Fenomen internetskog bloga – svojevrsnog elektronskog on-line dnevnika – Amerikancima je postao poznat prije nešto više od dvije godine, u ranim danima rata u Iraku. Mnogi su vojnici svoja svakodnevna iskustva bilježili na tim web-logovima, te ih učinili dostupnima tisućama njima nepoznatih ljudi u domovini i svijetu. Blogovi su, pogotovo na američkog političkoj sceni, posljednjih godina vrlo popularni. Nekoliko je bloggera prošle godine, za vrijeme predsjedničke kampanje, čak otkrilo pogreške u izvještavanju tradicionalnih medija. Sve to nameće pitanje: jesu li blogeri novinari ili ne? Odgovor je potražio Ted Landphair.
Bloggeri su najpoznatiji po snažno iskazanom stavu, uvjerenju. Međutim, u trenutku kada se blogeri upuste u istraživanje nekog događaja i klasično novinarsko izvještavanje, postavlja se pitanje: može li se blogere smatrati nekom novom kategorijom novinara?
Na pitanje su pokušali odgovoriti sudionici panela u Zakladi Heritage, washingtonskom think-tanku. John Hiller, urednik blog sajta 'Microcontent News' smatra da ih se ne može smatrati novinarima. Prvo, zbog toga što nad blogerom ne stoji urednik, koji provjerava je li napisani tekst istinit. Drugo, zbog toga što svaki bloger u pravilu ne skriva vlastite političke nazore, te mu nedostaje novinarska objektivnost. Međutim, ima i drugih mišljenja.
"Novinar je svatko tko stavi olovku na papir – koliko god to danas zastarjelo zvučalo – i tako širi novosti" - smatra Jim Hill, koji radi u dnevniku Washington Post, te svakodnevno surađuje s ekipom blogera koja se okuplja oko Postovog web-sajta. Jim Hill ide čak toliko daleko da blogere zove svojom 'novinarskom braćom'.
Danny Glover, novinar je časopisa National Journal koji u slobodno vrijeme uređuje vlastiti blog, u kojem uglavnom piše o svom obiteljskom životu, najviše o djeci koju su on i supruga usvojili. Iako je i sam bloger, on tvrdi da blogeri nisu novinari: "Blogeri su zapravo intelektualni protivnici novinara, u prvom informacijskom ratu 21. stoljeća. Blogeri niti ne žele biti klasični novinari. Oni su više politički aktivisti. Da im se da izbor, oni bi prije otišli u politiku, nego u novinarstvo."
Međutim, činjenica je da američki blogeri dosta vremena provedu u provjeravanju različitih informacija koje dolaze iz političkih krugova. U tom smislu, kaže Danny Glover, oni imaju snažnu kontrolnu funkciju: "Čak ako i radite neki aspekt novinarskog posla, to vas ne čini novinarom. Činjenica da ste nekome pružili prvu pomoć, ne čini vas automatski liječnikom. Ako pozajmite novac prijatelju, neće vas zbog toga smatrati bankarom. Tako je i s blogerima. Blogeri na medijsku scenu donose svježe ideje, strast, kolorit, ali oni za svoj rad ne odgovaraju nikome. Oni su neka vrsta paravojnih snaga u današnjoj medijskoj revoluciji…"
Jedan od najuspješnijih političkih blogera u Americi je Ed Morrissey, osnivač 'konzervativnog bloga' Captain's Quarters. Na panelu u zakladi Heritage, ovdje u Washingtonu, Ed Morrissey je rekao da su 'blogeri u stalnoj potrazi za informacijama, koje potom dijele sa svojim čitateljima'. 'To je novinarstvo – bez obzira na to kako ćemo nazvati osobu koja to radi' – smatra Ed Morrissey. Kad su u pitanju otvorene političke simpatije, Ed Morrissey upozorava da njih imaju i tradicionalni, etablirani novinari. To je, kaže on, najbolje došlo do izražaja kada je televizijska mreža CBS neposredno pred prošlogodišnje predsjedničke izbore, emitirala prilog o navodnom izbjegavanju službe u Vijetnamu, od strane predsjednika Georgea Busha. Krivotvorine u ovom prilogu otkrili su upravo blogeri, učinivši tako i uslugu cijelokupnoj javnosti – kaže Ed Morrissey i dodaje:
"Blogeri su nešto između novinara, stručnjaka, kritičara – često sve to u istom trenutku. Kako smo u isto vrijeme i pisci, i urednici i nakladnici, vrlo smo fleksibilni. Naš uspjeh ovisi o tome da li nam čitatelji vjeruju.
Tradicionalno je novinarstvo sve češće 'institucionalizirano, sivo i hladno' – napisao je nedavno jedan bloger. Blogovi su – 'humani, osobni i strasni'. Ali tu se upravo krije i njihova slabost, barem kada je u pitanju novinarska profesija. Naime, za mnoge klasične novinare – odgojene u duhu objektivnog izvještavanja – blogovi su 'previše strasni'. Zbog toga će njihovi autori, barem u Americi, još pričekati prije no što ih se bude počelo nazivati – novinarima.
