Linkovi

Analize i istraživanja

Advokat: Navalni „gubi osjećaj u nogama i rukama”

Ruski opozicioni lider Aleksej Navalni prisustvovuje ročištu za razmatranje žalbe na raniju odluku suda o promjeni uslovne kazne u stvarnu zatvorsku kaznu, u Moskvi, Rusija, 20. februara 2021. REUTERS / Maxim Shemetov

Zdravlje zatvorenog kritičara Kremlja Alekseja Navalnog pogoršava se i on počinje gubiti osjećaj u nogama i rukama, kaže njegov advokat.

Vadim Kobzev rekao je da je Navalnom, koji se nalazi u kaznenoj koloniji na izdržavanju kazne zbog pronevjere, dijagnosticirana diskus hernija na dva mjesta.

Prošle sedmice Navalni je započeo štrajk glađu tražeći pravo na liječenje akutnih bolova u leđima i nogama.

Bijela kuća je navela da zabrinjavaju izvještaji da je njegovo zdravlje pogoršano.

Kobzev, koji je posjetio Navalnog 7. aprila, rekao je na Twitteru: "Aleksej sam hoda. Osjeća bol dok hoda. Zabrinjavajuće je što bolest očito napreduje u smislu gubitka osjećaja u nogama, dlanovima i zglobovima".

Zatvorska jedinica IK-2, gdje se nalazi Navalni, nalazi se u mjestu Pokrov, udaljenom oko 85 kilometara od Moskve.
Zatvorska jedinica IK-2, gdje se nalazi Navalni, nalazi se u mjestu Pokrov, udaljenom oko 85 kilometara od Moskve.

Ranije ove sedmice Navalni (44) je premješten na bolesničko odjeljenje u zatvoru u gradu Pokrov sa simptomima respiratorne bolesti. Žalio se na hronični kašalj i temperaturu.

Njegova temperatura je 7. aprila oscilirala i pala je na 37C nakon što je 5. aprila dosegla 39C, prema riječima advokata, koji je rekao da je Navalni dnevno gubi kilogram tjelesne mase zbog štrajka glađu.

U objavi na Instagramu Navalni je rekao da službenici zatvora pokušavaju potkopati njegov štrajk glađu pečeći piletinu u njegovoj blizini i ostavljajući slatkiše u džepove njegove odjeće.

Također je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki rekla 7. aprila da administracija Joea Bidena smatra da je Navalnijevo zatvaranje "politički motivirana i gruba nepravda" i zatražila njegovo hitno puštanje.

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki.
Portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Ranije je organizacija za ljudska prava Amnesty International istakla da je Navalni zatvoren u uvjetima koji predstavljaju mučenje što bi ga polako moglo ubiti. Nevladine organizacije i aktivisti navode da je zatvorska jedinica u kojoj je smješten Navalni poznata po izuzetno teškim uvjetima.

Navalnijevi advokati, koji su ga posjetili u pritvoru, kažu da u zatvoru nema ljekara, a medicinskom jedinicom rukovodi jedan bolničar.

Prošle sedmice ruska zatvorska služba demantirala je navode Navalnog da ne prima odgovarajuće liječenje, rekavši da mu je pružena "sva potrebna medicinska pomoć u skladu sa njegovim medicinskim indikacijama".

Navalni je 5. aprila rekao da su čak tri osobe iz njegove jedinice nedavno prebačene u bolnicu zbog tuberkuloze, što je tvrdnja koju je ruska zatvorska služba demantirala.

Aleksej Navalni je 2014. godine dobio uvjetnu kaznu zbog pronevjere, što je presuda za koju smatra da je politički motivirana.

Uslovna kazna postala je stvarna zatvorska kazna u februaru, nakon njegovog povratka iz Njemačke u kojoj se liječio zbog trovanja nervnim agensom novičok.

See all News Updates of the Day

Vođa talibana, koji je na potjernici SAD, odaje počast bombašima samoubicama

Potjernica za Sirahudinom Hakanijem, liderom talibanske pobunjeničke grupe Hakani, koju je izdao Federalni istražni biro SAD.

Talibanski vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova, kojeg su Sjedinjene Američke Države proglasile globalnim teroristom, priredio je u Kabulu ceremoniju u čast bombaša samoubica odgovornih za ubistva hiljada američkih i savezničkih trupa u Afganistanu.

Sirahudin Hakani, koga su SAD ucijenile na 10 miliona dolara za sve informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja, sastao se sa porodicama nekih od napadača na događaju u ponedjeljak u luksuznom hotelu u glavnom gradu Afganistana, rekao je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Kari Said Kosti.

Kosti je tvitovao zamagljene slike Hakanija kako se moli i grli članove porodice poginulih bombaša samoubica i rekao da je ministar kasnije pozdravio bombaše samoubice kao "heroje islama i zemlje". Hakani se posljednjih godina nije pojavljivao u javnosti, uključujući i period nakon povratka talibana na vlast.

Talibani su u augustu povratili kontrolu nad zemljom nakon što su skoro 20 godina vodili smrtonosnu pobunu protiv afganistanske vlade koju podržava Zapad i koalicionih snaga predvođenih SAD-om. Globalna zajednica je, međutim, ignorisala pozive islamističke grupe da prizna njihovu privremenu vladu u Kabulu, navodeći ljudska prava i druge brige.

"Nastupanje islamskog sistema rezultat je krvi naših mučenika", rekao je Hakani, koji je poznatiji po tome što je vodio Hakanijevu mrežu militanata koje Washington krivi za samoubilačke napade na strane trupe u posljednje dvije decenije.

"Sada, ti i ja moramo se uzdržati od izdaje težnji naših mučenika", naglasio je Hakani. On je podijelio 125 dolara porodicama "mučenika" i obećao zemljište za svaku porodicu, rekao je Kosti.

Kosti je kasnije govorio za jednu afganistansku TV mrežu i branio Hakanija zbog hvaljenja bombaša samoubica. On je tvrdio da su napadi dio talibanskog "džihada" protiv okupacije Afganistana od strane američkih i savezničkih trupa. On se također branio zamagljivanje slika Hakanija, navodeći bezbjednosne razloge da ministar ostane u sjenci.

Vjeruje se da su finansijska i vojna snaga Hakanijeve mreže odigrale ključnu ulogu u pomaganju talibanima da održe i prošire svoju pobunu.

Zvaničnici Talibana odbacuju postojanje mreže kao zapadnu propagandu, navodeći da je Hakani zamjenik Hibatulaha Akhundžade, poglavara Talibana koji se povukao.

Kritičari kažu da ceremonija u ponedjeljak u Kabulu neće pomoći u pokušajima talibana da dobiju međunarodno priznanje njihove vlade, koja je već na udaru kritika zbog nedostatka inkluzivnosti.

"Imenovanje Siraja Hakanija za vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova već je otežalo zemljama, posebno SAD, da se više angažuju sa talibanskom vladom", rekao je Jonathan Schroden, analitičar za vojne operacije u američkom Centru za pomorske analize.

"Njegove radnje (u ponedjeljak) će to učiniti još težim i vjerovatno udaljiti šanse za formalno priznanje vlade u budućnosti", rekao je on za Glas Amerike

"Međunarodna zajednica će vjerovatno nastaviti da sarađuje sa nekim pripadnicima Talibana koji nisu iz Hakanija kako bi humanitarnu pomoć bila poslata direktno za narod Afganistana, ali nema sumnje da će ovakve akcije učiniti manje privlačnim za te zemlje razmatranje formalizacije odnosa sa talibanskom vladom" rekao je on.

Analitičar Torek Farhadi, bivši savjetnik afganistanske vlade, rekao je da je ključni izazov sa kojim se grupa suočava "senzibilizacija" [ubeđivanje] svih talibanskih činova da je rat sa Amerikom okončan, i da "svi oni moraju da se okrenu da bi pobijedili u ekonomskom ratu" kako bi spriječili širenje siromaštva u zemlji.

Talibani se "sastoje od strana i grupa, od kojih neke žele stalno da podsjećaju druge na velike žrtve kroz koje su prošli kako bi došli do ove tačke gdje kontrolišu državu", primjetio je Farhadi.

"Druge grupacije znaju da bi bili međunarodno priznati, moraju da smire retoriku. Ali zaboraviti koliko su bile intenzivne dvije decenije rata moglo bi da prouzrokuje da neki nezadovoljni borci napuste svoje redove i pridruže se nasilnim grupama poput ISIS-K", rekao je Farhadi rekao je za Glas Amerike, koristeći akronim za afganistanski ogranak Islamske države, IS-Horasan.

Talibanski delegati trebalo bi da u srijedu prisustvuju višeslojnom sastanku u Moskvi sa izaslanicima iz Rusije, kao i dvije zemlje koje dijele granicu sa Afganistanom - Kine i Pakistana. Očekuje se da će talibani pokrenuti pitanje priznavanja nove vlade u Kabulu.

Ruski, kineski i pakistanski delegati održali su u utorak trilateralne razgovore uoči sastanka sa talibanima i složili se da pruže humanitarnu i ekonomsku pomoć Afganistanu.

Na sastanak je pozvana i jedna američka delegacija, ali je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak naveo "logističke razloge" za nedolazak na razgovore u Moskvi i rekao da će se delegacija pridružiti takvoj sjednici u budućnosti.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov rekao je u utorak da Moskva uskraćuje priznanje talibanima čekajući da ispune obećanja koja su dali prilikom preuzimanja vlasti, uključujući i političku i etničku uključenost nove vlade.

"Zvanično priznanje Talibana za sada se ne raspravlja", rekao je Lavrov novinarima. "Kao i većina drugih uticajnih zemalja u regionu, mi smo u kontaktu sa njima. Podstičemo ih da ispune obećanja koja su dali kada su došli na vlast", rekao je on.

Washington je zamrznuo skoro 10 milijardi dolara afganistanske imovine, uglavnom pohranjene u američkim Federalnim rezervama, od kada su talibani preuzeli državu.

Američka administracija tvrdi da želi da pozove ovu grupu na odgovornost i poštovanje datih obećanja da će štititi prava svih Afganistanaca, posebno prava žena, te da će uspostaviti inkluzivnu vladu koja će upravljati zemljom koja je pogođena nemirima.

Odbor Predstavničkog doma podiže tužbu protiv Bannona zbog nepoštovanja Kongresa

Arhiv - Nekadašnji saradnik tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, Steve Bannon, razgovara sa novinarima u New Yorku 20. augusta 2020.

Odbor Predstavničkog doma američkog Kongresa koji istražuje nerede na Capitolu od 6. januara izglasao je u utorak pokretanje tužbi za nepoštovanje Kongresa protiv Stevea Bannona, jednog od savjetnika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa sa najdužim stažom, zbog odbijanja saradnje u istrazi.

Odbor, pod kontrolom demokrata, istražuje kako je i zašto stotine Trumpovih pristalica upalo u zgradu Capitola dok su zakonodavci potvrđivali da je demokrata Joe Biden pobijedio Trumpa na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima.

Panel je odobrio pritužbe o Bannonovom nepoštoanju, uputivši prijedlog Predstavničom domu na glasanje, koje će vjerovatno biti održano u četvrtak.

Ako Predstavnički dom bude glasao za prijedlog, tužba će biti poslata federalnom tužiocu u Washington kako bi bila predstavljena velikoj poroti radi mogućeg podizanja optužnice protiv Bannona. Ukoliko bude proglašen krivim, mogao bi biti osuđen na kaznu zatvora do godinu dana, ali takve tužbe za nepoštovanje Kongresa su neobične i rijetko rezultiraju kaznom zatvora.

Trump je tokom posljednjih dana svog predsjedavanja apelovao na pristalice na skupu u blizini Bijele kuće da se "pakleno bore" kako bi blokirali potvrđivanje Bidenove pobjede. Ubrzo nakon toga, više od 800 Trumpovih pristalica upalo je na Capitol, od kojih su neki vandalizirali zgradu i sukobili se s policijom. Više od 600 je optuženo za niz prekršaja. U incidentu je poginulo pet osoba.

Trump je pokušao da spriječi istragu Odbora o tome šta je izazvalo nerede i njegovu ulogu u njima. On je pozvao Bannona i druge bivše pomoćnike koje je Odbor pozvao da odbiju te pozive, tražeći egzekutivnu privilegiju za dokumente Bijele kuće, iako je napustio funkciju 20. januara.

Bannon je bio Trumpov glavni strateg u Bijeloj kući tokom prvih sedam mjeseci 2017, a ostao je jedan od njegovih najglasnijih pristalica.

Trump je u ponedjeljak podnio tužbu u kojoj se navodi da je Odbor podnio nezakonit, neutemeljen i preširok zahtjev za njegovo djelovanje u Bijeloj kući.

Bidenova Bijela kuća tvrdi da Trump nema legitimne zahtjeve za uživanje privilegija.

"Postupci bivšeg predsjednika predstavljali su jedinstvenu - i egzistencijalnu - prijetnju našoj demokratiji koja se ne može gurnuti pod tepih", rekao je portparol Michael Gwin​. "Ustavna zaštita privilegija izvršne vlasti ne bi trebalo da se koristi za zaštitu informacija koje odražavaju jasan i očigledan napor da se podrije sam Ustav."

Republikanci u Senatu blokirali su stvaranje nezavisne komisije za ispitivanje haosa koji bi bio napravljen po uzoru na onu koja je istraživala terorističke napade na SAD 2001. godine.

Kao odgovor, Dom pod kontrolom demokrata tada je osnovao devetočlano istražno vijeće, koje uključuje dva republikanska poslanika koji su bili glasni Trumpovi kritičari.

U julu je veće čulo živopisne, detaljne izvještaje četiri policajca koji su 6. januara naišli na izgrednike unutar Capitola, ali od tada nisu čuli više javnih iskaza.

Kako je biti "sanjar" u današnjoj Americi

Kako je biti "sanjar" u današnjoj Americi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:49 0:00

Kalifornija se priprema za prihvat 5.000 izbjeglica iz Afganistana

Kalifornija se priprema za prihvat 5.000 izbjeglica iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

EU izvještaj o napretku: BiH dobila najgore ocjene

Zastave EU ispred sjedišta Evropske komisije u Briselu.

BiH je dobila najgore ocjene izvještajima svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama a koji će Evropska komisija (EK) objaviti u utorak.

Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe kasnije popodne predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, autor paketa.

Paket ċe se odnositi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.

Izvještaj koji se tiče BiH, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u poređenju sa ostalim zemljama regiona.

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je "nazadovanje" u oblasti javne nabavke. Što se tiče političkih kriterijuma, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale "slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom".

"Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana", ocjenjuje se u izvještaju koji je posveċen BiH,

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost "selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije".

Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za sprovođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je "podložna političkom uplitanju" a finansijske istrage i zaplijena imovine su, prema nalazima, "uglavnom neefikasni".

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH "primjenjivala povlašteni tretman" za domaće ponuđače prilikom dodele javnih ugovora, konstatuje se i ocenjuje kako su potrebne "hitne aktivnosti" na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je BiH pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocenjuje se da je potrebno da zemlja obezbjedi efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

"Ovo zahtijeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smeštanje prihvatnih centara", navodi se u izvještaju.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, BiH kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“.

"Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od pretnji i nasilja obezbeđivanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u obezbeđivanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja", stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, "gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju".

Naglašava se da Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

Kako se navodi u izvještaju, BiH nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

"Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. BiH se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama", ocjenjuju eksperti EK.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG