Istog dana, upravni odbor legendarne radio stanice Eho Moskve izglasao je likvidaciju kanala i njene internet stranice pod intenzivnim pritiskom ruske vlade zbog njenog izvještavanja o invaziji na Ukrajinu. Stanica je ukinuto emitovanje a njen sajt blokiran 1. marta, kao i liberalna televizija Dožd.
Također, 3. marta, Ministarstvo prosvjete Rusije održalo je "onlajn lekciju" da bi objasnilo školarcima i njihovim nastavnicima "zašto je oslobodilačka misija u Ukrajini bila neophodna".
Kako ničim izazvan rat predsjednika Vladimira Putina protiv susjedne Ukrajine ulazi u drugu nedjelju, njegova vlada je pojačala svoju bitku kod kuće – nastojeći ne samo da kontroliše narativ o ratu i posljedicama zapadnih sankcija bez presedana, već i da nametne nacionalno jednoumlje u sovjetskom stilu.
"Ovaj rat mijenja Rusiju na veoma loš način", napisao je na Tviteru (Twitter) Sergej Utkin, šef Odjeljenja za stratešku procjenu Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose Ruske akademije nauka.
Sem Grin (Greene), direktor Instituta Rusije na Kings koledžu (King's College) u Londonu, napisao je da Putin "efikasno vodi dva rata", jedan u Ukrajini i jedan kod kuće.
"Putin se iz pozadine bori da spriječi da se ekonomija i rat ne preliju u umove previše običnih Rusa", napisao je on u blogu.
Ivan Ždanov, bivši direktor zabranjene Fondacije za borbu protiv korupcije opozicionog političara Alekseja Navaljnog koji je napustio Rusiju 2021. godine, izrazio je hitnost u komentarima za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji vodi RSE u saradnji sa Glasom Amerike (VOA).
"Ili će se Rusija promijeniti sada, ili nikada neće", rekao je on. "Ovo je trenutak poslije kojeg će biti kasno... Ili će se sada sve promijeniti – u narednim danima i nedjeljama – ili će Rusija postati još jedna Sjeverna Koreja, bez interneta, bez pristupa vanjskom svijetu."
Vojna cenzura, ali bez 'rata'
Navaljni je pozvao Ruse da svakodnevno protestuju protiv rata. Prema OVD-Info, nevladinoj organizaciji koja prati političku represiju, više od 7.600 ljudi je privedeno zbog antiratnih protesta od invazije 24. februara. Više od 800 ljudi privedeno je zbog antiratnih aktivnosti u 36 gradova 3. marta.
Možda nije slučajno, Eho Moskve je osnovan 1990. godine, a jedini drugi put kada je ugašen bio je nakratko u avgustu 1991. kada su stotine hiljada Rusa izašle na ulice da se suprotstave puču kojeg je inspirisao KGB protiv sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova. Novinari ove stanice obećali su da će nastaviti da izvještavaju koristeći naloge na društvenim mrežama Eho Moskve.
Ranije je državna agencija za praćenje medija Roskomnadzor naredila medijima da prestanu da koriste riječi poput "rata" i "napada" da opišu invaziju na Ukrajinu i zaprijetila da će blokirati mnoge nezavisne medije, uključujući Karent tajm i druge stranice RSE-a na ruskom jeziku.
Prvi zamjenik glavnog i odgovornog urednika Eho Moskve Sergej Buntman rekao je za RSE da vlada, u stvari, nameće "vojnu cenzuru u odsustvu rata ili vanrednog stanja" jer Kremlj insistira na tome da se invazija na Ukrajinu naziva "specijalnom vojnom operacijom".
'Deglobalizacija' Rusije
Ruski analitičar sigurnosti Pavel Luzin rekao je za Karent tajm ubrzo nakon što je pokrenuta invazija na Ukrajinu da je odluka da se interveniše dio većeg "ideološkog zaokreta" primjetnog u Rusiji od 2020. godine i kojeg vodi Federalna služba bezbjednosti (FSB), nasljednica sovjetskog KGB.
"Više sam nego uvjeren", rekao je on 25. februara, "da vidimo unutrašnju političku situaciju u kojoj FSB ne samo da učestvuje u ideološkoj debati, već je počeo da djeluje. Operativci FSB – sadašnji i bivši – su ne samo apstraktno prisutni među vladajućim elitama. Oni su u Generalštabu i u svim korporativnim odborima".
Putin je bio dugogodišnji oficir KGB-a i bio je na čelu FSB-a 1998-99.
"Generalno, kako ja to vidim, oni su odlučili da ostvare svoju ideju o deglobalizovanoj Rusiji", dodao je Luzin. "Ideja da je vrijeme da se zaustave sve ove igre posljednjih 30 godina i da se cijeli bivši sovjetski prostor jednostavno stavi pod njihov palac i, ukratko, uvuče u svoju ljušturu i živi po svome.
Gašenje Eho Moskve i drugih medija bio je "potpuno očekivan potez vlasti", rekao je ekonomista i bivši zvaničnik ruske centralne banke Andrej Čerepanov.
"Da su im dozvolili da nastave da emituju takve programe, onda bi javnost saznala istinu o tome šta se dešava u Putinovom ratu u Ukrajini", rekao je on za ruski servis RSE. "I čim bi saznali, to bi proizvelo pobune koje bi pozivale na prekid rata."
Istovremeno, ruska državna televizija i drugi mediji prenose apsurdne tvrdnje Kremlja da Ukrajinom vladaju "nacisti i narkomani" koji izvršavaju naloge NATO-a i vrše "genocid" nad ljudima koji govore ruski.
"Razgovaram s mnogim ljudima", rekao je televizijski kritičar Aleksandar Melman. "Donedavno, prije rata u Ukrajini, bio sam iznenađen što su svi – ljudi različitog obrazovanja, starosne dobi, Moskovljani i nemoskovljani – podržavali Putina, ali smo mogli normalno da razgovaramo. Sada, razgovarajući s istim ljudima, vidim koliko visoko je porastao nivo agresije, kako oni jednostavno zahtijevaju… da morate podržati Putina, podržati rat".
"To me tjera na razmišljanje, nažalost, ne na [sovjetskog diktatora Josifa] Staljina, već na to kako se 1933. godine ili otprilike tada njemački narod, najkulturniji narod na svijetu, pretvorio u sliku svog vođe, Adolfa Hitlera", dodao je on.
'Nisam se osjećala sigurno u vlastitoj sobi'
Pored stroge kontrole informacija u pokušaju da spriječe jačanje antiratni pokret, ruske snage bezbjednosti požurile su da uguše manifestacije protesta. Mnoge individualne proteste koji su se pojavili u ruskim gradovima policija je okončala u roku od nekoliko minuta.
Učenici u novosibirskom predgrađu Akademgorodok, na primjer, naučili su posljedice slobodnog govora. U jutro 25. februara, dan nakon što je invazija pokrenuta, jedan student je priveden jer je na prozoru studentskog doma postavio ukrajinsku zastavu i slogan "Bez rata". Četiri druga učenika privedena su istog dana zbog postavljanja antiratnih flajera (nakon što ih je policija identifikovala na snimku sigurnosnih kamera), a još nekoliko je privedeno zbog održavanja samostalnih protesta.
"Uveče sam gledao vijesti", rekao je student koji je priveden zbog kačenja ukrajinske zastave i koji je tražio da bude identifikovan samo kao Sergej, o događajima od 25. februara. "I onda sam odlučio da prošetam. Bio sam previše uplašen da bih održao protest protiv rata, ali sam osjećao da moram nešto da uradim. Rat je crvena linija koju je naša vlada prešla."
Kasnije je okačio zastavu na svoj prozor i otišao u krevet. U devet sati ujutru neko mu je pokucao na vrata i rekao da namjerava da prijavi zastavu nadzorniku iz FSB-a. Nedugo kasnije, univerzitetski zvaničnici su došli i tražili da skine zastavu – prijeteći mu isključenjem i krivičnom prijavom. Tada se pojavila policija i odvela ga.
Sergej je pušten poslije nekoliko sati zastrašujućeg ispitivanja.
"Sve dok ne budem izbačen iz studentskog doma, zaustavljat ću sve [javne proteste]", rekao je on za Sibir.rijalitis (Siberia.Realities) RSE-a. "Ali nemoguće je ne pratiti vijesti. Smatram da je 24. februar tačka bez povratka."
Kristina, jedna od studentica pritvorenih zbog postavljanja antiratnih letaka, koja je također tražila da bude identifikovana samo po imenu, rekla je za RSE da je njeno iskušenje bilo emotivno "iscrpljujuće".
"Vratila sam se u svoju sobu i sjedila tamo nekoliko sati, ne znajući šta da radim", prisjetila se. "A kada mi je neko pokucao na vrata, stvarno sam se uplašila. Shvatila sam da se ne osjećam sigurno u vlastitoj sobi."
"Nadam se da će ovo brzo proći", dodala je ona. "To je užasan osjećaj."
Glavni urednik televizije Dožd Tihon Džadko je 2. marta objavio da on i još nekoliko novinara Dožda napuštaju Rusiju nakon što je njihova stanica blokirana.
"Nakon nezakonitog blokiranja Dožda i Doždovih naloga na društvenim mrežama, kao i nakon prijetnji upućenih nekolicini zaposlenih, postalo je jasno da je lična sigurnost mnogih od nas ugrožena", rekao je on za Karent tajm.
