Četiri godine nakon što su teroristi Osame bin Ladena napali Washington i New York, Sjedinjene Države i dalje vode rat protiv terora. Jesu li Amerikanci danas sigurniji nego li su prije četiri godine?
U prošlogodišnjem radijskom obraćanju naciji, povodom treće godišnjice terorističkih napada od 11. rujna 2001., predsjednik Bush je dao jamstva Amerikancima da će nastavak rata protiv terorizma učiniti zemlju sigurnijom: "Sjedinjene Američke Države su odlučne da obrane našu domovinu protiv budućih napada. Naša je zemlje sigurnija nego prije tri godine, ali još nismo potpuno sigurni."
Dok Amerikanci obilježavaju četvrtu godišnjicu najsmrtonosnijih terorističkih napada na američkom teritoriju mnogi se i dalje pitaju: jesmo li doista sigurniji? Stručnjak za sigurnosna pitanja, Michael O'Hanlon, iz nevladine organizacije Brookings Institution, odgovara potvrdno na navedeno pitanje. "Mislim da smo sigurniji od spektakularnih napada kakav je bio onaj 11. rujna 2001. godine. Vjerujem da je al-Qaida u bijegu u smislu svojih nekadašnjih vetrikalnih kapaciteta. Drugim riječima, oni su značajno onesposobljeni."
Povjesničar sa Sveučilišta Teksasa H.W. Brands slaže se da su Sjedinjene Države sigurnije iz jednostavnog razloga – Amerikanci su znatno oprezniji. "Povećanoj sigurnosti najviše pridonosi opća budnost građana i vladinih institucija. Zbog toga je teroristima vjerojatno teže izvesti napad na Sjedinjene Države nego prije četiri godine" - smatra H.W. Brands.
No, većina analitičara ističe da se broj terorističkih napada u svijetu povećao. Michael O`Hanlon nastavlja: Sjedinjene Države su možda sigurnije, no ostatak svijeta nije. "To ne znači da dugoročno gledano pobjeđujemo u ratu protiv terorizma jer se trebamo bojati većeg broja džihadista kojih je – izgleda – više nego ikad i koji su opasniji nego ranije. Oni su izveli napade u Maroku, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji i drugdje. Ne zaboravimo napade u Londonu i Madridu" - kaže Michael O'Hanlon.
On također dodaje da su ove napade organizirale frakcije al-Qaide koje su stvorile široki teroristički pokret. Mnogi stručnjaci kažu da je veći dio svjetske zajednice u početku podržao rat protiv terorizma koji su Sjedinjene Države povele nakon 11. rujna 2001. godine. Ralph Hoppe je urednik njemačkog političkog tjednika Der Spiegel te koautor knjige "11. rujna iznutra – što se doista dogodilo". On kaže da je većina europskih zemalja podržala američku kampanju u Afganistanu u kojoj je ubijen ili uhvaćen veći dio al-Qaidinog čelništva: "No, rat u Iraku je imao brojne druge razloge, mimo terorističkih napada od 11. rujna. Mnogi ljudi, a naročito Europljani, još uvijek ne razumiju u potpunosti razloge za taj sukob i oni vjeruju da se ne radi samo o 11. rujnu."
Većina stručnjaka se slaže da je skepticizam međunarodne zajednice oko rata u Iraku doveo do pogoršavanja odnosa između Sjedinjenih Država i brojnih drugih zemalja i podijeljeni su oko posljedica takvog razvoja događaja na američke napore u ratu protiv terorizma. Umirovljeni general-pukovnik američke vojske, William Odom, iz instituta Hudson sa sjedištem u Washingtonu, kaže da je rat u Iraku učinio Sjedinjene Države ranjivijima.
"Strateški gledano vjerujem da su Sjedinjene Države u sigurnijem položaju nego prije II svjetskog rata. Kao rezultat inzistiranja predsjednika Busha da se krene u rat protiv Iraka odnosi s našim saveznicima su zahladili. Takvo raspoloženje i dalje traje. Gubitak saveznika zaprijetio je našem čitavom međunarodnom sustavu koji smo izgradili tijekom Hladnog rata. Naš temeljni sustav generiranja bogatstva i vojne sile, zaštite individualnih prava i širenja ustavnih vlada ovisi o tim odnosima" - smatra William Odom.
On dodaje da bez jakih saveznika Sjedinjene Države neće imati suradnju potrebnu za pobjedu u ratu protiv terorizma. Michael O'Hanlon ne slaže se da su Amerikanci izgubili svoje saveznike: "Moramo izbjegavati produbljivanje neslaganja kakvo smo imali oko Iraka. Zemlje su praktične i surađuju kada znaju da im prijeti zajednička opasnost. Većina zapadnih zemalja, većina umjerenih muslimanskih zemalja i druge zemlje diljem svijeta imaju zajednički interes u protivljenju teroru."
2002. godine predsjednik Bush je proglasio 11. rujna Patriotskim danom, danom kad bi se čitava zemlja trebala prisjetiti žrtava koje su poginule u terorističkim napadima na New York, Washington i u Pennsylvaniji. Povjesničar H.W. Brands sa Sveučilišta Teksasa kaže da će buduće generacije možda smatrati 11. rujna 2001. godine prekretnicom za Sjedinjene Države. On, ipak, vjeruje da se na taj dan neće održavati memorijalni skupovi kao 7. prosinca, na dan kada je Japan napao Pearl Harbour:
"To će biti dan kada Amerikanci prepoznaju da žive u opasnom svijetu i da će tako biti zauvijek. Vrijedno je podsjetiti da se dan napada na Pearl Harbour nije obilježavao ni na koji poseban način sve dok Sjedinjene Države nisu pobijedile Japan u ratu. No, u ratu protiv terorizma nema se tko predati. Ne vjerujem da će razina komemoracija biti ista zato što nikada nećemo osjećati da smo uspjeli adekvatno odgovoriti, da smo dovoljno «naplatili» ljudima koji su nas napali."
Profesor Brands dodaje da će u ratu protiv terorizma biti teško proglasiti pobjedu. Većina analitičara se slaže da Amerikanci jesu budniji nakon terorističkih napada na njihovu zemlju 2001. godine, ali da je prijetnja od novih napada, kod kuće i u inozemstvu i dalje velika.
