Linkovi

Neki istaknuti Rusi podnose ostavke, odbijaju podržati invaziju na Ukrajinu


Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa bivšim saradnikom Anatolijem Čubajskom u Moskvi. (Foto: Alexei Druzhinin/Pool Photo via AP)
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa bivšim saradnikom Anatolijem Čubajskom u Moskvi. (Foto: Alexei Druzhinin/Pool Photo via AP)

Ostavka visokog zvaničnika ruske vlade i njegov navodni odlazak u inostranstvo nije prvi dobrovoljni odlazak sa državnog položaja od početka ruskog rata u Ukrajini, ali je svakako jedan od najistaknutijih.

Anatolij Čubajs, bivši izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za međunarodne organizacije i održivi razvoj, poznat je u Rusiji. Bio je na visokim funkcijama gotovo tri decenije, počevši od Borisa Jeljcina, prvog post-sovjetskog lidera.

Neke javne ličnosti osudile su invaziju na Ukrajinu i napustile poslove u državnim institucijama i kompanijama, što bi mogao da bude nagovještaj podjela u ruskim zvaničnim krugovima zbog rata. Za sada, nema indicija da ima ostavki u Putinovom užem krugu.

Putin je one koji se protive njegovim potezima nazvao "ološem i izdajnicima" koje će ruskog društvo "ispljuvati kao mušice".

Ovo su neke od poznatih ličnosti koje su okrenule leđa Kremlju zbog rata.

Anatolij Čubajs

Kremlj je u srijedu potvrdio medijske izvještaje o ostavci Čubajsa, koji je bio arhitekta Jeljcinove kampanje za privatizaciju. U izvještajima, koji su se pozivali na anonimne izvore, navodilo se da je podnio ostavku zbog rata. Čubajs nije javno komentarisao svoju ostavku.

Čubajs je za vrijeme Jeljcina navodno predložio administraciji da zaposli Putina, što se smatralo važnom stepenicom u Putinovoj karijeri. Putin je postao predsjednik Rusije 2000. godine, kada se Jeljcin povukao.

Čubajs je bio zamjenik premijera od 1994. do 1996. godine i prvi vicepremijer od 1997-1998. Ruski poslovni dnevnik Komersant prenio je u srijedu da je Čubajs ove nedjelje viđen u Istanbulu i objavio fotografiju čovjeka koji liči na njega, kod jednog bankomata. Od početka invazije, u Istanbul su došli mnogi Rusi koji su napustili zemlju.

Arkadij Dvorkovič

Arkadij Dvorkovič je jedno vrijeme bio ruski vicepremijer, a trenutno je predsjedavajući Međunarodne šahovske federacije (FIDE). Kritikovao je rat u Ukrajini, u izjavi za časopis "Mother Jones" 14. marta, zbog čega ga je vladajuća stranka žestoko napala.

“Ratovi su najgora stvar s kojom neko može da se suoči u životu. Bilo koji rat. Bilo gdje. Ratovi ne ubijaju samo dragocjene živote. Ubijaju nade i aspiracije, zamrzavaju ili uništavaju odnose i veze. Uključujući i ova rat", poručio je Dvorkovič.

Dvorkovič je dodao da će FIDE osigurati "da nema zvaničnh šahovskih aktivnosti u Rusiji ili Bjelorusiji i da šahistima neće biti dozvoljeno da predstavljaju Rusiju ili Bjelorusiju na zvaničnim događajima dok se rat ne završi i vrate ukrajinski šahisti".

Federacija je uvela šestomjesečnu zabranu jednom od vodećih ruskih šahista zbog javne podrške Putinu i invaziji.

Dva dana nakon Dvorkovičevih komentara, jedan od najviših zvaničnika Jedinstvene Rusije zatražio je da se on otpusti s mjesta direktora državne Fondacije Skolkovo. Prošle nedjelje, fondacija je saopštiila da je Dvorkovič odlučio da podnese ostavku.

Lilia Gildejeva

Lilia Gildejeva je bila dugogodišnja voditeljica na državnom kanalu NTV, koji je dvije decenije izvještavao u skladu sa stavom Kremlja. Dala je otkaz i napustila Rusiju ubrzo nakon invazije.

U izjavi za nezavisni portal Insajder ove nedjelje rekla je da je odlučila da "zaustavi sve ovo" prvog dana invazije 24. februara.

"Odmah sam imala nervni slom. Nisam mogla da se oporavim nekoliko dana. Odluka je odmah bila očigledna. Nema više posla", rekla je.

Gildejeva je navela da vlasti strogo kontrolišu izvještaje na državnim TV kanalima i dobijaju naređenja zvaničnika. Priznala je da se tome povinovala od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i počela da podržava separatistčke pobunjenike u Ukrajini.

"Kada se postepeno predajete, ne primjećujete koliko ste daleko pali. U jednom trenutku se suočite sa slikom koja vodi do 24. februara", istakla je bivša voditeljica.

Žana Agalkova

Žana Agalkova bila je novinarka za još jedan državni TV kanal, Prvi kanal, za koji je radila više od 20 godina kao voditeljka, a zatim dopisnica iz Pariza, New Yorka i drugih zapadnih zemalja.

Medijski izvještaji o tome da je Agalkova dala otkaz objavljeni su tri nedjelje nakon invazije. Ove nedjelje, održala je konferenciju za novinare u Parizu na kojoj je potvrdila izvještaje i objasnila svoju odluku.

“Došli smo do tačke, gdje na televiziji, u vijestima, čujemo priču samo jedne osobe - ili grupe ljudi oko njega. Samo vidimo one na vlasti. U našim vijestima, nemamo zemlju. U našim vijestima, nemamo Rusiju", poručila je Agalkova.

Komentarišući ankesiju Krima 2014. godine i podršku separatistima u Ukrajini, rekla je da "nije više mogla da se krije od propagande" čak i kao dopisnica iz inostranstva. Agalkova je naglasila da je "samo morala da priča o lošim stvarima koje se događaju u SAD".

"U mojim izvještajima nije bilo laži, ali propaganda tačno tako funkcioniše: Uzmete pouzdane činjenice, izmješate ih i sjedinite u veliku laž. Činjenice su tačne, ali je njihova kombinacija propaganda", zaključila je ruska novinarka.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG