Linkovi

Biden u UN-u: Rusija "besramno prekršila" Povelju UN-a


Predsjednik Joe Biden obraća se 77. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2022.
Predsjednik Joe Biden obraća se 77. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2022.

Predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio je u UN-u da je Rusija "besramno prekršila ključne principe" povelje UN-a svojim "brutalnim, nepotrebnim ratom" u Ukrajini, i rekao da Moskva iznosi "neodgovorne" prijetnje o upotrebi nuklearnog oružja.

"Jedna stalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija izvršila je invaziju na susjeda, u pokušaju da zbriše s mape jednu suverenu državu", rekao je Biden obraćajući se svjetskim liderima na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Američki predsjednik u govoru je komentarisao, kako je rekao, "neodgovorne nuklearne pretnje" ruskog predsjednika Vladimira Putina Evropi, ističući da Rusija nesmotreno zanemaruje svoje obaveze kao potpisnica Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

"U nuklearnom ratu nema pobjednika i on se nikada ne smije voditi", poručio je američki lider.

Ranije danas, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je prikrivenu prijetnju o upotrebi nuklearnog oružja izjavom da će, ukoliko teritorijalni integritet Rusije bude ugrožen, ona odgovoriti "svim raspoloživim sredstvima".

Biden je također kritikovao Rusiju zbog zakazivanja "lažnih referenduma" na teritoriji koju je otela od Ukrajine, i pozvao sve zemlje članice UN-a, bilo da je riječ o demokratijama ili autokratijama, da se suprotstave ruskoj invaziji i podrže ukrajinsku borbu. On je podsjetio da oko 40 članica svjetske organizacije pruža pomoć Ukrajini u novcu i oružju.

"Suverena prava manjih država su jednaka onima velikih država", istakao je Biden koji je odbacio upotrebu nasilja i rata, da bi se "prolivanjem krvi proširile granice".

Biden je osporio tvrdnje ruskog lidera Vladimira Putina da je rat u Ukrajini bio neophodan zato što je Rusija bila ugrožena, navodeći da niko nije ugrožavao Rusiju, te da je u toku "rat jednog čovjeka" čiji je cilj da se uguši pravo Ukrajine na postojanje kao suverene države.

On je rekao da bi "svima trebalo da se zaledi krv" zbog izvještaja o ruskim zločinima nad civilima.

Bidenov govor u sali Generalne skupštine slušao je jedan od zamjenika ruskog ambasadora u UN, Genadij Kuzmin.

Biden je također govorio o američkim naporima da se ojača globalna prehrambena bezbjednost, odnosno dostupnost potrebnih količina hrane svim stanovnicima svijeta, obnovi globalni fond za borbu protiv side i drugih zaraznih bolesti, riješe problemi u lancu snabdijevanja i klimatska kriza.

Bijela kuća je najavila dodatnih 2,9 milijardi dolara američkih sredstava u rješavanju globalnog problema snabdijevanja hranom, povrh 6,9 milijardi koliko je Amerika već obećala ove godine.

Uoči Bidenovog govora, predsjednikov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan je na pitanje Glasa Amerike odgovorio da će Biden "detaljno razmotriti" pitanje reforme Savjeta bezbednosti UN, u kome je Rusija stalna članica.

"Da li će to uraditi javno, ili će razgovarati privatno sa generalnim sekretarom, to još razmatramo danas", rekao je Sullivan novinarima u utorak.

Američka ambasadorica u UN Linda Thomas-Grinfield iznijela je tri američka prioriteta na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini - rješavanje svjetskih problema u snabdijevanju hranom, očuvanje Povelje UN i budućnost svjetske organizacije.

"Vjerujemo da je ovo trenutak da se odbrane Ujedinjene nacije i pokaže svijetu da one i dalje mogu da rješavaju najurgentnije svjetske izazove", izjavila je.

Biden je nastojao da uspostavi ravnotežu između interesa američkih i evropskih saveznika da se podrži Ukrajina i izoluje Rusija, i brojnih drugih problema sa kojima se suočava ostatak svijeta.

"Znamo da, dok ovaj užasni rat bjesni u Ukrajini, ne možemo da ignorišemo ostatak sveijta. Sukobi se odvijaju i u drugim dijelovima svijeta", rekla je novinarima Grinfield.

"SAD i saveznici pokušavaće da ubijede nezapadne zemlje da je, iako postoji snažan fokus na ruskom ratu protiv Ukrajine, Zapadu također stalo do globalne prehrambene krize, koja se pretvara u globalnu recesiju i do pitanja kako će to uticati na zemlje u razvoju", izjavio je za Glas Amerike Richard Gowan, direktor Međunarodne krizne grupe za UN.

Gowan je rekao da su u ranoj fazi ruske invazije na Ukrajinu, zapadne diplomate tražile podršku Ukrajini od svojih afričkih i azijskih kolega, ali da nisu dobro razumjeli njihovu zabrinutost zbog prehrambene bezbjednosti i ekonomskih šokova povezanih sa ratom.

"Sada, Sjedinjene Države i Evropljani zaista pokušavaju da pošalju poruku da saosjećaju sa ekonomskim brigama zemalja u razvoju i da će raditi na rješavanju tih problema."

Hrana i globalno zdravlje

Od ruske invazije na Ukrajinu, izvoz hrane i đubriva iz tog regiona je poremećen, zbog čega su postpandemijske cijene dodatno porasle. Oko 828 miliona ljudi svake noći odlazi gladno na spavanje, prema podacima Svjetskog programa za hranu.

Svijet nije na putu da ostvari cilj UN-a o tome da do 2030. više ne bude gladnih ljudi na planeti, kaže Rob Vos, ekonomista Međunarodnog instituta za istraživanja prehrambene politike.

"Moramo da mnogo više ulažemo u poljoprivredu i sisteme hrane, i promijenimo stvari u tim sistemima da postanu inkluzivniji, kako bi siromašni ljudi mogli da uživaju koristi, cijene hrane ostanu niske i pristupačne a proizvodnja hrane otpornija i održiva", izjavio je Vos za Glas Amerike.

Predsjednik Biden u srijedu je također domaćin konferencije o Globalnom fondu za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije. SAD su uložile u fond dvije milijarde od obećanih šest milijardi dolara, kako bi se ispunio cilj o 18 milijardi dolara potrenbih na globalnom nivou.

Reforma Savjeta bezbjednosti

Predsjednik Biden izjavio je da se SAD zalažu za povećanje broja članica Savjeta bezbjednosti UN.

Savjet bezbjednosti ima pet stalnih članica sa pravom veta - a to su Kina, Francuska, Britanija, Rusija i SAD, kao i deset nestalnih članica koje bira Generalna skupština.

Američka ambasadorica Linda Thomas-Grinfield ističe da će SAD nastaviti da se uzdržavaju od korištenja svog prava veta osim u "rijetkim, izuzetnim situacijama". Od 2009, Rusija je uložila veto 26 puta, od čega 12 puta zajedno sa Kinom. SAD su uložile veto samo četiri puta od 2009", izjavila je.

Posmatrači kažu da su šanse za reformu Savjeta bezbednosti male. Ključna tačka sporenja je da li treba da se uključe nove trajne članice, i da li one treba da imaju pravo veta. Trenutno se razgovara o inicijativama da se stvori nova kategorija stalnih članica bez prava veta.

U izvještaju korištene infromacije AP-a i Reutersa.
XS
SM
MD
LG