Pitanja koja "vise u vazduhu" o napadu na Capitol 6. januara

Arhiva - Policija Capitola pokušava da potisne demonstrante i spriječi ih da uđu u zgradu Kongresa SAD, u Washingtonu, 6. januar 2021.

Posljednjeg petka u maju na glasanju o uspostavljanju dvopartijske komisije za istragu napada na američki Capitol 6. januara nedostajalo je šest glasova za odluku komisija bude formirana.

Glasanje je održano u istoj sali američkog Senata koju su izgrednici pregazili samo nekoliko minuta nakon što se tadašnji potpredsjednik Mike Pence žurno sklonio na sigurno.

Demonstranti su nastojali da zadrže tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa na vlasti i da ponište izbor demokrate Joe Bidena.

S obzirom na to da se lider republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell i drugi republikanci odlučno protive još jednoj istrazi o napadu, izgleda da su šanse za pokretanje temeljne i dvopartijske istrage slabe.

Ali za mnoga pitanja ostaju četiri mjeseca nakon smrtonosnog incidenta koji je zapanjio naciju i veći dio svijeta.

"Meni kao Amerikancu to smeta", rekao je Colin P. Clarke, direktor za politiku i istraživanja u globalnoj obavještajnoj firmi "Soufan group", sa sjedištem u New Yorku.

Clarke kaže da razumije da su se partijske podjele produbile od januarske pobune, ali tvrdi da propust Senata da odobri kongresnu istražnu komisiju "izgleda kao da ljudi imaju šta da kriju".

Nakon što je prvobitno optužio Trumpa za pomaganje u podsticanju pobune, McConnell je pozvao kolege republikance da glasaju protiv osnivanja dvopartijske komisije, napominjući da su druge istrage u toku.

"Nema nove činjenice o tom danu koju bi proširena 'komisija' demokrata trebalo da otkrije... Nastaviću da podržavam stvarni, ozbiljni rad našeg krivičnopravnog sistema i naših senatskih odbora", rekao je on uoči proceduralnog glasanja.

18. maja, deset dana prije glasanja u Senatu na kom je usvajanje zakona zaustavljeno, Trump je izdao izjavu u kojoj savjetuje republikance u Senatu i Predstavničkom domu da glasaju za predloženu kongresnu komisiju, nazivajući je "zamkom demokrata" sa "samo više partijske nepravičnosti". Takođe je molio Republikanci da "postanu mnogo čvršći i pametniji i prestanu da budu iskorištavani od radikalne ljevice".

Kongresni odbori, istraga FBI...

Razni odbori Senata i Predstavničkog doma - za nacionalnu bezbjednost, nadzor, pravosuđe - organizuju saslušanja. Ali opseg istraga odbora ograničen je na njihove specifične jurisdikcije i nadležnosti, što sveobuhvatnu kongresnu reviziju - u nedostatku komisije sa širokim mandatom i ovlaštenjem za izdavanje obavezujućih poziva - čini gotovo nemogućom.

Slično tome, američki Sekretarijat za pravosuđe istražuje pobunu na Capitolu, a FBI je uložio iscrpne napore da identifikuje, uđe u trag i podigne optužnice protiv počinilaca i učesnika. Analitičari, međutim, primjećuju da se osnovni uzroci onoga što se dogodilo 6. januara i kritične odluke koje su u to vrijeme donijeli ključni igrači u Washingtonu šire teme od od pitanja reda i mira.

Predsjednik Biden mogao bi da potpiše uredbu za imenovanje predsjedničke komisije koja bi istražila događaje 6. januara, što je pristup kom se protivila predsjedavajuća Predstavničkim domom, demokratkinja Nancy Pelosi. I ta opcija ima nedostataka, kaže Seamus Hughes​, bivši zaposlenik Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma. Hughes je primjetio da bi FBI odbio da dijeli osjetljive informacije ako članovima komisije nedostaju bezbjednosne dozvole, dodajući da pregled klasifikacija FBI-a "traje mjesec dana".

Pitanja raspravama na internetu

Hughes je zamjenik direktora Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, koji prati slučajeve 455 osoba uhapšenih u vezi sa neredima u Capitolu i koji je sakupio hiljade stranica pravnih dokumenata i demografskih podataka o pojedincima. Za njega su posebno zanimljive komunikacije između američkih organa reda prije 6. januara.

Hughes ukazuje na dopis FBI-a porijeklom iz Norfolka u državi Virginia, dan prije pobune, u kom se upozorava na raspravu na mreži o nasilju i "ratu" u američkom Capitolu. Želi da zna da li su postojali neki drugi dopisi koji su prorekli nasilje 6. januara.

"Sve je treptalo crveno (znakova upozorenja je bilo u izobilju) do 6. januara", rekao je Hughes za Glas Amerike, dodajući da je "čitav niz obavještajnih proizvoda" trebalo da upozori policiju da se spremaju ozbiljne nevolje. On također primjećuje da je FBI upozorio pojedine lidere ekstremističkih grupa protiv okupljanja u Washingtonu 6. januara.

"Ako se to podiglo na nivo da agenti FBI pokucaju na vrata nekih slučajnih osoba u Wisconsin​u i kažu im da ne putuju 6. januara", rekao je Hughes, "to mi govori da je bilo zabrinutosti u Birou".

Riječi, postupci predsjednika Trumpa

U podne 6. januara, Trump je na mitingu vatrenih pristalica na otvorenom rekao da su mu izbori 2020. "ukradeni", dodajući: "Ako se ne borite pakleno, više nećete imati zemlju".

Gomila je nakon toga pohrlila ka Capitolu, dok se Trump vratio u Bijelu kuću gdje je navodno vidio upozorenja na televiziji o proboju.

Ono što je Trump činio i što nije činio dok je rulja lutala Capitolom, fokus je kalifornijskog demokratskog predstavnika Teda Lieua iz Californije, jednog od devet menadžera Predstavničkog doma za drugo suđenje predsjedniku Trumpu o opozivu. On želi da zna šta se dogodilo u Bijeloj kući kada su neredi započeli i kada su mnogobrojni zakonodavci pokušali da dođu do Trumpa telefonom moleći za pomoć da se situacija smiri.

Lider republikanske manjine u Predstavničkom domu Kevin McCarth​ navodno je stupio u žestoku raspravu sa Trumpom, dok ga je podsticao da opozove svoje pristalice.

"S kim je razgovarao (Trump)? Kakvi su bili ti razgovori", upitao je Lieu je u intervjuu za Glas Amerike, dodajući da je policija američkog Capitola trebalo da bude "bolje informisana, bolje naoružana i bolje opremljena za obračun sa ruljom".

Strani faktor

Iako izgrednici 6. januara nisu uspjeli da spriječe Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na Elektorskom koledžu, neki posmatrači imaju pitanja o budućim izborima u svjetlu onoga što se dogodilo.

David Levine​ je savjetnik za integritet izbora u Alijansi za obezbjeđivanje demokratije. Kaže da je "izazov napredovati" do sljedećih izbora bez sveobuhvatnog, zajedničkog razumijevanja onoga što se dogodilo 6. januara.

Levine primjećuje da je rusko miješanje ubrizgalo haos i dezinformacije u izborni ciklus 2016. godine. Želi da zna "kakvu su ulogu, ako su je uopšte imali, imali strani faktori" u vođenju pobune na Capitolu.

Carke iz Soufan grupe ponovio je zabrinutost.

"Da li je bilo finansijskih transakcija kojih nismo svjesni", upitao je on dodajući da bi Amerikanci trebalo da znaju da li se finansiranje iz stranog entiteta usmjerava prema ekstremističkim grupama. "Nevjerovatno mi je što ne postoji želja da se saznaju ove stvari", rekao je.

Mozaik će vjerovatno biti sklopljen

Neki analitičari predviđaju da će "mozaik" izvještaja iz Kongresa i nezavisnih izvora dati složenu sliku događaja iz 6. januara. Ali Seamus Hughes​ kaže da američko razumijevanje nereda u Capitolu neće biti potpuno kao ono 11. septembra 2001. godine, kada su teroristički napadi podstakli formiranje posebne komisije i iscrpno izvještavanje o onome što se dogodilo.

David Levine se još uvijek nada da će biti moguća sveobuhvatnija analiza onoga što se dogodilo 6. januara, nazivajući to "pretposljednjim testom za zemlju", jer izbjegavanje istrage o političkim problemima "nije ono što rade dobre demokratije".

Levine je rekao: "Konačni test će biti obezbjeđivanje da se napadi na naš demokratski proces i institucije, poput onih kojima smo svejdočili 6. januara, nikada ne ponove".