Linkovi

2020 SAD glasaju

Koliko se razlikuju Bidenova i Trumpova politika prema NATO-u?

Koliko se razlikuju Bidenova i Trumpova politika prema NATO-u?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Vjerovatni kandidat Demokratske stranke za predsjednika Sjedinjenih Država, Joe Biden, poznat je na međunarodnoj sceni i glasno podržava NATO i druge međunarodne alijanse, kao stub američke nacionalne sigurnosti.

Bio je potpredsjednik Baracka Obame u periodu 2009-2017. Prije toga je bio senator, čak 36 godina (1973-2009), predstavljajući saveznu državu Delaware. Dugogodišnji je član važnog Odbora za međunarodne odnose Senata, a u dva mandata je imao ulogu predsjedavajućeg.

Između ostalog, Biden je podržavao američku i NATO intervenciju u Bosni i Hercegovini 1994. godine.

Tokom predsjedničke utrke 2016. godine, Donald Trump je kritizirao NATO, a Biden, kao odlazeći potpredsjednik, je pokušavao uvjeriti saveznike na Baltiku da će ih Sjedinjene Države uvijek braniti.

“Želim da bude apsolutno jasno svim ljudima u baltičkim državama: Sjedinjene Države su prisegle odanost NATO sporazumu i članu 5”, rekao je Biden.

Kao predsjednik, Trump se u više navrata fokusirao na troškove američke podrške NATO-u, žaleći se da Njemačka i druge NATO članice za odbranu izdvajaju manje od 2 posto bruto društvenog prihoda.

“Sjedinjene Države najviše doprinose NATO-u“, rekao je Trump. „Godinama plaćamo više od bilo koga drugog. Mi branimo Evropu. Ali Evropa iskorištava Sjedinjene Države u trgovini, ima korist koju ne biste vjerovali.”

Analitičari kažu da je Trump prvi američki predsjednik nakon Harry Trumana koji je bacio sumnju na vrijednost alijansi za nacionalnu sigurnost.

“On je u više navrata ponovio da ne samo da misli kako Evropljani ne čine dovoljno, nego da bi mogao doći dan kada Sjedinjene Države uopšte neće željeti da budu dio te organizacije“, kaže Ivo Daalder, bivši američki ambasador u NATO-u. „A ta perspektiva je u velikoj mjeri naštetila Alijansi. Navela je Evropljane da razmišljaju – da li uopšte možemo vjerovati Sjedinjenim Državama.”

Drugi analitičari navode da je uprkos Trumpovim kritikama evropskim saveznicima i pohvalama Rusiji, njegova administracija nastavila podršku NATO-u i u nekim aspektima otišla i dalje od Obamine administracije, na primjer, slanjem antioklopnih tenkovskih raketa Ukrajini.

Bradley Bowman savjetovao je republikanske senatore o vanjskoj politici, a objašnjava kako bi moglo izgledati Bidenovo predsjednikovanje:

“Vidjeli biste kontinuirano naglašavanje na ohrabrivanju evropskih i NATO saveznika da prave odgovarajuće investicije za odbranu, ali ne samo koliko izdvajaju, nego i da li doprinose stvarnom sposobnošću.”

Daalder i Bowman kažu da, posmatrajući Bidena, očekuju potpuno drugačiji odnos prema NATO saveznicima ako bude izabran.

See all News Updates of the Day

U čemu se u vanjskoj politici razlikuju Biden i Trump

Kombincija fotografija predsjednika SAD Donalda Trumpa i demokratskog kandidata za predsednika Džoa Bajdena, snimljenih 22. oktobra 2020. tokom druge i finalne debate na Belmon univerzitetu, u Nešvilu, Tenesi.

Kao kandidati suparničkih političkih partija, predsjednik Donald Trump i bivši potpredsjednik Joe Biden imaju različite poglede kako bi Sjedinjene Države trebalo da se odnose prema ostatku svijeta.

Na osnovnom nivou, razlika se može vidjeti u Trumpovoj doktrini "Amerika na prvom mjestu" i Bidenovoj podršci za više međunarodne saradnje.

Slijedi nekoliko glavnih oblasti koje ilustruju različiti pristup kandidata američkoj vanjskoj politici

NATO

Trump je brzo targetirao alijansu, počevši tokom svoje kampanje 2016, zahtijevajući od drugih članica da uvećaju svoja trošenja na odbranu. Neke zemlje postigle su ciljani nivo troškova koje NATO postavio 2014, prije nego što je Trump preuzeo dužnost, ali mnoge nisu i ranije ove godine Trump je povukao 12.000 vojnika iz Njemačke, koju je optužio da iskorištava Sjedinjene Države.

Biden je NATO nazvao "jednim od najsekventnijih saveza u istoriji Sjedinjenih Država" tokom debate u junu 2019. i upozorio da će se "raspasti na sastavne dijelove" ukoliko Trump osvoji reizbor. Bivši potpredsjednik želi da da prioritet ponovnom uspostavljanju takvih međunarodnih partnerstava.

Rusija

Biden se obavezao da će se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u vezi sa ruskim miješanjem u američke izbore i drugim aktivnostima.

"Ne razumijem zašto ovaj predsjednik ne želi da se suprotstavi Putinu kada zapravo plaća potjernice za ubijanje američkih vojnika u Afganistanu, kada se bavi aktivnostima koje pokušavaju da destabilizuju čitav NATO", rekao je Biden.

Trump je odbacio procjenu američkih obavještajnih agencija da se Rusija umiješala u izbore 2016. godine preferirajući njegovu pobjedu, nazivajući pitanje koje je dovelo do njegovog opoziva "podvalom" i "lovom na vještice".

Ukazao je na američke sankcije Rusiji kao dokaz snage njegove administracije. "Niko nije bio oštriji prema Rusiji od Donalda Trumpa", rekao je.

Kina

Trumpova politika pema Kini evoluirala je tokom njegovog predsjedavanja.

Nakon što je ugostio kineskog predsjednika Ši Đinpinga na samitu u prvim mjesecima svoje administracije, odnosi su se kasnije pretvorili u trgovinski rat sa eskalacijom tarifa prije nego što su konačno postigli prvu fazu trgovinskog sporazuma u januaru.

Kako se pandemija koronavirusa širila 2020. godine, Trump je za to optužio Kinu, istovremeno se zalažući za zabranu popularnih kineskih aplikacija TikTok i WeeChat.

"Predsjednik Trump se suprotstavio Kini i ostaće snažan", rekao je potpredsjednik Mike Pence tokom debate u oktobru.

Biden se zalaže za zauzimanje tvrđeg stava o pitanjima ljudskih prava u Kini i situaciji u Hong Kongu, dok se istovremeno zadržava pritisak na Kinu zbog njene trgovinske prakse.

Bidenova kandidatkinja za potpredsjednicu, senatorka Kamala Harris, rekla je tokom debate sa Penceom da je Trumpova administracija "izgubila taj trgovinski rat".

"Poljoprivrednici su zbog toga doživjeli bankrot. Zbog toga smo u proizvodnoj recesiji", rekla je Harris.

Iran

Biden je bio potpredsjednik kada su se Sjedinjene Države pridružile grupi od još pet svjetskih sila i potpisale sporazum iz 2015. koji je ograničio iranski nuklearni program, u zamjenu za ublažavanje sankcija.

Trump se povukao iz sporazuma, nazvavši ga "najgorim sporazumom ikad dogovorenim" i uveo nove sankcije koje su i naštetile iranskoj ekonomiji i pogurale je da uveća svoju nuklearnu aktivnost.

Biden kaže da bi nastojao da se ponovo pridruži sporazumu, uz Iran koji se vraća svojim obavezama.

Izrael

Oba kandidata podržavaju rješenje dvije države u dugo traženom mirovnom naporu između Izraela i Palestinaca.

Trump je bio glasna podrška izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahu i preselio je američku ambasadu u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim.

Biden je kritikovao taj potez, ali ne planira da ga preokrene. Predlaže otvaranje američkog konzulata u istočnom Jerusalimu radi angažovanja sa Palestincima.

Demokratski kandidat pozdravio je posredovanje Trumpove administracije tokom posljednjih nedjelja u vezi sa dogovorom o normalizaciji odnosa Izraela sa Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ali Biden je rekao da Trump još uvijek nije imao "koherentan plan za spoljnu politiku" mimo svog prioritizovanja američkih interesa.

Afganistan

Trumpova administracija postigla je sporazum sa talibanima koji poziva američke trupe da napuste zemlju do sredine 2021, a u oktobru je tvitovao da želi da se povlačenje završi do kraja 2020. godine.

Biden je izrazio oprezniji pristup koji se zasniva na uslovima na terenu.

Sjeverna Koreja

Trump je održao dvije runde razgovora sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom i treći put se sastao na granici između dvije Koreje u okviru napora za denuklearizaciju Korejskog poluostrva.

Razgovori nisu dali bilo kakve obaveze, ali Pjongjang nije testirao nuklearno oružje niti interkontinentalne rakete od 2017.

Trump kaže da su on i Kim "razvili veoma dobar odnos" i da je njegova administracija izrazila nadu za novi samit.

Bidenov stav je da se ne bi sastao sa Kim bez preduslova. Strategija Bidenove administracije bila bi da iskoristi pritisak sankcija da se Kim natjera na pregovore.

Africa

Biden predlaže ukidanje zabrane putovanja koju je Trump uveo kada je prvi put stupio na dužnost, uključujući onu koja je ozbiljno pogodila nekoliko većinski muslimanskih država, uključujući Nigeriju, Sudan i Somaliju.

Trump je branio te zabrane kao neophodne za nacionalnu bezbjednost.

Oba kandidata imaju kao dio svoje strategije za odnose sa afričkim državama poticaj za ekonomski razvoj, kao i rad sa mladim liderima kontinenta i članovima dijaspore.

Centralna Amerika

Trampova administracija zaključila je 2019. godine sporazume sa Gvatamalom, Salvadorom i Hondurasom zahtijevajući od migranata da prvo zatraže azil u tim zemljama. Ako stignu na američko-meksičku granicu, a da to nisu učinili, biće poslati nazad.

Savjetnik Stiven Miler rekao je da bi slični sporazumi sa drugim državama bili cilj u drugom Trumpovom mandatu.

Biden je kritikovao ono što je nazvao Trampovom "drakonskom imigracionom politikom koja pokušava da poništi naše zakone o azilu i izbjeglicama" i kaže da bi vratio određenu pomoć regionu u pokušaju da izvrši pritisak na vlade da smanje broj migranata koji putuju na sjever.

Pod Trumpovom administracijom, broj izbjeglica primljenih u Sjedinjene Države iz cijelog svijeta opao je sa oko 85.000 u posljednjoj godini mandata predsjednika Baracka Obame na 15.000 ove godine.

State Department je saopštio da je najnovije ograničenje neophodno za "bezbjednost i dobrobit Amerikanaca, posebno u svjetlu tekuće pandemije COVID19".

Biden se obavezao da će naglo preokrenuti trend povećavanjem limita na 125.000.

Multiratelarni napori

Trampova prioritizacija američkih interesa dovela je do udaljavanja od nekoliko međunarodnih inicijativa, uključujući njegove odluke da napusti Pariški sporazum o klimi, ukine finansiranje Svj3etske zdravstvene organizacije (WHO) u vezi sa rukovanjem koronavirusom i povuče se iz trgovinskog sporazuma Transpacifičko partnerstvo (TPP).

Biden je podržavao i Pariški sporazum i TPP za vrijeme dok je bio potpredsjednik i nastojao bi da im se pridruži, istovremeno vraćajući finansiranje WHO.

Rekordan rani odziv: Glasalo više od 80 miliona Amerikanaca

Redovi za glasanje u Nju Orleansu, u Luizijani, 27. oktobar 2020. (Foto: Rojters/Kathleen Flynn)

Više od 80 miliona Amerikanaca glasalo je ranije na predsjedničkim izborima, pokazuju najnoviji podaci Američkog izbornog projekta na Univerzitetu Floride, što bi moglo da dovede do najvećeg odziva birača za više od jednog vijeka.

Rekordan tempo glasanja, više od 58 odsto od ukupnog odziva 2016. godine, odraz je velikog interesovanja za izbore na kojima su kandidati aktuelni predsednik Donald Trump i demokratski kandidat i bivši potpredsednik SAD Joe Biden.

Ogroman broj birača glasao je poštom ili lično na biralištima i zbog zabrinutosti u pogledu širenja koronavirusa na biračkim mjestima na dan izbora.

Trump zaostaje za Bidenom u anketama na nacionalnom nivou, dok većina birača ne podržava odgovor Bijele kuće na pandemiju koronavirusa, koja je odnijela više od 227.000 života u Americi. Dok se približava dan izbora 3. novembra, naglo raste i broj zaraženih.

Demokrate imaju značajnu prednost kada je riječ o ranijem glasanju zato što podržavaju glasanje poštom. Republikanci, koji se tradicionalno u velikom broju glasali poštom, sada to izbjegavaju, zbog čestih i neosnovanih napada predsjednika Trumpa koji ističe da bi to moglo do dovede do izborne krađe.

Eksperti predviđaju da će odziv na ovogodišnjim izborima lako nadmašiti 2016. godinu, kada je glasalo 138 miliona birača. Samo 47 miliona Amerikanaca glasalo je uoči izbora 2016. godine.

U 20 država, koje prijavlljuju podatke o stranačkoj pripadnosti, 18,2 miliona demokrata je već glasalo, u poređenju sa 11,5 miliona republikanaca i 8,8 miliona koji se ne izjašnjavaju ni za jednu stranku. Ti podaci ne pokazuju za koga su birači glasali.

Florida: Dugi redovi za glasanje

Florida: Dugi redovi za glasanje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Predizborna analiza: Florida - država sa 29 elektorskih glasova

Predizborna analiza: Florida - država sa 29 elektorskih glasova
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

SAD: Sve više glasova poštom se proglašava nevažećim - kako će to uticati na ishod izbora?

Glasanje poštom u Nebraski

Tokom svih izbora u SAD, stotine hiljada glasačkih listića pristiglih poštom se proglasi nevažećim iz različitih razloga - od kašnjenja do neispravnih potpisa birača na koverti.

Budući da je ove godine rekordan broj birača u Americi glasao poštom, veći je i broj odbačenih glasačkih listića, što dovodi u pitanje biračko pravo, ali i ishod izbora u ključnim, neopredjeljenim državama.

Recimo, Džordžija i Florida su dvije države u kojima su predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival Joe Biden skoro izjednačeni.

Ove dvije države ne objavljuju podatke o nevažećim glasačkim listićima do dana izbora. Dvojica akademika - profesor na koledžu Darmut Majkl Heron i profesor Univerziteta Floride Danijel Smit - analizirali su dosadašnje podatke o broju odbačenih glasačkih listića i kako to utiče na ishod izbora.

Na Floridi je do sada poštom glasalo 3,8 miliona ljudi, a očekuje se da 15 hiljada glasova bude odbačeno, što je oko 0,4 odsto prema računici Herona i Smita.

U Sjevernoj Karolini je procenat nevažećih listića još veći, oko 1,3 odsto ili oko 10 hiljada glasova.

Glasovi manjina

Na nedavnim izborima se ispostavilo da glasovi pripadnika manjina češće bivaju proglašeni nevažećim od glasova bijelaca. Recimo, u Sjevernoj Karolini glasovi crnaca su tri puta češće odbacivani. I to je faktor koji demokrate mogu da iskoriste ukoliko budu željele da ospore rezultat izbora.

U nekim državama, međutim, iako neispravni, glasovi nisu odmah proglašeni nevažećim, već se biračima daje prilika da ih "isprave".

U Sjevernoj Karolini su izborne komisije već počele da kontaktiraju glasače čiji su listići neispravni, kaže Patrik Genon iz državne izborne komisije.

"Birači imaju rok da poprave svoje listiće do dana izbora", kaže Genon.

Na prvi pogled, 10 hiljada glasova ne djeluje kao veliki broj, ali u državama poput Floride ili Džordžije i to može da odluči ishod izbora.

Predsjedničke izbore 2000. na kojima su se trkali demokrata Al Gor i republikanac Džordž Buš mlađi, odlučilo je 537 glasova sa Floride, dok je na kongresnim izborima 2018. na Floridi republikanac Rik Skot dobio mjesto u Senatu sa svega 10.033 glasova više.

Kako bude pristizalo sve više glasova poštom, očekuje se da raste i broj nevažećih listića.

"Takav scenario u kojem je broj nevažećih listića veći od margine greške je noćna mora", kaže profesor Heron.

Bitka pred sudovima

Demokrate i republikanci se spore oko toga koliko dugo može da se čeka na glasove poštom kako bi bili uračunati u krajnji ishod izbora.

Republikanci žele da se ti rokovi skrate i to traže od sudova u različitim državama.

Konzervativni Vrhovni sud je nedavno presudio protiv pokušaja da se promijene izborne procedure, uključujući i rokove za brojanje glasova, uz obrazloženje da izborna pravila ne treba mijenjati kada su izbori blizu. Nedavno je donijeta odluka da u Pensilvaniji glasovi pristigli poštom mogu da se broje i do tri dana poslije izbora - što su republikanci htjeli da ospore.

S druge strane, isti sud je odlučio da u Viskonsinu ne mogu da se broje glasovi poštom šest dana poslije izbora, već samo oni koji pristignu do 3. novembra.

Hans fon Spakovski iz konzervativne fonacije Heritidž kaže da očekuje da će glasovi poštom biti predmet pravnih procesa poslije izbora.

"Mislim da ćemo imati duže brojanje glasova ako veliki broj listića pristigne poštom, a takođe očekujem sudske procese oko listića koji ne ispunjavaju kriterijume u određenim državama".

Kroz istoriju se pokazalo da manje od 1 odsto glasova pristiglih poštom biva proglašeno nevažećim, ali zbog rekordnog glasanja poštom ove godine, taj broj može da bude čak milion, pokazuje istraživanje USA Today, PBS-a i novinarskog odsjeka Univerziteta Kolumbija.

Tokom primarnih izbora, čak 550 glasova poštom u 30 država je proglašeno nevažećim, što je mnogo više nego 2016. ukupno, pokazalo je istraživanje NPR-a.

Temi Patrik iz organizacije Fond za demokratiju kaže da se to dešavalo jer su države bile nepripremljene za toliki broj glasova pristiglih poštom, ali da su u međuvremenu ispravile procedure kako bi što manje glasova bilo proglašeno nevažećim.

U 19 država, birači mogu da provjere status svojih listića online.

Pitanje je, međutim, šta će se dešavati sa onim listićima koji pristignu poslije dana izbora.

U 32 države, među kojima je i Florida, glasovi pristigli poslije 3. novembra neće biti prihvaćeni, dok će u Sjevernoj Karolini biti prihvaćeni oni koji pristignu do 6 dana poslije izbora, ako su poslati prije 3. novembra. Republikanci su od Vrhovnog suda tražili da to blokira.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG