Linkovi

Jesu li Sjedinjene Države spremne za predsjednika afro-američkog podrijetla?


Utrka za Bijelu kuću prisutna je na svim američkim televizijskim postajama, u novinama, a privukla je i medjunarodnu pažnju. Ovi su izbori povijesni budući da je senator Barack Obama prvi Amerikanac afričkog podrijetla koji je osvojio predsjedničku nominaciju jedne od dvije vodeće stranke u Sjedinjenim Državama. Jeffrey Young izvješćuje o tome je li Amerika spremna za predsjednika afro američkog podrijetla.

Izbori 4. studenog biti će kao nijedni do sada. Po prvi puta, kandidat jedne od dvije vodeće stranke, senator Barack Obama, je Amerikanac afričkog podrijetla. Uz izbor sljedećeg predsjednika, neki će Amerikanci na ovim izborima biti sučeljeni sa svojim pogledima na pitanje rase.

Profesor Larry Sabato sa Sveučilišta Virginije kaže da će boja kože senatora Obame neizbježno biti čimbenik na ovim izborima: "Nemojmo biti naivni. Još uvijek postoje rasne predrasude, i to ne samo na jugu ili u saveznim državama uz granicu. Mislim da je to za Obamu stvaran problem, i da on nije lako rješiv. Što više on govori o pitanju rase, to ljudi o tome više razmišljaju. S druge strane, ako se o tom pitanju ne govori, moglo bi postati još i veći problem."

Nominacija Baracka Obame probila je ogromnu barijeru. No, on nije prva osoba afro- američkog podrijetla da se natječe za Bijelu kuću. 1972. godine, demokratska kongresnica iz savezne države New York, Shirley Chisholm, natjecala se, ali nije dobila, nominaciju, svoje stranke. 1968, kada je ona postala prva žena afro-američkog podrijetla, koja je izabrana u Zastupnički dom američkog Kongresa, Sjedinjene Države izlazile su iz dugogodišnje borbe za gradjanska prava i protesta kojima je cilj bio okončanje segregacije i diskriminacije na jugu zemlje. Taj je pokret kulminirao u travnju 1968. ubojstvom borca za gradjanska prava, Dr. Martina Luthera Kinga Jr. Diljem Sjedinjenih Država, ljutnja i frustracija crnačke zajednice rezultirala je uličnim nemirima.

Šesnaest godina kasnije, 1984. godine, Jesse Jackson poveo je kampanju za nominaciju Demokratska stranke. Na primarnim stranačkim izborima privukao je oko tri i pol milijuna glasača. U svom drugom pokušaju, četiri godine kasnije, dobio je dvostruko toliko glasova na primarnim stranačkim izborima.

Barack Obama se glasačima predstavlja kao potpuno drugačiji kandidat - kaže Thomas Mann, stručnjak sa washingtonske Brooking Institution. "Obama predstavlja noviju generaciju manjinskih kandidata. On ne potječe iz generacije boraca za gradjanska prava. On ne napada, i, zapravo, ne natječe se kao afro-amerikanac. On se natječe kao Barack Obama."

Uz afro američke, Obama je privukao pristaše iz bijelačke, latino i azijatske zajednice. Unio je energiju medju mlade ljude, kakvu nije viđena još od 1972, kada je dobna granica za glasovanje spuštena na 18 godina. Naizgled se čini da će ovako široka podrška za Obamu biti plodonosna na dan izbora. No, stručnjakinja Vesla Weaver sa Sveučilišta Virginije kaže da treba biti opezan. Na prethodnim izborima, dodaje ona, kandidati afro-američkog podrijetla znali su biti neugodno iznenadjeni.

"Mislim da dosta ljudi udje na izborno mjesto, glasa za jednog kandidata, a kada izadju kažu da su glasali za drugog. A to se, velikim dijelom dogadja, zbog rasnih predrasuda" - kaže Vesla Weaver. Primjer su izbori za guvernera Californije 1982. godine. Prema anketama glasača koji su izlazili sa birališta, činilo se da gradonačelnik Los Angelesa, Tom Bradley vodi. No, kad su glasovi izbrojani, on je izgubio. 1989. godine na izborima za guvernera Virginije, kandidat afro američkog podrijetla, Douglas Wilder, imao je prednost od 10 posto u predizbornim ispitivanjima javnog mnijenja. Naposljetku je izbore dobio sa prednošću od manje od jednog postotka glasova.

Politički analitičari ovakav fenomen nazivaju Bradley efektom, i dodaju da je on još uvijek faktor na izborima.

XS
SM
MD
LG