Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Trump nastoji dovesti u pitanje Bidenove mentalne sposobnosti

Predsjednik SAD Donald Trump govori tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući, 14. jula 2020. u Washingtonu (AP Photo/Evan Vucci)

Predsjednik SAD Donald Trump nastoji dovesti u pitanje oštroumnost svog protivnika na novembarskim izborima, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, tvrdeći da "on nije kompetentan da bude predsjednik".

Trump, u baražnom napadu tokom intervjua u emisiji Fox News nedjeljom, rekao je da "Biden ne može da sastavi dvije rečenice zajedno".

"Izvedu ga napolje. On izađe - on ponavlja - oni mu postave pitanja. On čita telepromter i zatim ide nazad u svoj podrum", nastavio je Trump. "Vi mi recite da američki građani žele da imaju to u dobu u kom drugi narodi nastoje da nas nadigraju?"

Trumpova kampanja pustila je oglase u kojima postavlja pitanje da li se mentalna aktivnost 77 godina starog Bidena, koji će postati najstariji predsjednik SAD u istoriji ukoliko pobijedi na izborima 3. novembra i bude inaugurisan narednog januara, smanjivala kako je stario. Sa 74 godine, Trump je sada najstariji.

Biden je odgovorio u subotu, u izjavi koja je fokusirana na pandemiju, da je "davno prošlo to da predsjednik Trump posluša nekoga drugog osim sebe kako se bori protiv ovog virusa, jer je nakon šest mjeseci smrtonosnog lošeg upravljanja spirala još više izvan kontrole".

"Gospodine predsjedniče, vaše neznanje nije vrlina ili znak vaše snage - ono podriva naš odgovor na ovu neviđenu krizu na svakom koraku", dodao je.

Novinar Fox Newsa Chris Wallace​, u intervjuu u petak u Bijeloj kući, pitao je lidera SAD da li misli da je Biden senilan.

"Ne želim to da kažem. Rekao bih da nije kompetentan da bude predsjednik", odgovorio je Trump. "Da biste bili predsjednik, morate da ste oštri i čvrsti i toliko mnogo drugih stvari... Joe ne zna da je živ, OK? On ne zna da je živ."

Republikanski predsjednik ustvrdio je da bi njegov demokratski protivnik, da je podvrgnut istim Wallacovim pitanjima, završio sjedeći na zemlji i govoreći "Mama, mama, molim te, odvedi me kući".

Joe Biden
Joe Biden

Trump je rekao da će pobijediti Bidena, čak i nakon što je Wallace objavio novo Foxovo istraživanje na nacionalnom nivou koje pokazuje da Biden vodi ispred Trumpa sa 49:41 odsto, što je slično rezultatima istraživanja koja su nedavno sproveli univerziteti i novinske organizacije. Kompilacija rezultata istraživanja koje je sproveo sajt Real Clear Politics pokazali su da Biden vodi za 8,6 procentnih poena.

Jedno istraživanje registrovanih glasača pokazalo je da, suprotno Trumpovoj tvrdnji, mnogo smatraju da Trump nema ključne karakteristike da bude predsjednik, s tim što manje od pola ispitanika misli da pokazje mentalnu stabilnost (43 odsto), inteligenciju (42 odsto) i prosuđivanje (40) da bi efikasno služio.

Biden je iznad Trumpa po svakom mjerenju, sa 47 njih koji su iskazali povjerenje u njegovu mentanu stabilnost, 51 odsto koji vjeruju da je inteligentan i 52 odsto koji smatraju da ima pravi stepen rasuđivanja.

Ali Trump je odbacio rezultate istraživanja kao "lažne" i rekao da će pobijediti na izborima "jer zemlja, na kraju, neće ići na to da ima čovjeka koji - koji je mentalno upucan. On je upucan, on je mentalno upucan".

Trump je odbio da kaže da li će prihvatiti rezultate ukoliko izgubi na izborima.

"Ne znate to dok ne vidite. Zavisi", rekao je on. Ustvrdio je, kao i tokom proteklih nedjelja, da će glasanje putem pošte, koje demokrate i neki republikanci podržavaju kao odgovor na pandemiju koronavirusa, "namjestiti izbore".

"Ja nisam dobar gubitnik. Ne volim da gubim", rekao je on. "Ne gubim toliko često. Ne volim da gubim".

Samo dva predsjednika SAD u posljednje četiri decenije - Jimmy Carter 1980. i George H.V. Bush 1992., izgubili su u trci za reizbor nakon samo jednog mandata u Bijeloj kući.

See all News Updates of the Day

G7 nudi svoj infrastrukturni plan kao alternativu kineskom "Pojas i put"

Predsednik SAD Džo Bajden prisustvuje samitu G7, u Korvolu, Velika Britanija, 11. 11. juna 2021.

Grupa sedam najbogatijih demokratija u svijetu u subotu je predstavila infrastrukturni plan za zemlje u razvoju koji bi trebalo da konkuriše kineskoj inicijativi "Pojas i put" vrijednoj više hiljada milijardi dolara.

Američki predsjednik Joe Biden i ostali lideri G7, koji su se okupili na samitu u Kornvolu u Engleskoj, nadaju se da će plan poznat kao inicijativa "Izgradimo bolji svijet" ili skraćeno B3W (Build Back Better World) ponuditi transparetno partnerstvo da bi se pomoglo da se finansira 40 hiljada milijardi dolara koliko je potrebno zemljama u razvoju do 2035. godine, saopšteno je iz Bijele kuće.

"Ovdje nije samo riječ o suprotstavljanju Kini. Međutim, do sad nismo ponudili pozitivnu alternativu koja odražava naše principe, standarde i naš način poslovanja", rekao je neimenovani visoki zvaničnik administracije.

"Vjerujemo da ćemo pobijediti kinesku inicijativu nudeći kvalitetniji izbor i taj ćemo izbor ponuditi uz samopouzdanje o našem modelu koji odražava naše zajedničke vrijednosti", rekao je zvaničnik.

Inicijativa za pojas i put globalna je strategija razvoja infrastrukture koju je Peking usvojio 2013. godine za investiranje u skoro 70 zemalja. To je centralni element njene spoljne politike.

Zvaničnik je rekao da inicijativa "B3W" ima za cilj mobilizaciju privatnog sektora da investira i ispuni desetine hiljada milijardi dolara potreba za finansiranjem infrastrukture u svijetu u razvoju, istovremeno zadovoljavajući standarde rada, zaštite životne sredine i transparentnosti.

Hronologija nije jasna

Vremenski raspored, struktura i obim finansijskih sredstava, kao i veličina stvarnog finansiranja koje će SAD da preuzmu, još uvijek nisu jasni.

Zvaničnik administracije rekao je da se nada da će SAD sa partnerima iz G7, privatnim sektorom i ostalim zainteresovanim stranama, "uskoro" katalizovati "stotine milijardi dolara“ u infrastrukturne investicije za zemlje sa niskim i srednjim prihodima.

"Pošteno je zapitati se da li će ovo biti zapravo novo finansiranje, novi kapaciteti za izgradnju infrastrukture u regionu ili je ovo prenamijenjivanje i prepakiranje resursa koji su takođe dostupni", rekao je Robert Dali, direktor Instituta Kisndžer Vilson Centra za Kinu i Sjedinjene Države.

Da bi proširio svoju sferu uticaja, poznato je da Peking u sklopu BRI daje kredite državama za projekte koje etablirani međunarodni zajmodavci ne smatraju kreditno sposobnim.

"To postavlja pitanje da li će ovaj novi program biti manje nesklon riziku", rekao je Dali, napominjući da bi ih, ako bi ti projekti bili isplativi, zajmodavci poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke već finansirali.

Konsenzus o Kini

Lideri G7 postigli su konsenzus o potrebi za zajedničkim stavom o prodaji kineskog izvoza po niskim cijenama koje nisu fer i o kršenjima ljudskih prava u Kini, saopštio je u subotu neimenovani zvaničnik Bidenove administracije.

Zvaničnik je naveo i da su se lideri saglasili u pogledu potrebe da se koordiniše čvrsti lanac snabdijevanja da bi se osigurala međusoobna podrška.

"Rekao bih da je postojalo jedinstvo kada je riječ o spremnosti da se govori o kršenjima ljudskih prava i osnovnih sloboda. Postojala je riješenost da se preduzme akcija kao odgovor na ono što vidimo", rekao je zvaničnik, navodeći da je postignut napredak u odnosu na prije tri godine kada se u konačnom saopštenju Kina nije pominjala.

Lideri G7 prethodno su bili podijeljeni u pogledu poziva predsjednika Bidena da se preduzme agresivnija akcija protiv Kine, između ostalog i zbog prakse prinudnog rada, nespremnosti da poštuje pravila međunarodne trgovine i problematičnog mehanizma finansiranja globalne infrastrukture.

“Bilo je interesantnih rasprava i različitih mišljenja", rekao je visoki zvaničnik Bidenove administracije koji je brifovao novinare poslije plenarne sesije.

Lideri su saglasni da je prijetnja od sve agresivnije Kine realna, ali imaju različite stavove o odgovoru na to, rekao je zvaničnik. Italija, Njemačka i Evropska unija oklijevaju da zauzmu oštriji stav o Kini i radije bi se usredsredili na "kooperativnu prirodu odnosa".

Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Francuska, žele proaktivniji pristup, dok je Japan po svemu sudeći najneodlučniji u G7.

Humanitarne organizacije tvrde da je Peking omogućio masovni premještaj Ujgura i drugih kineskih manjina iz Sinđijanga i primorao ih da rade pod oštrim uslovima u fabrikama širom zemlje. Te fabrike su u lancima snabdijevanja mnogih svjetskih brendova, dodaju oni.

"Vjerujemo da su ove prakse uvreda za ljudsko dostojanstvo i oštar primjer kineske nelojalne ekonomske konkurencije“, rekao je zvaničnik administracije. Rekao je da će Bidenova izjava uputiti "poziv na buđenje" i poruku da G-7 ozbiljno misli na odbranu ljudskih prava i da će zajedno raditi na iskorjenjivanju prisilnog rada u proizvodnji potrošačkih prozvoda.

U februaru je nekoliko članova američkog Predstavničkog doma američkog Kongresa ponovo iniciralo donošenje zakona o sprječavanju prisilnog rada Ujgura, kojim bi se, između ostalog, zahtijevalo objelodanjivanje finansija firmi iz SAD koje trguju sa kineskim kompanijama i njihovim entitetima koji su umiješani u ozbiljna kršenja ljudskih prava u regionu Sinđijang.

Nejasno je koliku bi podršku za ove inicijative Biden dobio od partnera G7, od kojih neki imaju dublje ekonomske veze sa Pekingom.

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud

Scheffer: Dodik je prepreka pomirenju u BiH, a ne Haški sud
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine

Ruske i kineske dezinformacije prate zapadne COVID19 vakcine
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Lideri G7 najavljuju donaciju od milijardu vakcina siromašnim zemljama

Milijarda vakcina za siromašne zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) očekuje da se lideri zemalja članica Grupe 7, na tekućem samitu čiji je Džonson domaćin, usaglase da siromašnim zemljama doniraju milijardu vakcina protiv COVID 19.

Samo nekoliko sati pošto je američki predsjednik Džo Bajden najavio da će SAD siromašnim zemljama donirati 500 miliona Pfizerovih vakcina, Džonson je obećao da će Velika Britanija slijediti sa najmanje sto miliona. Od 100 miliona britanskih vakcina, 80 miliona će ići u Covax, a ostatak će se podijeliti zemljama kojima su potrebne.

Džonson je već pozvao lidere G7 da se obavežu na to da će obezbijediti da se vakcinacija u svijetu završi do kraja 2022. i očekuje da obezbijede donaciju miljardu vakcina, tokom samita koji počinje u petak u Engleskoj.

Neke organizacije su, međutim, taj plan već odbacile kao nedovoljan, jer Oxfam procjenjuje da će oko 4 milijarde ljudi zavisiti od vakcina iz Covaxa, programa namijenjenog siromašnim i manje razvijenim zemljama.

"Zbog uspjeha vakcinacije u Britaniji, u poziciji smo da viškove damo onima kojima su potrebni", kazao je Džonson.

U Britaniji je bar jednu dozu vakcine primilo 77 odsto odraslih, a u SAD 64 odsto, i obje zemlje tvrde da će pandemija prestati kada se svi vakcinišu.

Ipak, pošto na svijetu ima 8 milijardi stanovnika, a većini su potrebne dvije doze, a moguće i tri, aktivisti kažu da donacija milijardu vakcina nije dovoljna i da mora mnogo više. U organizaciji Oxfam procjenjuju da je svijetu potrebno još 11 milijardi doza da pobijedi pandemiju.

Džonson je podržao Bajdenov apel farmaceutskim kompanijama da proizvode vakcine po modelu i trošku Astra Zenece.

Ako se siromašne zemlje ostave bez vakcina, to povećava rizik da se virus dalje širi i da mutira. Međutim, osim vakcina, biće potrebna i logistička podrška kako bi se organizovala vakcinacija.

SAD: Administracija neće tražiti od državnih službenika da se vakcinišu prije povratka u kancelarije

Kendrija Braun, medicinska sestra iz Washingtona, daje vakcinu protiv COVID 19 ženi u blizini Kenedi centra, 6. maja 2021. (Foto: AP)

Američki federalni radnici neće morati da prime vakcinu protiv COVID 19 prije nego što se vrate u kancelarije, navodi se u smjernicama koje je u četvrtak objavila Bidenova administracija.

Uputstvo za federalne agencije je da bi trebalo da svoje planove o ponovnom otvaranju zasnivaju na procentu zaposlenih koji su vakcinisani, ali da je na dobroj volji zaposlenih da otkriju svoj status u vezi sa vakcinama.

Od agencija se traži da uvedu veću fleksibilnost za neke radnike, prije svega više mogućnosti za rad od kuće i izvan uobičajenih radnih sati.

Oko 60 odsto od ukupno 4 miliona ljudi koliko je zaposleno u državnoj službi tokom pandemije radi od kuće, prenio je Reuters.

Agencije treba da podnesu svoje planove za otvaranje do sljedeće nedelje, navodi se u smjernicama, a trebalo bi da budu spremne da ih sprovedu do 19. jula.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG