"Rusija nikada neće pobijediti u Ukrajini jer slobodni ljudi odbijaju da žive u svetu beznađa i tame. Imaćemo drugačiju, svjetliju budućnost zasnovanu na demokratiji i principima, nadi i svjetlosti, pristojnosti i dostojanstvu. Za ime Božje - taj čovjek ne može ostati na vlasti!", istakao je američki predsjednik.
Biden nije pozivao na promjenu vlasti u Rusiji kada je u subotnjem govoru rekao da Putin ne može da ostane na vlasti, izjavio je neimenovani zvaničnik Bijele kuće.
"Predsjednikova poenta je bila da se Putinu ne smije dozvoliti da sa pozicije moći djeluje prema susjedima ili region. Biden nije govorio o Putinovoj vlasti u Rusiji ili promjeni vlasti", poručio je zvaničnik nakon Bidenovog govora u Varšavi.
"Ne plašite se", bile su prve Bidenove riječi u obraćanju, čime je aludirao na poruku pape Jovana Pavla Drugog koju je uputio Sovjetskom Savezu 1979.
"Nalazimo se u velikoj bici za slobodu. Borbi između demokratije i autokratije, slobode i represije. Potrebno je da budemo bistro pogleda. Bitka neće biti dobijena u narednim danima ili mjesecima. Potrebno je da se pripremimo za dugu borbu", istakao je predsjednik Bidden.
Pominjanje građana Ukrajine tokom govora izazvalo je salve aplauza.
"U višegodišnjoj borbi za demokratiju i slobodu, Ukrajina i njen narod su u prvim redovima, bore se da spase naciju, a njihov otpor je dio borbe za... suštinske demokratske principe koji ujedinjuju sve slobodne ljude", rekao je američki predsjednik.
Istakao je da je njegova poruka istovjetna onoj koju je prenio ukrajinskim ministrima spoljnih poslova i odbrane tokom susreta u subotu.
"Uz vas smo i tačka", ukazao je Biden tokom govora u Varšavi.
Prema njegovim riječima, Rusija je invazijom na Ukrajinu, kako se izrazio, ugušila demokratiju – istakavši da ruski predsjednik Vladimir Putin lažima opravdava rat.
"Tokom posljednjih 30 godina autokratske snage oživjele su širom sveta. Njihova obilježja su poznata - prezir vladavine prava, demokratske slobode i istine. Rusija je ugušila demokratiju i nastojala je da to učini i drugde – ne samo u svojoj domovini. Pod lažnim tvrdnjama o etničkoj solidarnosti – Putin je poništio susjedne nacije. Ima hrabrosti da kaže da treba denacifikovati Ukrajinu. To je cinična laž i on to zna. Predsjednik Zelenski je izabran na demokratski način. On je Jevrej, a porodica njegovog oca zbrisana je u Holokaustu. A Putin ima drskosti, kao i sve autokrate prije njega, da vjeruje da će koristeći moć nešto postići", rekao je Biden.
Američki predsjednik se u govoru osvrnuo na bivšeg predsjednika Abrahama Lincolna i njegov princip da pravo predstavlja moć.
Oštro o Putinu
Također, Biden se osvrnuo i na kritike ruskog predsjednika na račun NATO-a.
"Kriminalac želi da prikaže proširenje NATO-a kao imperijalni projekat čiji je cilj destabilizaciju Rusije. To je daleko od istine. NATO je odbrambeni savez i nikada nije tražio slabljenje Rusije", ustvrdio je on.
Kako je istakao, Putin je odlučio da se upusti u rat.
"To nije ništa manje nego direktan izazov međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima uspostavljenim na kraju Drugog svjetskog rata. Prijeti da dozove decenije rata koji je pustošio Evropu prije nego što je uspostavljen međunarodni poredak zasnovan na pravilima. Ne možemo se vratiti tome, ne možemo", poručio je američki predsjednik.
Biden je također govorio o širokoj međunarodnoj osudi ruske invazije na Ukrajinu i opsežnim međunarodnim sankcijama kojima je Rusija izložena zbog toga.
Tokom dana američki predsjednik nije birao riječi kada je ruskog predsjednika Vladimira Putina u javnosti označio kao kasapina.
Taj termin Biden je upotrijebio nakon posjete izbjegličkom kampu u Varšavi gdje je razgovarao sa porodicama primoranim da izbjegnu pred ruskom agresijom.
Tada je poručio i da nije siguran mijenja li Rusija svoju strategiju u Ukrajini kako bi se usredsredila na istočno otcijepljeno područje Donbasa - uprkos tome što je usporena u nekim oblastima.
Razgovor sa poljskim predsjednikom
"Vaša sloboda je i naša sloboda", prenio je američki predsjednik Joe Biden svom domaćinu Andžeju Dudi tokom razgovora dvojice državnika u poljskoj prijestolnici.
Biden je poljskom predsjedniku pružio uvjeravanja da će Sjedinjene Države i ostali saveznici priteći u pomoć u slučaju napada Rusije.
Sporazum o zajedničkoj odbrani američki predsjednik označio je najznačajnijom obavezom - istakavši i važnost jedinstva u okviru Sjevernoatlantske alijanse (NATO).
"Poljska snosi najveći teret humanitarne krize - pošto je više od dva miliona izbjeglica iz Ukrajine utočište potražilo u Poljskoj. Potrebno je da preostali saveznici u okviru NATO-a učine više", ukazao je Biden.
Sa druge strane, predsjednik Poljske Duda istakao je da su, uprkos teškim vremenima, odnosi dve države na najvišem nivou.
On je nakon susreta sa američkim predsednikom rekao da je Bajdena upitao da li je moguće ubrzati vojne nabavke.
"To se odnosi na raketne sisteme Patriot, pokretne raketne sisteme, letelice F-35 i Abrams tenkove", rekao je Duda.
Dvojica predsjednika sastala su se tokom posljednjeg dana Bidenovog boravka u Evropi kako bi razmotrili zajedničke napore za okončanje rata u Ukrajini.
Inače, Biden je prisustvovao i susretu između ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebe i ministra odbrane Aleksija Reznikova sa američkim državnim sekretarom Antonijem Blinkenom i sekretarom odbrane Lloydom Austinom.
Sjedinjene Države su izrazile "nepokolebljivu posvećenost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine", rekao je portparol State Departmenta Ned Price.
Kuleba je rekao novinarima da je Ukrajina dobila dodatna bezbjednosna obećanja od Sjedinjenih Država o razvoju saradnje u oblasti odbrane.
"Predsjednik Biden je rekao da će ono što se dešava u Ukrajini promijeniti istoriju 21. vijeka i mi ćemo zajedno raditi na tome da ta promjena bude u našu korist, u korist Ukrajine, u korist demokratskog svijeta", rekao je Kuleba ukrajinskom nacionalnom televizija ubrzo zatim.
Biden je tokom tri dana održao sastanke sa saveznicima u G7, Evropom i NATO, a u petak je posetio i Poljsku gdje se sastao sa američkim trupama.
Biden je također posjetio centar za prihvat izbjeglica na nacionalnom stadionu u Varšavi. Više od dva miliona ljudi pobjeglo je od rata u Poljsku, od otprilike 3,8 miliona koji su zajedno napustili Ukrajinu.
Invazija predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu 24. februara, koju Rusija naziva "specijalnom operacijom", stavila je na probu sposobnost NATO-a i Zapada da se ujedine suočeni sa ratom na granicama zemalja NATO.
Ratni planovi
Poljska je do kolapsa komunističke vlasti 1989. četiri decenije bila iza gvozdene zavjese, pod sovjetskim uticajem i članica bezbjednosnog saveza Varšavski pakt predvođenog Moskvom. Sada je najveća nekadašnja komunistička članica Evropske unije i NATO.
Porast desničarskog populizma u Poljskoj posljednjih godina doveo je zemlju u sukob sa Evropskom unijom i Vašingtonom, ali prijetnja ruskog spoljnog pritiska na granicama približila je Poljsku njenim zapadnim susjedima.
Bidenov izbor doveo je nacionalističku vladu Zakona i pravde u nezgodan položaj nakon što je ona posvećivala veliku pažnju u svom odnosu sa njegovim prethodnikom Donaldom Trumpom.
Ali kako su tenzije sa Rusijom rasle prije nego što je napala Ukrajinu, izgledalo je da Duda želi da izgladi odnose sa Washingtonom. U decembru je stavio veto na zakon za koji su kritičari rekli da ima za cilj da ušutka medijsku kuću u vlasništvu SAD.
Biden i Duda su na svom sastanku pozvani da se pozabave prašinom koja podigla oko pitanja kako naoružati Ukrajinu ratnim avionima i drugim bezbjednosnim garancijama.
Washington je, nastojeći da izbjegne direktan sukob sa Rusijom, ranije ovog mjeseca odbio iznenadnu ponudu Poljske da prebaci borbene avione ruske proizvodnje MiG-29 u američku bazu u Njemačkoj kako bi se koristili za popunu ukrajinskih vazdušnih snaga.
Sada Poljska želi da ubrza kupovinu američkih raketa Patriot, borbenih aviona F35 i tenkova za sopstvenu bezbjednost, i da traži uvjeravanje o obavezama NATO-a da brani svoje članice.
