Današnji Washington Post donosi izvješće o govoru kojeg je dopredsjednik Sjedinjenih Država Dick Cheney jučer održao pred jednom skupinom američkih vojnih veterana. Gospodin Cheney je objavio da Sjedinjene Države "neće popustiti" u ratu u Iraku i da će "hvatati pobunjenike jednog po jednog bude li to potrebno", u očiglednom pokušaju da odgovori na sve veći pritisak koji se vrši na administraciju da povuče američke vojnike iz te zemlje. Do dopredsjednikova govora dolazi samo dan nakon što su diljem zemlje održana bdijenja, a u njemu je također rekao da je pobjeda u Iraku "od ključne važnosti za buduću sigurnost Sjedinjenih Država", te da zemlja ne smije izgubiti svoju odlučnost da se obračuna s militantima.
Inače, ovo je prvi govor nekog višeg američkog dužnosnika u kojem Bijela kuća odgovora na prošlotjedna okupljanja i proturatne prosvjede, koji su kulminirali sa Cindy Sheehan, majkom ubijenog vojnika u Iraku, koja je kampirala pokraj predsjednikova ranča i tražila razgovor s Georgeom Bushom – piše Washington Post – dodajući da je dopredsjednik Cheney jučer također naveo najmračnije dane Američke revolucije, kad su zbivanja na bojnom polju išla krivim putem i pobunjenici su se spremali na odlazak kući kad ih je George Washington ujedinio. Oni su ostali i Amerika je dobila rat. "Od tog trenutka pa do danas" – rekao je Dick Cheney – "naša je zemlja uvijek računala na najhrabrije među nama da odgovore na poziv domovine".
New York Times donosi tekst o sve većem nezadovoljstvu zbog smanjenja američke pomoći zemljama koje nisu htjele potpisati sporazum kojim bi se zaštitili Amerikanci od progona Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu, koji je trebao biti prvi tribunal za zločine poput genocida. Sjedinjene Države su zbog toga srezale pomoć za nekih dvadesetak država koje su odbile potpisati sporazum o imunitetu, za koji američki dužnosnici tvrde da bi trebao zaštiti američke vojnike i političare od politički motiviranog kaznenog gonjenja. Za administraciju predsjednika Busha, to je cijena koju te zemlje plaćaju zbog toga što ne pružaju podršku Washingtonu, koji ima vojnu silu razmještenu širom svijeta, tamo gdje je jedinstveno ranjiv.
Konkretno, u Južnoj Americi i na Karipskim otocima, gdje se nalazi 12 zemalja pogođeno ovim smanjenjima, to izaziva srdžbu zbog onog što mnogi vide kao "diplomaciju čvrste ruke" – piše New York Times – dodajući da je dosad sporazum o imunitetu za Amerikance potpisalo više od 100 zemalja, dok su ga 53 zemlje odbile potpisati, od kojih sve nisu bile jednako kažnjene za nepodržavanje Washingtona. Zagovornici Međunarodnog kaznenog suda tvrde da su sporazum potpisale uglavnom siromašne zemlje koje u velikoj mjeri ovise o američkoj pomoći, dok su neke članice NATO saveza kao Britanija i Njemačka, te bogatije zemlje kao Japan i Australija izuzete od tog sporazuma.
