Linkovi

Analize i istraživanja

Biden predstavio nove mjere za kontrolu oružja

Predsjednik Joe Biden, u prisustvu potpredsjednice Kamale Harris i državnog sekretara za pravosuđe Merricka Garlanda, govori o prevenciji nasilja u oružju u Bijeloj kući, u četvrtak, 8. aprila 2021. u Washingtonu. (AP Photo / Andrew Harnik)

Predsjednik SAD Joe Biden i sekretar za pravosuđe Merrick Garland predstavili su u četvrtak ograničene mjere za rješavanje problema oružanog nasilja u Sjedinjenim Državama. Bijela kuća je ocijenila da je riječ o prvom koraku na suzbijanju masovnih pucnjava, nasilja u lokalnim zajednicama i samoubistava. 

"To što veliki broj ljudi umire svakog dana u Americi od oružanog nasilja je mrlja na karakteru naše nacije", rekao je Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući, u prisustvu članova porodica žrtava oružanog nasilja. "Danas preduzimamo korake ne samo da se borimo protiv krize zbog oružja već i krize u javnom zdravlju."

Predsjednik je tokom govora pomenuo još jednu masovnu pucnjavu, u Južnoj Karolini.

"Ovo je epidemija i mora da se zaustavi", poručio je Biden, koji je pod pritiskom da preduzme akciju poslije nedavnih masovnih pucnjava u Coloradu i Georgiji.

Među najavljenim mjerama je propis Sekretarijata za pravosuđe čiji cilj je da se zaustavi trgovina oružjem koje nema serijske brojeve i kojem policija zbog toga može teško da uđe u trag, ako se koristi tokom nekog krivičnog djela.

Sekretarijat takođe planira da objavi obrazac za zakone koji članovima porodica i organima za sprovođenje zakona omogućavaju da od suda zatraže da privremeno ograniči pristup oružju za osobe za koje se smatra da su opasne po sebe ili druge. Obrazac bi trebalo da pojedinačnim državama bude polazna tačka da usvoje svoje verzije zakona.

Nove mjere takođe obuhvataju godišnji izvještaj o trgovini vatrenim oružjem i niz akcija protiv nasilja u lokalnim zajednicama.

Biden je rekao i da će oružano nasilje biti prioritet sekretara za pravosuđe, koji je istakao da "nema iluziju o tome koliko je teško riješiti taj problem" i naglasio potrebu da se "uloži kolektivni napor da se osigura da kriminalci nemaju pristup oružju i da se spase životi".

U Bijeloj kući je govorila i potpredsjednica SAD Kamala Harris koja je poručila da je zemlja "imala više tragedija nego što može da podnese i da ljudi iz obje stranke žele akciju".

"Preostali su samo volja i hrabrost da se deluje", naglasila je Harris.

Mjerama koje je Biden predstavio ne ispunjavaju se sva njegova predizborna obećanja. Bijela kuća je saopštila da će predsjednik nastaviti da vrši pritisak na Kongres da preduzme agresivniju akciju.

Biden takođe planira nominovati Davida Chipmana, bivšeg federalnog agenta i savjetnika u grupi za kontrolu oružja Giffords Law Center za sprečavanje oružanog nasilja, za vođenje američkog Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive. Chipman je bio 25-godišnji agent u agenciji gdje je učestvovao u istragama bombaških napada na njujorški Svjetski trgovinski centar i federalnu zgradu u Oklahoma Cityju 1990-tih.

Nedavne masovne pucnjave

Podsticanje mjera za suzbijanje oružanog nasilja dolazi nakon najnovijih masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, uključujući prošlomjesečno ubistvo 10 ljudi u prehrambenoj prodavnici u Koloradu i ubistvo osam ljudi u kozmetičkim salonima na području Atlante.

Takvi napadi potaknuli su raspravu o pitanjima kontrole oružja u Sjedinjenim Državama.

Lider manjine Predstavničkog doma Kevin McCarthy rekao je da će Bidenovi potezi "pogaziti" ustavna prava na nošenje oružja.

"Mekan je prema kriminalu, ali krši prava građana koji poštuju zakon. Neću se zalagati za to. A neće ni republikanci u Predstavničkom domu. Slijedite Ustav!", tweetao je McCarthy.

John Feinblatt, predsjednik pokreta "Svaki grad za sigurnost oružja", pohvalio je postupke administracije, posebno one koji se odnose na "oružja duhove", rekavši da će to "nesumnjivo spasiti bezbroj života".

"Drago nam je čuti opredjeljenje administracije da su današnje akcije tek početak i radujemo se nastavku bliske saradnje s njima kako bismo okončali oružano nasilje u ovoj zemlji", rekao je Feinblatt u izjavi.

See all News Updates of the Day

Prva dama promovira pismenost: "To utiče na sve aspekte našeg društva"

Jill Biden

Prva dama Jill Biden koristi svoju moćnu platformu i svoje iskustvo kao prosvjetnog radnika u borbi za cilj koji joj je drag: pismenost.

Na taj način ona na domaći teren donosi cilj, koji je američka vlada godinama promovirala širom svijeta, a koji obuhvata mnoštvo programa koji promoviraju vrijednost, ali i radost čitanja u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Biden, koja je prva, prva dama, koja ima stalni posao izvan Bijele kuće, povukla je jasnu liniju od svojih profesionalnih aktivnosti do dobrobiti američkog naroda. Govorila je pred oko 200 prosvjetnih radnika koji su se u srijedu okupili u Washingtonu na Nacionalnom samitu o pismenosti odraslih, događaju koji je utemeljila fondacija bivše prve dame Barbare Bush.

"Gospođa Bush je shvatila nevjerovatnu moć ove platforme", rekla je Biden. "Odabrala je pismenost, jer je željela pomoći što većem broju ljudi. Vjerovala je da se sve ono što je zabrinjava - od beskućništva do gladi i kriminala - može povezati s pismenošću i obrazovanjem. I znate šta? Bila je u pravu."

Pismenost-diplomatija

Izvan Washingtona, ovo je poruka koja čini ključni dio američkog angažmana. Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) radi na programima opismenjavanja i obrazovanja, koji dopiru do skoro 70 miliona djece u više od 50 zemalja - među kojima su neke od najsiromašnijih u svijetu.

USAID provodi mnoštvo programa usmjerenih na poboljšanje pismenosti, od obalne Afrike do Kariba, preko stepa Centralne Azije i u divljinu, domenom koji nema granica, a to je internet.

"U preko 40 programa čitanja u najnižim razredima koje USAID podržava širom svijeta, misije USAID-a daju podršku metodama poboljšanja u čitanju, koje su zasnovane na trenutnim međunarodnim naučnim istraživanjama o obrazovnim dostignućima, provedenim u mnogim jezicima i kulturama", navodi se u saopštenju agencije, u kojem se dodaje da mnogi od ovih programa uče djecu da čitaju na lokalnom jeziku.

U ruralnom Mozambiku, "Vamos Ler!", dvojezični program čitanja u nižem razredu, radi na vještinama čitanja i pisanja više od 800.000 djece u ruralnim provincijama Nampula i Zambezia. U centralnoazijskoj državi Tadžikistan, koja nema izlaz na more, projekat "Čitaj sa mnom", u partnerstvu s Ministarstvom obrazovanja i nauke te zemlje, realizovao je popularnu radijsku emisiju za djecu pod nazivom "Čitajmo zajedno". A u Dominikanskoj Republici, u okviru program USAID-a ove godine radilo se na poboljšanju vještina čitanja 200.000 učenika u više od 370 škola.

USAID, takođe, upravlja besplatnom Globalnom digitalnom bibliotekom, koja posjeduje više od 6.000 knjiga na 83 jezika.

Statistika Svjetske banke pokazuje značajnu razliku u pismenosti između nacija sa visokim i srednje visokim prihodima, koje imaju izuzetno visoke stope pismenosti odraslih; i nacija sa niskim prihodima, gdje se nivoi pismenosti kreću u prosjeku oko 61%. Studije pokazuju da je niska pismenost ozbiljna prepreka izgradnji bogatstva - činjenica koju Bidenova iznosi na domaći teren.

"Poslovi, pomoć djetetu u školi ili mogućnost da izdržavate svoju porodicu zahtijevaju sposobnost čitanja", rekla je.

Više od polovine odraslih Amerikanaca čita ispod nivoa šestog razreda, prema Fondaciji Barbare Bush, a skoro svaki peti odrasli Amerikanac čita ispod nivoa trećeg razreda, što im otežava obavljanje neophodnih i korisnih zadataka, poput popunjavanja prijava za posao, polaganja vozačkog ispita, razumijavanja novinskih članaka ili glasanja.

Međutim, Biden je rekla da je pismenost prenosiva vještina koja može imati veliki uticaj. Ona je pozvala Amerikance da obave svoj, mali, dio posla.

"Kad vidimo ljude u zajednici koji se bore da dobiju razgovor za posao, da nahrane svoje porodice i da uče - možda se ponudimo da im čuvamo djecu. Svi doniramo hranu bankama hrane. Volontiramo da pomognemo nekome da nauči čitati. Možemo promijeniti svijet na velike i male načine", rekla je.

Sirijski kampovi: Neke žene iz zapadnih zemalja kažu da više nisu radikalizirane i žele se vratiti kući

Sirijski kampovi: Neke žene iz zapadnih zemalja kažu da više nisu radikalizirane i žele se vratiti kući
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:43 0:00

Globalna transportna kriza rezultira višim cijenama proizvoda

Globalna transportna kriza rezultira višim cijenama proizvoda
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

Vođa talibana, koji je na potjernici SAD, odaje počast bombašima samoubicama

Potjernica za Sirahudinom Hakanijem, liderom talibanske pobunjeničke grupe Hakani, koju je izdao Federalni istražni biro SAD.

Talibanski vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova, kojeg su Sjedinjene Američke Države proglasile globalnim teroristom, priredio je u Kabulu ceremoniju u čast bombaša samoubica odgovornih za ubistva hiljada američkih i savezničkih trupa u Afganistanu.

Sirahudin Hakani, koga su SAD ucijenile na 10 miliona dolara za sve informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja, sastao se sa porodicama nekih od napadača na događaju u ponedjeljak u luksuznom hotelu u glavnom gradu Afganistana, rekao je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kari Said Kosti.

Kosti je tvitovao zamagljene slike Hakanija kako se moli i grli članove porodice poginulih bombaša samoubica i rekao da je ministar kasnije pozdravio bombaše samoubice kao "heroje islama i zemlje". Hakani se posljednjih godina nije pojavljivao u javnosti, uključujući i period nakon povratka talibana na vlast.

Talibani su u augustu povratili kontrolu nad zemljom nakon što su skoro 20 godina vodili smrtonosnu pobunu protiv afganistanske vlade koju podržava Zapad i koalicionih snaga predvođenih SAD-om. Globalna zajednica je, međutim, ignorisala pozive islamističke grupe da prizna njihovu privremenu vladu u Kabulu, navodeći ljudska prava i druge brige.

"Nastupanje islamskog sistema rezultat je krvi naših mučenika", rekao je Hakani, koji je poznatiji po tome što je vodio Hakanijevu mrežu militanata koje Washington krivi za samoubilačke napade na strane trupe u posljednje dvije decenije.

"Sada, ti i ja moramo se uzdržati od izdaje težnji naših mučenika", naglasio je Hakani. On je podijelio 125 dolara porodicama "mučenika" i obećao zemljište za svaku porodicu, rekao je Kosti.

Kosti je kasnije govorio za jednu afganistansku TV mrežu i branio Hakanija zbog hvaljenja bombaša samoubica. On je tvrdio da su napadi dio talibanskog "džihada" protiv okupacije Afganistana od strane američkih i savezničkih trupa. On se također branio zamagljivanje slika Hakanija, navodeći bezbjednosne razloge da ministar ostane u sjenci.

Vjeruje se da su finansijska i vojna snaga Hakanijeve mreže odigrale ključnu ulogu u pomaganju talibanima da održe i prošire svoju pobunu.

Zvaničnici Talibana odbacuju postojanje mreže kao zapadnu propagandu, navodeći da je Hakani zamjenik Hibatulaha Akhundžade, poglavara Talibana koji se povukao.

Kritičari kažu da ceremonija u ponedjeljak u Kabulu neće pomoći u pokušajima talibana da dobiju međunarodno priznanje njihove vlade, koja je već na udaru kritika zbog nedostatka inkluzivnosti.

"Imenovanje Siraja Hakanija za vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova već je otežalo zemljama, posebno SAD, da se više angažuju sa talibanskom vladom", rekao je Jonathan Schroden, analitičar za vojne operacije u američkom Centru za pomorske analize.

"Njegove radnje (u ponedjeljak) će to učiniti još težim i vjerovatno udaljiti šanse za formalno priznanje vlade u budućnosti", rekao je on za Glas Amerike

"Međunarodna zajednica će vjerovatno nastaviti da sarađuje sa nekim pripadnicima Talibana koji nisu iz Hakanija kako bi humanitarnu pomoć bila poslata direktno za narod Afganistana, ali nema sumnje da će ovakve akcije učiniti manje privlačnim za te zemlje razmatranje formalizacije odnosa sa talibanskom vladom" rekao je on.

Analitičar Torek Farhadi, bivši savjetnik afganistanske vlade, rekao je da je ključni izazov sa kojim se grupa suočava "senzibilizacija" [ubeđivanje] svih talibanskih činova da je rat sa Amerikom okončan, i da "svi oni moraju da se okrenu da bi pobijedili u ekonomskom ratu" kako bi spriječili širenje siromaštva u zemlji.

Talibani se "sastoje od strana i grupa, od kojih neke žele stalno da podsjećaju druge na velike žrtve kroz koje su prošli kako bi došli do ove tačke gdje kontrolišu državu", primjetio je Farhadi.

"Druge grupacije znaju da bi bili međunarodno priznati, moraju da smire retoriku. Ali zaboraviti koliko su bile intenzivne dvije decenije rata moglo bi da prouzrokuje da neki nezadovoljni borci napuste svoje redove i pridruže se nasilnim grupama poput ISIS-K", rekao je Farhadi rekao je za Glas Amerike, koristeći akronim za afganistanski ogranak Islamske države, IS-Horasan.

Talibanski delegati trebalo bi da u srijedu prisustvuju višeslojnom sastanku u Moskvi sa izaslanicima iz Rusije, kao i dvije zemlje koje dijele granicu sa Afganistanom - Kine i Pakistana. Očekuje se da će talibani pokrenuti pitanje priznavanja nove vlade u Kabulu.

Ruski, kineski i pakistanski delegati održali su u utorak trilateralne razgovore uoči sastanka sa talibanima i složili se da pruže humanitarnu i ekonomsku pomoć Afganistanu.

Na sastanak je pozvana i jedna američka delegacija, ali je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak naveo "logističke razloge" za nedolazak na razgovore u Moskvi i rekao da će se delegacija pridružiti takvoj sjednici u budućnosti.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je u utorak da Moskva uskraćuje priznanje talibanima čekajući da ispune obećanja koja su dali prilikom preuzimanja vlasti, uključujući i političku i etničku uključenost nove vlade.

"Zvanično priznanje Talibana za sada se ne raspravlja", rekao je Lavrov novinarima. "Kao i većina drugih uticajnih zemalja u regionu, mi smo u kontaktu sa njima. Podstičemo ih da ispune obećanja koja su dali kada su došli na vlast", rekao je on.

Washington je zamrznuo skoro 10 milijardi dolara afganistanske imovine, uglavnom pohranjene u američkim Federalnim rezervama, od kada su talibani preuzeli državu.

Američka administracija tvrdi da želi da pozove ovu grupu na odgovornost i poštovanje datih obećanja da će štititi prava svih Afganistanaca, posebno prava žena, te da će uspostaviti inkluzivnu vladu koja će upravljati zemljom koja je pogođena nemirima.

Odbor Predstavničkog doma podiže tužbu protiv Bannona zbog nepoštovanja Kongresa

Arhiv - Nekadašnji saradnik tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, Steve Bannon, razgovara sa novinarima u New Yorku 20. augusta 2020.

Odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa koji istražuje nerede na Capitolu od 6. januara izglasao je u utorak pokretanje tužbi za nepoštovanje Kongresa protiv Stevea Bannona, jednog od savjetnika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa sa najdužim stažom, zbog odbijanja saradnje u istrazi.

Odbor, pod kontrolom demokrata, istražuje kako je i zašto stotine Trumpovih pristalica upalo u zgradu Capitola dok su zakonodavci potvrđivali da je demokrata Joe Biden pobijedio Trumpa na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.

Panel je odobrio pritužbe o Bannonovom nepoštoanju, uputivši prijedlog Predstavničom domu na glasanje, koje će vjerovatno biti održano u četvrtak.

Ako Predstavnički dom bude glasao za prijedlog, tužba će biti poslata federalnom tužiocu u Washington kako bi bila predstavljena velikoj poroti radi mogućeg podizanja optužnice protiv Bannona. Ukoliko bude proglašen krivim, mogao bi biti osuđen na kaznu zatvora do godinu dana, ali takve tužbe za nepoštovanje Kongresa su neobične i rijetko rezultiraju kaznom zatvora.

Trump je tokom posljednjih dana svog predsjedavanja apelovao na pristalice na skupu u blizini Bijele kuće da se "pakleno bore" kako bi blokirali potvrđivanje Bidenove pobjede. Ubrzo nakon toga, više od 800 Trumpovih pristalica upalo je na Capitol, od kojih su neki vandalizirali zgradu i sukobili se s policijom. Više od 600 je optuženo za niz prekršaja. U incidentu je poginulo pet osoba.

Trump je pokušao da spriječi istragu Odbora o tome šta je izazvalo nerede i njegovu ulogu u njima. On je pozvao Bannona i druge bivše pomoćnike koje je Odbor pozvao da odbiju te pozive, tražeći egzekutivnu privilegiju za dokumente Bijele kuće, iako je napustio funkciju 20. januara.

Bannon je bio Trumpov glavni strateg u Bijeloj kući tokom prvih sedam mjeseci 2017, a ostao je jedan od njegovih najglasnijih pristalica.

Trump je u ponedjeljak podnio tužbu u kojoj se navodi da je Odbor podnio nezakonit, neutemeljen i preširok zahtjev za njegovo djelovanje u Bijeloj kući.

Bidenova Bijela kuća tvrdi da Trump nema legitimne zahtjeve za uživanje privilegija.

"Postupci bivšeg predsjednika predstavljali su jedinstvenu - i egzistencijalnu - prijetnju našoj demokratiji koja se ne može gurnuti pod tepih", rekao je portparol Michael Gwin​. "Ustavna zaštita privilegija izvršne vlasti ne bi trebalo da se koristi za zaštitu informacija koje odražavaju jasan i očigledan napor da se podrije sam Ustav."

Republikanci u Senatu blokirali su stvaranje nezavisne komisije za ispitivanje haosa koji bi bio napravljen po uzoru na onu koja je istraživala terorističke napade na SAD 2001. godine.

Kao odgovor, Dom pod kontrolom demokrata tada je osnovao devetočlano istražno vijeće, koje uključuje dva republikanska poslanika koji su bili glasni Trumpovi kritičari.

U julu je veće čulo živopisne, detaljne izvještaje četiri policajca koji su 6. januara naišli na izgrednike unutar Capitola, ali od tada nisu čuli više javnih iskaza.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG