Šteta usljed šumskih požara na Zelengori tek treba da se procijeni, a jedina sreća u nesreći je to što nije bila zahvaćena prašuma Perućica. Većinom su gorili pašnjaci i tople borove šume. Međutim, u septembru je požar na nepristupačnom terenu zahvatio i šumske sastojine endemične Pančićeve omorike u Nacionalnom parku „Drina”, gdje je gašenje otežano.
Teško je procijeniti da li će se ove šume moći obnoviti, s obzirom da je zbog klimatskih promjena manje stabala sa sjemenom.
„Kada gori šuma, šteta koju mi kvantificiramo je samo šteta stradale drvne mase. Ali to je samo oko dva posto štete. Tu je i šteta usljed toga što korijenje drveća izgori, sjeme, trave, druge biljne i životinjske vrste, od kojih su neke endemične te zato što se uništi najplodniji sloj zemljišta humus. Tek treba napraviti inventuru i tada će se znati obim štete”, kazao je redovni profesor sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu, dr Dalibor Ballian.
Profesor Balian je naglasio kako je zapravo većina šumskih požara posljedica ljudskog faktora, nepažnje ili piromanije, namjernog paljenja.
„Kako je naša zemlja, a posebno akumulacijska jezera, ispresijecana dalekovodima, to je praktički nemoguće koristiti avione, a tu je i duga distanca između vodozahvata do požara. Avioni, kanaderi imaju smisla tamo gdje je more, ali ovdje jako puno vremena treba da oni zahvate vodu. Ne može on ići u Neum da se tamo napuni i onda ga slati negdje u unutrašnjost. Za našu zemlju su puno bolje rješenje helikopteri, a neke od njih imamo, ali vrlo često nisu u mogućnosti da nam pomognu, jer su potrebna odobrenja na koja se dugo čeka. Potrebno je da ta odobrenja za korištenje helikoptera za gašenje požara budu bjanko, a ne da dolazi do političkih rasprava i prenemaganja”, dodao je dr. Ballian.
„Institucije mogu ubrzati reakciju, ali one stalno usporavaju. Stalno se traže neke saglasnosti. Ko hoće koje helikoptere. Vidite Zelengoru. To su ti neki naši apsurdi. Reakcija na požar mora ići po automatizmu”, smatra dr. Ballian.
Ballian je istakao činjenicu da se nekad helikopteri koriste za vježbe dok gore požari, ali se ne mogu dići da gase stvarni požari, bez odobrenja.
„Ja bih predložio i da se napravi aplikacija, to je jednostavno, da svako može javiti ako uoči požar. No postoji mogućnost da bi onda vatrogasci i policija bili zatrpani pozivima. No, osnovno je reagovati kada se vidi požar, da se javi službama. To može biti policija, obavezno vatrogasci, lokalna preduzeća, mjesna zajedna, preko općine. Mogu se angažovati i nevladine organizacije da prate”, kazao je dr. Ballian.
On smatra kako je prevencija osnovna mjera koja se treba primjenjivati i to kroz edukaciju građana, naročito mladih i djece.
„Ne krčiti šume za solarne elektrane, već solare postavljati na krovove velikih fabričkih objekata. Redovno treba raditi edukaciju najmlađih u vrtićima i osnovnim školama te jačati nevladin sektor koji se bori za očuvanje prirode”, kazao je.
„Ovdje postoji tradicija paljenja livada koja potječe još iz rimskog doba. To je nekada bio način da se učini dostupnom jedna mala količina kalijuma iz izmeta životinja koje su tu pasle. Ali sada to nije efikasno, manje je stoke. Ipak običaj se zadržao i ljudi misle da tako pospješuju rast livada. Čine suprotno, uništava se sjeme plemenitih trava, ostaju samo niskokvalitetne trave koje životinje neće jesti. Ali ta praksa povećava rizik od požara. Potrebno je podučavati nove generacije da se to ne treba raditi”, istakao je profesor Ballian.
Rizik od požara se povećava i sa utjecajem klimatskih promjena, postojanjem piromana, ali požari mogu nastati i prirodno, čak i u doba kada utjecaj klimatskih promjena nije bio toliko značajan, primjerice usljed udara groma. Uzrok zadnjeg požara na Konjuhu je, kako je rekao Ballian, upravo udar groma.
„Važno bi bilo imati akumulacije, jezera na područjima koja su rizična, kako bi voda bila dostupna za gašenje. Mi to nemamo. Planovi za smanjenje požara i reagovanje moraju postojati u januaru, a ne ih praviti kada požari izbiju”, naglasio je Ballian.
Profesor Ballian se osvrnuo i na to da političari tvrde kako kako su bosanskohercegovačke šume zapravo šikare i time manje vrijedne.
„Mi imamo šume, a čak i šikare igraju značajnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena”, dodao je on.
„Ne mogu nam političari promijeniti klimu. Razmislimo šta možemo mi smai uraditi, ali treba znati da smo mala zemlja, dosta toga će ostati neprimjetno. Ipak trebamo misliti glovalno a raditi lokalno. Ako mi nešto poduzimamo, vjerovatno će poduzimati i drugi te se samo tako možemo suprotstaviti kataklizmi koja nam je tek zakucala na vrata”, kazao je za kraj prof. dr Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu.
