Ovoga tjedna na dužnost je stupio novi šef Misije OESS-a u Hrvatskoj, španjolski diplomat Jorge Fuentes Manzonis Villalonga. U nastupni posjet primio ga je državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Hidajet Biščević, a tijekom svibnja primit će ga i najviši dužnosnici u državi – predsjednik države, premijer i predsjednik Sabora.
Villalonga je na toj dužnosti naslijedio Šveđanina Petera Semnebya, kojem je 1. svibnja ove godine istekao trogodišnji mandat.
OESS je preko svoje Misije prisutan u Hrvatskoj već devetu godinu. Od 1996. do danas, predstavnici te organizacije pratili su i nastojali utjecati na niz pitanja ključnih za proces demokratizacije u poslijeratnoj Hrvatskoj. To su pitanja poštivanja ljudskih, a naročito manjinskih prava u državi, nadgledanje i poticanje procesa povratka izbjeglih, proces vraćanja imovine povratnicima, funkcioniranje sudova u Hrvatskoj, posebno kada su u pitanju suđenja za ratne zločine, medijsko zakonodavstvo i poštivanje medijskih sloboda, ali i ukupan proces uspostave dobrih demokratskih pravila i standarda.
Šef misije svoja izvješća o stanju demokracije u zemlji u kojoj misija djeluje periodično podnosi centrali OESS-a u Beču, a ta se izvješća u međunarodnim krugovima ocjenjuju značajnim indikatorom demokratskog napretka države u tranziciji.
Na kraju svog mandata donedavni šef Misije Peter Semneby isticao je da su se za njegova trogodišnjeg boravka u Hrvatskoj dogodili pozitivni pomaci na nizu planova. Posebno je zadovoljstvo Semneby izražavao nad činjenicom da je Hrvatska na demokratskim izborima prošla nekoliko mirnih smjena vlasti. * Međutim, dosta je problema i otvorenih pitanja kojima će se morati baviti i Semnebyjev nasljednik Villalonga. Jedan od najvećih je nastavak procesa povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku i hrvatskih u BiH, te povratak i obnova njihove imovine. Jedno od pitanja kojima je OESS zadnjih godina poklanjao posebnu pažnju jest stambeno zbrinjavanje izbjeglica iz Hrvatske, bivših nositelja stanarskog prava, koji nemaju nikakvu drugu nekretninu u Hrvatskoj.
Nevoljkost hrvatskih vlasti da ispoštuju ono na što su se obvezale zakonom donesenim prije dvije godine da će stambeno zbrinuti sve one koji su ostali bez stana, a žele se vratiti u Hrvatsku, bila je povod oštrih kritika na račun hrvatske vlasti od strane prethodnog šefa Misije OESS-a Semnebya.
I Semnebyev nasljednik Villalonga morat će se baviti pitanjem slobode hrvatskih medija, osobito potrebom dekriminalizacije klevete, za koju hrvatski zakon još uvijek za novinare predviđa zatvorsku kaznu, ali i pritiscima na novinare u državnim i privatnim medijima.
Jedna od temeljnih zadaća Misije OESS-a u vremenu koje dolazi bit će vjerojatno nadzor nad sudskim procesima koje će Haški sud prepustiti hrvatskom nacionalnom pravosuđu. U tijeku su razgovori između Haškog suda i OESS-a o tome da Misija OESS-a preuzme praćenje procesa koje će Haag ustupiti Hrvatskoj.
Novog šefa Misije OESS-a očekuje, dakle, dosta posla. On je stariji od svojeg prethodnika Semnebyja. 65 mu je godina, no iza njega je golemo diplomatsko iskustvo. Villalonga je rođen u Valenciji u Španjolskoj. Nakon diplome, najprije političkih i ekonomskih znanosti, a potom i prava, počeo je 1972. raditi u španjolskom Ministarstvu vanjskih poslova. Tijekom sedamdesetih, bio je šef odjela u tom ministarstvu za srednju i jugoistočnu Europu. Čitavu svoju karijeru proveo je na različitim diplomatskim dužnostima. Tijekom sedamdesetih bio je diplomat u španjolskoj ambasadi u Beogradu, a devedesetih i veleposlanik Španjolske u Makedoniji i Bugarskoj. Dobar je poznavatelj prilika u jugoistočnoj Europi. Zadnje godine prije dolaska u Hrvatsku predstavljao je Španjolsku u institucijama EU u Bruxellesu. Villalonga je uz bogatu diplomatsku aktivnost objavio i osam knjiga, uz ostalo i o pitanjima jugoistoka Europe.
Iako nijedan predstavnik hrvatske vlasti to službeno i javno neće priznati, hrvatska vlada priželjkuje kraj misije OESS-a u Hrvatskoj. Prisutnost OESS-a u tranzicijskoj državi znak je njezine nedovoljne demokratske zrelosti, odnosno, znak da zemlji još uvijek treba poseban međunarodni poticaj i nadzor u procesu jačanja demokratskih institucija.
