Izdvojeno
Inzkova oproštajna poruka: BiH je zajednička kuća koja se mora graditi na zdravim temeljima

Zajednička kuća mora biti zasnovana na zdravim temeljima, iskonskom povjerenju, dobrom komšiluku i uzajamnom poštovanju, naveo je između ostalog u oproštajnoj video poruci visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.
"Kuća se treba graditi na istini, a ona se ne ravna prema nema, nego mi prema njoj", kazao je u petak, 30. jula, na dan kada završava svoj dvanaestogodišnji mandat kao visoki predstavnik u BiH.
Njega će 1. augusta na toj funkciji naslijediti Christian Schmidt.
Opraštajući se, prije svega od, kako je naveo građana BiH, Inzko je citirao nekoliko tradicionalnih poslovica koje se često upotrebljavaju u BiH, među njima i onu da „kuća nije tijesna gdje čeljad nisu bijesna“.
"Ta naša zajednička kuća se zove Bosna i Hercegovina i zaista ne treba da bude tjesna. Veća je od tri države zajedno, Belgije, Slovenije i Luksemburga. Ima mjesta za sve, ako čeljad nisu bjesna", kazao je on.
Inzko je dodao i kako BiH još uvijek ima izniman potencijal dobrote, te da je to zemlja sa mnogo različitosti na jednom mjestu.
"Ima u ovoj zemlji i ljudi koji mogu biti zli i opaki, uporedivi s mračnim tipovima o kojima su pisali Ćopić, Kulenović, Andrić", podsjetio je Inzko i dodao, da je sa druge strane u BiH doživio takvu ljudskost, darežljivost, širinu duše koja se rijetko može naći, ali i takvo zlo kao nigdje drugo.
U oproštajnoj poruci je rekao i da je potpuno sretan, svjestan svojih ograničenja i institucija koje je predstavljao, ali da je istinski zahvalan ljudima BiH, naročito kako je naveo "običnim, malim ljudima" koje je sretao i upoznavao širom BiH tokom svog mandata visokog predstavnika.
Podsjetio je kako je istina osnova za pravednost i da svaki čovjek želi da živi u normalnoj državi, pa tako i Bosanci i Hercegovci koje je sretao širom zemlje, a koji se, kako kaže, nisu dali otrovati nacionalnim politikama.
"BiH je moderna, ali i tradicionalna. Pravi biser u srcu Evrope. Ima dušu i preživjela je nešto što nije niko zadnjih desetljeća. Hvala vam", kazao je Inzko na kraju.
Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina.
Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.
See all News Updates of the Day
Mišljenja američkih i evropskih stručnjaka: I konzervativci i liberali na istoj poziciji - Dodik je smetnja jedinstvu i napretku BiH
Za mišljenja o presudi Miloradu Dodiku pitali smo američke i evropske poznavatelje zapadnog Balkana, stručnjake koji naginju i konzervativnoj i liberalnoj političkoj misli. Bez obzira na to, slažu se da je Milorad Dodik kontinuirana smetnja jedinstvu ali i napretku BiH.
Luke Coffey, stručnjak pri konzervativnom institute Hudson, kaže da, “Dodik ostaje i dalje destabilizirajuća sila koja prijeti ne samo suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Herzegovine, nego i šire,, tj. stabilnosti cijelog Balkana i Evrope.
"Njegova konstantna secesionistička retorika direktno podriva jedinstvo BiH, potpaljuje tenzije i podstiče separatističke ambicije", kaže Coffey za Glas Amerike.
"Njegove napore da oslabi državu aktivno podržava i Srbija i Rusija, a dogadjaji ove sedmice služe kao alarmantno podsjećanje da Sjedinjene Države, a ni Evropa, ne mogu više priuštiti sebi da ignoriraju ovaj region,” zaključuje Luke Coffey iz konzervativne institucije Hudson.
Profesorica Tanya Domi sa Univerziteta Columbia se osvrnula na činjenicu da gospodin Dodik sada upozorava da je ova presuda, kako je rekao “kraj Bosne”:
"Ono što je takodjer interesantno u ovoj situaciji je da gospodin Dodik od ovoga pokušava napraviti nešto što je veće od njega samoga, i uključiti sve Srbe u ovaj kontekst a sebe predstaviti kao neku žrtvu.
Ova presuda je trebala da se desi I ranije i možda je prekasno i nedovoljno… Ipak, to je jedan značajan korak naprijed. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se opozicija u RS postaviti dok se ovaj process bude nastavljao", kaže Domi.
Ovo je dobar početak, ali je neophodno još puno toga uraditi", kazao je profesor Daniel Serwer, jedan od najboljih američkih poznavatelja prilika na zapadnom Balkanu.
"Korupcija bi morala biti slijedeća optužba, jer potpuna pravda zahtijeva kontinuirano krivično gonjenje”, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins .
Toby Vogel, analitičar pri Vijeću za politiku demokratizacije u Berlinu, naglašava:
"Mislim da je najvažnija poenta da je, političar na visokoj fuknciji, jedan lider u Bosni i Hercegovini, proglašen krivim za zloupotrebu položaja. Ovo nije trivijalna stvar, u ovo je u simboličnom smislu vrlo važno i možda predstavlja i momenat kad se jedna vrsta bezakonja završava.
Također je vrlo bitno, u isto vrijeme, ovome ne pridavati previše značaja, jer ovo nije konačna presuda, i proces može potrajati i do kraja godine.
No, kada dođe do konačne presude, i ako ostane nepromijenjena, onda se postavlja pitanje kako će Bosna I Hercegovina tu odluku provesti. Hoće li poslati policiju u Banjaluku da uhapsi Dodika, hoće li poništiti odluke Skupčtine RS i šta će biti sljedeći korak?
Još jedna značajna dimenzija u ovome je i mandat mirovne misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini koji je joč uvijek na snazi i čiji je zadatak da održava sigurnost i bezbjednost.
Mirovna misija kojom upravlja Evropska unija će se također suočiti sa izazovima je im nedostaje osoblja, transporta i jednostavno nemaju operacioni kapacitet na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključuje Vogel u razgovoru za Glas Amerike.
Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti

Sud BiH saopštio je da je Milorad Dodik prvostepenom presudom osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i određena mu je kazna zatvora od jedne godine kao i mjera zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.
Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je optužbi.
U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. Narodna skupština usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom.
Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca “Službenog glasnika” podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u “Službenom glasniku”.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.
Rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo je "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koja je na dnevnom redu Skupštine RS 25. i 26. februara.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
edit: 26.02.2025. 16:50 Naslov "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane dužnosti Predsjednika RS" je prepravljen u "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti" jer je sud pojasnio da se zabrana odnosi na sve javne dužnosti.
Predsjedavajući Doma osigurao dovoljno republikanskih glasova za usvajanje budžeta

Predsjedavajući Predstavničkog doma SAD-a Mike Johnson osigurao je dovoljno glasova, 217-215, da donese rodluku o budžetu u utorak navečer, podstičući napore republikanaca da produže porezne olakšice i smanje potrošnju koje su demokrate nazvali "nepromišljenim".
"Pred nama je mnogo teškog rada, ali ćemo ispuniti agendu America First", rekao je Johnson novinarima. “Isporučit ćemo sve, a ne samo dijelove, a ovo je prvi korak u tom procesu.”
Johnson i drugi čelnici republikanaca u Predstavničkom domu rekli su u saopćenju da je njihov cilj zakon „koji osigurava našu granicu, održava niske poreze za porodice i stvaraoce radnih mjesta, vraća američku energetsku dominaciju, jača američki položaj na svjetskoj sceni i čini da vlada radi efikasnije za sve Amerikance“.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da republikanci rade na "sjeckanju i spaljivanju" programa kao što su boračke beneficije, pomoć u hrani i zdravstvena zaštita za ljude s nižim primanjima.
"Nepromišljeni republikanski budžet smanjit će poreze do 4,5 biliona dolara za bogate, dobrostojeće i one s dobrim vezama, a onda to stavljaju na račun Amerikanaca radničke klase, srednje klase i obične Amerikance", rekao je Jeffries novinarima.
Prije glasanja, nekoliko članova republikanske konferencije Predstavničkog doma i dalje je bilo zabrinuto oko veličine mjere potrošnje, kako i kada donijeti predloženo produženje smanjenja poreza za 2017. i kako isplatiti američki deficit bez rezanja ključnih programa sigurnosne mreže koji pomažu američkim biračima.
Rukovodstvo Senata če predložiti usvajanje smanjenja poreza u posebnom zakonu kasnije ove godine.
"Ne samo da radimo na pronalaženju uštede za američke poreske obveznike, boljem i efikasnijem korištenju njihovog dolara, što smo moralno obavezni učiniti, već imamo i moralnu obavezu da savijemo krivulju duga", rekao je Johnson.
Predsjednik Donald Trump pozvao je poslanike da usvoje "jedan veliki, lijep zakon" koji će biti ključni dio donošenja njegove unutrašnje politike.
Unatoč tome što je Trump izrazio preferenciju za verziju budžeta Predstavničkog doma, Senat je u petak usvojio rezoluciju o finansiranju koja predviđa 150 milijardi dolara vojnog finansiranja i 175 milijardi dolara za sigurnost granica. Ovom mjerom se također izbjegavaju kontroverzni Medicaid rezovi u verziji donjeg doma.
Republikanski predstavnik Tony Gonzales predvodio je grupu od sedam republikanaca u Predstavničkom domu koji su upozorili na potencijalno smanjenje programa zdravstvene zaštite Medicaid, finansiranja pomoći u hrani i drugih programa socijalne zaštite.
"Ukidanje Medicaida imalo bi ozbiljne posljedice, posebno u ruralnim i pretežno latinoameričkim zajednicama u kojima se bolnice i starački domovi već bore da svoja vrata zadrže otvorenim", rekli su zakonodavci u pismu Johnsonu prošle sedmice.
Trump je prošle sedmice na Truth Social objavio da "Dom i Senat rade SPEKTAKULARAN posao radeći zajedno kao jedan jedinstven i nepobjediv TIM, međutim, za razliku od Lindsey Graham verzije vrlo važnog zakonodavstva o kojem se trenutno raspravlja, Rezolucija Predstavničkog doma implementira moju PUNU Agendu na prvom mjestu, SVE, a ne samo dijelove!"
Predlozi Predstavničkog doma i Senata sada će morati da budu usaglašeni da bi bili potpisani.
Ako zakonodavci ne mogu postići kompromis do 14. marta, doći će do djelimičnog zatvaranja vlade, zbog čega će milioni federalnih službenika privremeno ostati bez plate i obustaviti neke nebitne vladine usluge.
Lider većine u Senatu John Thune nije isključio mogućnost još jednog zakona o kratkoročnoj potrošnji kako bi se poslanicima dalo više vremena za rad.
"Zadržavamo sve opcije na stolu, ali nam ponestaje vremena", rekao je Thune novinarima u utorak.
Senat je krenuo naprijed s glasanjem o svojoj verziji budžeta zbog neizvjesnosti oko potencijalnog uspjeha glasanja o verziji Predstavničkog doma.
Lider manjine u Senatu Chuck Schumer okarakterizirao je glasanje kao prvi korak ka povredi glasača.
" Opljačkat će starije osobe, djecu i invalide kako bi platili da bogati postanu bogati. To je pogrešno. Iskoristit ćemo svaku polugu koju imamo na raspolaganju da podignemo zabrinutost koju čujemo od naših birača, udružimo se i organiziramo s njima i borimo se da zaustavimo ovu poresku olakšicu za milijardere", rekao je Schumer novinarima u utorak.
SAD ponovo šalju "visoko opasne" migrante u Guantanamo Bay

Sjedinjene Američke Države počele su da šalju više migranata za koje zvaničnici smatraju da su kriminalci "visoke opasnosti" u američku pomorsku bazu u Guantanamo Bayu na Kubi, samo nekoliko dana nakon što su ispraznili objekte za migrante u bazi.
Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za Glas Amerike da je vojni teretni avion C-130 koji je prevozio migrante napustio Fort Bliss u Teksasu i stigao u Guantanamo Bay u nedjelju.
Drugi zvaničnik odbrane rekao je da je za svih 17 migranata procijenjeno da predstavljaju "visoku prijetnju" i da se nalaze u zatočeničkom objektu baze.
Oba zvaničnika su razgovarala sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o operacijama deportacije.
Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), koje predvodi napore za deportaciju SAD-a, zajedno sa imigracionom i carinskom službom (ICE), još nije odgovorilo na pitanja o identitetu posljednje runde pritvorenika poslanih u Guantanamo Bay, njihovim zemljama porijekla ili zločinima za koje se terete.
Najnoviji let s migrantima za Guantanamo Bay dolazi u trenutku kada bi američki ministar odbrane Pete Hegseth trebao posjetiti bazu u utorak kako bi razmotrio napore vojske da podrži masovne deportacije koje je naredio američki predsjednik Donald Trump.
Hegseth će, prema saopćenju Pentagona, “primiti brifinge o svim operacijama misije u bazi, uključujući Operativni centar za migrante i zatvor u Guantanamo Bayu”.
„Putovanje sekretara naglašava posvećenost Ministarstva da osigura bezbjednost i operativnu efikasnost pomorske stanice u zalivu Guantanamo“, dodaje se u saopštenju.
ICE je prošlog četvrtka objavio da je prevezao 177 migranata koji su držani u Guantanamu Bayu u Honduras, gdje ih je trebala pokupiti vlada Venecuele.
Američki zvaničnici su ranije rekli da je više od 120 tih pritvorenih opasnih kriminalaca, uključujući članove Tren de Aragua, venecuelanske ulične bande koju su SAD označile kao stranu terorističku organizaciju.
Otprilike 50 drugih osoba koje su deportovane u četvrtak držano je u objektu za migrante u bazi, dizajniranom za držanje nenasilnih pojedinaca.
Ranije ovog mjeseca, komandant Južne komande SAD-a, koja nadgleda operacije u pomorskoj bazi u Guantanamo Bayu, rekao je zakonodavcima da migrantski objekat baze ima kapacitet da primi oko 2.500 nenasilnih zatočenika. U toku su napori da se omogući smještaj za čak 30.000 nenasilnih migranata predviđenih za deportaciju.
Američka unija za građanske slobode, zajedno s nekoliko grupa za prava imigracije, ranije ovog mjeseca podnijela je tužbu protiv DHS-a, navodeći da je zatočenicima koji su držani u zatvoru Guantanamo Bay prije deportacije nepropisno odbijen pristup advokatima.
DHS je odbacio navode tužbe.
Trumpova administracija predlaže visoke naknade za kineske teretne brodove

Trumpova administracija predložila je nove takse na međunarodnu plovidbu koje bi ciljale na plovila u vlasništvu kineskih kompanija ili proizvedena u kineskim brodogradilištima, obećavajući da će dramatično promijeniti ekonomiju globalne trgovine.
Nova politika bi teretnim brodovima u vlasništvu Kine, kao i brodovima pod zastavom trećih zemalja izgrađena u Kini, naplaćivala milion dolara ili više po luci za pristajanje u SAD.
Veliki kontejnerski brodovi često se višestruko zaustavljaju prilikom isporuke robe u SAD i suočili bi se s novim naknadama u svakoj luci.
Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) objavio je prijedlog u petak, povezujući ga s istragom nekoliko američkih sindikata da je Kina nepravedno narušila međunarodnu industriju brodogradnje.
Istraga, sprovedena u skladu sa članom 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, utvrdila je da je kineska vlada vodila politiku subvencionisanja svoje domaće brodograditeljske industrije s ciljem „ dominacije“ na globalnom tržištu.
Rastući udio na tržištu
Istraga je istakla da je u proteklih 25 godina udio Kine u svjetskoj brodogradnji eksplodirao. Kina je činila oko 5% ukupne tonaže brodova proizvedenih 1999. godine. Do 2023. godine kineski udio na tržištu premašio je 50%.
USTR je utvrdio da kineska politika „opterećuje ili ograničava američku trgovinu potkopavajući poslovne prilike i ulaganja u sektor pomorstva, logistike i brodogradnje SAD-a; ograničavanje konkurencije i izbora; stvaranje rizika ekonomske sigurnosti od ovisnosti i ranjivosti u sektorima koji su ključni za funkcioniranje ekonomije SAD-a; i podrivanje otpornosti lanca snabdijevanja.”
Rezultati istrage, koja je počela za vrijeme administracije predsjednika Joea Bidena, objavljeni su prošlog mjeseca.
Prijedlog je bio otvoren za javno očitovanje do 24. marta, nakon čega će uprava odlučiti hoće li ga implementirati ili ne.
Kineska reakcija
U ponedjeljak je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian oštro kritizirao potez SAD-a.
„[Da bi služile svojim političkim agendama kod kuće, SAD su zloupotrijebile istragu iz odjeljka 301, koja je ozbiljno prekršila pravila WTO [Svjetske trgovinske organizacije] i dodatno potkopala multilateralni trgovinski sistem“, rekao je. “Pozivamo američku stranu da poštuje činjenice i multilateralna pravila i odmah zaustavi svoja pogrešna djela.”
Kinesko udruženje nacionalne brodograđevne industrije (CANSI) i Kinesko udruženje brodovlasnika ranije su osudile istragu USTR-a kao "zaključke puni laži i iskrivljavanja činjenica".
U saopćenju objavljenom kada su rezultati istrage objavljeni, CANSI je rekao: “Razvoj kineske brodogradnje striktno slijedi pravila međunarodne trgovine i rezultat je suradnje s globalnim partnerima, kao i tehnoloških inovacija, te oštrih riječi i odličnih performansi kineskih industrijskih igrača.”
Složena nova pravila
Prijedlog USTR-a sadrži niz komplikovanih elemenata zbog kojih nije bilo jasno kako će se primjenjivati bilo koji novi režim lučkih pristojbi.
Svakom brodu u vlasništvu kineskog entiteta naplaćivala bi se naknada od milion dolara za ulazak u američku luku, iako se čini da prijedlog razmatra i drugačiji obračun naknade od 1.000 dolara po toni kapaciteta, što bi moglo biti znatno više za velike brodove koji prevoze hiljade tona tereta.
Brodovi kineske gradnje kojima upravljaju ne-kineski brodovlasnici podlijegali bi naknadi od 1,5 miliona dolara, koja bi se mogla prilagoditi, ovisno o procentu kineskih brodova u floti tog brodovlasnika. Ovo bi važilo čak i ako brodski teret nije proizveden u Kini.
Brodovi u vlasništvu kompanija koje imaju postojeće narudžbe za nove brodove na čekanju kod kineskih brodograditelja mogli bi dobiti dodatnu naknadu od milion dolara po ulasku u američke luke.
Pravilo također predviđa "povrat novca" sličnog iznosa svaki put kada brodarska kompanija pošalje teretni brod izgrađen u SAD u američku luku.
Ekonomska opravdanja maglovita
Mary Lovely, viši naučni saradnik Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju, rekla je da je teško pronaći ekonomsko opravdanje za prijedlog.
„Ono što je zaista uznemirujuće je to što nije povezano ni sa jednom posebnom politikom koja bi bila od koristi američkim preduzećima ili potrošačima“, rekla je ona.
Međunarodna trgovina će nastaviti teći u Sjedinjene Države, ali kroz složenije rute koje dodaju vrijeme i troškove. Na primjer, Lovely je predvidio da će mnoge brodarske kompanije istražiti mogućnost preusmjeravanja svojih brodova u luke u Meksiku i Kanadi i transporta tereta u SAD.
“Čini mi se da je ovo samo ogroman način da se smanji obim i zaposlenost u američkim lukama i u osnovi prisili trgovinu da koristi transportne rute i načine transporta koji će očito povećati cijene za američke kompanije i potrošače”, rekao je Lovely. “Ne postoji način da se to zaobiđe.”
U razmjeni e-pošte s VOA-om, Joe Kramek, predsjednik i izvršni direktor Svjetskog vijeća za brodarstvo, ponovio je te zabrinutosti.
"USTR-ove drakonske naknade od više od milion dolara po posjeti američkoj luci na brodovima koji nose veliku većinu američke trgovine, ako su proizvedeni u Kini ili kojima upravljaju - ili na bilo kojem brodskom operateru iz bilo koje zemlje koji ima čak i jedan kineski brod u svojoj floti ili po narudžbi - ako se prenese, nanijela bi široku ekonomsku štetu u lancu isporuke u SAD-u, piše Kraek. kompanije.
"Naknade bi rezultirale manjim brojem poziva u luke u SAD, višim cijenama za američke potrošače i ozbiljnim utjecajima na izvoznike, posebno američke farmere", napisao je.
Malo vjerovatno da će naknade koristiti američkim brodograditeljima
Iako je navodno usmjeren na pomoć američkim brodograditeljima, malo je vjerovatno da će zakon imati značajan utjecaj na tu industriju, rekao je Marc Levinson, ekonomista i istoričar iz Washingtona koji je napisao dvije knjige o kontejnerskom transportu.
"Ovo vjerovatno neće učiniti mnogo za američku brodogradnju", rekao je Levinson za Glas Amerike. “U.S. komercijalni brodograditelji su veoma daleko od globalnih razmjera. Ne proizvode ništa što je konkurentno na međunarodnom tržištu za komercijalna prekooceanska plovila.”
"Pobjednici ove politike bi bili Japan, Koreja, Filipini, druge zemlje u kojima je komercijalna brodogradnja danas u većem obimu od Sjedinjenih Država", rekao je Levinson. Gubitnici će, dodao je, uključiti i američke potrošače, jer se lučke naknade prenose u vidu viših cijena za uvezenu robu.
U razmjeni e-pošte s Glasom Amerike, Nacionalna maloprodajna federacija je registrovala svoje protivljenje politici, napisavši: „NRF se snažno protivi lučkim naknadama, koje neće učiniti ništa da prisili Kinu da promijeni svoje ponašanje i praksu. To će samo povećati troškove dostave za trgovce na malo i dodatno poremetiti pomorsko tržište.”