Linkovi

Teme

Biden i članovi Kongresa upozoravaju na strano miješanje u izbore

Predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden (Foto: AP/Patrick Semansky)

Predsjednički kandidat Demokrata Joe Biden rekao je da "unaprijed upozorava" Rusiju i druge strane vlade da će, ako bude izabran za predsjednika, preduzeti agresivne mjere da spriječi bilo kakvo miješanje u američke izbore.

Biden je to poručio nakon što su demokratski lideri upozorili da je Kongres, po svemu sudeći, meta stranog miješanja.

Biden je u saopštenju u ponedjeljak naveo da će strano miješanje smatrati "neprijateljskim činom koji značajno pogađa odnose Sjedinjenih Država i vlade zemlje koja se miješa". Takođe je kritikovao predsjednika Donalda Trumpa što nije adekvatno reagovao na procjenu američkih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine.

Ako bilo koja strana sila bezobzirno odluči da se miješa u našu demokratiju, neću oklijevati da kao predsjednik na to odgovorim i pobrinem se da postoje značajne i dugotrajne posljedice
Joe Biden

Biden je prošle nedjelje rekao da je počeo da dobija izvještaje obavještajnih agencija i upozorio da Rusija, Kina i drugi američki protivnici pokušavaju da podriju predsjedničke izbore. Biden nije dao dokaze za to, ali je naveo da je Rusija "i dalje angažovana" poslije 2016. godiine, te da je Kina takođe umiješana u napore da se podstakne nepovjerenje u američki izborni proces.

Tokom online skupa u ponedjeljak veče, Biden je poručio: "Biće teško, ne mogu mnogo toga da uradim sada osim da govorim o tome, ali je to povod za ozbiljnu zabrinutost. Zaista je riječ o kršenju našeg suvereniteta".

U intervju za kablovsku mrežu MSNBC, predsjednički kandidat demokrata rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin "zna da mislim ono što kažem".

Demokratski lideri uputili su pismo direktoru Federalnog istražnog biroa (FBI) Christopheru Wrayju u kojem su saopštili da su zabrinuti zbog toga što je Kongres, po svemu sudeći, meta "planirane strane kampanje miješanja" da bi se uticalo na predsjedničke izbore 2020. godine. Zatražili su od Wrayja da, iza zatvorenih vrata, brifuje sve članove Kongresa prije pauze u u avgustu.

U pismu predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi, lidera demokrata u Senatu Cucka Schumera i vodećih demokrata u obavještajnim odborima oba doma Kongresa ne iznose se detalji o prijetnjama, koje se međutim opisuju kao ozbiljne i konkretne.

Nancy Pelosi
Nancy Pelosi

“Ozbiljno smo zabrinuti da je Kongres meta strane kampanje miješanja, kojom se pokušavaju raširiti dezinformacije da bi se uticalo na aktivnost Kongresa, javnu debatu i predsjedničke izbore u novembru", napisali su u pismu Pelosi, Schumer, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma Adam Schiff​ i vodeći demokrata u Obavještajnom odboru Senata Mark Warner.

Neimenovani zvaničnik Kongresa, upoznat sa sadržajem pismom, rekao je da postoji i strogo povjerljivi dodatak "da bi se osiguralo da postoji jasan i nedvosmislen zapis o kontraobavještajnim prijetnjama koje su povod za zabrinutost". Dodatak, kako je naveo, uglavnom je zasnovan na analizama izvršne grane. FBI je saopštio da je dobio pismo, ali je odbio da ga komentariše.

Još nije jasno šta je tačno povod za zabrinutost demokrata, ali postoje strahovanja od izbora predsjednika Donalda Trumpa da se ruski napori da izazove haos u američkoj politici nastavljaju i na ovogodišnjim izborima. Na izborima 2016. godine, ti napori obuhvatali su hakerske upade ruskih vojnih obavještajnih zvaničnika u mail naloge Demokratske stranke, a zatim i curenje podataka od strane WikiLeaksa.

Obavještajne agencije saopštile su da je cilj te operacije bio da se pomogne Trumpovoj predsjedničkoj kampanji i naruši ugled njegove tadašnje demokratske protivnice, Hillary Clinton. Rusi su takođe koristili kampanju na društvenim medijima da šire dezinformacije i poruke čiji cilj je bio da se podijeli američko javno mnijenje. Bivši specijalni tužilac Robert Mueller koji je vodio istragu ruskog miješanja, na kraju je zbog toga podigao optužnice protiv 25 ruskih državljana.

Demokrate, među kojima su i članovi obaveštajnog odbora u Senatu, izrazili su zabrinutost da bi aktuelna republikanska istraga Bidenovog sina, Huntera Bidena, i njegovog poslovanja u Ukrajini mogla da pojača rusku kampanju širenja dezinformacija. Istragu vodi predsjedavajući Odbora za unutrašnju bezbjednost i vladina pitanja Ron Johnson, čiji je portparol rekao da je odbor već zatražio i dobio izvještaje o ruskim dezinformacijama.

Donald Trump
Donald Trump

Dok Biden kritikuje Trumpa što se nije agresivnije suprostavio Rusiji, njegovo obećanje da će obavještajna zajednica, ako bude izabran za predsjednika, "javno i pravovremeno izvještavati" o bilo kakvim stranom miješanju u američke izbore na neki način predstavlja izmjenu prakse Obamine administracije koja je čekala mjesecima da zvanično optuži Moskvu za hakovanja mail naloga demokrata 2016. godine.

Zvaničnici su to uradili tek nakon unutrašnje debate o tome šta bi trebalo da kažu. Čak i kada je adminstracija, u kojoj je Biden bio potpredsjednik SAD, izdala izvještaj u oktobru 2016. godine u kojem se Rusija optužuje za hakerske napade, nije pomenula Putina po imenu, kao ni da su u toku napori da se utvrdi da li su aktivnosti Kremlja bile koordinisane sa Trumpovom kampanjom.

Hillary Clinton, koja je izgubila na predsjedničkim izborima 2016. godine, rekla je u ponedjeljak da joj je drago što Biden govori o tom pitanju. "Jasno je da je Rusija uspjela. Vjerovali su da mogu da utiču na mišljenje i čak glasove Amerikanaca, zbog čega bi sada stali", rekla je Clinton za MSNBC.

See all News Updates of the Day

Ankete pokazuju da Biden vodi pred Trumpom za milion glasačkih listića

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden waves as he arrives at The Queen theatre in Wilmington, Del., Oct. 19, 2020.

Petnaest dana do američkih predsjedničkih izbora, demokratski izazivač Joe Biden prema nacionalnim anketama nastavlja vodstvo protiv republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, a milioni Amerikanaca glasaju ranije.

Rezultati prikupljenih anketa pokazuju da je Biden, bivši potpredsjednik i aktivni učesnik američke političke scene gotovo pola stoljeća, u vodstvu od 9 ili 10 posto na nacionalnoj razini i možda upola manjim vodstvom u ključnim državama koje će u velikoj mjeri odrediti sudbinu izbora.

Trump je i dalje uvjeren da će biti ponovo izabran.

Već je zabilježeno rano glasanja bez presedana u SAD-u, s gotovo 28 miliona ljudi koji su glasali, lično ili poštom. Brojka iznosi oko 20 posto od ukupnog broja glasova kad je Trump na izborima 2016. izbacio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, a još 30 posto moglo bi glasati do službenog dana izbora.

Neki od glasača rekli su anketarima da su glasali ranije kako bi izbjegli direktan kontakt s drugim ljudima na biračkim mjestima 3. novembra usred pandemije koronavirusa u SAD-u.

U međuvremenu, neki demokrati rekli su da je njihova motivacija za prijevremeno glasanje bila da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa, dok anketari kažu da je većina republikanaca izjavila da namjerava lično glasati na dan izbora, kao što je to tradicionalno u SAD-u.

President Donald Trump arrives at a campaign rally, Oct. 19, 2020, in Prescott, Ariz.
President Donald Trump arrives at a campaign rally, Oct. 19, 2020, in Prescott, Ariz.

Na temelju ankete, neke novinske organizacije već predviđaju da će Biden postati 46. predsjednik države na dan inauguracije 20. januara i njen najstariji predsjednik sa 78 godina. Gubitak na izborima učinio bi Trumpa, preduzetnika u nekretninama i domaćina reality showa, koji je postao političar, trećim aktuelnim američkim predsjednikom u posljednja četiri desetljeća koji je izgubio svoj ponovni izbor za drugi četvorogodišnji mandat.

Trump je takođe zaostajao u anketama na posljednjim izborima, ali je potom zabilježio rast nakon intenzivne kampanje u ključnim državama, uključujući Pennsylvaniju, Michigan i Wisconsin.

Internetska stranica za anketiranje FiveThirtyEight.com kaže da je njenih 40.000 kompjuteriziranih simulacija na izborima pokazalo da je Biden pobijedio 88 puta u 100 mogućih scenarija uzimajući u obzir potencijalni odaziv birača, istorijske trendove i nedavne izborne rezultate u 50 država.

Druge vijesti već sugerišu da je Biden u prednosti u dovoljno ključnih država i da može da prikupi više od većine 270 od 538 izbornih glasova potrebnih za osvajanje predsjedničkog mjesta u Izbornom kolegiju, američkom sistemu indirektne demokratije.

Američko nacionalno glasanje ne određuje pobjednika, već ishod u svakoj od država, gdje pobjednik glasova u svim, osim u dvije najmanje naseljene države, skuplja sve svoje izborne glasove.

Trump i Biden posljednjih su dana intenzivno vodili kampanje u ključnim državama uoči druge i posljednje debate u Nashvilleu u državi Tennessee. Trump se u ponedjeljak uputio na dva odredišta tokom kampanje u jugozapadnoj državi Arizoni, koje je osvojio 2016. godine, ali sada tijesno prati Bidena u tamošnjim anketama.

Biden je u ponedjeljak uzeo slobodno vrijeme od kampanja, kako bi se pripremio za raspravu.

Kamala Harris and Mike Pence
Kamala Harris and Mike Pence

Trumpov kandidat, potpredsjednik Mike Pence, vodio je kampanju u sjeveroistočnim državama Maine i Pennsylvania. Bidenova potpredsjednička kandidatkinja, kalifornijska senatorica Kamala Harris, vodila je kampanju u ključnoj bojišnici, jugoistočnoj državi Florida, Trumpovoj usvojenoj matičnoj državi.

Prije četiri godine, Trump je izgubio nacionalno glasanje od Clintonove za oko 2%, gotovo tri miliona glasova, dok je na izborima pobijedio, jer je tijesno pobijedio na izborima u tri sjeverne države - Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu - koje su tradicionalno nosili demokrati. Na Izbornom kolegiju Trump je prikupio sve izborne glasove u te tri države - i predsjedništvo.

Trenutno anketiranje svake od država ne predviđa pobjedu Trumpa u državama koje je Clintonova držala 2016. godine, dok Biden ima malu anketnu prednosti u nekoliko država u kojima je Trump pobijedio, uključujući i one tri koje su ga odvele u Bijelu kuću, zajedno s drugima gdje je ishod pod znakom pitanja.

Trump (74) i dalje vidi sebe kao pobjednika. No, prošle sedmice, tokom kampanje u južnoj državi Georgia, razmišljao je o mogućnosti gubitka od Bidena.

"Možete li zamisliti ako izgubim?", rekao je. "Neću se osjećati tako dobro. Možda ću morati napustiti zemlju, ne znam". U drugim državama glasačima je rekao da se više neće vratiti da ih vidi, ako ne glasaju za njega.

U nedjelju naveče u Nevadi, Trump je tvrdio da će ga njegovi veliki skupovi sa hiljadama pristalica u osporavanim državama dovesti do pobjede, za razliku od skromnih posjeta na Bidenovim događanjima, gdje se praktikuje socijalno distanciranje pristalica koji nose maske.

Prije nego što je u ponedjeljak krenuo u Arizonu, Trump, koji je nedavno proveo četiri dana u bolnici nakon zaraze koronavirusom, napao je vladine zdravstvene stručnjake, uključujući vodećeg državnog stručnjaka za zarazne bolesti, dr. Anthonyja Faucija, zbog njihove uloge u rješavanju pandemije i zahtjeva da Amerikanci nose maske i praktikuju socijalno distanciranje od drugih.

"Ljudi su umorni od slušanja Faucija i svih ovih idiota", izjavio je Trump u telefonskom razgovoru s osobljem svoje kampanje.

Posljednjih dana SAD svakodnevno bilježe više od 50 000 novih infekcija. Sve u svemu, prema Sveučilištu Johns Hopkins, SAD su ukupno vodeće u svijetu sa više od 219 000 smrtnih slučajeva i 8,1 miliona infekcija.

Potraga za vjerodostojnim informacijama o američkim izborima

Potraga za vjerodostojnim informacijama o američkim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Vakcine za koronavirus neće biti prije izbora

COVID-19 vaccine

Predviđanje predsjednika Donalda Trumpa da će vakcina protiv koronavirusa biti spremna prije izbornog dana 3. novembra, neće biti ispunjeno.

U petak, farmaceutski gigant Pfizer objavio je da neće tražiti hitno odobrenje za puštanje svoje vakcine protiv koronavirusa do kraja novembra.

Dvije druge vodeće vakcine su na čekanju. Za četvrtu je malo vjerovatno da će imati rezultate prije kraja godine.

Trump je više puta rekao da će vakcina biti dostupna mnogima prije izbora kao dio visoko cijenjene operacije njegove administracije, Warp Speed, stvorene da ubrza razvoj vakcine.

Najviši naučnici u vladi i van nje već dugo govore da je vremenski raspored za to nerealan.

Priznajući tu poentu ranije ovog mjeseca, Trump je za to okrivio politiku, bez objašnjenja.

"Mislim da bi to trebalo da imamo prije izbora", rekao je Trump u video snimku na Twitteru ubrzo nakon puštanja iz bolnice nakon liječenja od COVID-19. "Ali iskreno, politika se umiješa i to je u redu, oni žele da igraju svoje igre. Biće to odmah nakon izbora".

Bezbjednost na prvom mjestu

U izjavi od petka, direktor Pfizera​ Albert Bourla rekao je da bi kompanija mogla da do kraja oktobra zna da li vakciona radi. Ali neće dostići bezbjednosnu prijelomnu tačku prije kraja novembra.

"Bezbjednost je, i ostaće, naš prioritet broj jedan", napisao je Bourla.

Pfizerova vakcina jedna je od nekoliko koje preuzimaju nov pristup imunizaciji. Umjesto ubrizgavanja mrtvih ili oslabljenih virusa ili dijela bakterija u pacijenta, vakcina sadrži genetske instrukcije za dio koronavirusa. Tijelo pacijenta preuzima te instrukcije, poznate kao mRNA, i proizvodi fragment virusa. Odbrambeni sistem odgovara na taj fragment, pripremajući tijelo za borbu protiv pravog virusa.

Pfizer sarađuje sa njemačkom biotehnološkom firmom BioNTeh, koja je izašla sa genetskim uputstvima koja se ispituju u vakcini. Do sada u kliničkom ispitivanju učestvuje gotovo 40.000 pacijenata.

Prije nego što američka Uprava za hranu i lijekove razmotri hitno odobrenje za upotrebu, kompanija treba da nadgleda najmanje polovinu pacijenata dva mjeseca nakon posljednje doze kako bi se posmatrali neželjeni efekti.

"Procijenjujemo da ćemo ovu prekretnicu dostići u trećoj nedjelji novembra“, napisao je Bourla.

Još jedan od vodećih proizvođača vakcina koji koristi mRNK tehnologiju, od biotehnološke kompanije Moderna, takođe očekuje rezultate krajem novembra.

Na čekanju

U međuvremenu, druga dva ispitivanja vakcine su pauzirana zbog potencijalnih bezbjednosnih problema.

AstraZeneca je saopštila da je ispitivanja privremeno stavila na čekanje nakon što je barem jedan učesnik ispitivanja izašao "neobjašnjivom bolešću".

Medijski izvještaji opisali su bolest kao poprečni mijelitis, oblik upale kičme koji može prouzrokovati bol, slabost i paralizu udova, kao i probleme sa bešikom i crijevima. Ali kompanija nije potvrdila dijagnozu.

Pauze radi provjere mogućih bezbjednosnih problema nisu neuobičajene u ispitivanjima vakcina, kažu stručnjaci, a pored vakcine postoji nekoliko faktora koji su mogli da izazovu trenutnu bolest.

Testiranje je nastavljeno u Velikoj Britaniji, Brazilu, Indiji i Južnoj Africi. Međutim, u Sjedinjenim Državama ostaje na čekanju.

Još jedna vakcina koja koristi sličan pristup, farmaceutske kompanije Johnson&Johnson takođe je naišla na bezbjednosnu prepreku, mada i njeni problemi možda nisu povezani sa vakcinom.

Kompanija je prijavila "neobjašnjivu bolest" kod jednog od učesnika testiranja prošle nedjelje.

"Takođe saznajemo više o bolesti ovog učesnika i važno je da imamo sve činjenice prije nego što dijelimo dodatne informacije", navodi se u saopštenju kompanije.

Primivši milijarde dolara vladinog novca, kompanije za proizvodnju lijekova preduzimaju do sada neviđene korake ka povećanju proizvodnje vakcina prije nego što se postignu rezultati.

Međutim, neće je odmah biti dovoljno za sve. Vladine agencije izrađuju planove ko bi trebalo prvo da se vakciniše.

Zdravstveni radnici, osobe koje hitno reaguju i ranjivija populacija, uključujući starije osobe, vjerovatno će biti prvi na redu.

Možda će biti sredina sljedeće godine prije nego što se većina Amerikanaca vakciniše, rekao je šef Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield Kongresu prošlog mjeseca.

Uticaj Trumpovog prvog mandata na klimatske promjene

FILE - the Dave Johnson coal-fired power plant is silhouetted against the morning sun in Glenrock, Wyo.

Kada je Donald Trump izabran za predsjednika prije skoro četiri godine, stručanjaci su očekivali da će se zbog njegove politike emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u SAD znatno povećati. 

"Predsjednik Trump je ispunio to očekivanje", kaže Michael Gerrard​, direktor Sabin centra za zakon o klimatskim promjenama na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

U nedavnoj analizi istraživačka firma Rhodium grupa izračunala je da će ukidanje najznačajnijih regulativa od strane Trumpove administracije značiti da će ukupna emisija štetnih gasova u SAD biti tri procenta viša do 2035. godine, nego što bi bila da su regulative ostale na snazi.

U vrijeme kada naučnici kažu da bi emisije gasova morale da budu u oštrom padu, kako bi se spriječili najgori efekti klimatskih promjena, pomenuta analiza pokazuje da Trumpova politika vodi SAD u pogrešnom smjeru.

Nije međutim jasno da li će njegova ublažena pravila ostati na snazi.

"Sve što je Trumpova administracija uradila da ukine regulative trenutno se razmatra na sudovima", objašnjava Gerrard.

Ukoliko Trump izgubi na predstojećim izborima, dodaje Gerrard, sljedeća adminstracija vjerovatno će odustati od tih parnica.

Pravila za motorna vozila

Trumpova administracija otkazala je planove njegovog prethodnika Baracka Obame da smanji ispuštanje ugljen-dioksida iz termoelektrana i zamijenila ga mnogo više ublaženim pravilom.

Trump je ublažio pravila za kompanije koje prozivode naftu i gas kada je riječ o kontroli curenja metana, veoma moćnog štetnog gasa.

Međutim, stručnjaci tvrde da je ukidanje regulativa koje se odnose na automobile i kamione ono što će imati daleko najveći negativan uticaj.

Obamina administracija zahtijevala je da proizvođači motornih vozila povećavaju efikasnost svojih proizvoda za oko pet odsto svake godine. Trump je taj broj smanjio na oko 1,5 odsto.

Nova pravila "mijenjaju skupe, sve više nedostižne standarde potrošnje goriva i emisije ugljen-dioksida kod motornih vozila", rekla je sekretarica za saobraćaj Elaine Chao u saopštenju.

Umanjeni standardi odgovorni su za skoro četvrtinu povećanja emisija štetnih gasova pod Trumpovom administracijom u izvještaju Rhodium grupe.

Međutim, još veći uticaj dolazi od poteza administracije da ukine mogućnost saveznih država da same uspostave svoje standarde.

Federalni Zakon o čistom vazduhu iz 1970. godine omogućio je Kaliforniji ida se izuzme iz uspostaveljnih standarda i postavi strožija pravila o zagađivanju vazduha u odnosu na ona na nacionalnom nivou. Više od deset drugih saveznih država usvojile su kalifronijske standarde. Pošto te države zajedno predstavljaju više od trećine nacionalnog automobilskog tržišta, proizvođači uglavnom prave vozila da zadovolje kalifornijske standarde.

Međutim, Trump je ukinuo takozvani "vejver" koji je Kalifornija imala, kako bi "uspostavio jedinstvene standarde u potrošnji goriva za vozila širom SAD, osiguravajući da nijedna država nema pravo da se izuzme iz pravila na nacionalnom nivou i da nijedna država nema pravo da nametne svoju politiku ostatku zemlje", dodaje se u saopštenju Elaine Chao.

U izveštaju Rhodium grupe skoro trećina ukupnog Trumpovog povećanja emisije štetnih gasova pripisuje se samo ovoj promjeni politike.

Ali Kalifornija je odgovorila, zaobišla Trumpovu adminsitraciju i postigla sporazum sa pet vodećih automobilskih kompanija da povećaju standarde efikasnosti za 3,7 odsto godišnje. Ta stopa je između onoga što je zahtijevala Obamina administracija i onoga što je zahtijevala Trumpova, a doprinosi smanjenju povećanja koje su izazvale Trumpove odluke za oko jednu četvrtinu.

Popunjavanje praznine

Taj potez Kalifronije ujedno naglašava ulogu saveznih država, lokalnih vlasti i biznisa u pokušaju da nadoknade nazadovanje federalne vlade.

Virginia je ove godine postala osma država, prva na američkom jugu, koja zahtijeva da sva struja koja se koristi, bude iz obnovljivih izvora emergije do 2050. Houston se priključio više od 160 gradova koji su se obavezali na korištenje obnovljive energije. Kompanija Lyft saopštila je da će do 2030. sva njena vozila biti na električni pogon.

Zajedno, države, gradovi i biznisi mogli bi da smanje emisiju štetnih gasova u SAD i do 37 odsto do 2030. čak i bez federalne vlade, navodi se u izvještaju čiji je jedan od koautora stručnjakinja za klimatsku politiku Devashree ​Saha iz Instituta za svetske resurse, mada to zahtijeva mnogo obimniju akciju od one koja se trenutno odigrava.

To je doduše manje od 45 do 50 odsto smanjenja koliko je potrebno da SAD ostanu na putu da ispune ciljeve postavljene u Pariskom klimatskom sporazumu Ujedinjenih nacija iz 2015, kaže Saha.

"Očigledno, moći ćemo da uradimo mnogo više, mnogo brže, ukoliko budemo imali pomoć federalne vlade", dodale je Saha.

Nije vjerovatno da će ta pomoć stići u drugom Trumpovom mandatu, zaključila je Saha.

Twitter blokirao objavu Trumpovog savjetnika o nošenju maski

Doktor Scott Atlas

Doktor Scott Atlas​ je neuroradiolog, savjetnik predsjednika Donalda Trumpa i član radne grupe Bijele kuće za borbu protiv koronavirusa.

Takođe je i posljednji američki zvaničnik kome je Twitter blokirao objavu zbog toga što krši pravila te mreže o širenju dezinformacija o koronavirusu.

Tokom vikenda, Atlas je tweetovao o tome da nošenje maski nije dokazano efikasno i napisao: "Maske daju rezultate? Ne".

U Twitteru su agenciji AP rekli da takav sadržaj krši pravila mreže o objavljivanju lažnih informacija o COVID-19.

Na mjestu gde je bila Atlasova objava, sada stoji naptis da "tweet nije dostupan". Ipak, Atlas je toj objavi dodao još jednu gdje je pohvalio uputstva predsjednika Trumpa o tome da "maske treba nositi kada ste u blizini drugih ljudi", a da je u drugim slučajevima dovoljna fizička distanca.

Među blokiranima je bio i predsjednik zbog tweetova o koronavirusu, ali i nedokazanim tvrdnjama da je glasanje poštom nesigurno.

Pojedini predstavnici u Kongresu optužili su Facebook, Twitter i ostale kompanije da ograničavaju slobodu govora uoči američkih izbora 3. novembra. Pozvali su predstavnike tih kompanija da svjedoče pred Kongresom naredne nedjelje.

U Twitteru je za AP rečeno da se oni vode uputstvima nadležnih u zdravstvu kada neku objavu ocijene kao lažnu i obmanjujuću.

Direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield izjavio je da su maske "najmoćnije sredstvo u borbi protiv koronavirusa".

Međutim, Atlas je za AP ocijenio da je sakrivanje njegove objave cenzura.

"Generalno, obavezno nošenje maski ne daje rezultate", rekao je Atlas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG