Linkovi

Najnovije

Trump nastoji dovesti u pitanje Bidenove mentalne sposobnosti

Predsjednik SAD Donald Trump govori tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući, 14. jula 2020. u Washingtonu (AP Photo/Evan Vucci)
Predsjednik SAD Donald Trump govori tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući, 14. jula 2020. u Washingtonu (AP Photo/Evan Vucci)

Predsjednik SAD Donald Trump nastoji dovesti u pitanje oštroumnost svog protivnika na novembarskim izborima, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, tvrdeći da "on nije kompetentan da bude predsjednik".

Trump, u baražnom napadu tokom intervjua u emisiji Fox News nedjeljom, rekao je da "Biden ne može da sastavi dvije rečenice zajedno".

"Izvedu ga napolje. On izađe - on ponavlja - oni mu postave pitanja. On čita telepromter i zatim ide nazad u svoj podrum", nastavio je Trump. "Vi mi recite da američki građani žele da imaju to u dobu u kom drugi narodi nastoje da nas nadigraju?"

Trumpova kampanja pustila je oglase u kojima postavlja pitanje da li se mentalna aktivnost 77 godina starog Bidena, koji će postati najstariji predsjednik SAD u istoriji ukoliko pobijedi na izborima 3. novembra i bude inaugurisan narednog januara, smanjivala kako je stario. Sa 74 godine, Trump je sada najstariji.

Biden je odgovorio u subotu, u izjavi koja je fokusirana na pandemiju, da je "davno prošlo to da predsjednik Trump posluša nekoga drugog osim sebe kako se bori protiv ovog virusa, jer je nakon šest mjeseci smrtonosnog lošeg upravljanja spirala još više izvan kontrole".

"Gospodine predsjedniče, vaše neznanje nije vrlina ili znak vaše snage - ono podriva naš odgovor na ovu neviđenu krizu na svakom koraku", dodao je.

Novinar Fox Newsa Chris Wallace​, u intervjuu u petak u Bijeloj kući, pitao je lidera SAD da li misli da je Biden senilan.

"Ne želim to da kažem. Rekao bih da nije kompetentan da bude predsjednik", odgovorio je Trump. "Da biste bili predsjednik, morate da ste oštri i čvrsti i toliko mnogo drugih stvari... Joe ne zna da je živ, OK? On ne zna da je živ."

Republikanski predsjednik ustvrdio je da bi njegov demokratski protivnik, da je podvrgnut istim Wallacovim pitanjima, završio sjedeći na zemlji i govoreći "Mama, mama, molim te, odvedi me kući".

Joe Biden
Joe Biden

Trump je rekao da će pobijediti Bidena, čak i nakon što je Wallace objavio novo Foxovo istraživanje na nacionalnom nivou koje pokazuje da Biden vodi ispred Trumpa sa 49:41 odsto, što je slično rezultatima istraživanja koja su nedavno sproveli univerziteti i novinske organizacije. Kompilacija rezultata istraživanja koje je sproveo sajt Real Clear Politics pokazali su da Biden vodi za 8,6 procentnih poena.

Jedno istraživanje registrovanih glasača pokazalo je da, suprotno Trumpovoj tvrdnji, mnogo smatraju da Trump nema ključne karakteristike da bude predsjednik, s tim što manje od pola ispitanika misli da pokazje mentalnu stabilnost (43 odsto), inteligenciju (42 odsto) i prosuđivanje (40) da bi efikasno služio.

Biden je iznad Trumpa po svakom mjerenju, sa 47 njih koji su iskazali povjerenje u njegovu mentanu stabilnost, 51 odsto koji vjeruju da je inteligentan i 52 odsto koji smatraju da ima pravi stepen rasuđivanja.

Ali Trump je odbacio rezultate istraživanja kao "lažne" i rekao da će pobijediti na izborima "jer zemlja, na kraju, neće ići na to da ima čovjeka koji - koji je mentalno upucan. On je upucan, on je mentalno upucan".

Trump je odbio da kaže da li će prihvatiti rezultate ukoliko izgubi na izborima.

"Ne znate to dok ne vidite. Zavisi", rekao je on. Ustvrdio je, kao i tokom proteklih nedjelja, da će glasanje putem pošte, koje demokrate i neki republikanci podržavaju kao odgovor na pandemiju koronavirusa, "namjestiti izbore".

"Ja nisam dobar gubitnik. Ne volim da gubim", rekao je on. "Ne gubim toliko često. Ne volim da gubim".

Samo dva predsjednika SAD u posljednje četiri decenije - Jimmy Carter 1980. i George H.V. Bush 1992., izgubili su u trci za reizbor nakon samo jednog mandata u Bijeloj kući.

See all News Updates of the Day

Evropski lideri pozivaju na jedinstvo uz Ukrajinu

Britanski premijer Keir Starmer, drugi desno, i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy, drugi lijevo, poziraju za fotografiju sa drugim liderima tokom samita Evropske političke zajednice u Blenheim Palace u Woodstocku, Britanija, 18. jula 2024.
Britanski premijer Keir Starmer, drugi desno, i ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy, drugi lijevo, poziraju za fotografiju sa drugim liderima tokom samita Evropske političke zajednice u Blenheim Palace u Woodstocku, Britanija, 18. jula 2024.

Evropski lideri otvorili su samit u Britaniji pozivajući na jedinstvo u podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije, dok je ukrajinski predsjednik bacio "slabo prikriveni udarac" mađarskom premijeru Orbanu zbog njegovog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi ranije ovog mjeseca.

Britanski premijer Keir Starmer otvorio je samit Evropske političke zajednice u palati Blenheim blizu Oksforda pozivom u četvrtak Evropi da potvrdi svoju podršku Ukrajini i da se ujedini protiv agresije Rusije.

"Zato što prijetnja iz Rusije seže pravo širom Evrope", rekao je Starmer, "mnogi od nas su vidjeli napade na našu vlastitu demokratiju. Ciljane ljude na našim ulicama. Vojni avioni ulaze u naš zračni prostor. Brodovi koji patroliraju našim obalama", rekao je, dodajući "ovo je trenutak da svi učinimo više."

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy, ključni gost samita, govorio je ubrzo nakon toga, hvaleći evropsku podršku Ukrajini, rekavši: "Putin ne može održati odnose sa istinski jakim liderima. I to je naša prednost".

Ali Zelenskyy je upozorio: "To ostaje prednost samo dok smo ujedinjeni."

Zelenskyy je, ne pominjući premijera Orbana po imenu, prozvao nedavnu posjetu mađarskog lidera Moskvi.

„Ako neko u Evropi pokuša da rešava probleme iza leđa drugih, ili čak na račun nekog drugog“, rekao je Zelenski, „ako neko želi da ode u glavni grad rata da razgovara i možda obeća nešto protiv naših zajedničkih interesa , ili na račun Ukrajine ili drugih zemalja, zašto bismo onda razmatrali takvu osobu?"

Mađarska je 1. jula preuzela rotirajuće predsjedavanje Evropskom unijom, a 5. jula Orban je otputovao u Moskvu, gdje se sastao s Putinom u, kako je rekao, "mirovnoj misiji". Orban je posjetio i Kijev, gdje se sastao sa Zelenskim, te putovao u Peking i Sjedinjene Države, gdje se sastao s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Orban takođe prisustvuje samitu u Britaniji. On je po dolasku rekao novinarima da podržava Ukrajinu, ali je dodao da ne vjeruje da Ukrajina može pobijediti Rusiju i da se sukob ne može riješiti na bojnom polju. Rekao je da podržava prekid vatre i pregovore o okončanju rata.

Uoči sastanka, na svom službenom nalogu na platformi društvenih medija X, Zelenskyy je rekao dok je u Britaniji, da će održati odvojeni sastanak sa Starmerom, a oni će "potpisati međuvladin sporazum o podršci ukrajinskom odbrambenom i industrijskom kompleksu", kao i razgovarati o budućoj saradnji u oblasti odbrane.

Zelenski je rekao da će se sastati i sa kraljem Čarlsom.

Vojnici stoje u redu na obuci za održavanje tenkova Leopard 1 A5, u bazi Bundeswehra njemačke vojske, u sklopu Misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini u Klietz-u, Njemačka, 23. februara 2024.
Vojnici stoje u redu na obuci za održavanje tenkova Leopard 1 A5, u bazi Bundeswehra njemačke vojske, u sklopu Misije vojne pomoći EU za podršku Ukrajini u Klietz-u, Njemačka, 23. februara 2024.

Nova komanda NATO-a za Ukrajinu

Uoči sastanka, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u četvrtak da će nova komanda alijanse za koordinaciju vojne pomoći i obuke za ukrajinsku vojsku – koja će se nalaziti u Njemačkoj – biti operativna u septembru. Komandu će predvoditi general sa tri zvjezdice sa timom od 700 ljudi.

Lideri NATO-a složili su se na samitu ranije ovog mjeseca da pokrenu napore, s ciljem bolje koordinacije napora pomoći Ukrajini.

Stoltenberg je govorio uoči sastanka oko 50 evropskih lidera u Britaniji. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy također je učestvovao na samitu i rekao da očekuje potpisivanje novih sigurnosnih sporazuma.

Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da je presrela 16 ruskih dronova i dvije vođene rakete koje su gađale Ukrajinu u napadima tokom noći.

Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da su presretanja obavljena iznad regiona Dnjepropetrovsk, Harkov, Kijev, Poltava i Zaporožja.

Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov rekao je u srijedu na Aspenskom sigurnosnom forumu da 500.000 ruskih vojnika okružuje Ukrajinu i da Rusija želi da u narednim mjesecima poveća još 200.000 do 300.000 vojnika.

On je na godišnjem sastanku u Aspenu u Koloradu rekao da je do sada u dvogodišnjem ratu ubijeno ili ranjeno 550.000 Rusa i da se Rusija u velikoj meri oslanja na plaćenike, uključujući i one iz Afrike.

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovoj priči. Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters.

Izraelski parlament glasao protiv formiranja palestinske države

Izraelski ministri i članovi parlamenta pripremaju se za glasanje u Knesetu, izraelskom parlamentu, u Jerusalimu, 29. maja 2019. Knesset od 120 članova glasao je 17. jula 2024. da se protivi formiranju palestinske države.
Izraelski ministri i članovi parlamenta pripremaju se za glasanje u Knesetu, izraelskom parlamentu, u Jerusalimu, 29. maja 2019. Knesset od 120 članova glasao je 17. jula 2024. da se protivi formiranju palestinske države.

Izraelski parlament glasao je za suprotstavljanje palestinskoj državi kao "egzistencijalnoj prijetnji", što je u četvrtak izazvalo palestinske i međunarodne kritike.

120-člani Knesset kasno u srijedu glasao je sa 68 prema 9 za usvajanje rezolucije u kojoj se navodi da će palestinska država na zemlji koju je okupirao Izrael "održati izraelsko-palestinski sukob i destabilizirati regiju".

Rezolucija je simbolična, ali postavlja biljeg samo nekoliko dana prije nego što premijer Benjamin Netanyahu posjeti Washington. Takođe dolazi pred mišljenje Međunarodnog suda pravde o legalnosti izraelske okupacije Zapadne obale.

"Knesset se čvrsto protivi stvaranju palestinske države [na kopnu] zapadno od Jordana", navodi se u rezoluciji, misleći na Zapadnu obalu i pojas Gaze, koji je razoren ratom pokrenutim Hamasovim napadima 7. oktobra.

"Stvaranje palestinske države u srcu zemlje Izraela predstavljalo bi egzistencijalnu opasnost za državu Izrael i njene građane, produžilo bi izraelsko-palestinski sukob i destabiliziralo region."

Predviđa se da će Hamas preuzeti državu i pretvoriti je u "radikalnu islamsku terorističku bazu" koja želi uništiti Izrael.

U rezoluciji se navodi da je "promoviranje" palestinske države "nagrada za terorizam i da će samo ohrabriti Hamas i njegove pristalice" nakon napada 7. oktobra.

Palestinske vlasti saopštile su da "neće biti mira ni sigurnosti za bilo koga bez uspostavljanja palestinske države". Optužile su izraelsku vladajuću koaliciju da je region "gurnula u ambis".

Francusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "konsternaciju" rezolucijom, za koju je rečeno da je "u suprotnosti s rezolucijama koje je usvojio Vijeće sigurnosti UN-a".

Knesset je još većom većinom u februaru glasao protiv zemalja koje jednostrano podržavaju palestinsku državu. Španija, Irska, Norveška i Jermenija su od tada rekle da priznaju palestinsku državu.

Najnoviju rezoluciju Knesseta predložio je desničarski poslanik u opoziciji Netanyahuovoj koaliciji konzervativnih i krajnje desnih stranaka. Međutim, zastupnici koalicije i neki poslanici iz centra glasali su za.

Demokrate namjeravaju da nominuju Bidena početkom avgusta, dok ga neki pozivaju da izađe iz trke

Američki predstavnik Adam Schiff, D-Kalifornija, razgovara s novinarima na Capitol Hillu u Washingtonu, 3. marta 2020. Schiff je 17. jula 2024. pozvao predsjednika Joea Bidena da odustane od svoje kandidature za reizbor 2024. godine.
Američki predstavnik Adam Schiff, D-Kalifornija, razgovara s novinarima na Capitol Hillu u Washingtonu, 3. marta 2020. Schiff je 17. jula 2024. pozvao predsjednika Joea Bidena da odustane od svoje kandidature za reizbor 2024. godine.

Kongresmen Adam Schiff iz Kalifornije postao demokrata najvišeg profila koji je pozvao predsjednika Joea Bidena da odustane od kandidature, a stranka je nastavila s planovima da formalno nominuje Bidena putem virtuelnog glasanja početkom avgusta prije stranačke konvencije dvije sedmice kasnije.

Potez za zakazivanje glasanja uslijedio je nakon što je gotovo 20 demokrata u Kongresu pozvalo Bidena da napusti predsjedničku utrku nakon slabog nastupa u debati protiv bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trumpa prošlog mjeseca.

Među demokratima širom zemlje, skoro dvije trećine kaže da bi Biden trebao dozvoliti svojoj stranci da imenuje drugog kandidata, prema anketi AP-NORC Centra za istraživanje javnih poslova objavljenoj u srijedu, oštro potkopavajući njegovu tvrdnju nakon debate da su "prosječne demokrate" još uvijek uz njega čak i ako se neka "velika imena" okreću protiv njega.

"Iako je izbor da se povuče iz kampanje samo na predsjedniku Bidenu, vjerujem da je vrijeme da on preda štafetu", rekao je Schiff u izjavi, "i na taj način osiguramo svoje naslijeđe vodstva dozvoljavajući nam da porazimo Donalda Trampa na predstojećim izborima.

Ohrabruje se odlaganje

Najava Schiffa, koji se ove jeseni kandiduje za američki Senat, uslijedila je nakon što su vođa većine u Senatu Chuck Schumer i lider demokrata Hakeem Jeffries ohrabrili Nacionalnu konvenciju demokrata da odgodi planove za virtualno glasanje za ponovno imenovanje Bidena za sedmicu dana, prema riječima dvoje ljudi upoznatih sa situacijom koji su pod uvjetom anonimnosti razgovarali o privatnim razgovorima.

Sada će se odbor za pravila Demokratske nacionalne konvencije sastati u petak kako bi razgovarali o virtualnim planovima glasanja i finalizirat će ih sljedeće sedmice, navodi se u pismu koje je članovima poslao u srijedu Associated Press.

U pismu kopredsjedavajućih biskupa Leah D. Daughtry i guvernera Minnesote Tima Walza se navodi da se virtualno prozivno glasanje neće održati prije 1. avgusta, ali da je stranka i dalje posvećena održavanju glasanja prije 7. avgusta, što je ranije bilo krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ulazak na predsjednički listić u Ohaju.

Nećemo implementirati ubrzani proces virtuelnog glasanja,” napisali su Daughtry i Walz, “iako ćemo započeti naše važno razmatranje kako bi virtualni proces glasanja funkcionirao.”

Demokratska konvencija se otvara 19. avgusta u Čikagu, ali je stranka u maju objavila da će održati ranu prozivku kako bi osigurala da se Biden kvalifikovao za glasanje u Ohaju.

Ohajo je prvobitno imao rok do 7. avgusta, ali je od tada promijenio pravila. Bidenova kampanja insistira na tome da stranka mora djelovati prema početnim pravilima Ohaja kako bi se osiguralo da republikanski zakonodavci ne mogu postavljati pravne izazove kako bi spriječili predsjednika da glasa.

Nije odlučeno

Čak i ako demokrate provedu virtualno prozivno glasanje prije svoje konvencije, u međuvremenu, to ne bi nužno zaključalo Bidena u nominaciji.

Odjel za donošenje pravila Demokratskog nacionalnog komiteta mogao bi glasati za održavanje lične prozivke u Čikagu, rekla je Elaine Kamarck, dugogodišnja članica tog odbora i stručnjakinja za partijski proces nominiranja. Ali budući da zakon u Ohaju ne stupa na snagu do 1. septembra, pojavljivanje Bidena na državnim glasačkim listićima ostaje stvarna zabrinutost, rekao je Kamarck.

"Ovo je sigurno za demokrate", rekao je Kamarck, dodajući da je "konvencija najviši autoritet" u procesu nominovanja.

Anketa AP-NORC-a je također pokazala da je samo oko 3 od 10 demokrata bilo izuzetno ili vrlo uvjereno da ima mentalne sposobnosti da efikasno služi kao predsjednik, što je pad u odnosu na 40% u anketi AP-NORC-a u februaru.

Pismo Daughtryja i Walza stiglo je dan nakon što je kontingent demokrata u Predstavničkom domu koji je bio oprezan od brzog imenovanja Bidena, proširio još jedno pismo u kojem je izrazio "ozbiljnu zabrinutost" u vezi s planovima za virtuelnu prozivku. U njihovom pismu DNC-u, koje nije poslano, navodi se da bi bila "užasna ideja" ugušiti raspravu o kandidatu stranke prijevremenim prozivkom.

"To bi moglo duboko potkopati moral i jedinstvo demokrata", navodi se u pismu do kojeg je došao AP.

Glasnogovornik je rekao da je predstavnik Kalifornije Jared Huffman, koji je bio među onima koji su predvodili napore da se skupe potpisi na pismo, zadovoljan je odlukom da se odgodi i da će odgoditi slanje pisma demokrata u Predstavničkom domu dok nastavljaju pratiti situaciju.

SAD kažu da prekid pregovora Kine o kontroli naoružanja podriva stratešku stabilnost

Posmatrači mašu kineskim zastavama dok se vojna vozila sa balističkim projektilima DF-41 kreću tokom parade u Pekingu, Kina, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama dok se vojna vozila sa balističkim projektilima DF-41 kreću tokom parade u Pekingu, Kina, 1. oktobra 2019.

Sjedinjene Države su odluku Kine da obustavi pregovore o kontroli naoružanja s Washingtonom u nastajanju nazvale "nesretnom", napominjući da je Kina odlučila da se ne upušta u napore da upravlja strateškim rizicima i spriječi skupe utrke u naoružanju.

Mislimo da ovaj pristup podriva stratešku stabilnost. Povećava rizik od dinamike trke u naoružanju. Uložili smo napore da ojačamo odbranu naših saveznika i partnera u Indo Pacifiku i nastavit ćemo činiti te napore suočeni s kineskim prijetnjama njihovoj sigurnosti”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller novinarima tokom brifinga u srijedu.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u srijedu da je Peking odlučio da odustane od razgovora sa SAD u vezi s novom rundom konsultacija o kontroli naoružanja i neproliferaciji.

Ova odluka je protest protiv Washingtonove prodaje oružja Tajvanu, samoupravnoj demokratiji koju Peking tvrdi kao svoju teritoriju.

Kina je odlučila da slijedi rusko vođstvo u tvrdnji da se angažovanje na kontroli naoružanja ne može nastaviti kada postoje drugi izazovi u bilateralnim odnosima“, dodao je Miler.

Dana 6. novembra 2023., zvaničnici iz SAD-a i Kine sastali su se za novu raspravu o smanjenju strateškog rizika u State Departmentu.

Delegaciju SAD-a predvodila je Mallory Stewart, pomoćnica sekretara Biroa za kontrolu naoružanja, odvraćanje i stabilnost (ADS) Stejt departmenta. Kinesku delegaciju je predvodio Sun Xiaobo, generalni direktor za kontrolu naoružanja u kineskom Ministarstvu vanjskih poslova, uz prisustvo drugih civilnih zvaničnika.

SAD su Kini predložile tri mjere koje imaju za cilj smanjenje strateških rizika vezanih za lansiranje projektila ili potencijalna lansiranja projektila. To uključuje uspostavljanje telefonske linije za strateške krizne situacije između njihovih strateških komandi, provođenje mjera za uklanjanje sukoba u svemiru i usvajanje obavještenja o lansiranju projektila, što je praksa koju Kina primjećuje u odnosu na Rusiju.

Odluka Kine da zaustavi novu rundu pregovora o smanjenju strateškog rizika opisana je kao ne značajan gubitak za SAD, jer kineski zvaničnici nisu predložili nikakve inicijative tokom novembarskih diskusija, prema izvoru upoznatom s tim.

Izvor je također naveo da slični razgovori između SAD-a i Kine pod prethodnim administracijama nisu dali opipljivih rezultata.

Kina je spremna da održava komunikaciju sa SAD o pitanjima međunarodne kontrole naoružanja u skladu sa principima međusobnog poštovanja, miroljubive koegzistencije i saradnje na koju svi dobijaju“, rekao je u srijedu glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian.

"Ali SAD moraju poštovati ključne interese Kine i stvoriti neophodne uslove za dijalog i razmjenu", rekao je.

Neki bivši američki obavještajni zvaničnici sumnjaju u efikasnost tekućih međuvladinih angažmana i razgovora. Oni tvrde da nedavna obustava pregovora Pekinga o smanjenju rizika kao odgovor na prodaju američkog oružja Tajvanu služi kao zgodan izgovor za Kinu da ustraje sa svojim unutrašnjim gomilanjem nuklearnog oružja i eksternom proliferacijom.

James Fanell, penzionisani kapetan američke mornarice i bivši direktor obavještajnih i informativnih operacija za Pacifičku flotu SAD-a, prokomentirao je da "razgovori mogu i da će biti održani kada Komunistička partija Kine promijeni svoje podle akcije i destabilizirajuće ponašanje."

U izvještaju koji je odobrio Kongres prošlog oktobra, Pentagon je otkrio da Kina razvija svoj nuklearni arsenal brže nego što su SAD ranije procjenjivale.

Od maja 2023. Kina je imala više od 500 operativnih nuklearnih bojevih glava, a projekcije pokazuju da bi one mogle premašiti 1.000 do 2030. godine.

Prema Međunarodnom institutu za istraživanje mira u Stockholmu, Sjedinjene Države trenutno imaju oko 3.700 nuklearnih bojevih glava, što je manje od 4.500 procijenjenih u Rusiji.

SAD su svoje diplomatsko priznanje prebacile sa vlade u Tajpeju na vladu u Pekingu 1979.

Od tada, američka politika ostaje pri stavu da se nesuglasice između dvije strane trebaju riješiti mirnim putem i u skladu sa voljom naroda s obje strane Tajvanskog moreuza. Sjedinjene Države priznaju, ali nikada nisu podržale zahtjev Pekinga na suverenitet nad Tajvanom.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od agencije France-Presse.

Stoltenberg: NATO komanda za koordinaciju pomoći Ukrajini će biti operativna u septembru

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg prisustvuje sastanku Evropske političke zajednice u palati Blenheim u blizini Oksforda, Britanija, 18. jula 2024. Stoltenberg je rekao da će komanda za koordinaciju vojne pomoći Ukrajini biti operativna do septembra.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg prisustvuje sastanku Evropske političke zajednice u palati Blenheim u blizini Oksforda, Britanija, 18. jula 2024. Stoltenberg je rekao da će komanda za koordinaciju vojne pomoći Ukrajini biti operativna do septembra.

Komanda će biti smještena u Njemačkoj, a general sa tri zvjezdice predvodi tim od 700 ljudi.

Lideri NATO-a složili su se na samitu ranije ovog mjeseca da pokrenu napore, s ciljem bolje koordinacije napora pomoći Ukrajini.

Stoltenberg je govorio uoči sastanka oko 50 evropskih lidera u Britaniji. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy također je učestvovao na samitu i rekao da očekuje potpisivanje novih sigurnosnih sporazuma.

Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da je presrela 16 ruskih dronova i dve vođene rakete koje su gađale Ukrajinu u napadima tokom noći.

Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da su presretanja obavljena iznad regiona Dnjepropetrovsk, Harkov, Kijev, Poltava i Zaporožja.

Serhiy Lysak, regionalni guverner Dnjepropetrovska, rekao je na Telegramu da su u ruskim napadima povrijeđene dvije osobe i oštećeno 14 stambenih zgrada.

Prijetnje zračnim napadima izazvale su uzbunu u Kijevu, ali je ukrajinska protuzračna odbrana oborila ruske bespilotne letjelice prije nego što su stigle do tog područja, rekao je Sergej Popko, šef gradske uprave Kijeva.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je u četvrtak da je uništilo 33 ukrajinske zračne bespilotne letjelice i 10 pomorskih dronova.

Pomorski dronovi su se kretali prema poluostrvu Krim koje je okupirala Rusija, dok su vazdušne bespilotne letjelice oborene iznad Krima i Brjanska, saopštilo je ministarstvo.

Guverner Brjanska Aleksandar Bogomaz javio je u Telegramu da u njegovoj oblasti nema žrtava ili štete.

Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov rekao je u srijedu na Aspenskom sigurnosnom forumu da 500.000 ruskih vojnika okružuje Ukrajinu i da Rusija želi da u narednim mjesecima poveća još 200.000 do 300.000 vojnika.

On je na godišnjem sastanku u Aspenu u Koloradu rekao da je do sada u dvogodišnjem ratu ubijeno ili ranjeno 550.000 Rusa i da se Rusija u velikoj meri oslanja na plaćenike, uključujući i one iz Afrike.

O nastojanju Ukrajine da olabavi ograničenja od strane SAD-a i nekih drugih na upotrebu oružja dugog dometa protiv ciljeva duboko u Rusiji, Umerov je rekao: "Želimo to promijeniti od ograničenja dužine do fokusa na funkcionalnost."

"Radovi su još u toku", dodao je on. "Želimo to glasno reći. Fokusiramo se na vojne ciljeve."

Rusija i Ukrajina su u srijedu razmijenile po 95 zatvorenika.

To je bila treća razmjena zarobljenika između dvije zemlje u sedam sedmica – 54. od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Ujedinjeni Arapski Emirati pomažu u olakšavanju razmjene, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je UAE na pomoći u razmjeni u srijedu.

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovoj priči. Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG