Iako Amerikanci za predsjednika neće glasati još dobrih 22 mjeseca, izborna kampanja za Bijelu kuću kao da je već dobila pravi zamah. U posljednjih nekoliko dana kandidaturu su najavila tri političara iz Demokratske stranke i jedan iz Republikanske – uz nekoliko republikanca i demokrata čije su predsjedničke ambicije poznate još od ranije.
Gotovo da i nije bilo sumnje da će se senatorica Hillary Clinton, demokratkinja koja u Senatu zastupa saveznu državu New York, natjecati za nominaciju svoje stranke na izborima 2008. No, način na koji je to učinila iznenadio je mnoge – kandidaturu je objavila prilično iznenadno, bez mnogo najava, putem interneta.
"Znate, nakon šest godina Georgea Busha, došlo je vrijeme da osvježimo naše američke ideale, od kojih je možda najvažniji onaj koji ljudima obećava da će – bez obzira tko su i odakle su – napornim radom i poštivanjem zakona moći izgraditi pristojan život za sebe i svoju obitelj" - rekla je u svojoj web poruci javnosti Hillary Clinton.
Nekoliko dana prije senatorice Clinton, kandidaturu za nominaciju Demokratske stranke najavio je i senator iz Illinoisa Barack Obama. Posljednji među demokratima kandidaturu je najavio i guverner Novog Meksika, Bill Richardson, bivši kongresmen i ministar energetike kao i veleposlanik u Ujedinjenim narodima.
Ron Walters, profesor politologije na Sveučilištu Maryland kaže da je Hillary Clinton možda i ubrzala najavu svoje kandidature, kako bi svjetla reflektora ponešto skrenula s Baracka Obame, koji ima priličnu podršku među stranačkim aktivistima, koji su željni 'novih, svježih lica': "Senator Obama je karizmatičan mladi političar. Vole ga kamere, dobro izgleda, inteligentan je. Osim toga, on iskazuje pluralizam Amerike."
Utrka za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke bit će vrlo zanimljiva: najveći favoriti su Hillary Clinton – prva žena koja ima zaista realne šanse da postane predsjednica Sjedinjenih Država – te Barack Obama – prvi crnac koji ima realnu šansu da uđe u Bijelu kuću. Uz to, guvernr Bill Richardson je meksičkog podrijetla, te je i njegova kandidatura u izvjesnom smislu – povijesna.
Svaki od kandidata treba, što prije, skupiti što više novca za kampanju, kako bi ga se smatralo 'ozbiljnim' kandidatom. Također, važno je da ga javnost prepozna, odnosno zapamti – također težak zadatak u zemlji s 300 milijuna stanovnika koji često i nisu previše zainteresirani za politiku.
Uz to, izbori 2008. bit će jedinstveni i po tome što se prvi put u više od pedeset godina na izborima za Bijelu kuću neće kandidirati niti aktualni predsjednik države, a niti aktualni dopredsjednik. Analitičar Stuart Rothenberg o tome kaže: "Nema takozvanog službenog nasljednika, niti u jednoj od stranaka. Postoje favoriti, no nema političara koji se smatra nekom vrstom neformalnog nasljednika, barem u jednoj od stranaka."
U Republikanskoj stranci najprominentniji su kandidati senator John McCain i Rudi Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka. Očekuje se da će Irak biti jedno od glavnih, ako ne i glavno, pitanje nadolazeće izborne kampanje za Bijelu kuću. 'Irak će sasvim sigurno utjecati na ishod izbora, no u kojem smislu i kako – to je još uvijek teško reći' – rekao je John Thurber, stručnjak za američku političku scenu koji predaje na Sveučilištu American ovdje u Washingtonu.
