U Njemačkoj se održava summit zemalja iz skupine G-8, koja okuplja sedam najvećih industrijskih zemalja svijeta i Rusiju. Od prošlog summita dosta se toga promijenilo. Samo prije 11 mjeseci, ruski predsjednik Vladimir Putin bio je ponosni domaćin summita Grupe 8 u Sankt Petersburgu – po prvi put od kada je njegova zemlja, 1997. godine postala članica. Izvorne članice Grupe 8 su Sjedinjene Države, Kanada, Japan, Britanija, Francuska, Njemačka i Italija.
Iznenada obogaćena zaradom od nafte i prirodnog plina, Moskva je počela voditi agresivniju politiku, i na domaćem i na međunarodnom planu. U vlastitoj zemlji, Kremlj provodi sve jaču represiju nad političkim protivnicima, dok se sa Zapadom antagonizirao glede Irana, Kosova te novog američkog protu-raketnog štita. David Satter, stručnjak za Rusiju u Institutu Hudson u Washingtonu, smatra da zapadne zemlje moraju Vladimiru Putinu uputiti jasnu poruku. "Moramo reći Rusima da nam ne pada na pamet ograničavati vlastitu slobodu govora, kada komuniciramo s njima. To znači da ćemo od njih očekivati da u potpunosti poštuju načela organizacije u koju su prije deset godina ušli".
David Satter smatra da je Zapad učinio pogrešku kada je Rusiju primio u članstvo Grupe 8. "Rusija ne spada u Grupu 8. Ta organizacija okuplja najveće industrijske zemlje koje su pri tome i demokracije. U ekonomskom smislu, Rusija ne ispunjava kriterije, čak i kad se uzme u obzir iznenadna zarada od nafte i prirodnog plina".
Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je da će dva važna cilja summita biti akcija u vezi s klimatskim promjenama te pomoć Africi. Colin Bradford iz washingtonskog Instituta Brookings smatra da je međunarodna suradnja u borbi protiv globalnog zatopljavanja sada nešto izvjesnija, zato što je predsjednik George Bush nedavno promijenio američku poziciju glede stakleničkih plinova. Promjena je očita pogotovo u posljednjih šest mjeseci, od izbora za Kongres, kada su većinu u oba doma osvojili demokrati.
Julianne Smith iz Centra za strateška i međunarodna istraživanja u Washingtonu kaže da Sjedinjene Države i Europska Unija žele pronaći zajednički jezik kada su u pitanju klimatske promjene – i zbog toga što se na taj način obnavlja transatlantska suradnja koja je bila otežana zbog Iraka. "Svi državnici na summitu pozdravljaju takav razvoj događaja. Namjera je 'maknuti' se od Iraka te na nekom drugom pitanju obnoviti partnerske odnose".
Colin Bradford iz Instituta Brookings kaže da je suradnja u sprečavanju klimatskih promjena utoliko važnija jer će na summitu u Rostocku biti nazočni i državnici iz pet zemalja u razvoju. "Summit organizacije G8 uključit će i najviše predstavnike Kine, Indije, Brazila, Meksika i Južne Afrike. Državnici iz tih zemalja po prvi će put punopravno sudjelovati u raspravama o klimatskim promjenama".
Colin Bradford smatra da Grupi 8 trebaju novi članovi, kako bi – u globalnom smislu - bila reprezentativnija. No, to je – barem za sada – malo vjerojatno, jer Grupa 8 još uvijek ulaže napore da apsorbira svog najmlađeg člana – Rusiju.
