Linkovi

Najnovije

Trump nastoji dovesti u pitanje Bidenove mentalne sposobnosti

Predsjednik SAD Donald Trump govori tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući, 14. jula 2020. u Washingtonu (AP Photo/Evan Vucci)
Predsjednik SAD Donald Trump govori tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući, 14. jula 2020. u Washingtonu (AP Photo/Evan Vucci)

Predsjednik SAD Donald Trump nastoji dovesti u pitanje oštroumnost svog protivnika na novembarskim izborima, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, tvrdeći da "on nije kompetentan da bude predsjednik".

Trump, u baražnom napadu tokom intervjua u emisiji Fox News nedjeljom, rekao je da "Biden ne može da sastavi dvije rečenice zajedno".

"Izvedu ga napolje. On izađe - on ponavlja - oni mu postave pitanja. On čita telepromter i zatim ide nazad u svoj podrum", nastavio je Trump. "Vi mi recite da američki građani žele da imaju to u dobu u kom drugi narodi nastoje da nas nadigraju?"

Trumpova kampanja pustila je oglase u kojima postavlja pitanje da li se mentalna aktivnost 77 godina starog Bidena, koji će postati najstariji predsjednik SAD u istoriji ukoliko pobijedi na izborima 3. novembra i bude inaugurisan narednog januara, smanjivala kako je stario. Sa 74 godine, Trump je sada najstariji.

Biden je odgovorio u subotu, u izjavi koja je fokusirana na pandemiju, da je "davno prošlo to da predsjednik Trump posluša nekoga drugog osim sebe kako se bori protiv ovog virusa, jer je nakon šest mjeseci smrtonosnog lošeg upravljanja spirala još više izvan kontrole".

"Gospodine predsjedniče, vaše neznanje nije vrlina ili znak vaše snage - ono podriva naš odgovor na ovu neviđenu krizu na svakom koraku", dodao je.

Novinar Fox Newsa Chris Wallace​, u intervjuu u petak u Bijeloj kući, pitao je lidera SAD da li misli da je Biden senilan.

"Ne želim to da kažem. Rekao bih da nije kompetentan da bude predsjednik", odgovorio je Trump. "Da biste bili predsjednik, morate da ste oštri i čvrsti i toliko mnogo drugih stvari... Joe ne zna da je živ, OK? On ne zna da je živ."

Republikanski predsjednik ustvrdio je da bi njegov demokratski protivnik, da je podvrgnut istim Wallacovim pitanjima, završio sjedeći na zemlji i govoreći "Mama, mama, molim te, odvedi me kući".

Joe Biden
Joe Biden

Trump je rekao da će pobijediti Bidena, čak i nakon što je Wallace objavio novo Foxovo istraživanje na nacionalnom nivou koje pokazuje da Biden vodi ispred Trumpa sa 49:41 odsto, što je slično rezultatima istraživanja koja su nedavno sproveli univerziteti i novinske organizacije. Kompilacija rezultata istraživanja koje je sproveo sajt Real Clear Politics pokazali su da Biden vodi za 8,6 procentnih poena.

Jedno istraživanje registrovanih glasača pokazalo je da, suprotno Trumpovoj tvrdnji, mnogo smatraju da Trump nema ključne karakteristike da bude predsjednik, s tim što manje od pola ispitanika misli da pokazje mentalnu stabilnost (43 odsto), inteligenciju (42 odsto) i prosuđivanje (40) da bi efikasno služio.

Biden je iznad Trumpa po svakom mjerenju, sa 47 njih koji su iskazali povjerenje u njegovu mentanu stabilnost, 51 odsto koji vjeruju da je inteligentan i 52 odsto koji smatraju da ima pravi stepen rasuđivanja.

Ali Trump je odbacio rezultate istraživanja kao "lažne" i rekao da će pobijediti na izborima "jer zemlja, na kraju, neće ići na to da ima čovjeka koji - koji je mentalno upucan. On je upucan, on je mentalno upucan".

Trump je odbio da kaže da li će prihvatiti rezultate ukoliko izgubi na izborima.

"Ne znate to dok ne vidite. Zavisi", rekao je on. Ustvrdio je, kao i tokom proteklih nedjelja, da će glasanje putem pošte, koje demokrate i neki republikanci podržavaju kao odgovor na pandemiju koronavirusa, "namjestiti izbore".

"Ja nisam dobar gubitnik. Ne volim da gubim", rekao je on. "Ne gubim toliko često. Ne volim da gubim".

Samo dva predsjednika SAD u posljednje četiri decenije - Jimmy Carter 1980. i George H.V. Bush 1992., izgubili su u trci za reizbor nakon samo jednog mandata u Bijeloj kući.

See all News Updates of the Day

Nedostatak protuzračne odbrane Ukrajine čini Harkov izloženijim ruskim bombama

Nedostatak protivvazdušne odbrane ostavlja Ukrajinu izloženu ruskim 'jedrećim bombama'
Nedostatak protivvazdušne odbrane ostavlja Ukrajinu izloženu ruskim 'jedrećim bombama'

Kako je Rusija intenzivirala svoju vazdušnu kampanju protiv Ukrajine u posljednjih mesec dana, udarajući na njenu energetsku infrastrukturu i urbana područja, nijedan veći grad nije teže pogođen od Harkova.

Kateryna Velnychuk je popodne spavala kada je eksplozija razbila prozore njenog stana u prizemlju, prskajući gelerima koji su probili rupe kroz njene zidove i ormare.

Ruska vođena bomba eksplodirala je u dvorištu ispred petospratne zgrade iz sovjetskog doba, pri čemu je ubila poštara. Dok joj se stan punio gustim, mliječnim dimom, 22-godišnjakinja se okrenula i vidjela krv kako teče iz glave njenog dečka Vladislava.

"Kako smo živjeli...u ratnom stanju, u ovom trenutku nije bilo osjećaja straha", rekla je Velnychuk. „Samo razumijete da je došlo do eksplozije. Jedina misao u tvojoj glavi je 'Nadam se da ćemo preživjeti'."

Lokalna stanovnica Kateryna Velnychuk, 22-godišnjakinja, pokazuje svoj stan oštećen u ruskom vojnom napadu 27. marta, Ukrajina, 8. aprila 2024. REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy
Lokalna stanovnica Kateryna Velnychuk, 22-godišnjakinja, pokazuje svoj stan oštećen u ruskom vojnom napadu 27. marta, Ukrajina, 8. aprila 2024. REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy

Kako je Rusija intenzivirala svoju vazdušnu kampanju protiv Ukrajine u posljednjih mesec dana, udarajući na njenu energetsku infrastrukturu i urbana područja, nijedan veći grad nije teže pogođen od Harkova.

Samo 30 km od ruske granice na sjeveroistoku Ukrajine, Harkov je već bio najizloženiji raketnim napadima i bombardovanju.

Ali presušivanje vojne podrške Zapada posljednjih mjeseci – budući da je vitalni paket američke vojne pomoći zaglavio u Kongresu usred republikanskog otpora – ostavio je Harkov još opasnije nezaštićenim.

Imamo katastrofalan nedostatak sistema protivvazdušne odbrane“, rekao je guverner Oleh Synehubov za Reuters, stojeći na ogromnom centralnom trgu grada, Trgu slobode. "Ne samo u regiji Harkov, već u cijeloj zemlji. Posebno u regiji Harkov."

Grad je toliko blizu granice da ruske rakete mogu doći do cilja za manje od minute. Razmiještanje dragocjene ukrajinske protuzračne odbrane, kao što su raketni sistemi zemlja-vazduh američke proizvodnje Patriot, koji su visokovrijedni ciljevi za ruske zračne napade, mora se obaviti opreznije tako blizu neprijateljskih linija, kažu zvaničnici.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je hitno zatražio više zaliha protivvazdušne odbrane sa Zapada, rekao je ove sedmice da je gotovo četvrtina Harkova uništena.

On je optužio Rusiju da pokušava da pretvori grad - u kojem je prije rata živjelo 2 miliona ljudi - u ruševine, otvarajući put svojim trupama za napredovanje. Rekao je da će ukrajinska vojska odbiti svaku takvu ofanzivu.

Bombardovanja dolaze kada se zamah na bojnom polju pomjerio u korist Rusije, više od dvije godine otkako je započela svoju invaziju u februaru 2022. godine.

Rusija poriče da je ciljala civile i kaže da je energetski sistem Ukrajine legitiman vojni cilj. Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom ove priče.

Reuters je intervjuisao 15 civila u Harkovu koji su izrazili odlučnost da ostanu u svojim kućama uprkos napadima - iako su dvojica od njih označila sumornu situaciju na frontu kao stvarnu zabrinutost.

Fotografija objavljena na Telegram nalogu načelnika regionalne državne administracije Kharkiv Oleha Synehubova 10. aprila 2024. prikazuje dim koji se diže iznad zgrade nakon raketnog napada u kojem su ubijeni dijete i dvije žene.
Fotografija objavljena na Telegram nalogu načelnika regionalne državne administracije Kharkiv Oleha Synehubova 10. aprila 2024. prikazuje dim koji se diže iznad zgrade nakon raketnog napada u kojem su ubijeni dijete i dvije žene.

Najmanje 10 projektila palo je u četvrtak na Harkov, što je izazvalo nestanke struje za 200.000 ljudi u okolnom regionu, dok je Rusija pokrenula svoj treći veliki vazdušni napad na energetsku infrastrukturu širom Ukrajine posljednjih nedelja.

Glavni regionalni tužilac Oleksandr Filčakov rekao je Reutersu da su svi energetski objekti u regiji Harkov oštećeni ili uništeni otkako je Rusija obnovila svoj zračni napad prošlog mjeseca, što je izazvalo velike nestanke struje.

Rusija je od utorka najmanje šest puta probno ispalila novu vrstu vođene bombe lansirane iz aviona, poput one koja je pala u dvorište ispred Velnychukovog doma.

Oružje, koje je Filčakov nazvao "ujedinjenom višenamjenskom vođenom municijom", teško je samo 250 kilograma i ima domet od 90 km, što znači da avioni nemaju potrebu da rizikuju da se približe odbrani grada.

Iako su navođene bombe manje precizne i destruktivne od drugih raketa koje koristi Rusija, kao što su S-300 i Iskanderi, za Rusiju su mnogo jeftinije za proizvodnju, rekao je.

"Napadi su uglavnom usmjereni na zastrašivanje civilnog stanovništva", rekao je Filchakov Reutersu u svojim uredima. "Pokušavaju natjerati ljude da napuste grad, napuste svoje zgrade, domove, stanove...Da posiju paniku u gradu."

U napadima i granatiranju ove godine u regionu je ubijeno 97 civila, rekao je on, dodajući da su gotovo svi nedavni napadi pogodili civilne ciljeve.

Velnychuk je bila potresena, ali nije zadobila veće povrede od navođene bombe koja je pala ispred njene zgrade 27. marta, raznijevši sve prozore duž dva reda stambenih zgrada od crvene cigle. Ali i ona i njen partner, koji radi kao kurir, rekli su da ne planiraju da napuste grad.

"Uvijek sam zamišljala da ću odrasti i imati nekakav život, preseliti se iz sela u grad, studirati. Sada živim i... ne znam ni da li ću se probuditi sutra ujutro", rekla je Velinčuk , frizerka.

"Ali, istovremeno, želite da živite u svom domu. Normalno je da želite da živite tamo gdje ste rođeni."

RUSIJA DOBIJA MOMENTUM

Nakon višemjesečnih borbi do iscrpljivanja, Rusija ove godine polako napreduje u istočnom ukrajinskom regionu Donjeck. Kijevske snage nalaze se na začelju, suočene s nedostatkom artiljerijskih granata i protuzračne odbrane, i bore se s problemima ljudstva.

Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak zakon kojim se revidira način na koji oružane snage pozivaju civile u redove, u nastojanju da ojačaju linije fronta. Konačni zakon je, međutim, isključio klauzule o drakonskim kaznama za izbjegavanje povlačenja u vojsku koje je izazvalo negodovanje javnosti.

Mnogo će zavisiti od toga koliko će se novi zakon – koji se očekuje da će stupiti na snagu sredinom maja – biti implementiran, kažu analitičari.

"Sada postoje dva pitanja: pitanje municije i pitanje ljudstva. Ako se oni pozabave njima, mislim da Ukrajina može zadržati rusko napredovanje", rekao je Rob Lee, viši saradnik Instituta za istraživanje vanjske politike, istraživačkog centra u Filadelfiji.

Ali ako se oni ne pozabave, postoji potencijal da Rusija ostvari veće dobitke ovog ljeta".

Ukrajina je pokušala da pronađe tačku pritiska protiv Rusije bombardovanjem naftnih postrojenja daleko iza linija fronta koristeći dronove velikog dometa koji su uništili 14% kapaciteta za preradu nafte ruskog energetskog giganta, prema proračunima Reutersa.

Zelenskiy, koji je u utorak pregledao ukrajinska odbrambena utvrđenja u regiji Harkov, rekao je da Rusija možda priprema veliku ofanzivu krajem maja ili u junu. Nije rekao gdje.

Rusija, koja je u februaru zauzela istočni grad Avdijevku i kontroliše 18% ukrajinske teritorije, napredovala je u regionu Donjecka, održavajući pritisak na frontovima zapadno od Avdijevke i grada Bahmuta.

Lee je rekao da je Rusija sama riješila probleme s ljudstvom i uspjela regrutovati veliki broj dobrovoljaca, što joj je omogućilo da pretrpi gubitke u napadima, ali da se suočila s ograničenjima opreme koja bi mogla postati problem sljedeće godine.

Odluka Rusije o tome gdje da napadne, rekao je, dijelom će zavisiti od toga gdje smatra da Ukrajina izgleda najslabije, iako će Moskva vjerovatno zadržati fokus na istočnoj regiji Donbasa.

Putin je prošlog mjeseca rekao da ne isključuje da Rusija pokušava uspostaviti tampon zonu unutar ukrajinske teritorije duž ruske granice.

Oleksandr Kovalenko, nezavisni vojni analitičar sa sjedištem u Odesi, rekao je da su udari na Harkov izgledali s ciljem pokretanja takvog plana pokušavajući uplašiti ljude da napuste grad, postavljajući teren za moguću kopnenu operaciju kasnije.

"Rusija trenutno nema snage i opremu da zauzme grad, ali u srednjem roku mogu terorisati civilno stanovništvo kako bi pripremili odgovarajuće uslove."

'KAKO OTIĆI?'

Harkov, industrijsko središte koje je nekada služilo kao glavni grad Sovjetske Ukrajine, predstavlja zastrašujući kontrast od 1,3 miliona ljudi koji žive usred redovnih sirena za vazdušne napade i zvuka mitraljeza koji noću obara dronove.
Škole u gradu zatvorene su zbog prijetnji od napada, a djeca uče online. Ali vlasti su otvorile podzemne učionice u stanici metroa kako bi omogućile nekim učenicima da lično dolaze na nastavu.

Stanovništvo grada palo je na 300.000 nakon invazije, ali, nakon što je Ukrajina ponovo zauzela okupirana područja regiona u dvije vojne ofanzive 2022. godine, vratilo se na oko 1,3 miliona, gdje je i ostalo.

Viktoria Zaremba, 37, web dizajner i majka 10-godišnjeg dječaka, rekla je da su više od dvije godine rata promijenile njenu percepciju rizika.

Nema straha“, rekla je. Razmišljala bi o odlasku iz Harkova samo ako ove zime ne bude centralnog grijanja ili struje, ili ako prijeti opasnost od okupacije.

Broj napada na grad i region počeo je da raste u oktobru, rekao je Filčakov, porastao je za više od 35 odsto u prva tri meseca ove godine na 130 sa 95 u poslednjem kvartalu 2023.

Ponovo su se intenzivirali ovog mjeseca, rekao je.

Zamračenja traju i do 12 sati dnevno, a semafori ne rade. Pokrivenost mobilnom mrežom je nejednaka, GPS karte na mreži ne funkcionišu kako treba, a ulična rasvjeta noću ne radi.

Ali Synehubov, regionalni guverner, rekao je da nema znakova da ljudi napuštaju grad.

Nikad neću otići“, rekao je Boris Nosov, 63, penzioner koji šeta svog psa u centru grada. Nosov je rekao da je bio veteran sovjetsko-afganistanskog rata 1979-1989.

"Ovo je moj grad. Kako sam mogao otići i napustiti ga? Služio sam u Afganistanu. To je bilo zastrašujuće. Mislim da će sve biti u redu."

S američke s"crne liste" uklonjen preminuli Slobodan Stanković i kompanija Integral inženjering

Slobodan Stanković (Foto: CIN)
Slobodan Stanković (Foto: CIN)

S američke crne liste sankcioniranih pojedinaca i organizacija obrisan je Slobodan Stanković iz Bosne i Hercegovine, kao i građevinska kompanija Integral inženjering iz Laktaša koja je bila u njegovom vlasništvu. Stanković je preminuo u februaru 2023. godine.

Sjedinjene Američke Države su Stankovića i njegovu kompaniju stavile na listu sankcioniranih u oktobru 2022. godine.

Kako je tada objašnjeno razlog zbog su Stanković i njegova kompanija stavljeni na "crnu listu", jesu sumnje u povezivanost sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS-u.

"Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava", navedeno je u oktobru u saopćenju Ministarstva financija SAD.

Firma Integral inženjering, osim Banje Luke, poslovnice ima još u Srbiji i Hrvatskoj.

Jedan od posljednjih projekata gdje je bila uključena kao izvođač radova je gradnja dionice autoputa od Bijeljine, na sjeveroistoku BiH, do granice sa Srbijom. Radi se o dionici dugoj 20 kilometara čija će izgradnja koštati 302 miliona maraka (154,4 miliona eura).

Integral je izvodio i radove na izgradnji međudržavnog mosta sa Hrvatskom kod Gradiške, na sjeveru BiH, zajedno sa kompanijama Đuro Đaković Montaža d.o.o. i Zagreb-Montaža d.o.o iz Hrvatske.

Također, dobio je posao vrijedan oko 35 miliona eura za izgradnju brze ceste u Hrvatskoj, koja će spojiti most na Savi sa autoputem Zagreb-Beograd. Firma Integral je gradila i na Koridoru Vc koji povezuje jug sa sjeverom BiH.

Slobodan Stanković je, također, bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na "crnu listu" SAD.

"Stankovićeva kupovina ATV učinila je da ova medijska kuća pokaže jasnu pristrasnost Dodiku (aktuelni predsednik RS, prim.red.). Kupovina i transformacija ATV pokazuju recipročnu prirodu Dodikovih korumpiranih odnosa, jer Stankovićevo bogatstvo obezbjeđuje Dodiku bogatog i moćnog saveznika koji mu donosi političku korist", navedeno je u obrazloženju Američkog ministarstva finansija u oktobru 2022.godine.

Dodaje se da je Stanković sankcionisan, jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorisao ili osiguravao finansijsku, materijalnu ili tehnološku potporu Dodiku.

Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik odlikovao je Stankovića u januaru 2023. godine Ordenom zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem, povodom Dana Republike Srpske, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Belgija: Istraga ruskog miješanja u izbore za EP, poslanicima plaćano da šire propagandu Moskve

ARHIVA - Belgijski premijer Alexander De Croo na samitu EU u Briselu (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)
ARHIVA - Belgijski premijer Alexander De Croo na samitu EU u Briselu (Foto: AP/Geert Vanden Wijngaert)

Belgijski premijer Alexander De Croo u je objavio da se vodi istraga o, kako se sumnja, ruskom miješanju u izbore za Evropski parlament u junu, navodeći da su belgijske obavještajne službe potvrdile da postoji mreža koja pokušava da podrije podršku za Ukrajinu, prenosi agencija AP.

"Belgijske obavještajne službe potvrdile su postojanje proruskih mreža za miješanje, sa aktivnostima u nekoliko evropskih zemalja i takođe u Belgiji", rekao je De Croo, čija zemlja trenutno predsjedava Evropskom unijom.

Portparol kancelarije tužioca potvrdio je za agenciju Frans pres (AFP) da je istraga pokrenuta u četvrtak.

De Croo je rekao da belgijske agencije tijesno sarađuju sa češkim vlastima, nakon što je u toj zemlji otkrivena proruska operacija širenja uticaja.

Češka je prošlog mjeseca saopštila da je njena obavještajna služba otkrila mrežu koja je koristila poslanike EP da šire rusku propagandu preko sajta Glas Evrope sa sjedištem u Pragu, prenosi AFP.

Belgija je saopštila da su njene službe utvrdile da je nekim poslanicima plaćano da šire propagandu Moskve. Govoreći o ostrazi belgijskih tužilaca, De Croo je rekao da "se novac nije isplaćivao u Belgiji, ali da je bilo miješanja".

"Ako ima podmićivanja - a naše službe sugerišu da je bilo isplata - potrebne su vam dvije strane da se to dogodi. Imate ljude koji to organizuju, ali i onih koji primaju (isplate)...Ne možemo da dozvolimo da među nama postoji takva ruska prijetnja. Moramo da reagujemo, i na nacionalnom i na nivou EU", rekao je De Croo.

"Prema informacijama naše obavještajne službe, ciljevi Moskve su veoma jasni. Cilj je da se izabere više proruskih kandidata u Evropskom parlamentu i osnaži određeni proruski narativ u toj instituciji", rekao je belgijski premijer novinarima.

Izbori za novi Evropski parlament održavaju se od 6. do 9. juna.

Poslanici EU moraju da poštuju stroge propise kada je riječ o nezavisnosti i etičkim pitanjima, i ako ih prekrše mogu da budu kažnjeni - finansijski ili na druge načine.

Grupa Zelenih u Evropskom parlamentu i jedan češki dnevnik naveli su da su osumnjičeni poslanici iz Belgije, Francuske, Njemačke, Mađarske, Holandije i Poljske, prenosi AFP.

Web site Politiko prenio je da je identifikovano 16 poslanika koji su se pojavili na Glasu Evrope, svi ekstremno-desničarski političari.

Češki dnevnik Denik N i njemački časopis Der špigl imenovali su dvojicu vodećih njemačkih kandidata iz ekstremno-desničarske partije Alternativa za Njemačku - Petra Bristona i Maksimilijana Kaa - kao političare koji su osumnjičeni da su primali ruski novac da šire narativ Kremlja.

Briston i Ka su odbacili optužbe. Denik N je prenio da češke tajne službe imaju audio snimak koji ukazuje na krivicu Bristona. Češka je Glas Evrope i dvojicu proruskih ukrajinskih političara - Viktora Medvečuka i Artema Marčevskog - stavila na spisak sankcija povezanih sa aktivnostima proruske mreže.

U Belgiji, De Croo je u petak naglasio da je cilj jasan: oslabljena evropska podrška Ukrajini od koristi je Rusiji na ratištu i to je, kako je naveo, stvaran cilj otkriven poslednjih nedelja.

Evropske zemlje izdvojile su milijarde eura za pomoć Ukrajini, uz značajne količine oružja i municije. Takođe su uvele sankcije najvišim ruskim zvaničnicima, među kojima je i ruski predsjednik Vladimir Putin, bankama, kompanijama i energetskom sektoru od ruske pune invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Međutim, kako rat i dalje traje a ruske trupe sada imaju manju prednost na ratištu, podršku je sve teže održati. Mađarska, Putinov najbliži evropski pristalica, blokira sredstva za Ukrajinu i traži održavanje mirovnih pregovora.

Belgijske vlasti su u decembru 2022. godine otkrile operaciju širenja uticaja u Evropskom parlamentu u koju su bili uključeni zvaničnici Katara. Katarska vlada odbacila je te optužbe.

SAD očekuju napad Irana na Izrael, pokušavaju da smanje tenzije na Bliskom istoku

Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei posjećuje izložbu aerokosmičkih dostignuća Revolucionarne garde, dok ga prati šef Garde, general Hosein Salami, u Iranu, nedelja, 19. novembar 2023, na fotografiji koju je objavila zvanična web stranica kancelarije iranskog vrhovnog vođe.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei posjećuje izložbu aerokosmičkih dostignuća Revolucionarne garde, dok ga prati šef Garde, general Hosein Salami, u Iranu, nedelja, 19. novembar 2023, na fotografiji koju je objavila zvanična web stranica kancelarije iranskog vrhovnog vođe.

Sjedinjene Države očekuju napad Irana na Izrael, ali predviđaju da udar neće biti dovoljno velik da uvuče Washington u rat, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.

Bijela kuća je ranije saopštila da Washington ne želi širenje sukoba na Bliskom istoku i da su SAD saopštile Iranu da nisu umiješane u vazdušni napad na visokog komandanta Iranske revolucionarne garde u Damasku.

Bijela kuća je dodala da je upozorila Iran da ne koristi taj napad kao izgovor za dalju eskalaciju u regionu.

Izrael nije preuzeo odgovornost za napad, ali se veruje da su njegovi avioni gađali iransku ambasadu u Damasku, kada su ubijeni visoki iranski general i šest drugih oficira vojske.

Iran je obećao odmazdu, podižući napetosti u regionu koje su već visoke zbog rata u Gazi.

Iranski izvori rekli su Reutersu da je Teheran signalizirao Washingtonu da će odgovoriti na napad Izraela na ambasadu u Siriji na način koji ima za cilj da izbjegne veliku eskalaciju i da neće djelovati ishitreno, pošto Teheran paralelno vrši pritisak koji obuhvata i primirje u Gazi.

Iranski vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je da Izrael "mora biti i biće kažnjen", istakavši da je udar na ambasadu bio jednak napadu na iransko tlo.

"Imperativ Irana da kazni ovaj odmetnički režim" mogao je biti izbjegnut da je Vijeće sigurnosti UN osudilo napad i priveo počinioce pravdi, saopštila je u četvrtak misija Teherana pri Ujedinjenim nacijama.

Izrael saopštava da priprema odbranu, Sjedinjene Države da su u stanju pripravnosti zbog mogućih uzvratnih udara Irana, američki izaslanici rade na smanjenju tenzija, dok brojne zemlje takođe pozivaju na deeskalaciju situacije.

Međunarodni apeli na uzdržanost, zemlje pozivaju državljane da ne putuju

Rusija, Njemačka i Britanija pozvale su zemlje na Bliskom istoku da budu uzdržane, a Izrael je saopštio da se sprema da "zadovolji sve svoje bezbjednosne potrebe" u regionu.

Njemačka avio-kompanija Lufthanza, jedna od samo dva zapadna avio-prevoznika koja lete za Teheran, produžila je obustavu letova do iranske prijestonice, a Rusija je upozorila svoje građane da ne putuju na Bliski istok.

Francuska je upozorila svoje građane da se "imperativno uzdrže od putovanja u narednim danima u Iran, Liban, Izrael i na palestinske teritorije", rekli su za AFP saradnici ministra spoljnih poslova.

Šef francuske diplomatije je na kriznom sastanku takođe zatražio da se članovi porodica francuskih diplomata u Iranu evakuišu i da se nijedan francuski državni službenik ne šalje u misije u navedene zemlje.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu rekao je da Izrael nastavlja rat u Gazi, ali da vrši bezbjednosne pripreme na drugim mjestima.

"Ko god naudi nama, mi ćemo nanijeti štetu njima. Spremni smo da ispunimo sve bezbjednosne potrebe države Izrael, kako defanzivno, tako i ofanzivno", rekao je on stojeći ispred izraelskog borbenog aviona tokom posjete vazduhoplovnoj bazi.

Izraelski ministar odbrane Joav Galan rekao je američkom sekretaru za odbranu Lloydu Austinu da će Izrael direktno odgovoriti na svaki napad Irana, saopštila je Galantova kancelarija.

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok pozvala je svog iranskog kolegu Hoseina Amirabdolahijana kako bi apelovala na "maksimalnu uzdržanost" u cilju izbjegavanja dalje eskalacija.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova poručilo je građanima da ne bi trebalo da putuju na Bliski istok, posebno u Izrael, Liban i palestinske teritorije.

"Trenutno je veoma važno da svi budu uzdržani kako ne bi doveli do potpune destabilizacije situacije u regionu, koja baš i ne blista stabilnošću i predvidljivošću", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu.

"Potencijal za pogrešne procjene"

Britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je u četvrtak da je jasno stavio do znanja Amirabdolahijanu da Iran ne bi trebalo da uvlači Bliski istok u širi sukob.

"Duboko sam zabrinut zbog mogućnosti pogrešne procjene koja vodi daljem nasilju", rekao je X-u.

Portparol američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da je državni sekretar Antony Blinken pozvao kolege, među kojima i turske, kineske i saudijske ministre spoljnih poslova, "da jasno stavi do znanja da eskalacija nije ni u čijem interesu i da zemlje treba da podstiču Iran da ne eskalira (situaciju)".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u srijedu da Iran preti da će pokrenuti "značajan napad na Izrael" i da je rekao Netanjahuu da je "naša posvećenost bezbjednosti Izraela protiv ovih prijetnji Irana i njegovih zastupnika čvrsta".

U izvještaju su korišteni materijali agencija Reuters i AFP.

Njemački kancelar ide u Peking u naporu da uravnoteži trgovinu i geopolitičke probleme

Njemački kancelar Olaf Scholz dolazi na zajedničku konferenciju za novinare s kineskim premijerom (nije na slici) 20. juna 2023. u kancelariji u Berlinu.
Njemački kancelar Olaf Scholz dolazi na zajedničku konferenciju za novinare s kineskim premijerom (nije na slici) 20. juna 2023. u kancelariji u Berlinu.

Njemački kancelar Olaf Scholz započeće trodnevnu posjetu Kini u subotu, s ciljem da udvostruči duboke ekonomske veze Njemačke s Kinom usred rastućih trgovinskih tenzija između Pekinga i Evropske unije.

Na svom prvom putu u Kinu otkako je njegova vlada objavila svoju prvu kinesku strategiju u julu, naglašavajući potrebu za smanjenjem ekonomske zavisnosti od Kine, Scholz će biti u pratnji rukovodilaca velikih njemačkih kompanija, kao što su Siemens, Volkswagen i Bayer, i tri ministra.

Neki analitičari kažu da će bilateralni ekonomski odnosi biti glavni fokus Scholzovog putovanja.

"On će pokušati da se fokusira na pozitivne stvari u njemačko-kineskim odnosima i pokušat će potaknuti više partnerstva i saradnje u kritičnim područjima relevantnim za ključne njemačke industrije", rekao je Max Zenglein, glavni ekonomista na Mercator institutu za kineske studije u Berlinu, za Glas Amerike u video intervjuu.

Posjeta dolazi jer neke ključne njemačke industrije vide pad prihoda u Kini. Prema podacima automobilske industrije koje je u srijedu objavio Reuters, nekoliko njemačkih proizvođača premium automobila zabilježilo je značajan pad prodaje u Kini u prvom kvartalu godine, pri čemu su Mercedes-Benz i Porsche pokazali dvocifreni pad prodaje u Kini.

Osim toga, nedavni izvještaj istraživačke firme Rhodium Group sa sjedištem u New Yorku otkrio je da se njemačka automobilska industrija suočava sa oštrom kineskom konkurencijom, pri čemu je tržišni udio njemačkih kompanija u Kini pao za 4% od 2018.

"Gubici su uglavnom proizašli za velikog proizvođača Volkswagen, koji je prodao manje automobila u Kini 2023. nego 2013.", navodi se u izvještaju, dodajući da je tržišni udio Volkswagenovog kineskog poduhvata pao na najnižu tačku u posljednjih deset godina, iako je ukupno tržište putničkih vozila u Kini poraslo je za 5,6%.

Umjesto da preispita svoj pristup kineskom tržištu, Rhodium Group je otkrila da su neke od ovih kompanija reinvestirale profit koji su ostvarile u Kini u toj zemlji "u želji da ostanu konkurentne".

Zenglein je rekao da će se Scholz vjerovatno fokusirati na pomaganje nekim njemačkim kompanijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na Kinu da održe svoje ekonomske interese u zemlji tokom njegove posjete.

Scholz će možda osetiti potrebu da „signalizira korporativnom sektoru da je voljan da pruži odgovarajuće političko bočenje za njihove ekonomske interese“, rekao je on za Glas Amerike.

Drugi stručnjaci kažu da se neke njemačke kompanije bore da se prilagode promjenama koje se dešavaju na kineskom tržištu jer su postale previše zavisne od pogodnosti koje tržište nudi.

U vrijeme kada je njemačka ekonomija suočena s pritiskom s više frontova, uključujući potrebu zemlje da podrži Ukrajinu i spore ekonomske rezultate, njemačka vlada će pokušati održati bliske ekonomske i trgovinske odnose s Kinom u kratkom roku kako bi njemački proizvodi može nastaviti s prodajom na kineskom tržištu”, rekao je Zhang Junhua, viši saradnik na Evropskom institutu za azijske studije u Briselu.

Međutim, rekao je da misli da će ovi napori biti u suprotnosti s pozivom njemačke vlade kompanijama da smanje ekonomsku ovisnost o Kini.

"Budući da je njemačka ekonomska uspješnost i dalje spora, vlada mora popustiti pod pritiskom poslovnog sektora i napraviti kompromise u izvršavanju kineske strategije, koja podstiče njemačke kompanije da odustanu od rizika od Kine", rekao je Zhang za Glas Amerike telefonom.

Nemačke kompanije 'plivaju protiv međunarodnog trenda'

U međuvremenu, EU je pokrenula niz antisubvencijskih istraga protiv zelenih energetskih proizvoda uvezenih iz Kine, uključujući električna vozila i vjetroturbine.

Komesarka EU Margrethe Vestager rekla je da je bloku potreban sistematičniji pristup u vođenju istraga. "Moramo to učiniti prije nego što bude prekasno, [i] ne možemo si priuštiti da vidimo šta se dešava na solarnim panelima da se ponovo dešava na električnim vozilima, sa vjetrom ili osnovnim čipovima", rekla je ona u utorak, govoreći o dominaciji Kine u Evropi tržište solarnih panela.

Kao odgovor, kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je u četvrtak da se odlučno protivi istragama EU, nazivajući ih "protekcionističkim činom koji šteti jednakim uslovima u ime fer konkurencije".

"Kina će pomno pratiti kasnija kretanja evropske strane i zadržava pravo da preduzme sve potrebne mjere", navodi se u saopštenju ministarstva.

Dok je Scholzov glavni ekonomski savjetnik Joerg Kukies rekao da Berlin podržava istragu EU protiv kineskih električnih vozila na think tank događaju u Berlinu prošlog septembra, Scholz je rekao njemačkom poslovnom nedjeljniku Wirtschaftswoche u intervjuu istog mjeseca da "nije uvjeren" u potreba da EU uvede carine na kineska električna vozila.

"Naš ekonomski model ne bi trebao biti zasnovan niti se oslanjati na protekcionizam - već na atraktivnost naših proizvoda", rekao je Scholz u intervjuu.

Po Zengleinovom mišljenju, rastuće investicije nekih njemačkih kompanija u Kini „plivaju protiv međunarodnog trenda. „Trend je vođen kapitalno intenzivnim sektorima poput automobilske i hemijske industrije“, rekao je Zenglein. Prema izvještaju Rhodium Group, veliki njemački proizvođači automobila kao što su Volkswagen i njemačka kemijska grupa BASF nastavljaju povećavati svoja ulaganja u Kini.

Rusija, industrije zelene energije

Dok će bilateralni ekonomski odnosi dominirati dnevnim redom putovanja, Zenglein i Zhang su rekli da misle da će Scholz i dalje pokušati izraziti zabrinutost Njemačke zbog bliskog partnerstva Kine s Rusijom i njihovu nelagodu zbog kineskih prevelikih kapaciteta u industriji zelene energije.

"Zabrinutost Njemačke oko kineskog partnerstva s Rusijom bit će glavni element diskusije jer Šolc ima čvrsto mišljenje o tome", rekao je Zhang za Glas Amerike. “Ali budući da Njemačka nema efikasne mjere za pritisak na Peking, Scholzovo upozorenje neće imati mnogo utjecaja na to kako Kina ocjenjuje svoje partnerstvo s Rusijom.

Po Zengleinovom mišljenju, Scholz će pokušati brzo da "prevlada" zabrinutost oko geopolitičkih rizika. "Pokušaće da se ne zaokuplja previše negativnim aspektima bilateralnih odnosa koji bi mogli biti kontraproduktivni za pozitivna kretanja u bilateralnim ekonomskim odnosima", rekao je on.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG