Dva ljekara rekla su za agenciju AP da je 26-godišnja američka državljanka upucana u glavu i da je preminula ubrzo po dolasku u bolnicu.

Fuad Nafa, šef bolnice u Nablusu, rekao je za Reuters da je žena došla u bolnicu u kritičnom stanju sa ozbiljnom povredom glave.

"Pokušali smo reanimaciju, ali je nažalost preminula", rekao je Nafa.

Portparol State Departmenta Matthew Miller identifikovao je žrtvu kao Ajšenuš Ezgi Ajdži, i ocijenio da je njena smrt "tragična", ali nije naveo ko je odgovoran.

"Izražavamo najdublje saučešće njenoj porodici i voljenima. Hitno prikupljamo više informacija o okolnostima pod kojima je umrla", rekao je Miller.

Ministarstvo spoljnih poslova Turske je saopštilo da su Ajdži, koja je imala i tursko državljanstvo, ubili izraelski vojnici u Nablusu.

"Sa dubokim žaljenjem smo saznali da su našu državljanku Ajšenuš Egzi Ajdži ubile izraelske okupacione snage", navodi se u saopštenju Ministarstva i osuđuje "ubistvo".

Izraelska vojska saopštila je da ispituje "izvještaje o stranoj državljanki koja je poginula kao rezultat pucnjave".

"Detalji incidenta i okolnosti pod kojima je pogođena se ispituju", navodi se u saopštenju.

Svjedoci i palestinski mediji prenijeli su da su ženu upucali izraelski vojnici dok je prisustvovala propalestinskim protestima protiv širenja jevrejskih naselja u Beiti, gradu blizu Nablusa, prenosi AP.

Protesti se održavaju redovno i u prošlosti i postajali nasilni. Prije mjesec dana, američki državljanin Amado Sison naveo je da su ga izraelske snage upucale u nogu dok je pokušavao da pobjegne od suzavca i metaka.

Također, porast nasilnih napada izraelskih naseljenika na palestinska sela na Zapadnoj obali izaziva sve veliko nezadovoljstvo zapadnih saveznika Izraela, uključujući i SAD koje su uvele sankcije brojnim pojedincima, prenosi Reuters.

Prije nekoliko nedelja, oko 100 naseljenika napalo je selo na sjeveru Zapadne obale što je izazvalo osude širom svijeta dok je izraelska vlada obećala da će kazniti sve krivce za nasilje. Palestinci i grupe za ljudska prava redovno optužuju izraelske snage da ignorišu napade, i da čak u učestvuju u njima.

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin rekao je da se sastanak lidera odvija u dinamičnom trenutku u borbi Ukrajine protiv Rusije, dok ona izvodi svoje prve ofanzivne operacije u ratu i dok se suočava sa značajnom prijetnjom ruskih snaga u blizini ključnog čvorišta u Donbasu.

Do sada, iznenadni napad Ukrajine na rusku teritoriju oko Kurska nije poremetio fokus ruskog predsjednika Vladimira Putina sa želje da zauzme ukrajinski grad Pokrovsk, kroz koji prolaze kritične željezničke veze i veze za snabdijevanje ukrajinske vojske. Gubitak Pokrovska mogao bi da ugrozi druge ukrajinske gradove.

Dok je Kursk gurnuo Rusiju u defanzivu, "znamo da je Putinova zloba duboko", upozorio je Austin u pripremljenim komentarima za medije prije nego što se sastala Kontakt grupa za odbranu Ukrajine. Moskva vrši pritisak, posebno oko Pokrovska, rekao je Austin.

Nedavni smrtonosni vazdušni napadi Rusije učinili su da Zelenski obnovi pozive Sjedinjenim Državama da dodatno olabave ograničenja i daju Ukrajini još više zapadnih sredstava za udare dublje u Rusiju.

Očekivalo se da će se sastanak u petak usredsrediti na obezbjeđivanje većeg broja zaliha protivvazdušne odbrane i artiljerije i jačanje postignuća u proširenju sopstvene odbrambene industrijske baze Ukrajine, kako bi se ona postavila na čvršće temelje dok se završavaju posljednji dani mandata Joea Bidena.

Zelenski je rekao da će nastaviti da vrši pritisak za dobijanje sposobnosti za dalekometne udare.

"Potrebne su snažne dugoročne odluke partnera da bi se približio pravedni mir koji tražimo", rekao je Zelenski u petak na Telegramu.

Zapadne partnerske zemlje sarađivale su sa Ukrajinom na nabavci zamjenskih raketa za njene sisteme protivvazdušne odbrane S-300 iz sovjetske ere, rekao je Austin.

SAD su također fokusirane na nabavku raznih raketa vazduh-zemlja koje novoisporučeni borbeni avioni F-16 mogu da nose, uključujući raketu vazduh-zemlja AGM-158 JASSM, koja bi Ukrajini mogla da da omogući upotrebu krstareće rakete većeg dometa, rekao je Bill LaPlante, najveći kupac oružja za Pentagon, koji je razgovarao sa novinarima koji su putovali sa Austinom.

Nikakve odluke o municiji nisu donijete, rekao je LaPlante napominjući da će kreatori politike još morati da odluče da li će Ukrajini dati mogućnost većeg dometa.

"Ja bih samo stavio JASSM u tu kategoriju, to je nešto na šta se uvijek gleda", rekao je LaPlante. "Uvijek se gleda na sve što je oružje vazduh-zemlja."

U protekle dvije godine, članovi Kontakt grupe za odbranu Ukrajine sastajali su se kako bi obezbijedili ogromnu artiljeriju i protivvazdušnu odbranu Ukrajine, u rasponu od stotina miliona komada municije za malokalibarsko oružje do nekih od najsofisticiranijih sistema protivvazdušne odbrane Zapada, a sada i borbenih mlaznjaka.

Pitanje ovog mjeseca bilo je više isto kada je četvrtak Kijev posetio zamjenik Bidenovog savjetnika nacionalnu bezbjednost Jon Finer, dok Zelenski učvršćuje podršku SAD prije promjene administracije.

Od 2022. godine, zemlje članice zajedno su obezbijedile oko 106 milijardi dolara bezbjednosne pomoći Ukrajini. Od tog iznosa, SAD su obezbijedile više od 56 milijardi dolara.

Njemačka vlada je saopštila da kancelar Olaf Scholz planira da se sastane sa Zelenskim u Frankfurtu u petak popodne.

Šteta usljed šumskih požara na Zelengori tek treba da se procijeni, a jedina sreća u nesreći je to što nije bila zahvaćena prašuma Perućica. Većinom su gorili pašnjaci i tople borove šume. Međutim, u septembru je požar na nepristupačnom terenu zahvatio i šumske sastojine endemične Pančićeve omorike u Nacionalnom parku „Drina”, gdje je gašenje otežano.

Teško je procijeniti da li će se ove šume moći obnoviti, s obzirom da je zbog klimatskih promjena manje stabala sa sjemenom.

„Kada gori šuma, šteta koju mi kvantificiramo je samo šteta stradale drvne mase. Ali to je samo oko dva posto štete. Tu je i šteta usljed toga što korijenje drveća izgori, sjeme, trave, druge biljne i životinjske vrste, od kojih su neke endemične te zato što se uništi najplodniji sloj zemljišta humus. Tek treba napraviti inventuru i tada će se znati obim štete”, kazao je redovni profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu, dr Dalibor Ballian.

Profesor Balian je naglasio kako je zapravo većina šumskih požara posljedica ljudskog faktora, nepažnje ili piromanije, namjernog paljenja.

„Kako je naša zemlja, a posebno akumulacijska jezera, ispresijecana dalekovodima, to je praktički nemoguće koristiti avione, a tu je i duga distanca između vodozahvata do požara. Avioni, kanaderi imaju smisla tamo gdje je more, ali ovdje jako puno vremena treba da oni zahvate vodu. Ne može on ići u Neum da se tamo napuni i onda ga slati negdje u unutrašnjost. Za našu zemlju su puno bolje rješenje helikopteri, a neke od njih imamo, ali vrlo često nisu u mogućnosti da nam pomognu, jer su potrebna odobrenja na koja se dugo čeka. Potrebno je da ta odobrenja za korištenje helikoptera za gašenje požara budu bjanko, a ne da dolazi do političkih rasprava i prenemaganja”, dodao je dr. Ballian.

„Institucije mogu ubrzati reakciju, ali one stalno usporavaju. Stalno se traže neke saglasnosti. Ko hoće koje helikoptere. Vidite Zelengoru. To su ti neki naši apsurdi. Reakcija na požar mora ići po automatizmu”, smatra dr. Ballian.

Ballian je istakao činjenicu da se nekad helikopteri koriste za vježbe dok gore požari, ali se ne mogu dići da gase stvarni požari, bez odobrenja.

„Ja bih predložio i da se napravi aplikacija, to je jednostavno, da svako može javiti ako uoči požar. No postoji mogućnost da bi onda vatrogasci i policija bili zatrpani pozivima. No, osnovno je reagovati kada se vidi požar, da se javi službama. To može biti policija, obavezno vatrogasci, lokalna preduzeća, mjesna zajedna, preko općine. Mogu se angažovati i nevladine organizacije da prate”, kazao je dr. Ballian.

On smatra kako je prevencija osnovna mjera koja se treba primjenjivati i to kroz edukaciju građana, naročito mladih i djece.

„Ne krčiti šume za solarne elektrane, već solare postavljati na krovove velikih fabričkih objekata. Redovno treba raditi edukaciju najmlađih u vrtićima i osnovnim školama te jačati nevladin sektor koji se bori za očuvanje prirode”, kazao je.

„Ovdje postoji tradicija paljenja livada koja potječe još iz rimskog doba. To je nekada bio način da se učini dostupnom jedna mala količina kalijuma iz izmeta životinja koje su tu pasle. Ali sada to nije efikasno, manje je stoke. Ipak običaj se zadržao i ljudi misle da tako pospješuju rast livada. Čine suprotno, uništava se sjeme plemenitih trava, ostaju samo niskokvalitetne trave koje životinje neće jesti. Ali ta praksa povećava rizik od požara. Potrebno je podučavati nove generacije da se to ne treba raditi”, istakao je profesor Ballian.

Rizik od požara se povećava i sa utjecajem klimatskih promjena, postojanjem piromana, ali požari mogu nastati i prirodno, čak i u doba kada utjecaj klimatskih promjena nije bio toliko značajan, primjerice usljed udara groma. Uzrok zadnjeg požara na Konjuhu je, kako je rekao Ballian, upravo udar groma.

„Važno bi bilo imati akumulacije, jezera na područjima koja su rizična, kako bi voda bila dostupna za gašenje. Mi to nemamo. Planovi za smanjenje požara i reagovanje moraju postojati u januaru, a ne ih praviti kada požari izbiju”, naglasio je Ballian.

Profesor Ballian se osvrnuo i na to da političari tvrde kako kako su bosanskohercegovačke šume zapravo šikare i time manje vrijedne.

„Mi imamo šume, a čak i šikare igraju značajnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena”, dodao je on.

„Ne mogu nam političari promijeniti klimu. Razmislimo šta možemo mi smai uraditi, ali treba znati da smo mala zemlja, dosta toga će ostati neprimjetno. Ipak trebamo misliti glovalno a raditi lokalno. Ako mi nešto poduzimamo, vjerovatno će poduzimati i drugi te se samo tako možemo suprotstaviti kataklizmi koja nam je tek zakucala na vrata”, kazao je za kraj prof. dr Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu.

Hytera je u SAD-u, također, 2020. godine proglašena krivom zbog krađe poslovne tajne i kršenja autorskih prava, za šta je kinesku kompaniju tužila Motorola, piše Radio Slobodna Evropa.

Hytera se suočava i sa skorom krivičnom parnicom u slučaju s Motorolom. Američko ministarstvo pravde 21 optužbom u vezi sa špijunažom tereti Hyteru za zavjeru s ciljem krađe tehnologije od američke telekomunikacijske firme Motorola. Hytera negira ove optužbe.

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS-a) Admir Katica početak upotrebe kamera 1. jula, čija je nabava koštala oko 200.000 eura najavio je kao ispunjenje obećanja dato građanima o podizanju stepena transparentnosti i efikasnosti policije.

Istaknuto je da je Jedinica za saobraćaj MUP-a KS-a prva u Bosni i Hercegovini čija policija koristi tzv. body kamere. U saopćenju i javnim istupima ministra nije bilo riječi o proizvođaču kamera i sporovima koje kineska kompanija Hytera ima u SAD-u, ali i drugim zemljama, kao ni sigurnosnim rizicima koje se vezuju za kompanije u kineskom državnom vlasništvu.

Hytera je telekomunikacijska kompanija osnovana 1993. sa sjedištem u Shenzhenu u Kini. Najpoznatija je po proizvodnji voki-tokija – radioprimopredajnika i radiosistema, kao i body kamera.

Zašto je Hytera zabranjena u SAD-u?

Od marta 2021. godine videonadzorna i telekomunikacijska oprema koju proizvodi Hytera Communications Corporation je na listi onih koje predstavljaju "neprihvatljiv rizik za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država ili sigurnost osoba u SAD-u".

Popis formira Federalna komisija za komunikacije (FCC) i nalaže Uredu za javnu i domovinsku sigurnost SAD-a da ga objavi.

Na listi, osim Hytere, su i Huawei, Dahua, Hikvision, ZTE i druge kompanije dijelom u vlasništvu Komunističke stranke Kine.

Tadašnja vršiteljica dužnosti predsjedavajućeg FCC-a Jessica Rosenworcel rekla je, nakon što je lista objavljena, da ona pruža smislene smjernice koje će osigurati da se pri gradnji mreža sljedeće generacije diljem zemlje, ne ponavljaju greške iz prošlosti, odnosno da "ne koriste opremu ili usluge koje će predstavljati prijetnju za nacionalnu i sigurnost Amerikanaca".

"Američka vlada je sasvim jasno rekla da ne vjeruje Hyteri. Imaju dobre razloge za takvu odluku. Hytera je lagala američkoj vladi kad su ih pitali o povezanosti s komunistima. Rekli su da nemaju nikakve veze. Poslije se ispostavilo da je kompanija deset posto u državnom vlasništvu", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Conor Healy, direktor u IPVM-u, kompaniji za istraživanje industrije nadzora.

Prema odluci, ništa od opreme koju proizvodi Hytera se ne može kupiti niti koristiti u javnoj upotrebi u SAD-u. Postojeća oprema u privatnom vlasništvu nije obuhvaćena odlukom.

"Odlukom FCC-a, na osnovu zakona iz 2019. koji ima za cilj zaštitu američkih komunikacijskih mreža, nezakonito je unijeti bilo šta Hyterinu u zemlju. Ne samo za vladine agencije. Protuzakonito je da opremu koriste i građani. Kazna je od 5.000 do 7.000 dolara po uređaju", rekao je Healy.

Spor s Motorolom zbog krađe poslovne tajne

Porota u američkom Okružnom sudu za Sjeverni okrug Illinoisa odlučila je 14. februara 2020. u korist Motorola Solutions u njenom predmetu za krađu poslovne tajne i kršenje autorskih prava protiv Hytera Communications Corporation Limited i američkih podružnica.

Motoroli je dodijeljeno i 345,8 miliona dolara na ime kompenzacije i 418,8 milion dolara kaznene štete.

Nakon presude, kompanija je zatražila zabranu širom svijeta koja će spriječiti Hyteri da dalje prisvaja ukradene poslovne tajne Motorola Solutions i krši njena autorska prava, saopćeno je tada iz američke kompanije.

Presuda se odnosi na dvosmjerne radio sisteme i repetitore koji, prema presudi, koriste ukradene poslovne tajne Motorole.

Dokazi predstavljeni na suđenju pokazali su da je Hytera ukrala više od 10.000 povjerljivih dokumenata Motorole, milione redova vrlo povjerljivog izvornog koda Motorola Solutions i poduzela korake da prikrije svoju krađu.

Američki sud je u aprilu nakratko potpuno globalno zabranio prodaju i distribuciju Hyterinih dvosmjernih radioproizvoda zbog spora s Motorolom. Ova odluka je poništena na američkom apelacionom sudu.

Hyteru na jesen čeka i krivična parnica zbog federalne optužnice kojom se telekomunikacijska kompanija tereti za zavjeru radi krađe poslovnih tajni.

U optužnici iz 2022. se navodi da se telekomunikacijska kompanija udružila s bivšim zaposlenima kompanije Motorola Solutions Inc. sa sjedištem u Chicagu da ukradu tehnologiju digitalnog mobilnog radija (DMR) koju je razvila Motorola. Suđenje bi trebalo početi početkom oktobra.

Zašto je izabrana Hytera u Sarajevu i je li se to moglo izbjeći?

Sarajevska policija Hyterine body kamere nabavila je preko dobavljača – kompanije iz Sarajeva MIBO komunikacije.

Ugovor o nabavi potpisan je 10. novembra 2023. godine i podrazumijevao je dvije stotine kamera i prateću opremu.

Iz kompanije MIBO komunikacije nisu željeli govoriti o nabavi opreme za sarajevsku policiju.

Na upit RSE o tome je li Ministarstvu i Upravi policije bilo poznato da je riječ o kompaniji koja je zabranjena u SAD-u, odgovoreno je da "Zakon o javnim nabavkama BiH ne daje mogućnost da se određeni ponuđač isključi po kriteriju navedenom u postavljenom pitanju".

Međutim, stručnjak Healy kaže da "bi vlasti trebale prestati da se pretvaraju da su roboti te vrste, da rade automatski".

"Nisam prekršio nijedan zakon je neka vrsta posljednjeg utočišta za nekoga ko gubi argumentaciju. Ovo je uobičajeno izgovor javnih agencija širom svijeta. A realnost je da propisi o nabavkama gotovo uvijek pružaju određenu slobodu da se isključe dobavljači na legitimnim osnovama. Da li je zaista policija bila nemoćna da se uzdrži od poslovanja sa krivično optuženom organizacijom", rekao je Healy.

Zakon o javnim nabavkama BiH predviđa, između ostalog, da agencije trebaju osigurati pravednu i aktivnu konkurenciju.

"Sud u SAD-u je utvrdio da se Hytera bavila krađom. Kako je onda policija u Sarajevo poštovala Zakon koji od njih traži da osiguraju pravednu i aktivnu konkurenciju u nabavi?", komentira Healy.

U Zakonu o javnim nabavkama u BiH postoji član koji predviđa mogućnost isključenja nekog dobavljača zbog krivičnog postupka, ali Dražen Vidaković, advokat i bivši zaposlenik Agencije za javne nabavke u ovom slučaju vidi poteškoće.

"Može se ponuda odbaciti zbog teškog profesionalnog propusta, na primjer. Industrijska špijunaža bi se mogla smatrati nekim dijelom po teškom profesionalnom propustu, ali teško je nama to dokazati s ove strane, jer nije izvršeno po našim zakonima, nemamo mi neku našu presudu za učinjenje takvog dijela", kaže Vidaković.

Kompanija Hytera nije odgovorila na više upita RSE tokom skoro dva mjeseca o nabavkama u Sarajevu, sporu s Motorolom, kao ni o sankcijama u SAD-u.

Kako se koriste kamere i jesu li sigurne?

Iz policije je rečeno da su kamere u testnom periodu korištenja i pojašnjena je procedura koja podrazumijeva da policijski službenik na početku smjene zaduži kameru s rezervnom baterijom, te istu postavlja na prednji dio uniforme.

"Obaveza policijskog službenika je da prilikom svake intervencije izvrši uključenje navedene kamere, te da prilikom snimanja događaja ima obavezu obavijestiti lice/a da se navedene aktivnosti snimaju. Navedena kamera evidentira (audio i video) događaj koji se dešava ispred policijskog službenika", navedeno je iz sarajevske policije.

Pojasnili su i da pristup navedenom materijalu koji zabilježi kamera ima Jedinica za profesionalne standarde, kao i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu.

"Snimljeni materijal se čuva na storage sistemu 30 dana, dok se u testnom periodu korištenja ove opreme snimak čuva sedam dana", navedeno je u odgovoru RSE.

Osim kamera i baterija, dio nabave čine i softverska aplikacija za preuzimanje snimaka s kamera i upravljanje materijalom, grupni punjač za punjenje baterija, memorija velikog kapaciteta- NAS Storage (Network Attached Storage), sistem besprekidnog napajanja opreme – UPS i računarska oprema, navedeno je iz policije.

"Mislim da postoji mnogo podataka koje kamere na tijelu snimaju i sigurnost takve baze podataka, pretpostavljam da bi se sarajevska policija složila, je vrlo važna", kaže stručnjak za industriju nadzora Healy.

Ključno je, kaže, je li moguće vjerovati kompaniji s kojom poslujete.

"Jesmo li mnogo puta čuli kompanije kako kažu – ne možemo pristupiti vašim podacima. I koliko je puta to završilo kao lažno obećanje? Kompanije koje proizvode proizvod kontroliraju proizvod i stoga bi veliki element razmatranja trebalo biti povjerenje?", kaže Healy i dodaje da "se nada da policija u Sarajevu zna koliko osjetljive podatke može snimiti kamera na policajcu".

U EU službi Hyterina oprema zamijenjena Motorolinom

Radio Slobodna Evropa je utvrdio da je oprema kineske kompanije tenderskom procedurom zamijenjena u sjedištu Europske službe za vanjske poslove (EEAS), kao i u pojedinim uredima ove organizacije u zemljama širom svijeta.

Tender raspisan u martu 2022. godine za isporuku, instalaciju i održavanje radiokomunikacijskih mreža dobila je Motorola Solutions Germany GmbH.

Iz EEAS-a je za RSE rečeno da se "neće nužno zamijeniti svi radijski sustavi odjednom".

"Zamjena radijske opreme temelji se na tehničkoj i operativnoj procjeni stanja izaslanstva EU", navedeno je iz EU službe za vanjske poslove.

Navedeno je i da je pri odabiru proizvođača uzet u obzir omjer kvalitete (80 posto) i cijene (20 posto).

Na pitanje je li na odluku na bilo kakav način utjecala činjenica o spornom poslovanju u SAD-u, iz EU institucije su rekli da "u ocjenjivanju javnih natječaja, ocjenjivačka komisija uzima u obzir samo kriterije koji su javno označeni u objavi natječaja".

Slučaj u Kanadi

Sporne javne nabave Hytera opreme zabilježene su i u Kanadi, gdje je Kanadska agencija za granične službe (CBSA) koristila komunikacijsku opremu i tehnologiju kineske kompanije više od pet i pol godina.

Kanadski javni emiter (CBC) je u decembru 2022. objavio tekst o ovom slučaju, u kojem navode da je ministar javne sigurnosti Marco Mendicino rekao da je zatražio od svih odjela u svom portfelju da pregledaju sve ugovore o nabavi povezane s Hyterom.

Hytera je vlasnik kompanije Sinclair Technologies sa sjedištem u Ontariju.

Ranije je Hyterinu radiokomunikacijsku opremu koristila i Kraljevska kanadska konjička policija, koja je suspendirala ugovor.

U septembru 2023. godine CBC je objavio da je revizija pokazala da oprema koju je Kraljevska kanadska konjička policija kupila od Hytere "nije predstavljala veliki sigurnosni problem".

Međutim, revizijski pregled zahtijevao je promjene u procesu nabave kako bi se pojačali sigurnosni zahtjevi.

Bez obzira na ovo, ugovor s Hyterinom podružnicom u Kanadi ostao je suspendiran, objavio je CBC.