Linkovi

Analize i istraživanja

Biden i članovi Kongresa upozoravaju na strano miješanje u izbore

Predsjednički kandidat Demokratske stranke Joe Biden (Foto: AP/Patrick Semansky)

Predsjednički kandidat Demokrata Joe Biden rekao je da "unaprijed upozorava" Rusiju i druge strane vlade da će, ako bude izabran za predsjednika, preduzeti agresivne mjere da spriječi bilo kakvo miješanje u američke izbore.

Biden je to poručio nakon što su demokratski lideri upozorili da je Kongres, po svemu sudeći, meta stranog miješanja.

Biden je u saopštenju u ponedjeljak naveo da će strano miješanje smatrati "neprijateljskim činom koji značajno pogađa odnose Sjedinjenih Država i vlade zemlje koja se miješa". Takođe je kritikovao predsjednika Donalda Trumpa što nije adekvatno reagovao na procjenu američkih obavještajnih agencija da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine.

Ako bilo koja strana sila bezobzirno odluči da se miješa u našu demokratiju, neću oklijevati da kao predsjednik na to odgovorim i pobrinem se da postoje značajne i dugotrajne posljedice
Joe Biden

Biden je prošle nedjelje rekao da je počeo da dobija izvještaje obavještajnih agencija i upozorio da Rusija, Kina i drugi američki protivnici pokušavaju da podriju predsjedničke izbore. Biden nije dao dokaze za to, ali je naveo da je Rusija "i dalje angažovana" poslije 2016. godiine, te da je Kina takođe umiješana u napore da se podstakne nepovjerenje u američki izborni proces.

Tokom online skupa u ponedjeljak veče, Biden je poručio: "Biće teško, ne mogu mnogo toga da uradim sada osim da govorim o tome, ali je to povod za ozbiljnu zabrinutost. Zaista je riječ o kršenju našeg suvereniteta".

U intervju za kablovsku mrežu MSNBC, predsjednički kandidat demokrata rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin "zna da mislim ono što kažem".

Demokratski lideri uputili su pismo direktoru Federalnog istražnog biroa (FBI) Christopheru Wrayju u kojem su saopštili da su zabrinuti zbog toga što je Kongres, po svemu sudeći, meta "planirane strane kampanje miješanja" da bi se uticalo na predsjedničke izbore 2020. godine. Zatražili su od Wrayja da, iza zatvorenih vrata, brifuje sve članove Kongresa prije pauze u u avgustu.

U pismu predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi, lidera demokrata u Senatu Cucka Schumera i vodećih demokrata u obavještajnim odborima oba doma Kongresa ne iznose se detalji o prijetnjama, koje se međutim opisuju kao ozbiljne i konkretne.

Nancy Pelosi
Nancy Pelosi

“Ozbiljno smo zabrinuti da je Kongres meta strane kampanje miješanja, kojom se pokušavaju raširiti dezinformacije da bi se uticalo na aktivnost Kongresa, javnu debatu i predsjedničke izbore u novembru", napisali su u pismu Pelosi, Schumer, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma Adam Schiff​ i vodeći demokrata u Obavještajnom odboru Senata Mark Warner.

Neimenovani zvaničnik Kongresa, upoznat sa sadržajem pismom, rekao je da postoji i strogo povjerljivi dodatak "da bi se osiguralo da postoji jasan i nedvosmislen zapis o kontraobavještajnim prijetnjama koje su povod za zabrinutost". Dodatak, kako je naveo, uglavnom je zasnovan na analizama izvršne grane. FBI je saopštio da je dobio pismo, ali je odbio da ga komentariše.

Još nije jasno šta je tačno povod za zabrinutost demokrata, ali postoje strahovanja od izbora predsjednika Donalda Trumpa da se ruski napori da izazove haos u američkoj politici nastavljaju i na ovogodišnjim izborima. Na izborima 2016. godine, ti napori obuhvatali su hakerske upade ruskih vojnih obavještajnih zvaničnika u mail naloge Demokratske stranke, a zatim i curenje podataka od strane WikiLeaksa.

Obavještajne agencije saopštile su da je cilj te operacije bio da se pomogne Trumpovoj predsjedničkoj kampanji i naruši ugled njegove tadašnje demokratske protivnice, Hillary Clinton. Rusi su takođe koristili kampanju na društvenim medijima da šire dezinformacije i poruke čiji cilj je bio da se podijeli američko javno mnijenje. Bivši specijalni tužilac Robert Mueller koji je vodio istragu ruskog miješanja, na kraju je zbog toga podigao optužnice protiv 25 ruskih državljana.

Demokrate, među kojima su i članovi obaveštajnog odbora u Senatu, izrazili su zabrinutost da bi aktuelna republikanska istraga Bidenovog sina, Huntera Bidena, i njegovog poslovanja u Ukrajini mogla da pojača rusku kampanju širenja dezinformacija. Istragu vodi predsjedavajući Odbora za unutrašnju bezbjednost i vladina pitanja Ron Johnson, čiji je portparol rekao da je odbor već zatražio i dobio izvještaje o ruskim dezinformacijama.

Donald Trump
Donald Trump

Dok Biden kritikuje Trumpa što se nije agresivnije suprostavio Rusiji, njegovo obećanje da će obavještajna zajednica, ako bude izabran za predsjednika, "javno i pravovremeno izvještavati" o bilo kakvim stranom miješanju u američke izbore na neki način predstavlja izmjenu prakse Obamine administracije koja je čekala mjesecima da zvanično optuži Moskvu za hakovanja mail naloga demokrata 2016. godine.

Zvaničnici su to uradili tek nakon unutrašnje debate o tome šta bi trebalo da kažu. Čak i kada je adminstracija, u kojoj je Biden bio potpredsjednik SAD, izdala izvještaj u oktobru 2016. godine u kojem se Rusija optužuje za hakerske napade, nije pomenula Putina po imenu, kao ni da su u toku napori da se utvrdi da li su aktivnosti Kremlja bile koordinisane sa Trumpovom kampanjom.

Hillary Clinton, koja je izgubila na predsjedničkim izborima 2016. godine, rekla je u ponedjeljak da joj je drago što Biden govori o tom pitanju. "Jasno je da je Rusija uspjela. Vjerovali su da mogu da utiču na mišljenje i čak glasove Amerikanaca, zbog čega bi sada stali", rekla je Clinton za MSNBC.

See all News Updates of the Day

Američke trupe u središtu sastanka Bidena i premijera Iraka

Premijer Iraka Mustafa al-Kadhimi

Američki predsjednik Joe Biden ugostit će iračkog premijera Mustafu al-Kadhimija u Bijeloj kući u ponedjeljak, a očekuje se da će budućnost američkih trupa u Iraku biti u središtu njihovog razgovora.

Irački ministar vanjskih poslova Fuad Hussein rekao je kurdskom servisu Glasa Amerike prošle sedmice da očekuje da će se dvije strane dogovoriti o prestanku američke borbene misije u Iraku.

Sjedinjene Države imaju oko 2.500 vojnika u Iraku kao dio napora koalicije pod vodstvom SAD-a u borbi protiv grupe Islamska država započete 2014. godine.

Dvije zemlje dogovorile su se u aprilu da promijene misiju američkih trupa, fokusirajući se na obuku i savjetodavnu ulogu u cilju pomoći iračkim snagama sigurnosti, ali nije bilo vremenskog rasporeda za završetak tranzicije.

Irak je 2017. proglasio pobjedu protiv militanata Islamske države. Međutim, grupa je i dalje prisutna u regiji, uključujući i samoubilački bombaški napad na pijaci u Iraku prošle sedmice u kojem je ubijeno najmanje 30 ljudi.

"Cilj je trajni poraz ISIS-a", rekao je novinarima visoki zvaničnik Bidenove administracije koristeći skraćenicu za militantnu grupu. "Prepoznajemo da morate vršiti pritisak na ove mreže dok se oni žele obnoviti, ali uloga američkih snaga i koalicijskih snaga može se povući duboko u pozadinu u kojoj treniramo, savjetujemo, dijelimo obavještajne podatke i pomažemo u logistici."

Sastanak u ponedjeljak također dolazi usred kontinuiranih napada na američke vojne položaje u Iraku za koje Sjedinjene Države optužuju milicije povezane s Iranom. 24. jula, zapovjednik proiranske milicije dao je izjavu u kojoj prijeti napadom na američke snage unutar zemlje i poziva na povlačenje trupa. Napad dronom pogodio je u subotu vojnu bazu u iračkom Kurdistanu u kojoj se nalaze američke trupe.

Prisustvo američkih trupa polarizirajuća je tema u Iraku. Neki navode potrebu za američkom vojnom podrškom iračkim snagama sigurnosti, a drugi, uključujući političke frakcije povezane s Iranom, pozivaju američke trupe da odu.

Osim vojske, Biden i al-Kadhimi također će razgovarati o temama koje se odnose na buduću saradnju u političkim, ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim i kulturnim pitanjima.

SAD nude daljnju zračnu podršku afganistanskim trupama usred ofanzive talibana

SAD povećale zračne udare kojim podržavaju afganistanske snage.

Sjedinjene Države nastaviće izvoditi zračne napade kako bi podržale afganistanske snage suočene s napadom pobunjenih talibana, rekao je u nedjelju regionalni američki zapovjednik u momentu dok američke i druge međunarodne snage povlače trupe iz Afganistana.

Ofanziva talibana eskalirala je posljednjih sedmica, zauzevši ruralne četvrti i okolne prijestolnice, nakon što je američki predsjednik Joe Biden u aprilu rekao da će američke trupe biti povučene do septembra, čime je okončano dvadesetogodišnje strano vojno prisustvo.

"Sjedinjene Države povećale su zračne udare u znak podrške afganistanskim snagama tokom posljednjih nekoliko dana i spremni smo nastaviti ovaj povećani nivo podrške u narednim sedmicama, ako talibani nastave napade", rekao je američki general marinaca Kenneth "Frank" McKenzie na konferenciji za novinare u Kabulu.

McKenzie, koji predvodi Američko centralno zapovjedništvo, koje kontroliše američke snage za regiju koja uključuje Afganistan, odbio je da kaže hoće li američke snage nastaviti zračne napade nakon završetka njihove vojne misije 31. avgusta.

"Vlada Afganistana suočava se sa strogim testom u narednim danima... Talibani pokušavaju stvoriti osjećaj neizbježnosti njihove kampanje", rekao je.

Međutim, rekao je da talibanska pobjeda nije bila neizbježna i da je političko rješenje i dalje moguće.

Afganistanska vlada i talibanski pregovarači sastali su se u glavnom gradu Katara, Dohi, posljednjih sedmica, iako diplomate kažu da je bilo malo znakova suštinskog procesa od početka mirovnih pregovora u septembru.

Oslanjajući se na gubitke na bojnom polju, afganistanska vojska preispituje svoju ratnu strategiju protiv talibana, kako bi koncentrisala snage oko najkritičnijih područja poput Kabula i drugih gradova, graničnih prelaza i vitalne infrastrukture, rekli su afganistanski i američki zvaničnici.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je u subotu da je prvi posao afganistanskih snaga sigurnosti bio da budu sigurni da mogu usporiti zamah talibana prije nego što pokušaju zauzeti teritoriju.

McKenzie je rekao da će vjerojatno doći do porasta nasilja, nakon zatišja tokom muslimanskog praznika prošle sedmice, te je rekao da bi se talibani mogli fokusirati na naseljena urbana središta.

"Moraće se suočiti s gradovima ukoliko žele pokušati osigurati svoj povratak na vlast", rekao je. "Mislim da se ne može unaprijed zaključiti da će oni biti u mogućnosti da zauzmu ova urbana područja."

Kriza u Tunisu: Predsjednik smijenio premijera i obustavio rad parlamenta

Demonstracije u glavnom gradu Tunisu.

Tunis se suočava sa najvećom političkom krizom u protekloj deceniji pošto je predsjednik Kais Saied smijenio vladu i obustavio rad parlamenta, što njegovi politički protivnici smatraju državnim udarom i pozivaju na proteste.

Saied je iskoristio ustavna ovlaštenja i smijenio premijera Hichema Mechichija​ i zamrznuo rad parlamenta na 30 dana, rekavši da će vladati uz novog premijera.

Također je izjavio da je preuzeo i kontrolu nad kancelarijom državnog tužioca i upozorio da ne smije biti oružane pobune protiv ovakvog poteza.

"Oružane snage uzvratiće svima koji budu ispalili metak", kazao je Saied.

Predsjednikova odluka donijeta je nakon cjelodnevnih protesta protiv vlade i najveće partije u parlamentu, umjerene islamističke Ennhade, zbog rasta broja oboljelih od Covida-19, nefunkcionalne političke situacije i lošeg stanja ekonomije.

Aktuelna situacija je najveći izazov od Arapskog proljeća 2011. kada je smijenjen diktatorski režim. Ali, demokratski izabrana vlast nije ispunila očekivanja.

Pošto se Saied obratio javnosti i iznio svoju odluku, njegove pristalice izašle su na ulice mnogih tunižanskih gradova.

Predsjedavajući parlameta i lider stranke Ennhada, Rached Ghannouchi​, potez predsjednika Saieda označio je kao državni udar i napad na demokratiju, i pozvao Tunižane na proteste.

Najavio je da će sazvati sjednicu parlamenta uprkos odluci predsjednika, ali su ga naoružani vojnici spriječili da uđe u zgradu.

Desetine pristalica Ennhade sukobile su se sa pristalicama predsjednika ispred zgrade parlamenta, a policija ih je razdvajala.

Predsjednik i članovi parlamenta izabrani su na odvojenim izborima 2019. godine, dok je premijer Mechichi preuzeo dužnost prošlog ljeta, poslije još jedne kratkotrajne vlade. Sa predsjednikom je od tada bio u sukobu.

Irak: Na redu dogovor o završetku američke borbene misije

Irak: Na redu dogovor o završetku američke borbene misije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

SAD: Sportisti - studenti spremni za Olimpijadu

SAD: Sportisti - studenti spremni za Olimpijadu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:05 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG