trgovinski deficit SAD sa Kinom, na kraju Trumpove administracije, bio je oko 300 milijardi dolara - skoro isti kao na kraju mandata Baracka Obame.

"Većinu tereta tarifa snose amerčki uvoznici i potrošači, a ne kineski izvoznici", kaže Scott Kennedy​ iz Centra za međunarodne i strateške studije. "Ali, očekujem da će Bidenova administracija malo popustiti u nekim stvarima, na primjer kada je riječ o novinarima ili nekim tarifama, ali samo ako Kina uzvrati istom mjerom i pozabavi se uzrokom problema."

Zhiqun Zhu​ kaže da ima oblasti u kojima je lakše popustiti, kao što je obnova Fulbright stipendija u Kini i Hong Kongu, dolazak kineskih studenata i naučnika u SAD, povratak mirovnih trupa u Kinu i moguće otvaranje američkog konzulata u gradu Čengdu, kao i kineskog konzulata u Houstonu.

Očekuje se da Kina pokuša da izbjegne veliki sukob sa SAD zbog diplomatskih udaraca koje je pretrpjela u 2020.

"COVID-19 je zaista pogoršao sliku Kine. Mnoge zemlje je i dalje krive što nije bila dovoljno transparentna i nije spriječila virus da se proširi", kaže Zhu.

Istovremeno, Kina je postigla uspjeh na drugim poljima i postigla trgovinski dogovor sa EU.

Kina sada pokušava da popravi ugled izvozom vakcina protiv COVID-19, koje doduše nisu dobile odobrenje za korištenje širom svijeta.

"Uzimajući u obzir manju efikasnost kineske vakcine, pitanje je koliko će biti potrebe za njom. Ne samo u svijetu, nego i u Kini", smatra Kennedy.

Zhu kaže da Kina očigledno želi da popravi svoj međunarodni imidž, čemu će pomoći i izvoz vakcina i medicinske opreme zemljama u razvoju.

See all News Updates of the Day

Kabul: Raste broj žrtava bombaškog napada pred školom

Okupljeni građani na mjestu napada u afganistanskoj prijestolnici Kabulu. (Foto: REUTERS/Stringer)

U eksploziji pred školom u prijestolnici Afganistana Kabulu poginulo je najmanje 68 osoba, saopštili su afganistanski zvaničnici.

Ljekari nastoje da zbrinu najmanje 165 povrijeđenih, dok se istovremeno sprovodi i identifikacija žrtava, javila je agencija Reuters.

Nekoliko eksplozija dogodilo se u subotu uveče u području Daš-e-Barči, koje naseljavaju šiiti iz etničke manjine Hazara, koja je u prošlosti bila često na meti militanata ISIL-a.

Prvi napad posljedica je akiviranja automobile bombe pred školom Sajed Al-Šuhada. Nakon jedne eksplozije učenici su istrčali iz školskog zdanja kada su uslijedile još dvije detonacije.

Prema informacijama zvaničnika, među poginulima najviše je učenica te škole. Jedan od očevidaca rekao je agenciji Reuters da je riječ o djevojčicama koje su se vraćale kući nakon nastave i da svega sedam ili osam stradalih osoba nisu bile učenice.

Predsjednik Afganistana Ašraf Gani za napad je okrivio talibanske pobnjenike. Sa druge strane portparol talibana odbacio je umiješanost, rekavši da ta grupa osuđuje bilo kakve napade na afganistanske civile.

Papa Franjo je tokom nedjeljne osudio napad u Kabulu, označivši ga neljudskim činom.

Antonio Guterres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, takođe je osudio napad i izrazio saučešće porodicama žrtava i vladi i građanima Afganistana.

Porodice žrtava afganistansku vladu i zapadne sile označile su odgovornim za neuspjeh u zaustavljanju nasilja i rata koji traje.

Širom prijestolnice Kabula pojačane su bezbjednosne mjere, ali su tamošnje vlasti saopštile da neće biti u mogućnosti da obezbjede sve obrazovne ustanove, džamije i druga javna mjesta.

Sjedinjene Države i međunarodne vojne snage počele su povlačenje 1. maja u skladu sa sporazumom koji su SAD postigle sa talibanima 2020.

Uoči početka povlačenja američki predsjednik Joe Biden je rekao da će američke trupe iz Afganistana biti povučene do 11. septembra 2021. godine, 20. godišnjice napada na Svjetski trgovinski centar u New Yorku i zdanje Pentagona u Washingtonu, što je iniciralo američku interevenciju u Afganistanu.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. godine, kada ih je zbacila međunarodna vojna koalicija koju su predvodile SAD. Tada je počela njihova pobuna i borbe koje su vodili sa snagama međunarodne koalicije.

Razlog savezničke intervencije bilo je utočište koje su talibani i Afganistan pružili liderima Al Kaide koji su smatrani odgovornim za terorističke napade 2001.

Prema izvještaju Ujedinjenih nacija, na teritoriji Afganistana nalazi se najmanje 500 boraca Al Kaide sa kojima talibani održavaju bliske veze što, sa druge strane, talibani poriču.

Najveći američki naftovod zatvoren poslije cyber napada

Tankeri ispred fabrike Colonial Pipeline u Pelamu u Alabami, 16. septembar 2016.

Glavna američka kompanija za transport naftnih derivata, Colonial Pipeline, zatvorila je kompletnu mrežu poslije cyber napada, saopšteno je iz kompanije u petak. 

Napad vjerovatno neće poremetiti zalihe i cijene benzina, osim ako ne dođe do dužeg zatvaranja naftovoda.

Mrežom naftovoda kompanije Colonial, nafti derivati iz američkih rafinerija u Meksičkom zalivu stiže do istočnih i južnih američkih država. Kompanija obavlja transport 2,5 miliona barela benzina, dizela, goriva za mlazne avione i druge derivate kroz 5.500 milja (8.850 kilometara) naftovoda.

Colonial Pipeline transportuje 45% zaliha goriva na istočnoj američkoj obali. Kako je saopšteno, kompanija je zatvorila sisteme u petak, nakon što je saznala za napad.

Još se ne zna kako je tačno izgledao napad, ko ga je izvršio i šta je bio motiv. Portparolka Colonial Pipeline nije odgovorila na pitanje da li je kompanija dobila zahjtev da plati otkup hakerima, što je obično motiv cyber kriminalaca.

Međutim, dva izvora agencije Reuters iz industrije za cyber bezbjednost navela su da je prilikom napada korišten zloćudni virus koji zaključava sisteme, a hakeri tada traže od kompanije otkup da bi povratila pristup svojim sistemima.

Colonial je angažovao firmu za cyber bezbjednost da istraži napad i kontaktirao federalne agencije. Kompanija nije objavila više detalja niti koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

"Činjenica da je taj napad kompromitovao sisteme koji kontrolišu infrastrukturu naftovoda znači dvije stvari - ili je napad bio izuzetno sofisticiran ili sistemi nisu bili dobro obezbjeđeni", izjavio je Mike Chapple​, profesor na Mendoza koledžu za biznis pri Univerzitetu Notre Dam, a koji je ranije radio za američku Nacionalnu bezbjednosnu agenciju (NSA).

"Zatvaranje gasovoda šalje poruku da su ključni elementi naše nacionalne infrastrukture i dalje ranjivi i podložni cyber napadima", dodao je.

Cijene dionica benzina i dizela su u petak porasle više od cijena sirove nafte. Dugoročni efekti će zavisiti od toga koliko će dugo naftovodi biti zatvoreni.

Colonial je za vrijeme uragana Harvey, koji je pogodio obalu Meksičkog zaliva 2017. godine, zatvorila svoje gasovode i naftovode, što je dovelo do smanjenih zaliha i rasta cijene benzina u SAD, jer su mnoge rafinerije u zalivu morale da se zatvore. Cijene benzina u regionu Meksičkog zaliva dostigle su najviši nivo u pet godina, a cijene dizela bile najviše u četiri godine.

Kina suspendovala ekonomski dijalog s Australijom

Zastave Australije i Kine.

Kina kaže da obustavlja daljnji ekonomski dijalog s Australijom što je najnoviji znak pogoršanja odnosa.

Stručnjaci su taj potez uglavnom nazvali simboličnim jer se posljednji sastanak okvira Kinesko-australijskog strateškog ekonomskog dijaloga dogodio prije četiri godine.

Australijski poslovni čelnici, međutim, kažu kako vjeruju da je suspenzija u četvrtak nova najniža razina bilateralnih odnosa.

Kineski državni mediji rekli su da je Australija poremetila ekonomsku saradnju akcijama poput zabrane da kineski tehnološki gigant Huawei gradi 5G mrežu. Kina je takođe optužila Canberru "za hladnoratovski način razmišljanja i ideološku diskriminaciju".

Odlukom Pekinga formalno će se zaustaviti kontakt između ključnih trgovinskih zvaničnika. Ministarska suradnja dviju vlada već je bila obustavljena više od godinu dana.

U Canberri, ministar trgovine Dan Tehan rekao je da je razočaran i da je otvoren za dijalog i "angažman na ministarskom nivou".

Opozicioni lider Anthony Albanese također je pozvao obje strane da riješe svoje razlike.

"Ovo je žalosno", rekao je Albanese. "Nama je potreban dijalog s Kinom. Ipak, to ne može biti samo po njihovim uslovima. To mora biti pod uvjetima obje države, pa je ovo za žaljenje."

Kina je daleko najveći australijski trgovinski partner, ali posljednjih godina tenzije su se pojačale. Odluka iz 2018. Da Huawei gradi 5G mrežu razbjesnila je Peking. To neprijateljstvo eskaliralo je prošle godine nakon sporova oko porijekla pandemije koronavirusa, nacionalne sigurnosti i ljudskih prava.

Kina je kasnije uvela trgovinske sankcije protiv vrijednog australijskog izvoza, iako australijski izvoz rude željeza - ključnog sastojka u proizvodnji čelika - nije pogođen.

Do napetosti između Australije i Kine došlo je kada je grupa država G-7 pozvala Peking da poštuje osnovna prava i slobode.

Sjedinjene Države i neke evropske države optužile su Kinu za kršenje ljudskih prava manjinskog muslimanskog stanovništva u provinciji Xinjiang, oružane prijetnje Tajvanu i ekonomsku prisilu.

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje

Časovi samoodbrane usmjereni na antiazijsko nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:38 0:00

Njemačka protiv načela "legitimnog predstavljanja" u Izbornom zakonu BiH

Zastave BiH ispred Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Njemačka vlada je u odgovoru na pitanje zastupnika iz Zelene stranke Manuela Sarrazzina u vezi s procesom reforme izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH), navela da bi načelo "legitimnog političkog predstavljanja", o kojem se raspravljalo u kontekstu izborne reforme, moglo dodatno produbiti podjelu BiH i zakomplicirati provedbu relevantnih sudskih presuda.

Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".

"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.

Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.

Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".

Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.

Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.

Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.

S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG