Linkovi

Izdvojeno

Inzko nakon donošenja zakona o zabrani negiranja genocida: Savjest mi je čista

Valentin Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kome za dva dana prestaje mandat, izjavio je da je on "obavio posao" i da drugi treba da budu zabrinuti.

"Meni je savjest čista, pitao sam svoju savjest: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope u vezi sa genocidom. Znači, ja nisam donio odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u zakon", kazao je Inzko, govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo prije par dana.

On je ocijenio da su reakcije na nametnuti zakon iz Republike Srpske "sasvim očekivane".

"Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da ne odlučuju", kazao je on za regionalnu N1 televiziju.

Dodao je da u augustu i septembru treba da se donese odluka o budžetu BiH, ali da ne može da proijceni da li će srpski predstavnici učestvovati u donošenju odluka.

"Na neki način, sve je u okviru očekivanog", kazao je Inzko.

Navodeći da mu je žao što odlazi iz BiH, koja je, kako je rekao, njegov drugi dom, jer je na Balkanu živio ukupno 24 godine, on je ocijenio da je "najcrnji dan" tokom njegovog mandata bio kada su strani tužioci morali napustiti BiH.

"Znao sam da će to imati strašne posljedice po pravosuđe, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lijepih trenutaka. Sjećam se 2010. godine, kada smo postigli bezvizni režim za putovanje po Evropi", istakao je on.

Prema njegovim riječima, stvari u BiH bi mnogo bolje funkcionisale da je međunarodna zajednica više angažovana.

Inzko je naveo da je međunarodna zajednica ranije imala mnogo uspješnih poteza u BiH, od situacije da je konvertibilna marka najsigurnija na Balkanu, do bh. ličnih karata, koje su, u vrijeme kada su izrađene, bile najmodernije u regionu.

"BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je očekivala da će poslije domaće elite to voditi. Međutim, sada imamo šta imamo. Možda će (novi Visoki predstavnik Christian) Schmidt otvoriti novo poglavlje što se tiče djelovanja", kazao je on.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova dijela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Inzko je rekao i da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju, jer je to diskriminacija.

"Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole ovu zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH", kazao je Inzko.

BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojem i pripadnici "ostalih naroda", a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koji su konstitutivni narodi u toj državi, imaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH.

Valentin Inzko je 2009. imenovan za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i poslije 12 godina svog mandata napušta BiH.

Njega će 1. avgusta na toj funkciji naslijediti Nijemac Christian Schmidt.

See all News Updates of the Day

Osnivač "Čuvara zakletve" osuđen za kovanje zavjere i podsticanje pobune zbog upada u Kongres

Stewart Rhodes osnovao je desničarsku grupu "Čuvari zakletve" 2009. godine

Stewart Rhodes, osnivač desničarske militantne grupe "Čuvari zakletve", osuđen je krivično djelo kovanja zavjere i podsticanja pobune zbog upada u Kongres 6. januara i pokušaja da se poništi poraz tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa na izborima 2020.

Druga optužena, Kelly Meggs, također je u utorak proglašena krivom za kovanje zavjere i podsticanje pobunu, dok su Kenneth Harrelson, Jessica Watkins i Thomas Caldwell oslobođeni optužbi.

Rhodes, koji nosi povez na oku nakon što je slučajno pucao sebi u lice sopstvenim pištoljem, jedan je od najistaknutijih od oko 900 optuženih u vezi sa napadom.

Desničarsku grupu "Čuvari zakletve" osnovao je 2009. godine, a članovi su i penzionisani vojnici, policajci. Pripadnici te grupe često su se pojavljivali na protestima naoružani.

U slučaju napada na Capitol, tužioci su rekli da su Rhodes i drugi optuženi planirali silom da spriječe Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na izborima, te da su optuženi u obližnjem hotelu u Virginiji okupili naoružanu grupu i oružje koje je moglo brzo da se prebaci u Washington ako zatreba.

Tokom suđenja svjedočilo je pedeset očevidaca.

Rhodes i drugi optuženi su negirali da su planirali bilo kakav napad ili pokušavali da blokiraju Kongres da potvrdi izborne rezultate.

Tužioci su, međutim, prezentovali njegove tekstualne poruke, među kojima i one da mu je žao što nije donio puške u Washington 6. januara i da bi mogao da objesi predsjedavajuću Predstavničkog doma Nancy Pelosi o lampu.

Još četiri člana "Čuvara zakletve" optužena za kovanje zavjere i pobunu trebalo bi da izađu pred sud u decembru.

Članovima druge desničarske grupe pod nazivom "Ponosni momci", uključujući njenog bivšeg predsjednika Enriquea Tarrija, također će se suditi u decembru po optužnici za isto krivično djelo.

Zvaničnik Katara: Broj radnika umrlih u pripremi Mundijala "između 400 i 500"

Arhiv - Radnici uklanjaju skele na stadijumu Al Bajt, u Al Koru, Katar, oko 50 kilometara sjeverno od Dohe, 29. aprila 2019.

Visoki katarski zvaničnik uključen u organizaciju Svjetskog prvenstva u fudbalu u toj zemlji je prvi put iznio broj mrtvih radnika na turniru - "između 400 i 500" - što je drastično veći broj od bilo kog drugog koji je ranije ponudila Doha.

Činilo se da je komentar Hasana al-Tavadija, generalnog sekretara katarskog Vrhovnog komiteta za isporuku i naslijeđe, neplanirano iznijet tokom intervjua sa britanskim novinarom Piersom Morganom.

Također je doveo u opasnost da se ponovo podstaknu kritike grupa za ljudska prava zbog plaćanja radova na organizaciji prvog Svjetskog prvenstva na Bliskom istoku za migrantsku radnu snagu koja je izgradila stadione, metro linije i novu infrastrukturu potrebnu za turnir u vrijednosti od preko 200 milijardi dolara.

Vrhovni komitet i katarska vlada nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar u utorak.

U intervjuu, čije je dijelove Morgan objavio na mreži, britanski novinar pita al-Tavadija: "Šta mislite, koji je pošten, realan ukupan ukupan radnika migranata koji su umrli kao rezultat posla koji rade za Svjetsko prvenstvo u cjelini?"

"Procjena je oko 400, između 400 i 500", odgovara al-Tavadi. "Nemam tačan broj. To je nešto o čemu se razgovaralo."

Ali katarski zvaničnici ranije nisu javno raspravljali o tom broju. Izvještaji Vrhovnog komiteta koji datiraju od 2014. do kraja 2021. uključuju samo broj smrtnih slučajeva radnika uključenih u izgradnju i renoviranje stadiona koji su sada domaćini Svjetskog prvenstva.

Prema objavljenim podacima, ukupan broj smrtnih slučajeva iznosi 40. Oni uključuju 37 od, kako Katarci opisuju kao neradne incidente, kao što su srčani udari, i tri od incidenata na radnom mjestu. U jednom izvještaju se takođe posebno navodi smrt radnika od koronavirusa usred pandemije.

Al-Tavadi je ukazao na te brojeve kada je razgovarao o radu samo na stadionima u intervjuu, neposredno prije nego što je iznio brojku "između 400 do 500" za svu infrastrukturu za turnir.

Otkako je FIFA dodelila turnir Kataru 2010. godine, zemlja je preduzela neke korake da preispita praksu zapošljavanja u zemlji. To uključuje i eliminaciju takozvanog sistema zapošljavanja kafala, koji je radnike vezivao za svoje poslodavce, koji su imali pravo glasa o tome da li mogu da napuste posao ili čak zemlju.

Katar je takođe usvojio minimalnu mjesečnu platu od 1.000 katarskih rijala (275 dolara) za radnike i potrebne naknade za hranu i stanovanje za zaposlene koji te beneficije ne primaju direktno od svojih poslodavaca. Takođe je ažurirala svoja pravila o bezbjednosti radnika kako bi spriječila smrt.

"Jedna smrt je smrt previše. Jasno i jednostavno", dodaje al-Tavadi u intervjuu.

Aktivisti su pozvali Dohu da učini više, posebno kada je u pitanju osiguranje da radnici primaju plate na vrijeme i da budu zaštićeni od poslodavaca koji zlostavljaju.

Al-Tavadijev komentar takođe obnavlja pitanja o istinitosti izvještavanja kako vlade tako i privatnih preduzeća o povredama i smrtima radnika u arapskim zalivskim državama, čije su nebodere izgradili radnici iz južnoazijskih zemalja poput Indije, Pakistana i Šri Lanke.

Mustafa Kadri, izvršni direktor Equidem Research, konsultantske kuće za rad koja je objavila izvještaje o naplati gradnje radnicima migrantima, rekao je da je iznenađen Al-Tavadijevim komentarom.

"Šokantno je da sada dođe i kaže da ih ima na stotine", rekao je za AP. "Oni nemaju pojma šta se dešava".

Sumorne prognoze stanja svjetske ekonomije za 2023.

Prodaja igračaka na Crni petak u prodavnici Walmart, Wilmington, Delawareu, 25. novembar 2022. (Foto: Samuel Corum / AFP)

Izgledi za globalnu ekonomiju pogoršali su se, prema brojnim nedavnim analizama, jer rat u Ukrajini nastavlja da opterećuje trgovinu, posebno u Evropi, a tržišta čekaju potpunije otvaranje kineske ekonomije nakon višemjesečnih poremećaja izazvanih karantinima uvedenim zbog Covida.

U Sjedinjenim Državama, situacija na tržištu rada i usporavanja poslovnih aktivnosti podstakli su strah od recesije. Globalno gledano, inflacija je rasla, a poslovna aktivnost, posebno u eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu, nastavila da se smanjuje.

U analizi objavljenoj prošlog četvrtka, Institut za međunarodne finansije je predvidio stopu globalnog ekonomskog rasta od samo 1,2 odsto u 2023. godini, što je na nivou 2009. godine, kada je svijet tek počeo da izlazi iz finansijske krize.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) slaže se sa pesimističkom prognozom. U izvještaju objavljenom prošle nedjelje, privremeni glavni ekonomista organizacije Alvaro Santos Pereira napisao je: „Trenutno se suočavamo sa veoma teškim ekonomskim izgledima. Naš centralni scenario nije globalna recesija, već značajno usporavanje rasta svjetske ekonomije 2023. godine, kao i još uvek visoka, iako u padu, inflacija u mnogim zemljama”.

Američke kamatne stope

U SAD, inflacija i napori Federalnih rezervi za njeno suzbijanje bili su dominantni faktori u većini analiza sadašnjeg i budućeg stanja ekonomije.

SAD doživljavaju najviši nivo inflacije u posljednjih 40 godina, a cijene su počele značajno da skaču sredinom 2021. Do početka 2022. godine, godišnje stope su bile preko 6 procenata, i dok su se malo mijenjale, dotakle su maksimum od 6,6 odsto u oktobru.

Počevši od marta, Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) centralne banke, koji određuje osnovne kamatne stope, podigao je referentnu stopu sa između 0,0 i 0,25 odsto na između trenutnih 3,75 i 4 odsto.

Američka centralna banka, svojim potezima, pokušava da smanji potražnju i uspori stopu rasta cijena. Dugoročni cilj joj je inflacija od 2 procenta na godišnjem nivou.

Izbjegavanje recesije

Cilj Federalnih rezevrvi je da inflaciju stavi pod kontrolu, a da privredu ne gurne u štetnu recesiju. I dok brojni ekonomski znaci ukazuju na to da napori da se uspori potražnja možda daju rezultate, opasnost od recesije i dalje postoji.

Podaci objavljeni ove nedjelje pokazali su da je poslovna aktivnost u SAD smanjena peti mjesec zaredom pošto su kompanije reagovale na smanjenu potražnju potrošača. Iako je privreda nastavila da otvara nova radna mjesta posljednjih mjeseci, zahtjevi za pomoć za nezaposlene su u porastu.

Znak za sajam radnih mjesta na Petoj aveniji na Manhattanu, 3. septembar 2021. (Foto: REUTERS/Andrew Kelly)
Znak za sajam radnih mjesta na Petoj aveniji na Manhattanu, 3. septembar 2021. (Foto: REUTERS/Andrew Kelly)

Federalne rezerve su ove sedmice objavile zapisnik sa sastanka FOMC-a početkom novembra. Zapisnik je otkrio pesimističan stav ekonomista centralne banke o američkoj ekonomiji u narednoj godini.

„Značajna većina” članova komiteta sa pravom glasa naznačila je da vjeruje da je vrijeme da se uspori povećanje kamatnih stopa, sugerišući da će se FOMC povući sa svojih nedavnih povećanja od 0,75 odsto kada se sastane u decembru, te da će možda povećati stope za samo 0,5 procenata.

Globalna borba

Na međunarodnom planu, vlade se suočavaju sa teškim izazovom: pokušavaju da pomognu građanima u vrijeme kada cijene dramatično rastu, posebno hrane i goriva, zbog rata Ukrajini.

U izvještaju ove nedjelje, Međunarodni monetarni fond ukazao je na to da vlade moraju da ulaže velike napore da održavaju ekonomsku ravnotežu.

„S obzirom da se mnogi ljudi još uvijek suočavaju sa poteškoćama, vlade bi trebalo da nastave da daju prioritet pomoći najugroženijim da se izbore sa rastućim računima za hranu i energiju i pokriju druge troškove — ali također treba da izbjegavaju da doprinose ukupnoj potražnji zbog opasnosti od povećanja inflacije. U mnogim razvijenim i privredama u razvoju, fiskalno ograničenje može smanjiti inflaciju uz istovremeno smanjenje duga.”

Prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF), dok će globalni rast biti nizak, ali neto pozitivan 2023. godine, određene oblasti će se suočiti sa padom. Glavna među njima je Evropa, gdje IIF predviđa pad kumulativnog BDP-a od 2 odsto.

Svijetle tačke

U mjeri u kojoj postoje svijetle tačke u globalnoj ekonomiji 2023. godine, one su u oblastima kao što su Latinska Amerika i Kina.

U mnogim zemljama Latinske Amerike, gdje izvoz sirovina - uključujući drvo i rudu - pokreće mnoge ekonomije, globalna inflacija se pokazala korisnom utoliko što su cijene te robe porasle. Izjveštaj IIF predviđa povećanje BDP-a od 1,2 odsto širom regiona, iako će u ostatkku svijeta doći do ekonomskog pada.

Kina trpi ekonomsku štetu zbog „nulte tolerancije” na Covid, strategije predsjednika Xi Jinpinga koja je primorala na masovno zatvaranje čitavih gradova i regiona, uz ozbiljan poremećaj ekonomske aktivnosti. IFF i druge organizacije očekuju značajno ublažavanje kineske politike u narednoj godini, što će dovesti do privrednog rasta od čak 2 procenta, dok kineska ekonomija pokušava da oživi samu sebe.

Ujedinjeno Kraljevstvo pati

Sa izuzetkom Rusije, koja je još pod teškim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo se suočava sa najtmurnijim izgledima za narednu godinu od bilo koje od vodećih svjetskih ekonomija.

Sa inflacijom koja je znatno ispred drugih zemalja, očekuje se da će godišnja povećanja cijena dostići 10 procenata do kraja godine, prije postepenog pada 2023.

Među zemljama članicama G7, Velika Britanija je jedina u kojoj se privredna proizvodnja nije vratila na nivoe prije pandemije, a predviđa se da će se dalje smanjivati. OECD predviđa da će se britanska ekonomija smanjiti za 0,3 odsto u 2023. godini i da će rasti za samo 0,2 odsto u 2024. godini.

Policija na ulicama Pekinga i Šangaja poslije protesta protiv Covid mjera

Policajci se okupljaju na mjestu gdje je održan protest protiv COVID-19 mjera, Kina, 27. novembra 2022. REUTERS/Josh Horwitz

Kineska policija u ponedjeljak je obilazila lokacije u Pekingu i Šangaju, gdje su tokom vikenda građani protestovali zbog oštrih Covid mjera. Na demonstracijama su građani tražili i ostavku predsjednika Xi Jinpinga. U ponedjeljak nije bilo novih okupljanja, ali je prisustvo policije bilo vidljivije.

Vlasti u Kini ublažile su neke Covid restrikcije pošto su preko vikenda u većim gradovima izbili potesti zbog strogih mjera.

To je ujedno bilo i najveće vidljivo protivljenje Komunističkoj partiji u proteklih nekoliko decenija.

Nema zvaničnih informacija o tome koliko je ljudi uhapšeno na protestima u Šangaju i Pekingu, gdje je policija rastjerivala demonstrante suzavcem i sukobljavala se sa njima.

Vlasti u Šangaju su u ponedjeljak ujutro blokirale ulice velikim metalnim ogradama, kako bi spriječile okupljanje građana.

BBC je saopštio da je policija napala i uhapsila jednog od njihovih novinara, koji je pušten nakon nekoliko sati. Novinar Reutersa također je bio zadržan u policijskoj stanici oko 90 minuta.

Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.
Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.

Lokalne vlasti u Pekingu objavile su da više neće zatvarati čitave stambene blokove u kojima su otkriveni zaraženi Covidom.

Protesti u Kini izbili su pošto je u požaru u gradu Urumći, u provinciji Šinđijang, poginulo najmanje 10 osoba, jer nisu mogli da otključaju kapiju, a vatrogasci nisu mogli da uđu.

"Mora se omogućiti prolaz medicinskim vozilima, hitnim službama i spasiocima", rekao je Wang Daguang, gradski zvaničnik zadužen za kontrolu epidemije.

Grad Guangdžou, u kojem je bilo najviše inficiranih u posljednje vrijeme, objavio je da ukida obavezno masovno testiranje za neke stanovnike.

Gradovi Urumći i Korla objavili su da će otvoriti poslovne distrikte, u kojima je procijenjeno da je nizak rizik od infekcije, i da će javni prevoz biti obnovljen.

Nulta tolerancija na Covid koju Kina primjenjuje, znači da se izoluje svaka zaražena osoba kako bi broj inficiranih bio minimalan. Međutim, za neke ljude je to značilo da mjesecima budu zatvoreni u svojim stanovima.

List vladajuće partije People’s Daily ipak piše da će se strategija protiv koronavirusa nastaviti u ovom obliku, te da Xi nema planove da je mijenja.

Iako je najveći broj demonstranata izašao na ulicu zbog Covid mjera, neki su uzvikivali slogane protiv lidera Kine i tražili njegovu ostavku.

Vladajuća partija je već bila predmet kritike javnosti iz istog razloga, poslije smrti dvoje djece, čiji su roditelji rekli da hitna pomoć nije mogla da stigne do njih zbog „lockdowna”.

Kina: Protesti protiv Covid mjera, sukobi policije i demonstranata u Šangaju

Protesti u Pekingu, nedjelja, 27. studenog 2022.

Kineski cenzori su u ponedjeljak radili na gašenju protesta koji su se rasplamsali u većim gradovima tokom vikenda i na kojima su ljudi pozivali na političke slobode i ukidanje karantina zbog Covida.

Stotine ljudi izašlo je u nedjelju na ulice kineskih gradova u znak protesta protiv politike „nultog Covida”, u zemlji u kojoj su rijetki izljevi javnog bijesa protiv države.

Kineska strategija virusa izaziva frustraciju javnosti, a mnogi su umorni od brzih zatvaranja, dugih karantina i kampanja masovnog testiranja.

Smrtonosni požar u četvrtak u Urumčiju, glavnom gradu sjeverozapadne kineske regije Sinđijang, postao je novi katalizator bijesa javnosti, a mnogi okrivljuju mjere Covida za ometanje spasilačkih napora. Vlasti negiraju tvrdnje.

U nedjelju uveče, između 300 i 400 ljudi okupilo se na obalama rijeke u glavnom gradu Pekingu nekoliko sati, uz povike: „Svi smo mi Sinđijang! Naprijed Kinezi!”

Novinari AFP-a na mjestu događaja opisali su masu koja je pjevala himnu i slušala govore, dok je s druge strane obale kanala čekao red policijskih automobila.

Nekoliko stotina ljudi, koji su ostali iza ponoći, mahali su praznim listovima papira, simbolizirajući cenzuru.

U centralnom gradu Wuhanu, gdje se prvi put pojavio koronavirus, prijenosi uživo koji su brzo cenzurirani prikazali su ljude kako hodaju ulicama skandirajući i snimajući svojim telefonima.

Šangajski sukobi

U centru Šangaja, AFP je vidio kako se policija sukobila sa grupama demonstranata, dok su policajci pokušavali udaljiti ljude s mjesta ranijih demonstracija u ulici Wulumuči – nazvanoj po mandarinskom Urumči.

Ljudi – koji su se okupili preko noći od kojih su neki uzvikivali „Xi Jinping, odstupi! KPK, odstupi!” – razišli su se do jutra.

Ali popodne, stotine su se okupile u istoj oblasti sa praznim listovima papira i cvijećem kako bi održali nešto što je izgledalo kao tihi protest, rekao je očevidac za AFP.

Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.
Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac, koji je želio ostati anoniman, rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuči.

Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.
Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Univerzitetski protesti

Ranije tokom dana, stotine su se također okupile na elitnom pekinškom univerzitetu Tsingua u znak protesta protiv karantina, rekao je za AFP jedan svjedok koji je želio ostati anoniman.

„U 11:30 sati studenti su počeli da drže natpise na ulazu u menzu, a onda se pridružilo sve više ljudi”, rekli su, procjenjujući da je bilo prisutno od 200 do 300 ljudi, od kojih su neki držali prazne komade papira.

Ostala bdjenja su se održala preko noći na univerzitetima širom Kine, uključujući i jedno na Pekinškom univerzitetu u komšiluku Tsingue, rekao je student dodiplomskih studija za AFP.

Govoreći anonimno, zbog straha od posljedica, rekao je da su neki slogani protiv Covida iscrtani na zidu na univerzitetu.

Čuo sam ljude kako viču: „Ne Covid testovima, da slobodi!”, rekao je, dodajući da je tamo bilo između 100 i 200 ljudi.

Video snimci na društvenim mrežama također pokazuju masovno bdjenje u Nanđing institutu za komunikacije.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac koji je želio ostati anoniman rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuqi.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG