Dogovoru ministara spoljnih poslova Jermenije i Azerbejdžana Zohraba Mnatsakaniana i Džejhuna Bajramova, koji stupa na snagu u subotu, posredovao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
On je poslije desetočasovnih pregovora izjavio da su se dvije strane saglasile o otpočinjanju razgovora o okončanju sukoba.
Marija Zaharova, portparolka spoljnih poslova Rusije, objavila je na društvenoj mreži Facebook fotografiju dokumenta za koji je ukazala da predstavlja, kako je navela, epilog jedanaestočasovnog rada.
Mogućnost susreta predstavnika dvije strane otvorena je nakon poziva predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu i premijeru Jermenije Nikolu Pašinijanu, ruskog predsjednika Vladimira Putina, javio je Radio Slobodna Evropa.
“Putin je obavio veliki posao sa kolegama iz Bakua i Jerevana”, izjavio je portparol Kremlja Dmitri Peskov.
Portparol Kremlja precizirao je da se Vladimir Putim neće susretati sa šefovima diplomatije dvije države.
Istovremeno, Predsjedništvo Francuske saopštilo je da Jermenija i Azerbejdžan napreduju ka sporazumu o primirju koji će doprinijeti okončanju borbi. Kako je ukazano – dogovor o tome očekuje se u subotu 10. oktobra.
"Krećemo se ka primirju koje bi moglo biti postignuto večeras ili sutra”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron u izjavi za agenciju AFP.
Američki, ruski i francuski zvaničnici prethodno su se sastali u švajcarskom gradu Ženevi u pokušaju da utiču na učesnice sukoba da prekinju borbe i spriječe razbuktavanje rata na području Južnog Kavkaza.
Te tri države su kopredsjedavajuće grupi koju je u Minsku osnovala Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) - čija je svrha posredovanje u sukobu započetom devedesetih godina prošlog vijeka.
Od razbuktavanja sukoba, krajem septembra ove godine, dvije strane prijavile su ukupno 250 žrtava – među kojima su i desetine civila.
Međutim, vjeruje se da je stvarni broj stradalih mnogo veći, imajući u vidu tvrdnje obje strane da su pretrpjele značajne gubitke. Dvije strane međusobno se optužuju za stradanje civila.
Azerbejdžan i Jermenija u sukobu su zbog planinskog područja Nagorno Karabaha još od devedesetih godina prošlog vijeka i raspada Sovjetskog Saveza. Dvije države ratovale su do 1994. u sukobima u kojima je poginulo oko 30.000 ljudi.
Nagorno Karabah je međunarodno priznat kao azerbejdžanska teritorija, ali ga kontrolišu jermenske snage usko povezane sa Jerevanom. Pod njihovom kotrolom je i sedam regiona susednih Nagorno Karabahu.
