Najnovije
Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu
Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.
"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."
Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.
Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.
"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.
"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."
Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.
Kongresni lov na vještice
Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.
Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.
U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.
Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.
"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."
Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.
Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.
"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."
Potrebna je dalja istraga
Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.
Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.
Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.
"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."
A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.
"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.
"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."
Šta 6. januar govori o Americi
Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.
"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."
Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.
"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."
Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.
"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."
Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.
"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."
Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.
"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."
Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.
"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."
See all News Updates of the Day
Blinken: NATO je okosnica sigurnosti na Zapadnom Balkanu
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da se na NATO ministarskom sastanku u Briselu također govorilo o ulozi Alijanse u promovisanju mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu.
„NATO ima ključnu ulogu u pomoganju državama u regionu da ostvare napredak na svom putu ka članstvu u EU i široj evropskoj sigurnosti. NATO već dugo predstavlja okosnicu sigurnosti na Zapadnom Balkanu”, rekao je Blinken.
Kako je naveo državni sekretar SAD-a, Alijansa je „odlučno odgovorila akterima koji nastoje da destabilizuju sjever Kosova”, uputivši dodatne trupe na Kosovo ranije ove zemlje.
„Produbljujemo našu saradnju sa snagama koje predvodi EU i u BiH. Dakle, ovo je bio još jedan važan dio našeg razgovora u posljednja dva dana”, dodao je Blinken.
Početkom ovog mjeseca, Vijeće sigurnosti UN je produžilo mandat snagama EUFOR-a (Snage Evropske unije) u BiH na još godinu dana.
Uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO saveza, generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je rekao kako se povećavaju tenzije na Zapadnom Balkanu, posebno u BiH, gdje „raste i zapaljiva retorika”, dok na Kosovu „imamo i ozbiljno nasilje”.
„Možete biti sigurni da će NATO uraditi što je neophodno kako bi se osigurala stabilnost u tom području, jer je to važno, ne samo za Zapadni Balkan, već i za cijelu Evropu, te za NATO”, rekao je Stoltenberg, podsjetivši kako se NATO prisutnost ogleda u saradnji sa EUFOR-om u BiH i na KFOR-om na Kosovu.
Generalni sekretar NATO-a boravio je nedavno u BiH, rekavši da je zabrinut zbog secesionističke retorike i ruskim utjecajem.
- Inda Swanke
Escobar: Ponosno stojimo uz Bosnu i Hercegovinu
Mi Bosnu i Hercegovinu vidimo kao dio evropske i euroatlanske porodice, i ponosno stojimo uz nju, poručio je Gabriel Escobar tokom prve proslave Dana državnosti BiH nakon pet godina u Washingtonu. Događaj je pratila novinarka Inda Swanke.
Dodik nastoji dogovoriti novi susret sa Putinom
Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik je rekao u srijedu kako se radi na organizaciji novog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dodik je najavljivao sastanak sa predsjednikom Rusije ranije ovog mjeseca, ali je njegov put u Rusiju otkazan zbog, kako je rekao, Putinovih neodložnih obaveza.
Novinarima u Banjaluci danas je rekao kako se ovih traži novi termin za sastanak.
„Rusija je strateški partner Republike Srpske, koji uvijek iskreno štiti njene interese na međunarodnom planu”, navodi Dodikova stranka SNSD na mreži X, bivši Twitter.
Ako dođe do novog putovanja u Rusiju u ovoj godini, to će biti četvrti put da se Dodik sastaje sa Putinom otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Američki zvaničnici Dodika smatraju faktorom destabilnosti Bosne i Hercegovine zbog njegove secesionističke retorike i podrivanja Daytona.
Ranije ovog mjeseca, generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg je rekao kako ga brine upravo secesionistička retorika i ruski utjecaj u BiH.
Dodik se nalazi pod američkim sankcijama zbog antidaytonskog djelovanja i korupcije, što on negira.
Moćna konzervativna grupa podržala Nikki Haley protiv Trumpa u borbi za republikansku nominaciju
„Amerikanci za prosperitet” (AFP), politički ogranak moćne Kochove mreže, zvanično su podržali predsjedničku kampanju Nikki Haley u utorak, obećavajući da će angažovati armiju aktivista širom zemlje – i praktično neograničena sredstva – da joj pomognu da pobijedi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u trci za republikansku predsjedničku nominaciju.
„AFP akcija sa ponosom daje punu podršku Nikki Haley, koja nudi Americi priliku da okrene stranicu aktuelne političke ere, da pobijedi na stranačkim izborima republikanaca i trijumfuje protivJoea Bidena sljedećeg novembra”, napisala je predsjednica i izvršna direktorica AFP-a Emily Seidel u saopštenju u kojem se obrazlaže odluka grupe.
„Ona ima sve što je potrebno da se uhvati u koštac sa najvećim izazovima naše zemlje i pomogne da se osigura da pred nama budu najbolji dani. Sa resursima i podacima koje donosimo u ovu trku, nijedna druga organizacija nije opremljenija da to bolje uradi.”
Uprkos tome što joj posljednjih mjeseci raste podrška, posebno u državama u kojima se održavaju prvi stranački izbori, kampanji bivše ambasadorice SAD u Ujedinjenim nacijama nedostajalo je ljudstvo na terenu kako bi osigurala da njene pristalice izađu na glasanje.
Ali sada, ona nasljeđuje organizacionu moć onoga što je možda najuticajnija konzervativna organizacija u zemlji. Koch mreža, ranije poznata po imenu Braća Koch, već nekoliko godina gradi mrežu plaćenih konzervativnih aktivista i volontera u ključnim državama.
Samo tokom ovog ljeta i jeseni, aktivisti organizacije „Amerikanci za prosperitet” su već razgovarali sa šest miliona birača na primarnim izborima, bilo lično ili telefonom, rekla je Seidel.
Ovaj razvoj događaja predstavlja posebno bolan udarac za guvernera Floride Rona DeSantisa, koji se zalagao za konzervativne prioritete u toj državi, ali se borio da se pojavi kao jasna alternativa Trumpu na republikanskom nadmetanju za nominaciju.
Nejasno je, međutim, da li podrška Koch mreže može da utiče da se oslabi Trumpova pozicija s obzirom na njegovo ubjedljivo vodstvo u trci za republikansku nominaciju u odnosu na DeSantisa i Haley.
Još u proljeće, Koch mreža je počela da prikazuje oglase širom Iowe, New Hampshirea i Južne Karoline – prve tri države u kalendaru za primarne izbore za predsjedničku nominaciju u taboru republikanaca – usredsređujući se na pitanja o šansama za Trumpov izbor u duelu sa Bidenom.
Seidel je rekla da će „Amerikanci za prosperitet” odmah početi da preusmjeravaju napore na podsticanje kampanje Haley strateškim ulaganjima u reklamiranje, slanjem materijala poštom i kontaktima sa glasačima kroz mrežu više hiljada konzervativnih aktivista.
Ti aktivisti su proveli posljednjih nekoliko mjeseci prikupljajući informacije sa republikanskih predizbornih glasanja.
Istovremeno, Seidel je rekla da će se njena organizacija usredsrediti na ubjeđivanje sigurnih glasača na predsjedničkim izborima, koji obično ne glasaju na primarnim izborima, da podrže Haleyu nadmetanju za nominaciju.
Portparol Trumpove kampanje Steven Cheung nazvao je organizaciju „Amerikanci za prosperitet” „političkom rukom pokreta Kina prva, Amerika posljednja”.
„Nikakva količina sumnjivog novca Georgea Sorosa, demokrata i republikanskih grupa protiv Trumpa neće spriječiti pokret MAGA ili predsjednika Trumpa da bude republikanski kandidat i pobijedi nepoštenog Joea Bidena“, naveo je Cheung u saopštenju.
U taboru DeSantisove kampanje nisu bili zadovoljni. Andrew Romeo, DeSantisov portparol, uporedio je Kochovu podršku sa doprinosom Trumpovoj kampanji.
„Čestitam Donaldu Trumpu na tome što je obezbijedio podršku Kocha. Establišment koji se zalaže za otvorene granice podržao je umjerenu osobu koja nema matematičke šanse da pobijedi bivšeg predsjednika” napisao je Romeo na društvenoj mreži X.
„Svaki dolar potrošen na kandidaturu Nikki Haley treba da se prijavi kao nenovčani doprinos Trumpovoj kampanji. Niko nema veće uspjehe u pobjedi nad establišmentom od Rona DeSantisa, i ovaj put neće biti ništa drugačije.”
Ipak, Koch mreža je uvjerena da je Haley u boljoj poziciji da pobijedi Trumpa i Bidena, nego DeSantis. Viši savejtnik Michael Palmer istakao je da Haley „ima konstantan zamah posljednjih mjeseci”.
„Guverner DeSantis je bio jak lider na Floridi”, rekla je Seidel u utorak. „Ali svi dokazi koje smo već podijelili ukazuju na činjenicu da je Nikki Haley najjači kandidat u ovoj trci i zato smo odlučili da je podržimo”.
U međuvremenu, Haley je rekla da je počastvovana što ima podršku „Amerikanaca za prosperitet”, „uključujući i milione članova te organizacije na lokalnom nivou širom zemlje“.
„Članovi AFP Akcije znaju da je preveliki ulog na ovim izborima da bi sjedili po strani” rekla je ona u saopštenju. „Ovo je izbor između slobode i socijalizma, individualne slobode i velike vlade, fiskalne odgovornosti i rastućeg duga. Imamo zemlju koju treba da spasimo i zahvalna sam što je AFP Akcija uz nas.”
Da li će vještačka inteligencija uzeti poslove ljudima?
Gotovo svi poslovi u SAD, od vozača kamiona, preko njegovatelja djece, do programera softvera, uključuju vještine koje se mogu obaviti ili barem dopuniti generativnom vještačkom inteligencijom (GenAI), pokazuje izvještaj jedne od najvećih kompanija na svijetu za zapošljavanje - Indeed.com.
GenAI je vještačka inteligencija koja može generisati visokokvalitetan sadržaj na osnovu ulaznih podataka koji se koriste za njegovu obuku.
"Vještačka inteligencija će vjerovatno u određenoj mjeri dotaknuti svaki dio svakog posla", kaže Cory Stahle, ekonomista Indeed.com.
Izvještaj otkriva da se gotovo svaki peti posao (19,7%) — poput IT operacija, matematike i informacionog dizajna — suočava sa najvišim stepenom rizika da trpi posledice od razvoja vještačke inteligencije, jer najmanje 80% radnih vještina koje te pozicije zahtijevaju može razumno dobro obaviti GenAI.
Ipak, sve to ne znači da će takve poslove u konačnici preuzeti roboti.
"Važno je prepoznati da, generalno, ove tehnologije ne utiču na cjelokupna zanimanja. Zapravo je vrlo rijetko da će se robot pojaviti, sjesti na nečije mjesto i raditi sve što neko radi na svom poslu", kaže Michael Chui iz kompanije Globalni institut McKinsey, koji istražuje uticaj tehnologije i inovacija na biznise, ekonomiju i društvo.
Istraživači kompanije Indeed.com analizirali su više od 55 miliona oglasa za posao i otkrili da GenAI može obaviti 50% do skoro 80% vještina potrebnih u 45,7% tih oglasa. U 34,6% navedenih poslova, GenAI može da obavlja manje od 50% vještina.
Poslovi koji zahtijevaju ručni rad ili lični dodir, kao što su medicinska ili veterinarska njega, vjerovatno su najmanje pogođeni vještačkom inteligencijom, navodi se u izvještaju.
U prošlosti je tehnološki napredak najviše uticao na ručni rad. Međutim, očekuje se da će GenAI imati najveće posljedice na takozvane radnike iz oblasti znanja, generalno definisane kao ljude koji stvaraju znanje ili razmišljanjem zarađuju za život.
Ali, za sada se čini da vještačka inteligencija nije spremna da nekome ukrade posao.
"Postoji vrlo mali broj poslova koje vještačka inteligencija može u potpunosti obavljati. Čak i u poslovima gdje ona može obaviti mnoge vještine, još uvijek postoje aspekti tih poslova koje vještačka inteligencija ne može obaviti", kaže Stahle.
Umjesto da zamijeni radnike, istraživači očekuju da će GenAI unaprijediti poslove koje ljudi već obavljaju, čineći ih efikasnijim.
"Ovo je nešto za šta vjerujemo da će na mnogo načina otključati ljudski potencijal i produktivnost za mnoge radnike u različitim sektorima ekonomije", navodi Stahle.
"Postoje brojne stvari koje se mogu dogoditi", dodaje Chui. "Jedna je da jednostavno radimo više nešto što smo već radili, pa zamislite da ste univerzitetski profesor ili nastavnik, a ocjenjivanje umjesto vas može da obavlja mašina. Možete iskoristiti te sate - i umjesto davanja ocjena zapravo možete početi podučavati svoje učenike, provoditi više vremena sa njima, poboljšavajući njihove performanse, pomažući im da uče."
Američki radnici moraju početi koristiti novu tehnologiju ako se nadaju da će ostati konkurentni, kaže Chui:
"Radnici koji budu najbolje mogli da koriste ove tehnologije će biti najkonkurentniji radnici u radnoj snazi (...) To je tako bilo i ranije, ali je sada istinitije nego ikada, da ćemo svi morati da učimo doživotno."
Istraživanje koje je razvio Chui otkriva da je skoro 80% radnika eksperimentisalo sa alatima vještačke inteligencije.
"Jedna od velikih moći ovih generativnih alata vještačke inteligencije, do sada, jeste da su dizajnirani na takav način da zaista svima olakšaju korištenje tih vrsta alata", kaže Stahle. "Zaista vjerujem da bi ljudi trebali nastojati da prihvate ove alate i pronađu načine da ih inkorporiraju u posao za koji su već zainteresirani da ga rade."
Jedno od pitanja koje se postavlje je i može li jedna od neočekivanih prednosti vještačke inteligencije biti postojanje efikasnijih zaposlenika koji rade manje?
"Generalno, Amerikanci mnogo rade“, kaže Chui. "Možda ne moramo da radimo tako dugo. Možda imamo četvorodnevnu radnu sedmicu... i to biste vrijeme mogli vratili radniku."
