Divljenje sukobljeno s realnošću
Neki od najglasnijih populističkih lidera u Evropi, poput italijanskog Matea Salvinija (Matteo) ili Erika Zemura (Eric Zemmour) i Marin Le Pen (Marine) iz Francuske, koji su godinama podržavali Vladimira Putina, sada se distanciraju od ruskog predsjednika, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Ono što su evropski populisti vidjeli u Putinu bila je, kako ističe američki list, srodna duša, lider spreman da zanemari pravila međunarodne saradnje koja su nastala poslije Drugog svjetskog rata, potpomognuta vojnom moći NATO-a.
Divili su se Putinovom nacionalizmu i njegovom duboko ukorijenjenom nepovjerenju prema SAD, napisao je list dodajući da je podrška evropskim populističkim liderima bio način da Putin uzdrma zapadni establišment bez ispaljenog metka.
To divljenje, ukazuje Volstrit džurnal, sada se sukobljava s realnošću Putinovih snaga u Ukrajini. Neki populisti žure da se distanciraju, označavajući agresiju Putina problemom istorijskih razmjera. Drugi pokušavaju da uspostave ravnotežu, odbacujući Putinove postupke, dok priznaju da mu je mjesto u njihovom političkom srcu.
"Mislim da se svi na neki način dive Putinu, ali iskreno, smatram da je ono što je uradio veoma za osudu", rekla je Le Pen u petak, 25. februara dok je dan ranije Salvini, lider italijanske partije Liga na Tviteru (Twitter) napisao da "snažno osuđuje vojnu agresiju", mada nije imenom pomenuo Putina.
Podrška Putinu je također povezana s populističkim protivljenjem zapadnim institucijama poput NATO-a, ističe list. "Ja, da sam predsjednik, napustio bih NATO", izjavio je Zemur, kandidat krajnje desnice na aprilskim predsjedničkim izborima u Francuskoj, za francuski radio nekoliko dana prije nego što je Rusija započela invaziju. Zemur je 26. februara, promijenio ton rekavši: "Rusija je sinoć odlučila da napadne Ukrajinu. Bezrezervno osuđujem ovu upotrebu sile".
Mrlja nove reputacije
Napad ruskog moćnika na Ukrajinu, za šta su mnogi od njegovih desničarskih pristalica govorili da se neće dogoditi, jasnije je predstavio ruskog predsjednika kao globalnu prijetnju. Mrlja nove reputacije Vladimira Putina prijeti da okalja i njegove obožavaoce među populistima – od Francuske, Njemačke, SAD do Brazila, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
Pojedini analitičari smatraju da su članovi međunarodne ultradesnice koji su uživali poseban odnos i finansijsku podršku od Putina "u ozbiljnoj nevolji", ukazuje list i dodaje da je u Francuskoj Putinov rat izazvao politički bolno i vjerovatno skupo suočavanje kandidata krajnje desnice uoči predsjedničkih izbora u aprilu. Među njima je Marin Le Pen, liderka krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, koja je ranije dobila kredit od ruske banke i govorila da ruska aneksija Krima nije nezakonita.
U Britaniji, Najdžel Faraž (Nigel Farage), ključni zagovornik Bregzita (Brexit), nije vjerovao da će Putin napasti Ukrajinu. "Pa, pogriješio sam", napisao je on na Tviteru 24. februara, iako je ostao pri stavu da su Evropska unija i NATO nepotrebno isprovocirali Rusiju širenjem. "Putin je otišao mnogo dalje nego što sam mislio da hoće", napisao je.
Druge desničarske snage širom Evrope pokušavale su da zatvore krug osuđujući nasilje, ali prebacujući krivicu sa Putina. Aleksander Gauland (Alexander), ključna ličnost njemačke krajnje desničarske stranke AfD, rekao je 24. februara da je invazija bila "rezultat prošlih neuspjeha" i za to okrivio širenje NATO-a na istok poslije Hladnog rata. Putin je, dodaje Njujork tajms, bio popularniji u istočnom dijelu Njemačke koja je bila pod komunističkom upravom, gdje AfD ima svoju političku bazu.
U Sjedinjenim Državama, bivši predsjednik Donald Tramp (Trump), čiji je mandat obilježen naklonošću prema ruskom lideru što je zbunilo njegove zapadne saveznike, rekao je u srijedu, 23. februara, da je Putin bio "veoma pametan" i da je napravio "genijalan" potez proglašavajući regione Ukrajine nezavisnim državama. Međutim, dodaje list, Tramp je poslije početka invazije upozorio na "svjetski rat" rekavši da je "Vladimir Putin započeo ovaj rat".
Bolsonarovo nelagodno ćutanje
U satima nakon što je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu, Brazilci svih ideologija stali su u red da kritikuju agresiju - predsjednički kandidati, politički komentatori, potpredsednik – svi osim najvažnijeg političara u zemlji: predsjednika Žaira Bolsonara (Jair), napisao je Vašington post (The Washington Post).
Bolsonaro, koji se samo prošle sedmice rukovao s Vladimirom Putinom u Moskvi i izjavio solidarnost Brazila s Rusijom, nije se osvrnuo na napad na Ukrajinu 24. februara.
Njegovo nelagodno ćutanje podcrtalo je, ukazuje vašingtonski list, politički izazov s kojim se političari širom svijeta sada suočavaju dok pokušavaju da svoje ranije iskazano divljenje Putinu upotpune napadom koji se široko osuđuje.
Bolsonarova odluka da posjeti Moskvu i Putina 16. februara, na pragu onoga što su zapadne sile upozorile da je neposredan ruski napad, tamošnjim analitičarima je djelovala kao teška politička pogrešna procjena.
Nakon putovanja, Bolsonaro je sugerisao da je uticao na smanjenje ruskih vojnih snaga na granici nakon čega su mu njegovi politički saveznici čestitali na "smanjenju tenzija između Rusije i Ukrajine i što je spriječio treći svjetski rat".
Njegova tvrdnja pokazala se netačnom izazivajući, kako je napisao Vašington psot, osudu kritičara i nelagodno ćutanje njegovih pristalica, od kojih mnogi sada izražavaju solidarnost s Ukrajinom. "Sramotno putovanje", rekao je Matijas Alenkastro (Mathias Alencastro), politikolog s brazilskog Federalnog univerziteta ABC.
