Linkovi

Izdvojeno

Inzkova oproštajna poruka: BiH je zajednička kuća koja se mora graditi na zdravim temeljima

Valentin Inzko

Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju, naveo je između ostalog u oproštajnoj video poruci visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.

"Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego mi prema njoj", kazao je u petak, 30. jula, na dan kada završava svoj dvanaestogodišnji mandat kao visoki predstavnik u BiH.

Njega će 1. augusta na toj funkciji naslijediti Christian Schmidt.

Opraštajući se, prije svega od, kako je naveo građana BiH, Inzko je citirao nekoliko tradicionalnih poslovica koje se često upotrebljavaju u BiH, među njima i onu da „kuća nije tijesna gdje čeljad nisu bijesna“.

"Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tjesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bjesna", kazao je on.

Inzko je dodao i kako BiH još uvijek ima izniman potencijal dobrote, te da je to zemlja sa mnogo različitosti na jednom mjestu.

"Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić", podsjetio je Inzko i dodao, da je sa druge strane u BiH doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo.

U oproštajnoj poruci je rekao i da je potpuno sretan, svjestan svojih ograničenja i institucija koje je predstavljao, ali da je istinski zahvalan ljudima BiH, naročito kako je naveo "običnim, malim ljudima" koje je sretao i upoznavao širom BiH tokom svog mandata visokog predstavnika.

Podsjetio je kako je istina osnova za pravednost i da svaki čovjek želi da živi u normalnoj državi, pa tako i Bosanci i Hercegovci koje je sretao širom zemlje, a koji se, kako kaže, nisu dali otrovati nacionalnim politikama.

"BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biser u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko zadnjih desetljeća. Hvala vam", kazao je Inzko na kraju.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.

Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

See all News Updates of the Day

Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom

Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:10 0:00

Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.

Amnesty International: 'Licemjerje' zapadnih država ogoljeno ruskom invazijom na Ukrajinu

Ilustracija

"Iako je odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio brz i snažan, zemlje su primjenjivale zakon o ljudskim pravima od slučaja do slučaja u "zapanjujućoj predstavi očiglednog licemjerja i dvostrukih standarda" i ostavile nedostatak akcije na teška kršenja od strane nekih od njihovih saveznika."

Puna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula je brojne ratne zločine i izazvala globalnu energetsku i prehrambenu krizu, ali je također ogolila licemjerje zapadnih država koje su reagovale na agresiju Kremlja, navodi Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima.

"Države ne mogu u jednom trenutku kritikovati kršenje ljudskih prava, a u sljedećem odobravati slične zloupotrebe u drugim zemljama samo zato što su njihovi interesi u pitanju. To je nesavjesno i podriva cjelokupno tkivo univerzalnih ljudskih prava", rekla je Agnes Callamar, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u saopštenju za javnost koje prati izvještaj.

Organizacija je saopštila da njen izvještaj u kojem se ispituje stanje ljudskih prava u 156 zemalja 2022. godine naglašava dvostruke standarde širom svijeta u pogledu ljudskih prava i neuspjeh međunarodne zajednice da se ujedini oko ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti.

Također je utvrđeno da dvostruki standardi i neadekvatni odgovori na kršenje ljudskih prava širom svijeta podstiču nekažnjivost i nestabilnost.

U izvještaju se, na primjer, navodi da dok su zemlje članice EU otvorile svoje granice Ukrajincima koji bježe od ruske agresije, mnoge su držale zatvorena vrata onima koji su bježali od rata i represije u Siriji, Afganistanu i Libiji.

Također se navodi da su Sjedinjene Države, iako su bile glasan kritičar navodnih ruskih kršenja zakona u Ukrajini i prihvatile desetine hiljada ukrajinskih ratnih izbjeglica, protjerale više od 25.000 Haićana između septembra 2021. i maja 2022.

U izvještaju se posebno navodi odbijanje da se suoči s izraelskim "sistemom aparthejda protiv Palestinaca" i nedjelovanje protiv kineskog kršenja ljudskih prava protiv Ujgura i drugih muslimanskih manjina u provinciji Xinjiang.

Ovi dvostruki standardi ohrabrili su zemlje poput Kine i omogućili Egiptu i Saudijskoj Arabiji da izbjegnu, ignoriraju i odbiju kritike na račun svojih ljudskih prava, rekao je Amnesty International.

Callamar je također rekla da je ruska invazija na Ukrajinu "jeziv primjer" onoga što se može dogoditi kada države misle da mogu prekršiti međunarodno pravo i kršiti ljudska prava bez posljedica".

"Da je sistem funkcionirao kako bi Rusiju smatrao odgovornom za svoje dokumentirane zločine u Čečeniji i Siriji, hiljade života bi možda bilo spašeno tada i sada, u Ukrajini i drugdje. Umjesto toga, ono što imamo je više patnje i razaranja", rekla je Callamar.

Druge grupe za ljudska prava i zapadne vlade optužuju Rusiju da je odgovorna za ozbiljna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava u čečenskoj regiji Sjevernog Kavkaza i za kršenje ljudskih prava u Siriji, uključujući njeno učešće u bombardovanju civilnih ciljeva.

Trump na predizbornom skupu slavio napad na Kongres

Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Stalni napori mnogih unutar Republikanske stranke da napad na američki Kapitol 6. januara 2021. preoblikuju kao čin patriotizma dostigli su svojevrsni vrhunac tokom prvog velikog predizbornog skupa bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prošlog vikenda.

Na početku svog pojavljivanja, Trump je stajao na bini s rukom iznad srca, dok su govornici izgovarali verziju državne himne koju je snimio hor sastavljen od ljudi osuđenih za različite optužbe vezane za napad. Na ekranu iza predsjednika, slike Kapitola tokom napada 6. januara bile su prikazane navijačkoj masi.

Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.
Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Pjesma koju je snimio "J6 Prison Choir" prikazuje Trumpa kako uz muziku recituje zakletvu vjernosti, a završava se pjevanjem "U.S.A.! U.S.A.!“, na koje je odjeknulo oko 10.000 do 15.000 ljudi koji su došli da vide Trumpa na događaju na otvorenom u Wacou u Teksasu u subotu.

Trump je u svojim komentarima kritikovao ono što je opisao kao kori[tenje organa za sprovođenje zakona protiv njega i njegovih pristalica. Obećao je da će, ako bude ponovo izabran 2024., "biti ponosan, a nasilnici i kriminalci koji korumpiraju naš pravosudni sistem će biti poraženi, diskreditovani i potpuno osramoćeni."

Promjena melodije

Štovanje napada izloženog na Trumpovom skupu pokazuje koliko su daleko stigli neki segmenti GOP-a u više od dvije godine nakon što je nasilna gomila upala na Kapitol u pokušaju da spriječi Kongres da potvrdi izbornu pobjedu predsjednika Joea Bidena 2020. godine.

Neposredno nakon napada, osuda napada bila je dvostranačka, a neki republikanci - uključujući sadašnjeg predsjednika Predstavničkog doma Kevina McCarthyja - okrivljuju Trumpa za podsticanje gomile. Međutim, u protekle dvije godine, mnogi u GOP-u su jednostavno ušutjeli po tom pitanju, dok su drugi aktivno radili na prepravljanju priče, umanjujući važnost nasilja dana i tvrdeći da napori za provođenje zakona da optuže počinitelje predstavljaju politički progon .

Nedavno su učinjeni napori da se događaji tog dana okarakterišu kao suštinski mirni. McCarthy je stavio na raspolaganje hiljade sati videa snimljenih na teritoriji Kapitola 6. januara konzervativnom voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu, koji je selektivno emitovao segmente svog programa koji sugerišu da su protesti bili nenasilni.

Odvojen od stvarnosti

U stvarnosti, iako nisu svi učesnici 6. januara pribjegli nasilju, video snimci događaja koji su snimili učesnici, službe za provođenje zakona i novinske organizacije zabilježile su grubu brutalnost napada, koji se dogodio tokom nekoliko sati. Demonstranti su koristili hemijske sprejeve i improvizovano oružje da probiju policijske barikade, prisiljavajući okrvavljene policajce da se povuku od napada.

U napadu je na desetine policajaca povrijeđeno, neki teško. Najmanje pet osoba je poginulo tokom napada ili nakon njega.

Nekoliko sati nakon napada, predsjednik Trump pozvao je svoje pristalice da mirno napuste Kapitol. Od tada je negirao da je poticao demonstrante na nasilje.

Kurt Braddock, docent za komunikaciju na Američkom univerzitetu koji istražuje jezik koji ekstremističke grupe koriste da radikaliziraju svoju publiku, rekao je da je u nekim aspektima tipičan način na koji Trump prepisuje povijest.

"Ne čini mi se strašno iznenađujućim", rekao je on za Glas Amerike u razmjeni e-pošte. “Jedan od kamena temeljaca Trumpove komunikacijske strategije bio je poricanje objektivne stvarnosti i njeno zamjenjivanje onom koja mu koristi. Čini se da to radi ovdje.”

Braddock je dodao: “Mislim da je to samo produžetak onoga što on radi već šest ili sedam godina – preinačuje inkriminirajuću historiju tako da je on patriotski heroj, a ne neko odgovoran za napad na same SAD. Nažalost, njegovi sljedbenici više nego sretni prihvaćaju stvarnost koju on stvara.”

Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.
Former U.S. President Donald Trump attends his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Odjeci fašizma

Stručnjaci za temu ekstremizma i političkog nasilja rekli su da Trampov pokret prihvata napad i valorizaciju njegovih počinitelja ima uznemirujuće istorijske paralele.

„To je klasični fašizam“, rekao je Džejson Stenli, profesor filozofije na Univerzitetu Yale i autor knjige „Kako fašizam funkcioniše“.

Stenli je istakao da je temeljni momenat u razvoju Nacističke partije u Nemačkoj bio neuspeli državni udar 1923. godine, poznat kao "Pivski puč". U nasilnom sukobu sa policijom ubijeno je 16 nacista. Kasnije će ih partija poštovati kao „krvne mučenike“, a datum pokušaja državnog udara u kojem su učestvovali obilježavao se svake godine.

„Sve je to udžbenik“, rekao je Stenli za Glas Amerike. “Uzmete ljude koji pokušavaju da sruše vladu, u nasilnom puču za fašističkog vođu, i od njih pravite heroje. Oni su tvoji Stormtrooperi. To je stvar historije – ona poučava.”

Trumpov ograničen uspjeh

Rachel Kleinfeld, viši saradnik u Carnegie Endowment for International Peace i stručnjakinja za političko nasilje, rekla je za Glas Amerike da, iako su Trumpovi napori da proslavi napad 6. januara zabrinjavajući, i dalje važno zadržati perspektivu.

Bivši predsjednik je, kako je rekla, pozvao na održavanje drugih protesta zbog njegove moguće optužnice u New Yorku zbog optužbi da je nezakonito koristio sredstva kampanje da kupi šutnju zvijezde filmova za odrasle koja tvrdi da su njih dvoje imali aferu. Bilo je nekoliko protesta, primijetio je Kleinfeld, a nedavni skup podrške njemu u New Yorku, koji su organizovali Mladi republikanci, privukao je više novinara nego učesnika.

Kao i drugi populistički lideri, rekao je Kleinfeld, Trump žudi za medijskim fokusom. Ona je rekla da je važno da mediji budu razumni u pogledu vrste izvještavanja.

“Vidjeli smo to u mnogim drugim zemljama u kojima se vraćaju populistički autoritarci ili se vraća taj stil vodstva jer mediji smatraju zabavnijim, iskreno, i imaju više gledanosti od normalnih, dosadnih političara,” rekla je ona. “To vidimo iu Americi. Ali, naravno, on normalizuje nasilje i drugi članovi Republikanske stranke ga ne prozivaju zbog toga. Dakle, taj dio je stvaran.”

Braddock, sa američkog univerziteta, rekao je da bi Trumpovo očigledno odobravanje nasilja 6. januara moglo rezultirati novim napadima u budućnosti.

“Kada se nasilje zalaže od strane vođe kojem se ljudi dive, ono se normalizira”, napisao je Braddock. „To jest, ljudi počinju da misle da nasilje nije samo nešto što je prihvatljivo, već i očekivano. To je prava opasnost; kada njegovi sljedbenici misle da bi on odobrio njihove postupke, postaje vjerovatnije da će se upustiti u tu akciju. On stvara atmosferu u kojoj su prošli napadi retroaktivno opravdani, povećavajući šanse za buduće napade.”

Waco historija

Trumpov odabir Wacoa kao mjesta njegovog skupa u subotu bio je jasan, ako ne nužno namjeran, povratak na trenutak koji mnogi na krajnjoj desnici u SAD-u smatraju važnim za njihov pokret.

Supporters of former U.S. President Donald Trump attend his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.
Supporters of former U.S. President Donald Trump attend his first campaign rally after announcing his candidacy for president in the 2024 election at an event in Waco, Texas, March 25, 2023.

Grad je bio mjesto sukoba 1993. između federalnih agencija za provođenje zakona i vjerske sekte poznate kao Branch Davidians. Pucnjava i kasnija višesedmična opsada imanja grupe završila je masivnim napadom na kompleks, koji je izazvao razornu vatru.

Događaji u Wacou završili su smrću četiri federalna agenta i 82 Branch Davidiansa. Opsada je postala kamen temeljac za tvrdu desnicu u SAD-u, držeći se kao primjer pretjerane moći savezne vlade.

Mogu li osuđivani kriminalci da budu birani na američke državne pozicije?

Kapitol SAD u Washingtonu, fotografisan 21. juna 2022. godine.

Može li osuđivani kriminalac da postane predsjednik SAD?

Postoji nekoliko uslova za obavljanje dužnosti predsjednika. Prema Ustavu SAD, svaka osoba koja ima najmanje 35 godina, posjeduje američko državljanstvo i rođena je u SAD, te živi u SAD najmanje 14 godina, ima pravo da bude birana za predsjednika. Pošto Ustav ne spominje krivičnu evidenciju, osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo neće biti zabranjeno da bude predsjednik, sve dok on ili ona ispunjava ostale uslove.

Mogu li se dodati novi zahtjevi za obavljanje predsjedničke funkcije?

Budući da su uslovi za izbor na predsjedničku poziciju napisani u Ustavu SAD, Kongres ne može uvesti dodatna ograničenja bez izmjene Ustava. Donošenje amandmana na Ustav nije lagan zadatak, jer podrazumijeva ne samo dvotrećinsku većinu glasova u Predstavničkom domu i Senatu, već i da promjenu ratifikuju tri četvrtine zakonodavnih tijela američkih saveznih država.

Da li postoje radnje koje nekoga diskvalifikuju da bude predsjednik?

U 14-om amandmanu Ustava SAD navodi se da je bilo kome ko je učestvovao u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjeno da obavlja javnu funkciju. Ova klauzula je napisana nakon američkog građanskog rata i ne spominje druge oblike kriminala.

Da li je neki od bivših predsjednika SAD počinio krivična djela?

Nijedan predsjednik SAD nije osuđen za krivično djelo. Predsjednik Ričard Nikson imenovan je kao neoptuženi saučesnik u Watergate skandalu 1974. godine, ali nikada nije optužen za neki vid kriminala. Nikson je podnio ostavku na dužnost prije nego što je počeo postupak njegovog opoziva, a kasnije ga je pomilovao predsjednik Džerald Ford. Predstavnički dom Kongresa SAD je opozvao Endrjua Džonsona, Bila Klintona i Donalda Trampa, ali ih je Senat oslobodio. Opozivi nisu sa sobom nosili krivične prijave.

Mogu li osuđivani kriminalci postati članovi Kongresa?

Da. Kao i u slučaju predsjedničke pozicije, Ustav SAD je postavio nekoliko zahtjeva za službu u Kongresu. Članovi Predstavničkog doma moraju imati barem 25 godina, biti državljani SAD najmanje sedam godina i živjeti u državi koju predstavljaju. Uslovi su slični za senatore, s tim da državljanstvo moraju posjedovati devet godina, te moraju imati najmanje 30 godina starosti. Krivične evidencije se ne spominju.

Šta je sa pravilima Kongresa?

Predstavnički dom ima interno pravilo da bilo koji član koji je osuđivan za krivično djelo koje bi moglo dovesti do dvije ili više godina zatvora ne može glasati niti sudjelovati u aktivnostima kongresnih odbora. Ipak, privilegije mogu biti vraćene tom članu ako on ili ona ponovo budu izabrani u Kongres. Senat nema slično pravilo. I Demokratska i Republikanska stranka mogu ukoriti svoje članove u Predstavničkom domu i Senatu, uključujući njihovo uklanjanje iz kongresnih odbora, ako to smatraju prikladnim.

Postoje li još neka ograničenja pri kandidovanju za državne funkcije na nivou SAD?

Amandman 22. Ustava SAD ograničava predsjednika na dva izabrana mandata. Amandman je usvojen nakon smrti predsjednika Frenklina Ruzvelta 1945. godine, koji je biran četiri puta, čime je prekinuta tradicija po kojoj su američki predsjednici odstupali sa pozicije nakon dva mandata. Ne postoje ograničenja u broju mandata za članove Kongresa.

EU očekuje da vlasti entiteta Republika Srpska povuku sporne zakone

Narodna skupština RS (Izvor: NSRS)

Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini osuđuje nedavne poteze rukovodstva entiteta Republike Srpska, koji "ozbiljno sužavaju prostor za građanski angažman, idu na štetu interesa RS i ostatka zemlje, odbacuju temeljne evropske vrijednosti i predstavljaju nazadak na evropskom putu BiH".

"Usvajanje Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u Narodnoj skupštini RS kojim se uvode krivične sankcije za klevetu je nesporno korak u pogrešnom smjeru", stoji u saopštenju.

Dodaje se da bi ovakve zakonske izmjene "nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva, sa posljedičnim užasavajućim efektom na slobodu medija i slobodu izražavanja".

Narodna Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je u četvrtak, 23. marta, u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora.

Nacrt Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt ide na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.

Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a (drugi dom). Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na koncu proglašava važećim.

Nacrt zakona za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 eura.

Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.

Najviše kazne predviđene su za one koje "javno izlože poruzi ili preziru" lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.

U opozicionim strankama su tražili povlačenje nacrta, upozoravajući da se radi prije svega o represivnom zakonu.

Isti dan, 23. marta, Vlada RS je utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Milorad Dodik, predsjednik RS, ranije je najavio usvajanje zakona koji će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Kancelarija EU u BiH kaže i da odluka Vlade RS da usvoji Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je "jednako žalosno, jer nadalje ograničava rad organizacija civilnog društva, a time i ostvarivanja slobode udruživanja i okupljanja".

Dodaje da ovakva negativna dešavanja, štaviše, dovode u pitanje opredijeljenost vlasti RS za napredak BiH na njenom evropskom putu.

"Politička atmosfera u RS se primjetno pogoršala posljednjih sedmica, uključujući verbalne i fizičke napade bez presedana na aktiviste civilnog društva i novinare."

Kancelarija EU izražava i zabrinutost povodom najava predsjednika RS Milorada Dodika o uvođenju zabrane za LGBT+ populaciju u obrazovnim institucijama, "što je diskriminatorno te stoga neprihvatljivo, naročito za zemlju kandidata".

"Očekujemo da vlasti Republike Srpske povuku predložene zakone i diskriminatorne inicijative."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG