Linkovi

2020 SAD glasaju

Koliko se razlikuju Bidenova i Trumpova politika prema NATO-u?

Koliko se razlikuju Bidenova i Trumpova politika prema NATO-u?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Vjerovatni kandidat Demokratske stranke za predsjednika Sjedinjenih Država, Joe Biden, poznat je na međunarodnoj sceni i glasno podržava NATO i druge međunarodne alijanse, kao stub američke nacionalne sigurnosti.

Bio je potpredsjednik Baracka Obame u periodu 2009-2017. Prije toga je bio senator, čak 36 godina (1973-2009), predstavljajući saveznu državu Delaware. Dugogodišnji je član važnog Odbora za međunarodne odnose Senata, a u dva mandata je imao ulogu predsjedavajućeg.

Između ostalog, Biden je podržavao američku i NATO intervenciju u Bosni i Hercegovini 1994. godine.

Tokom predsjedničke utrke 2016. godine, Donald Trump je kritizirao NATO, a Biden, kao odlazeći potpredsjednik, je pokušavao uvjeriti saveznike na Baltiku da će ih Sjedinjene Države uvijek braniti.

“Želim da bude apsolutno jasno svim ljudima u baltičkim državama: Sjedinjene Države su prisegle odanost NATO sporazumu i članu 5”, rekao je Biden.

Kao predsjednik, Trump se u više navrata fokusirao na troškove američke podrške NATO-u, žaleći se da Njemačka i druge NATO članice za odbranu izdvajaju manje od 2 posto bruto društvenog prihoda.

“Sjedinjene Države najviše doprinose NATO-u“, rekao je Trump. „Godinama plaćamo više od bilo koga drugog. Mi branimo Evropu. Ali Evropa iskorištava Sjedinjene Države u trgovini, ima korist koju ne biste vjerovali.”

Analitičari kažu da je Trump prvi američki predsjednik nakon Harry Trumana koji je bacio sumnju na vrijednost alijansi za nacionalnu sigurnost.

“On je u više navrata ponovio da ne samo da misli kako Evropljani ne čine dovoljno, nego da bi mogao doći dan kada Sjedinjene Države uopšte neće željeti da budu dio te organizacije“, kaže Ivo Daalder, bivši američki ambasador u NATO-u. „A ta perspektiva je u velikoj mjeri naštetila Alijansi. Navela je Evropljane da razmišljaju – da li uopšte možemo vjerovati Sjedinjenim Državama.”

Drugi analitičari navode da je uprkos Trumpovim kritikama evropskim saveznicima i pohvalama Rusiji, njegova administracija nastavila podršku NATO-u i u nekim aspektima otišla i dalje od Obamine administracije, na primjer, slanjem antioklopnih tenkovskih raketa Ukrajini.

Bradley Bowman savjetovao je republikanske senatore o vanjskoj politici, a objašnjava kako bi moglo izgledati Bidenovo predsjednikovanje:

“Vidjeli biste kontinuirano naglašavanje na ohrabrivanju evropskih i NATO saveznika da prave odgovarajuće investicije za odbranu, ali ne samo koliko izdvajaju, nego i da li doprinose stvarnom sposobnošću.”

Daalder i Bowman kažu da, posmatrajući Bidena, očekuju potpuno drugačiji odnos prema NATO saveznicima ako bude izabran.

See all News Updates of the Day

Glasanje u Republikanskoj stranci za Trumpovu nominaciju zatvoreno za javnost

Predsjednik SAD u obraćanju novinarima u Bijeloj kući

Glasanje za ponovnu nominaciju Donalda Trampa za predsjedničkog kandidata biće održano bez prisustva medija zbog pandemije koronavirusa, saopšteno je iz Republikanske stranke.

Javni dio konvencije republikanaca trebalo je da se održi na Floridi u julu, ali je predsjednik otkazao događaj zbog porasta broja oboljelih u toj državi.

Konvencija je zakazana za 24. avgust u Šarlotu, Sjevernoj Karolini, a 336 delegata glasaće za ponovnu Trumpovu nominaciju u tajnosti - prvi put u istoriji stranačkih konvencija koje su tradicionalno otvorene za javnost.

"Zbog restriktivnih mjera u Sjevernoj Karolini, planiramo da glasanju u Šarlotu ne prisustvuju novinari. Obavijestićemo javnost ako se nešto promijeni, ali radimo u skladu sa državnim pravilima koja propisuju maksimalan broj ljudi na jednom mjestu", saopšteno je iz Republikanske nacionalne konvencije.

Nezvanično, republikanski delegati pokrenuli su pitanje dolaska na konvenciju zbog restrikcija u putovanjima i obaveznog karantina koji su neke države uvele.

Broj delegata u Šarlotu glasaće u ime više od 2.500 njih koji inače prisustvuju konvencijama, a alternativnim delegatima i gostima je već zabranjen dolazak na konvenciju.

Bijela kuća: Izbori će biti održani 3. novembra

Predsjednik SAD-a je u četvrtak predložio odlaganje izbora, što su odmah odbacili demokratski i republikanski predstavnici u Kongresu, jedinom tijelu koje bi moglo donijeti takvu odluku. (Foto: AP)

„Održaćemo izbore 3. novembra na kojima će predsjednik pobijediti“, izjavio je Mark Medouz, šef kabineta Donalda Trampa, povodom tvrdnji američkog predsjednika da bi glasanje putem pošte moglo uticati na regularnost glasanja zbog čega je u javnosti postavio pitanje njihovog odlaganja.

Upitan da li je bilo neodgovorno da predsjednik Tramp predloži tako nešto Medouz je televiziji CBS odgovorio da je postavio pitanje da li će izborni rezultati biti poznati ukoliko se glasanje bude u potpunosti organizovano putem pošte.

“Ako bude tako – rezultata možda ne bude ni do prvog januara”, ukazao je Medouz.

Istovremeno, Džejson Miler, savjetnik u predsjedničkoj kampanji, rekao je televiziji Foks da će izbori biti održani 3. novembra jer, kako je ukazao, predsjednik Tramp to želi.

Predsjednik SAD-a je u četvrtak predložio odlaganje izbora, što su odmah odbacili demokratski i republikanski predstavnici u Kongresu, jedinom tijelu koje bi moglo donijeti takvu odluku.

Kritičari, ali i pojedini Trampovi saradnici odbacili su takvu inicijativu označivši je pokušajem da skrene pažnju sa lošeg ekonomskog stanja u kom se država nalazi. Pojedini pravni eksperti upozorili su, međutim, da bi konstantno ukazivanje na taj mogući problem moglo podriti povjerenje Trampovih pristalica u izborni proces.

Govoreći o istoj temi Asa Hačinson, republikanski guverner, rekao je televiziji CNN da bi izbori trebalo da budu održani na vrijeme – kao i da države treba da obezbjede da glasanje protekne regularno.

“Ne pomaže to što predsjednik glasno razmišlja i izražava zabrinutosti”, rekao je guverner Hačison.

Očekuje se da će usljed pandemije koronavirusa glasanje na predsjedničkim izborima 3. novembra biti organizovano putem pošte.

Zvaničnici zaduženi za sprovođenje izbornog procesa razrađuju sistem putem koga će biti moguće slanje desetina miliona glasačkih listića i njihovo ponovno slanje, nakon postupka glasanja, kako bi se mogli prebrojati.

Strano miješanje ponovo prijetnja za predsjedničke izbore u SAD

Glasanje u Filadelfiji, arhivski snimak

U Sjedinjenim Državama ima novih nagovještaja da je izborni sistem ponovo meta napada stranih neprijatelja uoči predsjedničkih izbora 3. novembra, prenosi agencija AP.

Obavještajni zvaničnici potvrdili su prethodnih dana da strani akteri aktivno pokušavaju da hakuju privatnu komunikaciju "američkih političkih kampanja, kandidata i drugih političkih meta" i da ugroze američku izbornu infrastrukturu. Strani entiteti takođe agresivno šire dezinformacije da bi unijeli zabunu među birače uoči izbora.

Nema dokaza da su američki protivnici uspjeli da ugroze kampanje ili izborne sisteme država, ali je predsjednička kampanja demokratskog kandidata Joe Bidena potvrdila ove nedjelje da se suočava sa više prijetnji.

Predziborni tim bivšeg potpredsjednika SAD odbio je međutim da objavi detalje tih prijetnji iz straha da bi na taj način protivnici mogli da dobiju korisne obavještajne podatke.

O stranom miješanju se, dijelom zbog te tajnosti, i dalje ne govori mnogo u predizbornoj trci iako i republikanci i demokrate priznaju da je riječ o ozbiljnoj prijetnji koja bi mogla značajno da utiče na izbore u bilo kom trenutku.

Bidenova kampanja je sve više zabrinuta da proruski izvori već dijele dezinformacije o porodici demokratskog kandidata sa kampanjom predsjednika Donalda Trumpa i njegovim republikanskim saveznicima u Kongresu, sa ciljem da nanesu štetu Bidenu uoči izbora.

Trumpova kampanja odbila je da odgovori na pitanje da li je od stranih državljana dobila informacije o Bidenu. Trump je prošle godine opozvan u Predstavničkom domu zbog vršenja pritiska na ukrajinske lidere da istraže poslove Bidenovog sina Huntera u Ukrajini, iako su optužbe o korupciji protiv Bidenovih već bile diskreditovane.

Republikanski senator iz Wisconsina Ron Johnson​, jedan od ključnih Trumpovih saveznika i predsjedavajući senatskog Odbora za unutrašnju bezbjednost, odbacio je navode da je od stranih državljana dobio štetne informacije o Bidenu.

Međutim, Ukrajinac Oleksandr Onyshchenko​ rekao je za dnevnik Washington Poston da je Johnsonu i Trumpovom savezniku Rudyju Giuliani​ju dao audio snimke i transkripte. Demokrate u Predstavničkom domu najavile su da su državnom sekretaru Mikeu Pompeu naložile da im preda dokumenta koja je dao Johnsonovom odboru.

Predsjedničke kampanje i stranački odbori dobijaju redovne izvještaje od Nacionalnog kontraobavještajnog i bezbjednosnog centra, čiji je direktor Bill Evanina u prošlonedjeljnom saopštenju potvrdio da Rusija i dalje nastavlja da se miješa u američke izbore, ali i da Kina pokušava da pronađe način da utiče na američku politiku.

Trumpov tim nije prijavio specifične strane prijetnje po predsjednikovu kampanju, ali je advokat Matthew Morgan​ naglasio dugogodišnje napore Republikanske stranke da se širom zemlje uvedu različite mjere za provjeru identiteta birača, kao važan način za spriječavanje stranog miješanja.

"Napori demokrata da ukinu te mjere izložile bi naš izborni sistem stranom miješanju. Zato se i borimo, da očuvamo integritet izbornog sistema", naveo je Morgan.

Uprkos Morganovim tvrdnjama, nema dokaza o značajnim izbornim neregularnostima u američkoj politici. Takođe nema dokaza da bi zbog obimnijeg glasanja poštom izborni sistem bio podložniji stranom miješanju, kao što Trump često tvrdi.

Trump je i ove nedjelje iznio te neosnovane tvrdnje i sugerisao odlaganje izbora, što ne može da uradi bez odluke Kongresa. Demokrate i republikanci odbacili su tu ideju.

Međutim, ima puno dokaza da strane sile pokušavaju da unesu zabunu širenjem dezinformacija, uz pokušaje da hakuju političke kampanje, kao što je Evanina upozorio prošle nedjelje.

Američke obavještajne agencije utvrdile su da se Rusija miješala u predsjedničke izbore 2016. godine.

Nema sumnje da se strano miješanje nastavlja i 2020. godine, posebno nakon što su američki zvaničnici potvrdili da ruske obavještajne službe koriste tri webistea na engleskom jeziku da šire dezinformacije o pandemiji koronavirusa, koja je znatno uticala i na političku situaciju u Americi.

Vodeći demokrata u senatskom Odboru za obavještajna pitanja Mark Warner rekao je u jednom intervjuu da "strani neprijatelji nikada nisu prestali da se miješaju u naš izborni proces", prenosi AP.

Biden vodi u anketama, ali bi predizborna trka mogla da postane tijesna

Vjerovatni predsjednički kandidat demokrata Joe Biden i predsjednik SAD Donald Trump

Manje od 100 dana uoči predsjedničkih izbora u Americi, ankete pokazuju da  vjerovatni predsednički kandidat demokrata Joe Biden ima prednost u odnosu na aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, u nekim istraživanjima i više od 10 odsto.

Međutim, ta prednost bi mogla da se smanji kako predizborna trka bude manje posmatrana kao referendum o radu predsjednika, a više kao izbor između njega i Bidena čiji će dosadašnji rad i prijedlozi tek biti predmet detaljnije analize.

Popularnost predsjednika Trumpa je opala tokom duge pandemije koronavirusa u SAD, duboke ekonomske recesije i građanskih nemira, a Biden ga optužuje da je "digao ruke od zemlje".

“Možete li da zamislite da kao predsjednik kažete - to nije moja odgovornost. Ne preuzimam odgovornost. I to bukvalno”, kaže Biden.

Uprkos padu popularnosti u anketama, Trumpove pristalice ukazuju da će se predsjednikove šanse popraviti ako SAD uspiju da uspore širenje koronavirusa ili razviju efikasnu vakcinu prije novembarskih izbora.

“Što je fokus više na pandemiji to je Biden u boljem položaju. Svako pitanje ili kombinacija pitanja koja pomjeraju taj fokus će vjerovatno nanijeti štetu Bidenu i pomoći Trumpu”, smatra konzervativni analitičar Patrick Basham.

Predsjednikove pristalice takođe vide priliku u tome što su protesti protiv rasne nepravde obilježeni nasiljem i smatraju da će Trumpova poruka o “redu i zakonu” imati odjeka dok se nemiri nastavljaju u nekoliko američkih gradova. Na drugoj strani, Biden poručuje da ne podržava apele demonstranata da se rasformiraju policijske snage i da se ukine njihovo finansiranje.

Kao umjereni političar, Biden je ipak iznio sveobuhvatne i skupe planove o zaštiti životne sredine i zdravstvenoj zaštiti. Republikanci ih kritikuju kao socijalističku ideju koja dovodi do smanjenja broja radnih mjesta, u nadi da će privući podršku nezavisnih birača.

Istovremeno, entuzijazam Trumpovih pristalica će vjerovatno ostati na visokom nivou zbog njegovog protivljenja abortusu, kontroli oružja i ilegalnoj imigraciji.

Za 77-godišnjeg Bidena, koji je poznat po verbalnim gafovima, prestojeće predsjedničke debate predstavljaju potencijalnu opasnost. Međutim, njegove pristalice kažu da će bivši potpredsjednik SAD biti spreman za Trumpove napade.

“On zna šta je njegov fokus, a to su ekonomija, zdravstvena zaštita, pandemija. Na to će se i fokusirati tokom debata”, ističe demokratski strateg Jared Leopold.

Mnoge ankete iz 2016. su netačno predvidjele da će Trump izgubiti od Hillary Clinton. Demokratski i republikanski stratezi se slažu da aktuelne ankete ni na koji način ne garantuju Bidenovu pobjedu u novembru.

Trump sugeriše odlaganje izbora, republikanci odbacuju tu ideju

Predsjednik Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump u četvrtak je pokrenuo mogućnost odlaganja predsjedničkih izbora u novembru i iznio neosnovane optužbe da će povećano glasanje poštom rezultirati izbornom prevarom, prenosi agencija AP.

Datumi predsjedničkih izbora - utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru svake četiri godine - utvrđeni su federalnim zakonom, koji može da mijenja samo Kongres.

U Ustavu nema odredbi o odlaganju predsjedničke inauguracije, zakazane za 20. januar 2021. godine. Trump je u četvrtak tweetovao: „Sa opštim glasanjem poštom, izbori 2020. će biti na najneprecizniji i najnepošteniji u historiji. Biće velika sramota za SAD. Odložiti izbore dok ljudi ne budu mogli da ispravno i bezbjedno glasaju???”

Republikanski lideri u Kongresu odbacili su Trumpovu ideju.

„Nikada u istoriji nije bilo situacije da nismo održali izbore i trebalo bi da održimo i ove”, poručio je na konferenciji za novinare lider republikanaca u Predstavničkom domu i Trumpov saveznik Kevin McCarthy.

Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell je u jednom televizijskom intervjuu rekao da su se izbori u SAD uvijek održavali na vrijeme, kroz ratove i ekonomske padove.

„Izaći ćemo na kraj sa ovom situacijom kakva god da je i održati izbore 3. novembra, kao što je i planirano”, rekao je on.

Nema dokaza o izbornim neregularnostima kroz glasanje poštom, čak ni u državama u kojima se glasa samo na taj način, navodi AP.

Glasanje na američkim predsjedničkim izborima bit će veliki izazov zbog koronavirusa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:42 0:00

Pet država, u kojima se već isključivo glasa poštom, navode da primjenjuju neophodne mjere da bi se osiguralo da strani akteri ne mogu da poremete glasanje. Eksperti ocjenjuju da su svi oblici izborne prevare rijetki, uključujući i glasanje van biračkog mesta.

Portparol Trumpove kampanje Hogan Gidley ukazao je na odlaganje u prebrojavanju glasova na primarnim izborima u New Yorku.

„Predsjednik je samo pokrenuo pitanje haosa koji demokrate izazivaju insistiranjem na glasanju poštom. Koriste koronavirus da bi pokušali da uvedu opšte glasanje poštom, što znači da se svakom registrovanom biraču šalje glasački listić, bez obzira na to da li su to tražili”, saopštio je on.

Trump sve više dovodi u pitanje regularnost izbora u novembru i očekivano povećano glasanje poštom zbog pandemije koronavirusa.

Predsjednik, koji u anketama zaostaje za kandidatom demokrata Joeom Bidenom, je u nedavnom intervjuu kablovskoj mreži Fox News odbio da se obaveže da će priznati rezultate izbora. Slično je zaprijetio i prije izbora 2016. godine.

„Vidjet ću. Neću jednostavno reći 'da' ili 'ne'. Nisam ni prošli put”, rekao je Trump.

Prošlog mjeseca je pristalicama u Arizoni rekao da će, po njegovom mišljenju, ovogodišnji izbori „biti najkorumpiraniji u istoriji naše zemlje”.

U aprilu, Trump je odbacio mogućnost promjene datuma izbora.

„Zašto bih to uradio? 3. novembar je dobar broj. Radujem se izborima”, rekao je američki lider.

Sekretar za pravosuđe William Barr rekao je tokom svjedočenja u Kongresu, ove nedjelje, da postoji „veliki rizik” da će glasanje poštom dovesti do „masovne” izborne prevare.

William Barr
William Barr

Međutim, poručio je da „nema razloga da misli” da će izbori biti namješteni.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG