Linkovi

Izdvojeno

Inzkova oproštajna poruka: BiH je zajednička kuća koja se mora graditi na zdravim temeljima

Valentin Inzko
Valentin Inzko

Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju, naveo je između ostalog u oproštajnoj video poruci visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.

"Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego mi prema njoj", kazao je u petak, 30. jula, na dan kada završava svoj dvanaestogodišnji mandat kao visoki predstavnik u BiH.

Njega će 1. augusta na toj funkciji naslijediti Christian Schmidt.

Opraštajući se, prije svega od, kako je naveo građana BiH, Inzko je citirao nekoliko tradicionalnih poslovica koje se često upotrebljavaju u BiH, među njima i onu da „kuća nije tijesna gdje čeljad nisu bijesna“.

"Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tjesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bjesna", kazao je on.

Inzko je dodao i kako BiH još uvijek ima izniman potencijal dobrote, te da je to zemlja sa mnogo različitosti na jednom mjestu.

"Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić", podsjetio je Inzko i dodao, da je sa druge strane u BiH doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo.

U oproštajnoj poruci je rekao i da je potpuno sretan, svjestan svojih ograničenja i institucija koje je predstavljao, ali da je istinski zahvalan ljudima BiH, naročito kako je naveo "običnim, malim ljudima" koje je sretao i upoznavao širom BiH tokom svog mandata visokog predstavnika.

Podsjetio je kako je istina osnova za pravednost i da svaki čovjek želi da živi u normalnoj državi, pa tako i Bosanci i Hercegovci koje je sretao širom zemlje, a koji se, kako kaže, nisu dali otrovati nacionalnim politikama.

"BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biser u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko zadnjih desetljeća. Hvala vam", kazao je Inzko na kraju.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

See all News Updates of the Day

Britanski premijer Starmer će se sastati s Trumpom u Bijeloj kući

Britanski premijer Keir Starmer gestikulira dok govori tokom prijema povodom treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu u Londonu, 24. februara 2025. godine.
Britanski premijer Keir Starmer gestikulira dok govori tokom prijema povodom treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu u Londonu, 24. februara 2025. godine.

Britanski premijer Keir Starmer se u četvrtak sastaje s predsjednikom Donaldom Trumpom kako bi se pozabavio tekućim sukobom u Ukrajini i bilateralnim trgovinskim vezama, usred prijetnji američkog lidera carinama Evropi i zahtjeva da se kontinent manje oslanja na Washington za sigurnost.

Uoči njihovog sastanka, Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, ponovio je svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati". On je novinarima u Bijeloj kući u srijedu rekao da američki porezni obveznici "ne bi trebali plaćati račun - viši nego što plaćaju Evropljani".

U onome što se čini kao potez za smirivanje Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.

"Ove sedmice kada se sretnem s predsjednikom Trumpom, bit ću jasan: želim da ovaj odnos postane jači", rekao je Starmer članovima britanskog parlamenta, ističući ono što on naziva "najvažnijim bilateralnim savezom" svoje zemlje sa SAD.

Starmer je rekao novinarima u utorak da je povećanje izdataka za odbranu "u nastajanju tri godine", nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje.

Priznao je da je odluka o povećanju potrošnje za odbranu "ubrzana" kako se Trump kreće u pregovore s Moskvom bez uključivanja Ukrajine ili Evropljana i jasno je stavio do znanja da smanjuje podršku SAD evropskoj sigurnosti.

"Predsjednik Trump misli da bismo trebali učiniti više, i ja se slažem s njim. To odgovara mojim razmišljanjima o ovome", rekao je Starmer. Rekao je da također ima za cilj da dodatno poveća potrošnju za odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.

Ključna poruka koju Starmer treba pojačati je da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih diskusija o Ukrajini, rekla je Gesine Weber, suradnica u Geostrateškom timu njemačkog Marshall Funda.

„Zato što bi bilo veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja“, rekla je ona za Glas Amerike.

U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Štokholmski međunarodni institut za istraživanje mira.

Evropske mirovne misije

Starmerov sastanak dolazi nakon posjete Emanuela Macrona Bijeloj kući u ponedjeljak. Francuski predsjednik je predložio stvaranje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini kao sigurnosne garancije protiv buduće ruske agresije, plan koji je podržao Starmer.

Američki predsjednik Donald Trump, domaćin prvog sastanka kabineta u Bijeloj kući u Washingtonu, 26. februara 2025. godine.
Američki predsjednik Donald Trump, domaćin prvog sastanka kabineta u Bijeloj kući u Washingtonu, 26. februara 2025. godine.

Prema ovom scenariju, Sjedinjene Države bi "u normalnim vremenima učinile manje, ali bi bile dostupne kao neka vrsta rezerve", kada izbije kriza, rekao je Michael O'Hanlon iz Instituta Brookings.

Ostaje da se vidi da li će se plan ostvariti s obzirom na različite interese unutar NATO-a i Evropske unije, rekao je O’Henlon za Glas Amerike.

"Najvažnije, da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" rekao je za Trumpa i Starmera, jer bi to moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.

"Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine", dodao je.

Trump je u srijedu dao do znanja Ukrajini da treba da "zaboravi" na put ka članstvu u NATO-u i da ne treba mnogo očekivati od Washingtona.

„Neću davati sigurnosne garancije , to ćemo natjerati Evropu da uradi jer govorimo o tome da je Evropa njihov najbliži susjed.”

Osim pregovora s Moskvom, Trump također gura Kijev za dogovor koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim mineralima rijetkih zemnih minerala i nadoknadio sredstva koja je Bajdenova administracija dala za podršku ratnim naporima zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy trebao bi se u petak sastati s Trumpom u Bijeloj kući.

Tarifne prijetnje

Posjeta je izazov za Starmera jer on nastoji da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva sa interesima njenih evropskih saveznika dok se angažuje s nepredvidivom američkom administracijom.

On želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz, jer SAD pogađa evropske zemlje sa carinama od 25% na čelik i aluminij. Trump prijeti i više, rekavši da je Evropska unija bila "veoma nepravedna" prema Americi.

Starmer je "u malo delikatnoj poziciji" jer Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio jedinstvenog tržišta Evropske unije, rekao je Weber iz GMF-a.

"Dakle, za njega je pitanje u suštini izbjegavanje situacije u kojoj postoje američke carine i, naravno, pokušaj smirivanja Washingtona u tom pogledu, dok on također ne ide na liniju superkonfrontacije s Evropskom unijom", rekla je.

Britanska ministrica finansija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da trgovina i ulaganja između SAD-a i Velike Britanije neće biti poremećeni usljed Trumpovih tarifnih prijetnji.

Mišljenja američkih i evropskih stručnjaka: I konzervativci i liberali na istoj poziciji - Dodik je smetnja jedinstvu i napretku BiH

I liberali i konzervativci istog mišljenja: Dodik je kontinuirana smetnja jedinstvu i napretku BiH
please wait
  • Auto
  • 240p
  • 360p
  • 480p
  • 810p
  • 720p

No media source currently available

0:00 0:03:15 0:00
  • Auto
  • 240p
  • 360p
  • 480p
  • 810p
  • 720p

Za mišljenja o presudi Miloradu Dodiku pitali smo američke i evropske poznavatelje zapadnog Balkana, stručnjake koji naginju i konzervativnoj i liberalnoj političkoj misli. Bez obzira na to, slažu se da je Milorad Dodik kontinuirana smetnja jedinstvu ali i napretku BiH.

Luke Coffey, stručnjak pri konzervativnom institute Hudson, kaže da, “Dodik ostaje i dalje destabilizirajuća sila koja prijeti ne samo suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Herzegovine, nego i šire,, tj. stabilnosti cijelog Balkana i Evrope.

Luke Coffey
Luke Coffey

"Njegova konstantna secesionistička retorika direktno podriva jedinstvo BiH, potpaljuje tenzije i podstiče separatističke ambicije", kaže Coffey za Glas Amerike.

"Njegove napore da oslabi državu aktivno podržava i Srbija i Rusija, a dogadjaji ove sedmice služe kao alarmantno podsjećanje da Sjedinjene Države, a ni Evropa, ne mogu više priuštiti sebi da ignoriraju ovaj region,” zaključuje Luke Coffey iz konzervativne institucije Hudson.

Profesorica Tanya Domi sa Univerziteta Columbia se osvrnula na činjenicu da gospodin Dodik sada upozorava da je ova presuda, kako je rekao “kraj Bosne”:

Tanya Domi
Tanya Domi

"Ono što je takodjer interesantno u ovoj situaciji je da gospodin Dodik od ovoga pokušava napraviti nešto što je veće od njega samoga, i uključiti sve Srbe u ovaj kontekst a sebe predstaviti kao neku žrtvu.

Ova presuda je trebala da se desi I ranije i možda je prekasno i nedovoljno… Ipak, to je jedan značajan korak naprijed. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se opozicija u RS postaviti dok se ovaj process bude nastavljao", kaže Domi.

Daniel Serwer
Daniel Serwer

Ovo je dobar početak, ali je neophodno još puno toga uraditi", kazao je profesor Daniel Serwer, jedan od najboljih američkih poznavatelja prilika na zapadnom Balkanu.

"Korupcija bi morala biti slijedeća optužba, jer potpuna pravda zahtijeva kontinuirano krivično gonjenje”, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins .

Toby Vogel, analitičar pri Vijeću za politiku demokratizacije u Berlinu, naglašava:

"Mislim da je najvažnija poenta da je, političar na visokoj fuknciji, jedan lider u Bosni i Hercegovini, proglašen krivim za zloupotrebu položaja. Ovo nije trivijalna stvar, u ovo je u simboličnom smislu vrlo važno i možda predstavlja i momenat kad se jedna vrsta bezakonja završava.

Također je vrlo bitno, u isto vrijeme, ovome ne pridavati previše značaja, jer ovo nije konačna presuda, i proces može potrajati i do kraja godine.

Toby Vogel
Toby Vogel

No, kada dođe do konačne presude, i ako ostane nepromijenjena, onda se postavlja pitanje kako će Bosna I Hercegovina tu odluku provesti. Hoće li poslati policiju u Banjaluku da uhapsi Dodika, hoće li poništiti odluke Skupčtine RS i šta će biti sljedeći korak?

Još jedna značajna dimenzija u ovome je i mandat mirovne misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini koji je joč uvijek na snazi i čiji je zadatak da održava sigurnost i bezbjednost.

Mirovna misija kojom upravlja Evropska unija će se također suočiti sa izazovima je im nedostaje osoblja, transporta i jednostavno nemaju operacioni kapacitet na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključuje Vogel u razgovoru za Glas Amerike.

Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti

Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Sud BiH saopštio je da je Milorad Dodik prvostepenom presudom osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i određena mu je kazna zatvora od jedne godine kao i mjera zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.

Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je optužbi.

U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. Narodna skupština usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom.

Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca “Službenog glasnika” podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u “Službenom glasniku”.

Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.

Rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo je "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koja je na dnevnom redu Skupštine RS 25. i 26. februara.

U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".

Schmidt pred presudu Dodiku: O BiH nema pregovora
please wait
  • Auto
  • 240p
  • 360p
  • 480p
  • 720p
  • 1080p

No media source currently available

0:00 0:04:43 0:00
  • Auto
  • 240p
  • 360p
  • 480p
  • 720p
  • 1080p

edit: 26.02.2025. 16:50 Naslov "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane dužnosti Predsjednika RS" je prepravljen u "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti" jer je sud pojasnio da se zabrana odnosi na sve javne dužnosti.

Predsjedavajući Doma osigurao dovoljno republikanskih glasova za usvajanje budžeta

Predsjedavajući Predstavničkog doma SAD-a Mike Johnson osigurao je dovoljno glasova, 217-215, da donese rodluku o budžetu u utorak navečer, podstičući napore republikanaca da produže porezne olakšice i smanje potrošnju koje su demokrate nazvali "nepromišljenim".

"Pred nama je mnogo teškog rada, ali ćemo ispuniti agendu America First", rekao je Johnson novinarima. “Isporučit ćemo sve, a ne samo dijelove, a ovo je prvi korak u tom procesu.”

Johnson i drugi čelnici republikanaca u Predstavničkom domu rekli su u saopćenju da je njihov cilj zakon „koji osigurava našu granicu, održava niske poreze za porodice i stvaraoce radnih mjesta, vraća američku energetsku dominaciju, jača američki položaj na svjetskoj sceni i čini da vlada radi efikasnije za sve Amerikance“.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da republikanci rade na "sjeckanju i spaljivanju" programa kao što su boračke beneficije, pomoć u hrani i zdravstvena zaštita za ljude s nižim primanjima.

"Nepromišljeni republikanski budžet smanjit će poreze do 4,5 biliona dolara za bogate, dobrostojeće i one s dobrim vezama, a onda to stavljaju na račun Amerikanaca radničke klase, srednje klase i obične Amerikance", rekao je Jeffries novinarima.

Prije glasanja, nekoliko članova republikanske konferencije Predstavničkog doma i dalje je bilo zabrinuto oko veličine mjere potrošnje, kako i kada donijeti predloženo produženje smanjenja poreza za 2017. i kako isplatiti američki deficit bez rezanja ključnih programa sigurnosne mreže koji pomažu američkim biračima.

Rukovodstvo Senata če predložiti usvajanje smanjenja poreza u posebnom zakonu kasnije ove godine.

"Ne samo da radimo na pronalaženju uštede za američke poreske obveznike, boljem i efikasnijem korištenju njihovog dolara, što smo moralno obavezni učiniti, već imamo i moralnu obavezu da savijemo krivulju duga", rekao je Johnson.

Predsjednik Donald Trump pozvao je poslanike da usvoje "jedan veliki, lijep zakon" koji će biti ključni dio donošenja njegove unutrašnje politike.

Unatoč tome što je Trump izrazio preferenciju za verziju budžeta Predstavničkog doma, Senat je u petak usvojio rezoluciju o finansiranju koja predviđa 150 milijardi dolara vojnog finansiranja i 175 milijardi dolara za sigurnost granica. Ovom mjerom se također izbjegavaju kontroverzni Medicaid rezovi u verziji donjeg doma.

Republikanski predstavnik Tony Gonzales predvodio je grupu od sedam republikanaca u Predstavničkom domu koji su upozorili na potencijalno smanjenje programa zdravstvene zaštite Medicaid, finansiranja pomoći u hrani i drugih programa socijalne zaštite.

"Ukidanje Medicaida imalo bi ozbiljne posljedice, posebno u ruralnim i pretežno latinoameričkim zajednicama u kojima se bolnice i starački domovi već bore da svoja vrata zadrže otvorenim", rekli su zakonodavci u pismu Johnsonu prošle sedmice.

Trump je prošle sedmice na Truth Social objavio da "Dom i Senat rade SPEKTAKULARAN posao radeći zajedno kao jedan jedinstven i nepobjediv TIM, međutim, za razliku od Lindsey Graham verzije vrlo važnog zakonodavstva o kojem se trenutno raspravlja, Rezolucija Predstavničkog doma implementira moju PUNU Agendu na prvom mjestu, SVE, a ne samo dijelove!"

Predlozi Predstavničkog doma i Senata sada će morati da budu usaglašeni da bi bili potpisani.

Ako zakonodavci ne mogu postići kompromis do 14. marta, doći će do djelimičnog zatvaranja vlade, zbog čega će milioni federalnih službenika privremeno ostati bez plate i obustaviti neke nebitne vladine usluge.

Lider većine u Senatu John Thune nije isključio mogućnost još jednog zakona o kratkoročnoj potrošnji kako bi se poslanicima dalo više vremena za rad.

"Zadržavamo sve opcije na stolu, ali nam ponestaje vremena", rekao je Thune novinarima u utorak.

Senat je krenuo naprijed s glasanjem o svojoj verziji budžeta zbog neizvjesnosti oko potencijalnog uspjeha glasanja o verziji Predstavničkog doma.

Lider manjine u Senatu Chuck Schumer okarakterizirao je glasanje kao prvi korak ka povredi glasača.

" Opljačkat će starije osobe, djecu i invalide kako bi platili da bogati postanu bogati. To je pogrešno. Iskoristit ćemo svaku polugu koju imamo na raspolaganju da podignemo zabrinutost koju čujemo od naših birača, udružimo se i organiziramo s njima i borimo se da zaustavimo ovu poresku olakšicu za milijardere", rekao je Schumer novinarima u utorak.

SAD ponovo šalju "visoko opasne" migrante u Guantanamo Bay

Prvi američki vojni avion koji je prevezao zatočene migrante u zatvor u Guantanamo Bayu, ukrcan je sa neodređene lokacije u SAD-u, 4. februara 2025.
Prvi američki vojni avion koji je prevezao zatočene migrante u zatvor u Guantanamo Bayu, ukrcan je sa neodređene lokacije u SAD-u, 4. februara 2025.

Sjedinjene Američke Države počele su da šalju više migranata za koje zvaničnici smatraju da su kriminalci "visoke opasnosti" u američku pomorsku bazu u Guantanamo Bayu na Kubi, samo nekoliko dana nakon što su ispraznili objekte za migrante u bazi.

Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za Glas Amerike da je vojni teretni avion C-130 koji je prevozio migrante napustio Fort Bliss u Teksasu i stigao u Guantanamo Bay u nedjelju.

Drugi zvaničnik odbrane rekao je da je za svih 17 migranata procijenjeno da predstavljaju "visoku prijetnju" i da se nalaze u zatočeničkom objektu baze.

Oba zvaničnika su razgovarala sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o operacijama deportacije.

Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), koje predvodi napore za deportaciju SAD-a, zajedno sa imigracionom i carinskom službom (ICE), još nije odgovorilo na pitanja o identitetu posljednje runde pritvorenika poslanih u Guantanamo Bay, njihovim zemljama porijekla ili zločinima za koje se terete.

Najnoviji let s migrantima za Guantanamo Bay dolazi u trenutku kada bi američki ministar odbrane Pete Hegseth trebao posjetiti bazu u utorak kako bi razmotrio napore vojske da podrži masovne deportacije koje je naredio američki predsjednik Donald Trump.

Hegseth će, prema saopćenju Pentagona, “primiti brifinge o svim operacijama misije u bazi, uključujući Operativni centar za migrante i zatvor u Guantanamo Bayu”.

„Putovanje sekretara naglašava posvećenost Ministarstva da osigura bezbjednost i operativnu efikasnost pomorske stanice u zalivu Guantanamo“, dodaje se u saopštenju.

ICE je prošlog četvrtka objavio da je prevezao 177 migranata koji su držani u Guantanamu Bayu u Honduras, gdje ih je trebala pokupiti vlada Venecuele.

Američki zvaničnici su ranije rekli da je više od 120 tih pritvorenih opasnih kriminalaca, uključujući članove Tren de Aragua, venecuelanske ulične bande koju su SAD označile kao stranu terorističku organizaciju.

Otprilike 50 drugih osoba koje su deportovane u četvrtak držano je u objektu za migrante u bazi, dizajniranom za držanje nenasilnih pojedinaca.

Ranije ovog mjeseca, komandant Južne komande SAD-a, koja nadgleda operacije u pomorskoj bazi u Guantanamo Bayu, rekao je zakonodavcima da migrantski objekat baze ima kapacitet da primi oko 2.500 nenasilnih zatočenika. U toku su napori da se omogući smještaj za čak 30.000 nenasilnih migranata predviđenih za deportaciju.

Američka unija za građanske slobode, zajedno s nekoliko grupa za prava imigracije, ranije ovog mjeseca podnijela je tužbu protiv DHS-a, navodeći da je zatočenicima koji su držani u zatvoru Guantanamo Bay prije deportacije nepropisno odbijen pristup advokatima.

DHS je odbacio navode tužbe.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG