“Čast mi je i zadovoljstvo služiti vašoj zemlji i njenom narodu u narednim godinama. Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima. Ne želim obećati ništa nemoguće za vrijeme koje dolazi, ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu…da osiguram da ova zemlja…ima nadu u bolju budućnost", kazao je Christian Schmidt.
Naveo je da se BiH mora vratiti na dnevni red međunarodne zajednice i da će se potruditi da se postigne taj cilj.
“Obavljati ovu funkciju podrazumijeva duboko poštovanje prema ljudima koji su izgubili život u ratu i onima koji su spremni da grade novu evropsku budućnost BiH. Nije lako dostići dogovor o nekim pitanjima kada je riječ o zajedničkoj budućnosti i zato sam tu kako bih u ime međunarodne zajednice provodio mir i pomogao građanima ove zemlje, konstitutivnim narodima, ali ostalima da dođu u jednu uravnoteženu situaciju i mir”, kazao je Schmidt.
Dodao je da se neće baviti samo očuvanjem granica.
“Mislim da je važno da prevaziđemo granice u svijesti ljudi“, naveo je Schmidt.
U čast preuzimanja dužnosti planirano je i održavanje prijema u Zemaljskom muzeju kada će se Schmidt, Inzko, te državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke Miguel Berger i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratiti zvanicama.
Visoki predstavnik Schmidt će se u utorak, 3. avgusta, sastati sa dva člana Predsjedništva BiH, Komšićem i Šefikom Džaferovićem, nakon što je Milorad Dodik, član Predsjedništva iz reda srpskog naroda, izjavio je da nema namjeru da razgovara s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.
Prvo obraćanje Schmidta medijima u BiH zakazano je 4. avgusta.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995. u vojnoj bazi u američkom gradu Dejtonu.
Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Nemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
Ambasada Rusije u BiH saopštila je 31. jula da je ta država odbila da potpiše izjavu Vijeća za provedbu mira u BiH, u kojoj ambasadori zemalja članica najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija u BiH nakon nedavne izmjene Krivičnog zakona BiH o kažnjivosti negiranja genocida koju je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko.
Iz ambasade su naveli da je Rusija protiv bonskih ovlaštenja Ureda visokog predstavnika u BiH, kojeg "smatra kočnicom razvojnog puta Bosne i Hercegovine i insistira na njegovom bezuslovnom gašenju".
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je u petak, 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida. Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje RS genocidnom tvorevinom.
Ova dva zakona odgovor su parlamentarnih stranaka iz RS na odluku Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
