Nikol Pašinijan, premijer Armenije, saopštio je da je sa Azerbejdžanom i Rusijom potpisao sporazum o okončanju borbi koji bi trebalo da stupi na snagu 10. novembra.
Pašinijan je na društvenoj mreži Facebook objavio da je sa predstavnicima Rusije i Azerbejdžana u jedan sat poslije ponoći potpisao izjavu o, kako je ukazao, prekidu rata.
„Donio sam veoma tešku odluku za sebe i za sve nas. Ona je rezultat ozbiljne situacije u vojnom smislu i procene ljudi koji je najbolje poznaju“, napisao je Pašinijan.
Precizirao je i da će više informacija saopštiti u narednim danima – dodavši da je sporazun najbolje moguće rješenje za trenutnu situaciju.
Radio Slobodna Evropa javlja da je Pašinijan informacije o sporazumu objavio pošto su azerbejdžanske snage ostvarile značajne pobjede, tokom sukoba koji traje tokom posljednjih šest nedelja, zauzevši jedan od važnih gradova u strateškom smislu.
Potpisnik sporazuma sa azerbejdžanske strane, predsjednik te države Ilham Alijev, saopštio je da zajednička izjava Azerbejdžana, Armenije i Rusije ima, kako se izrazio, istorijski značaj.
"Izjava predstavlja kapitulaciju Armenije i okončava dugogodišnju okupaciju. Izjava predstavlja našu slavnu pobjedu", objavio je Alijev na društvenoj mreži Twitter.
Prije objave informacija o postizanju sporazuma azejberdžanska strana tvrdila je da se njene vojne snage približavaju prijestonici Nagorno Karabaha - Stepanakertu.
Vladimir Putin, predsjednik Rusije, objavio je da su zvaničnici dvije strane - predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev i premijer Armenije Nikol Pašinijan potpisali izjavu kojom se, kako je rekao, proglašava potpuni prekid vatre i vojnih aktivnosti.
"Duž kontaktne linije u Nagorno Karabahu i koridora između tog područja i Armenije treba da budu razmještene ruske mirovne snage. Izbjegli sa područja sukoba treba da se vrate u NagornoKarabah i pogranična područja pod nadzorom Visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbjeglice. Izvršiće se razmjena ratnih i drugih zarobljenika, kao i tijela poginulih", poručio je ruski predsjednik.
Prema njegovim riječima - biće odblokirani saobraćaj i prevoz ekonomskih dobara.
"Prevoz će biti nadgledan uz pomoć ruske granične službe. Pretpostavljamo da će postignuti sporazumi stvoriti neophodne uslove za trajno rješavanje krize u Nagorno Karabahu u punom formatu na osnovu pravde i u korist armenskih i azerbejdžanskih naroda", rekao je Putin.
Tokom sukoba koji su izbili krajem septembra 2020. dvije strane su potpisale ukupno tri sporazuma o prekidu vatre i postizanju primirja u kojima su posrednici bili Rusija, Francuska i Sjedinjene Države – ali se nijedno do sada nije održalo.
Azerbejdžan i Armenija u sukobu su zbog planinskog područja Nagorno Karabaha još od devedesetih godina prošlog vijeka i raspada Sovjetskog Saveza.
Nagorno Karabah je međunarodno priznat kao azerbejdžanska teritorija, ali ga kontrolišu armenske snage usko povezane sa Jerevanom.
Dvije države ratovale su do 1994. u sukobima u kojima je poginulo oko 30.000 ljudi.
Rusija, Francuska i Sjedinjene Države kopredsedavaju takozvanom Minsk grupom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), koja je predvodila mirovne pregovore od ranih devedesetih godina prošlog vijeka.
