Europski gradovi sve su topliji, objavila je organizacija World Wildlife Fund. Analizirala je tridesetgodišnje prosjeci i prema njima je 16 europskih prijestolnica u zadnja tri desetljeća toplije za prosječno jedan i pol stupanj, dijeleći prosjeke najvećeg skoka u Londonu, dva stupnja i zahlađenja na sjevernim stranama, recimo u Stockholmu.
Informacija je objavljena u vrijeme kada je jugozapadni dio Europe trpio zadnji dan vala žestoke vrućine te stanovnicima Lisabona, s četrdeseticom u hladu, baš i nije bila nekakva naročita utjeha nalaz ekologa da su u odnosu na sedamdesete prosječno topliji 1.9 stupnjeva Celzija, jednako kao i Atena.
S dugim rukavima i standarno se tužeći na dosadno belgijsko ljeto, stanovnici Bruxellesa spoznali su da je grad za tri desetljeća otoplio 1.2 stupnaj Celzija, što i nije nekakav nagao skok jer su ovdje kišni dani češći od onih kada se topi asfalt.
'Vrijeme je možda luđe nego što to očekujemo no za probleme smo uglavnom odgovorni sami' - tvrde ekolozi, pozivajući se na procjenu da je otopljenje došlo radi porasta emisije stakleničkih plinova, a u tome trećinu igraju fosilna goriva.
Prije dvije godine, val neuobičajenih vrućina i žega stoljeća koštali su života starije građane širom Europe. Pasja vrućina donijela je desetak dana temperatura blizu 40 Celzija radi čega je preminulo više od deset tisuća najstarijih građana, nesposobnih da se nose s visokim temperaturama. Slične su trendove pokazale i ostale zemlje.
Nizozemski su pak strucnjaci našli da je ovogodišnje umjereno ljeto, s prosječnim parametrima omjera kiše i sunca i nižih temperatura, bilo povoljno za najstarije, čim su temperature ispod 21 stupnaj broj smrti drastično pada ispod prosjeka, čak do 600 ljudi dnevno za zemlju od 16 milijuna stanovnika, uvjerava statistika.
Bilo vruće ili ne, na jugozapadu Europe, na Iberijskom poluotoku je najgore – bez kiše koje je do sada bilo upola manje nego u normalnim godinama, do trećine Španjolske pretvorit će se u pustinju, tvrdi španjolska vlada. Radi najveće suše u zadnjih stotinu godina Španjolci su zatražili pomoć EU – iz rezervi je proslijeđeno pola milijuna tona žitarica kako bi se nadoknadili domaći gubici stvoreni sušom.
