Linkovi

Analize i istraživanja

Biden i članovi Kongresa upozoravaju na strano miješanje u izbore

Predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden (Foto: AP/Patrick Semansky)

Predsjednički kandidat Demokrata Joe Biden rekao je da "unaprijed upozorava" Rusiju i druge strane vlade da će, ako bude izabran za predsjednika, preduzeti agresivne mjere da spriječi bilo kakvo miješanje u američke izbore.

Biden je to poručio nakon što su demokratski lideri upozorili da je Kongres, po svemu sudeći, meta stranog miješanja.

Biden je u saopštenju u ponedjeljak naveo da će strano miješanje smatrati "neprijateljskim činom koji značajno pogađa odnose Sjedinjenih Država i vlade zemlje koja se miješa". Takođe je kritikovao predsjednika Donalda Trumpa što nije adekvatno reagovao na procjenu američkih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine.

Ako bilo koja strana sila bezobzirno odluči da se miješa u našu demokratiju, neću oklijevati da kao predsjednik na to odgovorim i pobrinem se da postoje značajne i dugotrajne posljedice
Joe Biden

Biden je prošle nedjelje rekao da je počeo da dobija izvještaje obavještajnih agencija i upozorio da Rusija, Kina i drugi američki protivnici pokušavaju da podriju predsjedničke izbore. Biden nije dao dokaze za to, ali je naveo da je Rusija "i dalje angažovana" poslije 2016. godiine, te da je Kina takođe umiješana u napore da se podstakne nepovjerenje u američki izborni proces.

Tokom online skupa u ponedjeljak veče, Biden je poručio: "Biće teško, ne mogu mnogo toga da uradim sada osim da govorim o tome, ali je to povod za ozbiljnu zabrinutost. Zaista je riječ o kršenju našeg suvereniteta".

U intervju za kablovsku mrežu MSNBC, predsjednički kandidat demokrata rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin "zna da mislim ono što kažem".

Demokratski lideri uputili su pismo direktoru Federalnog istražnog biroa (FBI) Christopheru Wrayju u kojem su saopštili da su zabrinuti zbog toga što je Kongres, po svemu sudeći, meta "planirane strane kampanje miješanja" da bi se uticalo na predsjedničke izbore 2020. godine. Zatražili su od Wrayja da, iza zatvorenih vrata, brifuje sve članove Kongresa prije pauze u u avgustu.

U pismu predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi, lidera demokrata u Senatu Cucka Schumera i vodećih demokrata u obavještajnim odborima oba doma Kongresa ne iznose se detalji o prijetnjama, koje se međutim opisuju kao ozbiljne i konkretne.

Nancy Pelosi
Nancy Pelosi

“Ozbiljno smo zabrinuti da je Kongres meta strane kampanje miješanja, kojom se pokušavaju raširiti dezinformacije da bi se uticalo na aktivnost Kongresa, javnu debatu i predsjedničke izbore u novembru", napisali su u pismu Pelosi, Schumer, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma Adam Schiff​ i vodeći demokrata u Obavještajnom odboru Senata Mark Warner.

Neimenovani zvaničnik Kongresa, upoznat sa sadržajem pismom, rekao je da postoji i strogo povjerljivi dodatak "da bi se osiguralo da postoji jasan i nedvosmislen zapis o kontraobavještajnim prijetnjama koje su povod za zabrinutost". Dodatak, kako je naveo, uglavnom je zasnovan na analizama izvršne grane. FBI je saopštio da je dobio pismo, ali je odbio da ga komentariše.

Još nije jasno šta je tačno povod za zabrinutost demokrata, ali postoje strahovanja od izbora predsjednika Donalda Trumpa da se ruski napori da izazove haos u američkoj politici nastavljaju i na ovogodišnjim izborima. Na izborima 2016. godine, ti napori obuhvatali su hakerske upade ruskih vojnih obavještajnih zvaničnika u mail naloge Demokratske stranke, a zatim i curenje podataka od strane WikiLeaksa.

Obavještajne agencije saopštile su da je cilj te operacije bio da se pomogne Trumpovoj predsjedničkoj kampanji i naruši ugled njegove tadašnje demokratske protivnice, Hillary Clinton. Rusi su takođe koristili kampanju na društvenim medijima da šire dezinformacije i poruke čiji cilj je bio da se podijeli američko javno mnijenje. Bivši specijalni tužilac Robert Mueller koji je vodio istragu ruskog miješanja, na kraju je zbog toga podigao optužnice protiv 25 ruskih državljana.

Demokrate, među kojima su i članovi obaveštajnog odbora u Senatu, izrazili su zabrinutost da bi aktuelna republikanska istraga Bidenovog sina, Huntera Bidena, i njegovog poslovanja u Ukrajini mogla da pojača rusku kampanju širenja dezinformacija. Istragu vodi predsjedavajući Odbora za unutrašnju bezbjednost i vladina pitanja Ron Johnson, čiji je portparol rekao da je odbor već zatražio i dobio izvještaje o ruskim dezinformacijama.

Donald Trump
Donald Trump

Dok Biden kritikuje Trumpa što se nije agresivnije suprostavio Rusiji, njegovo obećanje da će obavještajna zajednica, ako bude izabran za predsjednika, "javno i pravovremeno izvještavati" o bilo kakvim stranom miješanju u američke izbore na neki način predstavlja izmjenu prakse Obamine administracije koja je čekala mjesecima da zvanično optuži Moskvu za hakovanja mail naloga demokrata 2016. godine.

Zvaničnici su to uradili tek nakon unutrašnje debate o tome šta bi trebalo da kažu. Čak i kada je adminstracija, u kojoj je Biden bio potpredsjednik SAD, izdala izvještaj u oktobru 2016. godine u kojem se Rusija optužuje za hakerske napade, nije pomenula Putina po imenu, kao ni da su u toku napori da se utvrdi da li su aktivnosti Kremlja bile koordinisane sa Trumpovom kampanjom.

Hillary Clinton, koja je izgubila na predsjedničkim izborima 2016. godine, rekla je u ponedjeljak da joj je drago što Biden govori o tom pitanju. "Jasno je da je Rusija uspjela. Vjerovali su da mogu da utiču na mišljenje i čak glasove Amerikanaca, zbog čega bi sada stali", rekla je Clinton za MSNBC.

See all News Updates of the Day

Alecu Baldwinu rečeno da je pištolj rekvizit "bezbjedan" i da nema prave metke

Glumac Alec Baldwin na filmskom setu u Novom Meksiku gdje se dogodila tragedija.

Glumcu Alecu Baldwinu u ruke je dat pištolj rekvizit za koji je rečeno da je bezbjedan i da ne sadrži prave metke, što se ispostavilo netačnim i rezultiralo smrću direktorice fotografije i ranjavanjem reditelja, saopštila je policija.

Baldwin je na snimanju filma "Rust" u Novom Meksiku usmrtio direktoricu fotografije Halynu Hutchins​ i ranio reditelja Joel Souza kada je pucao iz pištolja rekvizita. Hutchins je umrla u bolnici, a Souza je pušten na kućno liječenje.

Pomoćnik reditelja koji je Baldwinu dao pištolj u ruke nije znao da u njemu ima pravih metaka, piše u izvještaju policije.

Baldwin je rekao da je u šoku od toga šta se desio i da u potpunosti sarađuje sa policijom, a mediji su prenijeli da je napustio set. Na Twitteru je napisao da mu je "srce slomljeno zbog onoga što se desilo".

"Nema riječi kojima mogu da opišem tugu i šok nakon tragičnog incidenta u kome je život izgubila Halyna Hutchins​, majka, supruga i koleginica koju smo duboko poštovali. U kontaktu sam sa njenim mužem, nudim podršku njemu i ostatku porodice. Srce mi je slomljeno zbog supruga i sina svih koji su voljeli Halynu."

Snimanje filma je momentalno obustavljeno. Lokalni šerif je rekao da nije podnijeta krivična prijava i da je istraga u toku. Baldwin je svojevoljno dao izjavu policiji.

Sudija u Santa Feu izdao je nalog za pretres filmskog seta, oružja, kamera, dokumentacije.

Policija je saopštila da se incident desio na ranču Bonanza Creek u Santa Feu i da se ne zna da li je u toku bila proba ili snimanje scene.

Pištolj iz kojeg je Baldwin pucao bio je jedan od tri, a predao mu ga je pomoćnik reditelja.

"Kada mu je dao pištolj, uzviknuo je da je bezbjedan i da nema metaka u sebi", navodi se u policijskom izvještaju.

Los Angeles Times i Deadline Hollywood​ citiraju i druge učesnike na snimanju filma koji kažu da je nekoliko kamermana napustilo set i prije tragedije. Takođe, i da je su se već događali incidenti sa pištoljima rekvizitima.

"Kasnile su nam plate po tri nedjelje, izbacivali su nas iz hotela, nismo bili bezbjedni kada je riječ o Covidu, a povrh svega - ni kada je riječ o oružju. Sve u svemu, loši bezbjednosni uslovi na setu", izjava je jednog od angažovanih na snimanju filma.

Iz produkcije filma niko nije komentarisao ove navode, samo su rekli da su "svjesni da postoje žalbe na bezbjednosne uslove na setu i da sprovode internu istragu o tome".

Nove optužbe protiv Facebooka da nije uklanjao sporne sadržaje kako ne bi gubio korisnike

Logo Facebooka

Bivši zaposleni u Facebooku obavijestio je nadležne organe da kompanija stavlja profit iznad napora da zaustavi objavu problematičnih sadržaja, piše Washington Post.

Nove optužbe iznijete su nekoliko nedjelja pošto je bivša zaposlena u Facebooku, Frances Haugen​, svjedočila u Kongresu o tome da kompanija ne vodi računa o bezbjednosti korisnika, posebno djece, već samo o zaradi.

Neimenovani, novi uzbunjivač podnio je prijavu federalnoj komisiji za nadzor finansija.

Frances Haugen​, koja je nedavno izašla sa optužbama, zapravo je objavila interna dokumenta koja pokazuju da je Facebook, znao za štetu koju nanosi korisnicima, ali da nije ništa uradio.

Novi uzbunjivač sada iznosi detalje o tome kako se kompanija postavila prema optužbama u vezi sa miješanjem Rusije u predsjedničke izbore 2016.

"To će biti kratkog daha, neki predstavnici u Kongresu će pobijesniti, ali onda će za nekoliko nedjelja da se bave nečim drugim. Za to vrijeme mi zarađujemo i u redu smo", rekao je Tucker Bounds​ iz tima za komunikacije Facebooka, navodi uzbunjivač, izvještava Washington Post.

Također, prijavio je da se menadžeri u Facebooku nisu trudili da se bore protiv dezinformacija i problematičnih sadržaja iz straha da ne razljute tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa ili da ne bi gubili korisnike.

Prijava je podnijeta 13. oktobra, nedjelju dana pošto je Haugen iznijela svoje podatke pred Kongresom, piše Post.

Portparolka Facebooka Erin McPike​ kazala je da je "tekst ispod nivoa Washington Posta koji u posljednjih pet godina objavljuje samo one priče za koje ima dokaze i provjerene izvore".

U SAD i dalje ne postoje zakoni kojima se regulišu sadržaji na društvenim mrežama.

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom

Afganistan: Talibanski borac govori za VOA o upravljanju zemljom
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

"Igra prijestolja" u Češkoj Republici

Češki premijer Andrej Babiš na samitu EU u Briselu, 21. oktobra 2021. (Foto: AP/Yves Herman, Pool)

Bolest predsjednika, policijske racije i optužbe za korupciju, od kojih se neke odnose i na premijera Andreja Babiša, izazvale su ozbiljnu političku krizu u Češkoj Republici. 

Sve se to odvija u najgorem mogućem trenutku - nervozna zemlja je već usred akutne energetske krize, kao i njeni evropski susjedi, a tu je i alarmantni porast broja zaraženih koronavirusom.

Češka Republika je u postizbornom vakuumu od utorka, kada je senatski odbor oduzeo ovlaštenja predsjedniku Milošu Zemanu. Odluka je donijeta nakon što su ljekari u vojnoj bolnici u Pragu, koji liječe predsednika od bolesti jetre, izjavili da Zeman "nije sposoban da obavlja bilo koju od svojih trenutnih dužnosti".

Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman učestvuje u zvaničnoj ceremoniji u Praškom zamku, 26. avgusta 2021.
Predsjednik Češke Republike Miloš Zeman učestvuje u zvaničnoj ceremoniji u Praškom zamku, 26. avgusta 2021.

77-godišnji Zeman trebalo je da imenuje novog premijera za šefa koalicione vlade poslije izbora održanih 8. i 9. oktobra, na kojima je Akcija nezadovoljnih građana (ANO), stranka milijardera, populiste Babiša, osvojila najviše glasova, ali je izgubila većinu u parlamentu koja sada pripada dva opoziciona bloka koje predvodi Peter Fijala.

Babišev poraz bio je posljedica spremnosti opozicionih stranaka da privremeno zanemare svoje ideološke razlike i udruže snage kako bi smijenile s vlasti populističkog lidera.

U srijedu, državni tužilac je zatražio od donjeg doma češke skupštine da oduzme Babišu poslanički imunitet, kako bi mogao da bude krivično gonjen za prevare i zloupotrebu 2 miliona dolara fondova Evropske unije, novca koji je, između ostalog, navodno utrošen i na luksuzno odmaralište u vlasništvu njegove porodice.

Neposredno prije izbora, Babiš se pojavio u Pandorinim papirima, velikoj zbirci dokumenata o tajnim, offshore finansijskim transakcijama stotina političara, javnih zvaničnika i poznatih ličnosti. Papiri koje je objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara, pokazuju kako je Babiš koristio offshore kompanije da kupuje imovinu, uključujući i zamak na Francuskoj rivijeri 2009. godine, zbog čega su ga opozicioni političari optužili za pranje novca i izbjegavanje plaćanja poreza. Premijer je demantovao navode iz Pandorinih papira, ističući da nije radio ništa nezakonito i da su optužbe protiv njega samo "blaćenje".

“Mislim da je zahtjev praškog tužioca da se Babišu oduzme poslanički imunitet interesantan, jednostavno zato što - da tužilac nije zaključio da protiv Babiša treba da se podigne optužnica, vjerovatno ne bi zatražio tako nešto", izjavio je politikolog Jirži Pehe za Radio Prag, sredinom ove nedjelje.

"Njegov potez nagovještava da ozbiljno razmišlja da izvede gospodina Babiša pred sud."

U međuvremenu, ako Senat i Predstavnički dom potvrde odluku senatskog odbora da se Zemanu oduzimaju predsjednička ovlaštenja, dio njegovih ovlaštenja biće prenijet na Babiša i jednog od njegovih političkih saveznika, predsjednika parlamenta Radeka Vondračeka. Teoretski, oni bi tada odlučivali ko će biti sljedeći premijer.

Premijer Češke Andrej Babiš gestikulira tokom obraćanja parlementu, 3. juna 2021.
Premijer Češke Andrej Babiš gestikulira tokom obraćanja parlementu, 3. juna 2021.

Babiš je obećao da će imenovati Fijalu, a moguće je da ga trenutno više zanima da se kandiduje za predsjednika i zamijeni Zemana nego da pokuša da ostane premijer, kažu neki češki komentatori.

Zeman je svojevremeno bio saveznik Babiša, ali postoje znaci pucanja njihovog saveza. Drugi najveći dnevnik u Češkoj Mladá fronta Dnes, koji je u Babiševom vlasništvu, ove nedjelje je objavio priču da premijer namjerava da "skloni s vlasti Zemanove ljude."

Babiš je javno tražio ostavku glavnog Zemanovog savetnika Vratislava Minara poslije optužbi da su on i drugi u predsjednikovom okruženju pokušavali da zataškaju predsjednikovo stvarno zdravstveno stanje. Policija navodi da istražuje te navode, koje opisuju kao "krivičnog djelo protiv republike".

“Policija Češke Republike će pokrenuti istragu mogućeg nelegalnog djela, u kojem se vide znaci krivičnog prestupa prema republici", objavila je policija na Twitteru. Još nije jasno na koje se prestupe istraga odnosi, ali lokalni mediji prenose da bi krivična djela mogla da obuhvate i izdaju. Minar je rekao novinarima u Pragu da nijedan zakon nije prekršen i kritikovao senatski odbor zato što je glasao o oduzimanju predsedničkih ovlašćenja Zemanu.

Predsjednikova žena Ivana Zemanova izjavila je u četvrtak da ljudi treba da prestanu da spekulišu o bolesti njenog supruga, pošto će "biti potrebno vrijeme za liječenje." Minar je reporterima u Pragu odlučno rekao: "Predsjednik republike je Miloš Zeman, koji me je postavio na ovaj položaj i jedino on ima pravo da me smijeni."

Međutim, Babiš je izjavio za portal iDNES.cz, da Minar treba da podnese ostavku i da će ga, ukoliko to ne učini, on sam smijeniti kada se na njega prenesu predsjednička ovlaštenja. Parlament će glasati o tome prve nedjelje novembra.

Česi su, za to vrijeme, umorni od stalnih obrta i bizarnog slijeda političkih događaja. Kao i drugi Evropljani, pokušavaju da se oporave od pandemije koja je još daleko od završetka. Broj zaraženih ponovo raste, a u utorak i srijedu je registrovano više od 3.000 novih slučajeva, dvostruko više u odnosu na iste dane prethodne nedjelje.

Ministar zdravlja Adam Vojtek objavio je nove pandemijske restrikcije, koje stupaju na snagu naredne nedelje. Među njima je obaveza nošenja maski na poslu i provjera digitalnih potvrda o vakcinaciji pri ulasku u barove i restorane.

USAID: Opala efektivnost pravosuđa u BiH

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Sveukupna efektivnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini (BiH), koju i javnost i pravosuđe već smatraju niskom, u prošloj je godini opala, posebno u pogledu borbe protiv korupcije – pokazali su rezultati Indeksa efektivnosti pravosuđa BiH za 2020. godinu (Indeks).

Indeks, koji izrađuje Measure projekat Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) za podršku monitoringu i evaluaciji, izračunava se na osnovu tri izvora podataka: anketiranih građana BiH, anketiranih sudija i tužilaca, te iz administrativnih podataka Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS).

Direktorica Misije USAID-a Courtney Chubb izjavila je da je povjerenje javnosti i pouzdanje sudija i tužilaca u pravosudni sistem u BiH bitno za funkcionalnu demokratiju.

“Dalje opadanje efektivnosti pravosuđa ugroziće razvoj BiH i nade za evroatlantske integracije u budućnosti. Nadamo se da će novo rukovodstvo VSTS-a upotrijebiti Indeks i napraviti pozitivne promjene u pravosudnom sistemu i procesima”, dodala je ona.

Indeks pokazuje i da se percepcija sudija i tužilaca o efektivnosti pravosuđa znatno pogoršala u 2020, što prati i pad vrijednosti indikatora zasnovanih na podacima o upravljanju sudskim predmetima VSTS-a. To je već druga godina zaredom da je percepcija sudija i tužilaca o efektivnosti bh. pravosuđa u padu.

Međutim, posebno zabrinjava najniži broj kako prijavljenih tako i riješenih predmeta korupcije od pokretanja izrade Indeksa 2015. Kako se vidi iz administrativnih podataka, iako broj novih predmeta opada, pravosudni resursi su u porastu. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta i porast broja neriješenih predmeta u prvostepenim sudovima i tužilaštvima time umanjuju efektivnost pravosuđa.

USAID-ov Indeks efektivnosti pravosuđa je, istovremeno, preporučio pravosudnim akterima, prije svega VSTS-u BiH, da preduzmu korektivne mjere na jačanju povjerenja javnosti, i to putem efektivnijeg procesuiranja predmeta korupcije i visokog kriminala.

Osim toga, čelnici pravosuđa su pozvani da prepoznaju probleme i poduzmu mjere za ublažavanje rastućeg nezadovoljstva samih sudija i tužilaca stanjem u njihovoj profesiji, saopšteno je iz USAID-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG