Najnovije
Biden i kineski lider razgovarali više od dva sata u pokušaju da smire tenzije zbog Tajvana
Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping održali su svoj peti razgovor do sada na položaju lidera.
Razgovarali su telefonom više od dva sata, u trenutku dok je Peking zabrinut zbog potencijalne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu, ostrvu koje Kina smatra dijelom svoje teritorije.
Bijela kuća je saopštila je razgovor počeo u 8:32 ujutru, i da je završen u 10:50. Američki zvaničnici su najavili da je planirano da se razmotri više tema, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu, koju Kina još nije javno osudila.
Američki zvaničnici vide razgovor kao još jednu priliku da se razmotri konkurencija dvije najveće svjetske ekonomije, čije odnose sve više narušavaju tenzije zbog Tajvana, ostrva sa demokratskom upravom, za koje je Xi obećao da će ga Kina pripojiti, ako bude neophodno i silom.
Pelosi, koja je snažna pristalica Tajvana, drugi je najviši zvaničnik u zemlji poslije američkog predsjednika, i bila bi najviše rangirani američki zvaničnik koji je posjetio ostrvo od 1997. Planirala je da posjeti Tajvan u aprilu, ali je odložila posjetu nakon što se zarazila Covidom 19. Ona nije željela komentariše izvještaje da planira da poseti Tajvan narednih nedjelja.
Peking je uputio oštra upozorenja o posljedicama ukoliko Pelosi posjeti Tajvan. Njena posjeta, iako ne bez presedana, bila bi dramatičan pokazatelj američke podrške ostrvu, koje kaže da se suočava sa sve većim vojnim i ekonomskim prijetnjama Kine.
Washington nema zvanične odnose sa Tajvanom i slijedi politiku "jedne Kine", koja diplomatski priznaje Peking, a ne Taipei. Međutim, američkim zakonom administracija je obavezana da ostrvu pruža sredstava da se brani, a u Kongresu raste pritisak da pruži još eksplicitniju podršku.
"Radi se o tome da održavamo otvorenim linije komunikacije sa predsjednikom Kine, što je jedan od najznačajnijih bilaterlanih odnosa koje imamo, ne samo u regionu već i cijelom svijetu, jer utiče na tako mnogo toga", rekao je novinarima u srijedu John Kirby, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost.
Jedna osoba upoznata sa planiranjem razgovora izjavila je za Reuters da Bidenova administracija smatra da je direktni kontakt dvojice lidera najbolji način da se smanje tenzije oko Tajvana.
Neki analitičari veruju da i sam Xi ima interes da izbjegne eskalaciju, u momentu dok planira da se po treći put kandiduje za predsjednika na kongresu kineske vladajuće Komunističke partije, koji treba da se održi na jesen.
Biden je također želio da razgovara o klimi i pitanjima ekonomske konkurencije, kaže izvor Reutersa iz američke administracije, kao i ideji da se uvede limit za cijenu ruske nafte kako bi se Moskva kaznila zbog rata u Ukrajini. To je pitanje koj je američka sekretarica za finansije Jannet Yellen ranije ovog mjeseca pokrenula u razgovoru sa kineskim kolegama.
Bidenova administracija je također razmatrala ukidanje nekih tarifa na kinesku robu da bi ublažila inflaciju, ali američki zvaničnici kažu da se odluka nije očekivala prije razgovora.
Kada je Biden prethodni put razgovarao sa Xijem u martu, upozorio je Peking na "posljedice" ukoliko pruži materijalnu podršku ratu Rusije, a američka vlada vjeruje da ta crvena linija nije pređena u mjesecima poslije tog razgovora.
See all News Updates of the Day
Borrell: EU pronašla način da zaobiđe Mađarsku u blokiranju slanja pomoći Ukrajini od ruske imovine
Evropska unija je pronašla način da iskoristi prihode od zamrznute ruske imovine za kupovinu oružja za Ukrajinu uprkos protivljenju Mađarske, izjavio je u ponedjeljak visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.
Vlade EU su se u maju složile da koriste profit od imovine zamrznute unutar bloka za pomoć Ukrajini, pri čemu je 90% sredstava namijenjeno za vojnu pomoć. Ali Mađarska odugovlači s odobravanjem potrebnih zakonskih mjera, kažu diplomati.
Mađarska održava toplije odnose sa Moskvom od bilo koje druge zemlje EU. Ne daje oružje Ukrajini, a mađarski premijer Viktor Orban kritizirao je druge članice EU i NATO-a zbog toga, rekavši da potpiruju rat.
Zvaničnici EU su tragali za načinom da dozvole da se sredstva odmah koriste za pomoć Ukrajini u odbrani od ruske invazije.
Borrell je rekao da su zvaničnici EU sada pronašli način da odobre mjere bez potrebe za pristankom bilo koje zemlje članice koja je bila uzdržana od prvobitne odluke.
"Imamo zakonsku proceduru kako bismo izbjegli bilo kakvu vrstu blokade", rekao je Borrell prije sastanka ministara vanjskih poslova EU u Luksemburgu.
"Pošto Mađarska nije učestvovala u odluci, nije neophodno da oni... učestvuju u implementaciji", rekao je novinarima.
"Sada moramo da implementiramo ovu odluku. Novac će stići sljedeće nedelje."
Borrell je rekao da se nada da će ministri podržati plan na sastanku.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto nije razgovarao s novinarima uoči sastanka.
Plan EU za trenutno korištenje dobiti od zamrznute ruske imovine odvojen je od odluke lidera G7 ovog mjeseca da buduća sredstva iskoriste za finansiranje 50 milijardi dolara zajmova Ukrajini.
Sankcioniranim firmama "povezanim s Dodikom" prijete raskidi ugovora
Četiri institucije i jedno javno poduzeće iz Bosne i Hercegovine potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da mogu raskinuti ugovore sa firmama u BiH koje su prošle sedmice sankcionirale Sjedinjene Američke Države.
RSE je tada poslao upit na više od 20 adresa na državnom, entitetskom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini koje imaju važeće ugovore sa sankcioniranim firmama iz RS-a.
Te firme su dio mreže, kako je navedeno u saopštenju OFAC od 18. juna, koja obezbjeđuje "značajne izvore prihoda" za Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS) i njegovu porodicu.
Sankcionirane su Infinity International Group Banja Luka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network.
Njima je u proteklih deset godina dodijeljen 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura.
Milorad Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, kao i njegov sin Igor i kćerka Gorica.
Sankcije koje su im, između ostalog izrečene, znače zamrzavanje imovine u SAD-u, te zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju s njima, što uključuje i računarske gigante kao što su Microsoft i Intel, ali i poslovanje preko stranih banaka.
Banke u Bosni i Hercegovini su proteklih mjeseci "ugasile" račune pojedincima i kompanijama koje su na američkoj "crnoj listi". Prema zakonima, ako firma nema otvoren račun po automatizmu se gasi.
Šta su odgovorili institucije i poduzeća?
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a su za Radio Slobodna Evropa kazali da s kompanijom ''Prointer'', koja se bavi prodajom i održavanjem softvera i hardvera, imaju "par ugovora koji su trenutno aktivni".
"Ugovorima su, inače, definisane i mjere koje se mogu primijeniti u slučaju da se ugovor ne poštuje", naveli su iz Fonda za RSE. Pojasnili su i da su ugovorima "definirani i rokovi i načini plaćanja".
Iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a su za RSE naveli da sa Prointerom imaju ugovor o održavanju softvera za daljinski nadzor i kontrolu naftnih derivata na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.
"Ako sankcije dovedu do problema ili prekida u isporuci ugovorene usluge, Ministarstvo će postupiti u skladu sa važećim zakonskim okvirom i stavkama potpisanog ugovora o nabavljenoj usluzi", naveli su za RSE, ne precizirajući detalje.
Kompanija Kaldera, koja se bavi građevinskim radovima, bila je dio konzorcija kojem je 11. aprila ove godine dodijeljen tender koji je raspisao grad Prnjavor u sjevernoj Bosni.
"Predstavnik grupe ponuđača 'Gradip' iz Prnjavora nas je 18. juna obavijestio da će realizaciju ugovora nastaviti samostalno", naveo je gradonačelnik ovoga grada Darko Tomaš za RSE u pisanom odgovoru.
Iz Elektroprijenosa BiH, državne kompanije koja je u zajedničkom vlasništvu dva entiteta i koja upravlja sistemom dalekovoda, za RSE su naveli da su svi potpisani ugovori s kompanijom Kaldera realizirani. S Prointerom trenutno imaju dva ugovora vezana za održavanje i rad sistema.
Prvi je potpisan 16. aprila ove godine na iznos od oko 125.000 eura, a drugi 3. januara ove godine, u vrijednosti oko 127.000. Iz ove državne kompanije nisu odgovorili na pitanje da li su od Prointera obaviješteni o eventualnom problemu u realizaciji ugovora.
Iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH za RSE su kazali da trenutno imaju okvirni sporazum s Prointerom do 12. 8. 2026. godine za održavanje računarske i komunikacijske opreme.
Naveli su da da "do sad nije bilo problema" s realizacijom ugovora "ni potrebe za bilo kakvom vanrednom komunikacijom" s tom firmom.
"Direkcija će striktno poštovati sve svoje ugovorne kao i zakonske obaveze. U slučaju potrebe, zatražit ćemo instrukcije nadležnih institucija", kazali su iz Direkcije za RSE.
Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca BiH, banke imaju obavezu procjenjivati koliko su klijenti rizični, te da prate njihove poslovne odnose i transakcije. U protivnom, moraju prekinuti već uspostavljeni ugovor. Banke ne mogu korisnicima blokirati sredstva koja imaju na računu, ali im mogu blokirati dotok novih sredstava.
Ko je na američkoj listi sankcija?
U prethodnom periodu, SAD je sankcionirao predsjednika RS-a Milorada Dodika, članove i firme njegove porodice, te gotovo cijeli vrh ovog entiteta, uključujući predsjednika Narodne Skupštine RS Nenada Stevandića, premijera Radovana Viškovića, ministra pravde tog bh. entiteta Miloša Bukejlovića, te Željku Cvijanović, članicu državnog tročlanog Predsjedništva BiH koja dolazi iz RS-a.
Sankcionirani su i bivši predsjednik Federacije BiH, danas državni zastupnik Marinko Čavara, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić, bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić i bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, pored ostalih.
Sankcije su im izrečene, kako je obrazloženo, zbog podrivanjaDaytonskog mirovnog sporazuma, korupcije ili poslovanja s Rusijom u slučaju firme "BN Inženjering" i njenog vlasnika Save Cvijetinovića.
Listu sankcija održava OFAC, kancelarija u sklopu američkog Ministarstva financija, a na njoj se nalazi više stotina osoba i firmi iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije. Većinu imena čine osuđeni ili optuženi za ratne zločine počinjene 1990-ih.
Ukrajinski san o EU postaje bliži: Pristupni pregovori počinju sutra
Yehor Sobolev, veteran ukrajinske revolucije 2014. koji se sada bori protiv ruskih snaga, zna cijenu decenijskog nastojanja Kijeva da se pridruži EU kao i svi drugi.
Pošto je kao zakonodavac podržao teške reforme nakon prodemokratske pobune prije 10 godina, on kaže da će s ponosom promatrati otvaranje pregovora o pristupanju u utorak.
"Mi Ukrajinci znamo kako da ispunimo svoje snove", rekao je 47-godišnji zamjenik komandanta specijalne jedinice vojske.
Pokretanje pregovora, iako uglavnom ceremonijalno, važan je korak za naciju koja je prolila krv i progurala reforme potrebne u njenoj težnji za članstvom u EU.
"Ukrajina se vraća u Evropu, gdje je pripadala vijekovima, kao punopravni član evropske zajednice", rekao je u petak predsjednik Volodimir Zelenski.
Kijev je podnio zahtjev za pridruživanje EU nekoliko dana nakon ruske invazije u februaru 2022.
Sada se Kijev suočava sa dugim putem do pristupanja i treba da revidira birokratiju koja je još uvijek prožeta ostacima sovjetskih dana.
Na mnogo načina, priča Soboleva je slika putanje Ukrajine tokom protekle decenije.
Bio je istaknuta figura u revoluciji na Majdanu koja je svrgnula lidera kojeg je podržavala Rusija nakon protesta izazvanih time što je prekršio obećanje da će razviti bliže veze s EU-om.
Sobolev je kasnije radio na zakonodavstvu koje je činilo temelj ukrajinske antikorupcijske infrastrukture, centralne za osiguravanje finansijske pomoći i podrške u integraciji Kijeva u EU.
Također je koautor zakona usmjerenog na brisanje tragova ukrajinskog sovjetskog nasljeđa i ruskog utjecaja utirući put preimenovanju hiljada ulica, mjesta i gradova te uklanjanju spomenika.
Godine 2021. Sobolev je obukao uniformu i od običnog ukrajinskog vojnika postao oficir, dok je Rusija širila rat za koji Kijev kaže da je počeo 2014. nakon što je Moskva zauzela poluostrvo Krim i podstakla pobunu na istoku.
"Glavni korumpirani zvaničnici s kojima smo imali posla na Majdanu ista su vrsta vođa 'ruskog svijeta' poput (predsjednika Vladimira) Putina", rekao je.
"Za mene je to jedan rat."
Očekuje se da će razgovori o pristupanju početi na ministarskom sastanku u Luksemburgu u utorak, nekoliko dana prije nego što Mađarska, koja ima tješnje veze s Rusijom od drugih zemalja članica, preuzme šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje EU.
Ukrajina je u decembru otklonila početne prepreke za pristupanje pokazujući napredak u borbi protiv korupcije i obnovi pravosuđa.
Sada mora izraditi detaljniji plan za postizanje trajnih rezultata koji će se mjeriti nizom mjerila, rekao je Leonid Litra iz New Europe Centre, think tank u Kijevu.
Kasnije će prijeći na područja od poljoprivrede i oporezivanja do borbe protiv klimatskih promjena.
"Ako želite da imate proces zasnovan na zaslugama i predvidljiv, morate da dobijete veoma jasnu listu obaveza", rekao je on.
Sobolev, otac četvoro djece, zna da put neće biti lak, dok se osvrće na stari mentalitet koji je još uvek čvrsto ukorijenjen u nekim dijelovima vlade.
Ali Ukrajinci će vjerovatno postati "mnogo ozbiljniji studenti" dobrog upravljanja kako se perspektiva pridruživanja bloku od 27 zemalja sve više stavlja u fokus, rekao je on.
"U tom smislu rat tjera društvo na odrastanje", rekao je.
Smrtonosni napadi na sinagogu i crkve u Dagestanu
U Dagestanu je u ponedjeljak počela trodnevna žalost povodom napada na bogomolje u kojima je ubijeno najmanje 15 policajaca, pet napadača, pravoslavni sveštenik i nekoliko civila.
Naoružani napadači u nedjelju su u ovoj južnoj ruskoj pokrajini otvorili vatru na sinagogu i dvije pravoslavne crkve u Derbentu, kao i na policijsku kontrolnu tačku u Mahačkali, objavio je Reuters, pozivajući se na ruske novinske agencije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da su u napadu zapaljene sinagoga i pravoslavna crkva.
Uprava Istražnog odbora Rusije za Republiku Dagestan je navela da je pokrenula istragu o terorizmu u vezi sa napadima prema Krivičnom zakonu Ruske Federacije.
"Utvrđuju se okolnosti događaja i osobe koje su bile u terorističkim napadima, a njihovim će se postupcima dati pravna ocjena", saopšteno je.
"Večeras su u Derbentu i Mahačkali nepoznati napadači pokušali destabilizovati društvo", poručio je dagestanski čelnik, Sergej Melikov.
Za sada nijedna organizacija nije preuzela odgovornost za napade koji su se dogodili tri mjeseca nakon što je ogranak militantne organizacije takozvane Islamska država preuzeo odgovornost za napad na dvoranu Crocus City kod Moskve u kojem je smrtno stradalo više od 140 ljudi.
Ruske vlasti navode da su naoružani napadači u Dagestanu bili "pristalice međunarodne terorističke organizacije."
Dagestan je ruska pokrajina pretežno naseljena muslimanima na Kaspijskom jezeru. U njoj živi mala hrišćanska i još manja jevrejska manjina.
Ruske snage bezbjednosti su se borile 2000-ih u ovom regionu protiv islamističke pobune koja se proširila iz susjedne Čečenije, iako su napadi posljednjih godina postali rjeđi.
Izraelsko ministarstvo inostranih poslova je izvijestilo da je sinagoga u Derbentu izgorjela do temelja i da su ubijeni lokalni čuvari, dok je na sinagogu u Mahačkali otvorena vatra.
"Koliko znamo, za vrijeme napada nije bilo vjernika u sinagogama te nema žrtava iz jevreske zajednice", navelo je Ministarstvo.
SAD upozoravaju da bi izraelska ofanziva u Libanu mogla dovesti do šireg rata
Visoki američki vojni zvaničnik upozorio je u nedjelju da bi izraelska ofanziva u Libanu protiv militantne grupe Hezbolah koju podržava Iran povećala rizik od šireg sukoba koji bi uvukao Iran.
Izrael se mjesecima bori protiv Hamasa kojeg podržava Iran u svojoj ofanzivi na pojas Gaze, a također se upušta u svakodnevne okršaje s Hezbolahom duž granice između Izraela i Libana.
General Ratnog vazduhoplovstva Charles Q. Brown, predsjedavajući Združenog načelnika štabova, rekao je novinarima da će Iran biti „skloniji pružiti veću podršku Hezbolahu”, dodavši da militanti da imaju više resursa od Hamasa.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u nedjelju da će se „intenzivna faza” borbe protiv Hamasa u Gazi završiti „vrlo brzo”. Međutim, dodao je da će Izrael vjerovatno prebaciti trupe na granicu s Libanom.
U intervjuu za izraelski Kanal 14, Netanyahu je rekao da će premještanje trupa na sjever ojačati odbrambeni položaj zemlje od Hezbolaha.
Dodao je da se, iako se nada da bi se moglo pronaći diplomatsko rješenje za sukob s Hezbolahom, Izrael može „boriti na nekoliko frontova”.
Rat u Gazi i rizik od šireg sukoba bit će u fokusu razgovora u ponedjeljak u Washingtonu dok se izraelski ministar odbrane Yoav Gallant sastaje s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom i ministrom odbrane Lloydom Austinom.
„Spremni smo za bilo koju akciju koja bi mogla biti potrebna u Gazi, Libanu i u više područja”, rekao je Gallant u saopćenju.
