Predsjedatelj američkog Vrhovnog suda, William Rehnquist, koji je preminuo u subotu, nalazio se na čelu najvišeg sudbenog tijela u Sjedinjenim Državama gotovo 19 godina. Brojni pravni stručnjaci kažu da je u tom razdoblju Vrhovni sud snažno skrenuo u konzervativnom, republikanskom smjeru. No, naslijeđe Williama Rehnquista znatno je složenije nego što to sugeriraju političke etikete.
Čelništvo Williama Rehnquista bilo je postojano i centrističko. Takvu ocjenu iznosi profesor ustavnog prava na sveučilištu Harvard Charles Fried.
Charles Fried: "Za iznošenje ocjena o sucu Rehnquistu treba se vratiti u šezdesete godine prošlog stoljeća. U tom razdoblju Vrhovni sud je donosio presude koje su ustanovljavale radikalno nova prava, na svim područjima života, ali većinom na polju kaznenih zakona. Smrtna kazna proglašena je više-manje neustavnom. Sud je bio na putu da ustvrdi kako je ispitivanje osumnjičenika od strane policije - neustavno. Da je bilo kakvo policijsko pretraživanje doma – bez naloga – neustavno, te da je neustavno ispitivanje osumnjičenika bez nazočnosti njegova odvjetnika. Vrhovni je sud je bio na putu da presudi da savezni sudovi imaju ovlast da, gotovo rutinski, presuđuju o presudama sudova saveznih država, pa čak i vrhovnih sudova saveznih država."
Stvari su se međutim počele ubrzo mijenjati, nakon dolaska republikanske administracije Richarda Nixona, koja je najavila pomak u desno.
Charles Fried: Kad je sudac Rehnquist postao član Vrhovnog suda počeo se distancirati od takvih odluka. U to doba zvali su ga 'usamljeni ranger', jer su njegova stajališta bila znatno drugačija od liberalnije većine. No, 1978. godine trendovi u Vrhovnom sudu se počeli mijenjati. Može se reći da je tijekom šezdesetih godina Vrhovni sud skrenuo krajnje ulijevo, a da ga je sudac Rehnquist vratio u političku sredinu. To je njegovo veliko naslijeđe; mnoge njegove oduke ostavile su pečat. Smrtna kazna i dalje postoji, ali je pod strogom kontrolom. Naime, nad mentalno retardiranim osobama te mlađima od 18 godina ne može se izvršiti smrtna kazna. Dakle, nije da je sud usvojio nekakva krajnje desničarska politička stajališta.
Profesora Charlesa Frieda pitali smo kreće li se Vrhovni sud istim političkim smjerom.
Charles Fried: Ne baš, zato što to 'uravnoteženje politike suda' nije otišlo u drugu, suprotnu krajnost. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo niza presuda koje ukazuju na politički uravnotežene stavove. U stvari, autor nekih od takvih sudačkih mišljenja upravo je bio predsjedatelj suda William Rehnquist kao, na primjer, onaj o zakonu o odsutnosti s posla iz obiteljskih razloga u kojem se snažno zauzeo za prava žena. Jedno od njih je jamstvo da se može dobiti 12 tjedana neplaćenog odmora kako bi se mogla voditi briga o oboljelom članu obitelji. Tu je i stav da je Vojni institut u Virginiji - vprivatna vojna akademija - diskriminirala žene, zato što nije dopuštao upis djevojkama. Naravno, bilo je sudaca koji su htjeli skrenuti sud više u desno, ali to se nije dogodilo.
