Najnovije
Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu
Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.
"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."
Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.
Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.
"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.
"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."
Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.
Kongresni lov na vještice
Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.
Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.
U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.
Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.
"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."
Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.
Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.
"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."
Potrebna je dalja istraga
Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.
Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.
Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.
"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."
A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.
"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.
"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."
Šta 6. januar govori o Americi
Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.
"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."
Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.
"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."
Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.
"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."
Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.
"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."
Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.
"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."
Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.
"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."
See all News Updates of the Day
Međunarodni krivični sud naložio hapšenje izraelskog lidera Netanyahua, bivšeg ministra Gallanta i vođe Hamasa Al-Masrija
Sudije Međunarodnog krivičnog suda izdale su naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Taj potez uslijedio je nakon što je tužilac ICC-a Karim Khan 20. maja objavio da traži naloge za hapšenje zbog navodnih zločina povezanih s napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i odgovorom izraelske vojske u Gazi.
Izrael je odbacio nadležnost suda sa sjedištem u Hagu i negira ratne zločine u Gazi.
ICC je rekao da nije potrebno prihvatanje nadležnosti suda u Izraelu.
Izrael je ranije objavio da je ubio Al-Masrija, poznatog i kao Mohammed Deif, u zračnom napadu, ali Hamas to nije ni potvrdio ni demantovao.
Ova odluka pretvara Netanyahua i ostale u osumnjičene na međunarodnoj sceni i vjerovatno će ih dodatno izolirati i zakomplicirati napore u pregovorima o prekidu vatre kako bi se okončao 13-mjesečni sukob.
Ali njegove praktične implikacije mogle bi biti ograničene jer Izrael i njegov glavni saveznik, Sjedinjene Države, nisu članovi suda, a nekoliko Hamasovih dužnosnika je kasnije ubijeno u sukobu.
Netanyahu i drugi izraelski lideri osudili su zahtjev glavnog tužioca ICC-a Karima Khana za izdavanje naloga kao sramotan i antisemitski.
Predsjednik SAD-a Joe Biden također je osudio tužioca i izrazio podršku pravu Izraela da se brani od Hamasa. Hamas je također odbacio zahtjev.
29. godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma
Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum je potpisan prije 29 godina, 21. novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton.
Time je nakon skoro četiri godine, okončan rat u BiH.
Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine.
Bosna i Hercegovina se na osnovu ovog Sporazuma sastoji od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta.
Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995., a potpisali su ga tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.
Aneksi sporazuma potpisani su samo na engleskom jeziku.
Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma izgubljen je u Predsjedništvu BiH, a u Bosnu i Hercegovinu ga je donio lično Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, kao njegov potpisnik.
Nestanak dokumenta prijavio je u februaru 2008. tadašnji član Predsjedništva Željko Komšić. Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma još nije pronađen.
Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma se slavi u entitetu Republika Srpska i neradni je dan, što nije slučaj u entitetu Federacija BiH.
Bosna i Hercegovina nema državni zakon o praznicima.
Senator Cardin: Nova administracija neće promijeniti američku posvećenost demokratskim principima
„Američka spoljna politika utemeljena je u čvrstim principima i sistemu vrijednosti. I ne mislim da će to promijeniti dolazak nove administracije“, ocijenio je senator Ben Kardin (Cardin) – predsjedavajući aktuelnog saziva Spoljnopolitičkog odbora američkog Senata.
Član Kongresa iz redova demokrata, sa šezdesetogodišnjim političkim iskustvom, istakao je da je američki spoljnopolitički pristup posvećen demokratskim principima.
„To podrazumijeva podršku ljudskim pravima, borbi protiv korupcije, demokratizaciji – to je ono u šta vjerujemo. I spremni smo da žrtvujemo kratkoročna ostvarenja, zarad ispunjavanja dugoročnih ciljeva. A, to nije uvijek jednostavno. I to je u potpunoj suprotnosti sa autokratskim režimima koji upotrebljavaju silu i korupciju za ostvarivanje koristi. Primjer toga je Ukrajina, kao i zemlje širom svijeta koje su na meti autokrata“, rekao je senator Kardin – tokom debate u vašingtonskom Atlantskom savjetu, održane povodom njegovog skorog penzionisanja.
Kardin je iznio uvjerenje da američko angažovanje pomaže narodima koji žude za slobodom i demokratijom da ostvare svoje aspiracije.
„Tokom 1987. bio sam na Kontrolnoj tački Čarli, jednom od najpoznatijih prelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina tokom Hladnog rata, gdje sam razgovarao sa Istočnoberlincima koji su dugo iščekivali slobodu. Imali su nadu. Dvije godine kasnije vratio sam se sa čekićem i pomogao rušenju Berlinskog zida. Berlin je danas pun života i ujedinjen. Ne smijemo odustati od nade, naših vrijednosti i demokratskih principa. Previše ljudi na svijetu zavisi od američkog angažmana i spoljne politike zasnovane na našem sistemu vrijednosti”, poručio je Kardin.
Osvrnuo se i na aktuelnu geopolitičku situaciju u svijetu – koju najdirektnije reflektuje ruska agresija na Ukrajinu, sukobi na Bliskom istoku, ali i rastući uticaj Kine na države širom svijeta.
“Opasnost za svijet kakav poznajemo ne dolazi iz naše hemisfere. Već od neformalne koalicije Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje. Zemlje naše hemisfere žele da budu orijentisane ka Zapadu. Međutim, ako ne razumijemo njihove potrebe, ne podržavamo ih diplomatski i ekonomski može doći do preokreta koji šteti našim nacionalnim interesima. Potrebno je da budemo prisutni i da podržavamo važna partnerstva. Kina se nudi, takvi angažmani najčešće imaju posljedice, ali u odnose sa njom se ulazi jer Amerika nije bila prisutna”, naveo je Kardin.
U kontekstu najava američkih zvaničnika da bi se na Bliskom istoku mogle ublažiti napetosti, senator Ben Kardin izrazio je nadu da će se to dogoditi što je prije moguće.
“To nam je potrebno. Izrael se nalazi u nezgodnom okruženju. Hamas je prošlog oktobra izazvao ozbiljne bezbjednosne izazove. Amerika bi trebalo da bude preduzimljivija u vezi sa diplomatskim i ekonomskim podsticajima u komunikaciji i odnosima sa stranim državama i partnerima”, rekao je on.
Senator Kardin jedan je od najzaslužnijih američkih zvaničnika za nastanak i usvajanje Magnitski zakona – kojim se ciljano sankcionišu odgovorni za kršenje ljudskih prava i za korupciju širom svijeta.
„Proces usvajanja nije bio jednostavan, jer se State Departmentu nije dopadala mogućnost miješanja Kongresa u njegov rad. Smatrali su da bi odnose sa drugim državama opteretila mogućnost da neki od njihovih građana budu sankcionisani time što bi im bio zabranjen dolazak u Sjedinjene Države ili pak nedostupan bankarski sistem. State Department je to tumačio kao otežavanje trgovinskih odnosa ili razvijanja partnerstva. Uzvratili smo da je to upravo svrha zakona – oblikovanje američke spoljne politike po našem sistemu vrijednosti. Uspjeli smo da izdejstvujemo da bude usvojen i danas predstavlja globalni standard“, ukazao je američki senator.
Precizirao je da je u svakom trenutku potrebno učiniti sve u svrhe odbrane ljudskih prava. Napomenuo je da bi takve aktivnosti u Americi trebalo da inicira Kongres.
“Za to ne treba čekati izvršnu vlast. Za napredak u toj oblasti važna je legislativa i rad na tome trebalo bi da bude dvostranački. Tokom čitave karijere sarađivao sam kolegama republikancima koji su doprinijeli da Magnitski zakon bude usvojen. Saradnja sa republikancima na usvajanju takve vrste zakona je ključna. Biće i drugih izazova - medijske slobode su ugrožene. U današnje vrijeme, najopasnije je baviti se novinarskim poslom. Trebalo bi da se zauzmemo za novinare. Takođe, potrebno je da stanemo u odbranu aktivista za zaštitu ljudskih prava. Nadam se da će naredni sazivi Kongresa koristiti sredstva za unaprjeđenje oblasti ljudskih prava – da bi bilo bolje za sve”, zaključio je američki senator iz redova Demokratske stranke.
Senator Kardin nedavno je odlikovan u Londonu kao jedan od autora Magnitski zakona.
Nakon usvajanja u američkom Kongresu 2012, kada se odnosio isključivo na područje Rusije, primijenile su ga desetine svjetskih država. Američki Kongres mu je 2020. proširio nadležnost na globalne počinioce transnacionalnog kriminala. Uvršten je i u pravni poredak Evropske unije.
Naziv nosi po Sergeju Magnitskom, revizoru u jednoj inostranoj konsultantskoj firmi u Moskvi. On je otkrio veliku pljačku ruske državne imovine za koju se vjerovalo da su omogućili ili neposredno izvršili državni funkcioneri Ruske Federacije. Umjesto da pokrenu postupke protiv odgovornih funkcionera, ruske vlasti su privele Magnitskog. Preminuo je u zatvoru sedmicu prije isteka jedne godine, koliko se po ruskom zakonu mogao nalaziti u pritvoru bez suđenja.
SAD: Suočavanje sa rasističkom prošlošću kroz debatu o kritičkoj teoriji rase
Podučavanje o rasnoj istoriji Sjedinjenih Država dijeli američke birače, dok državne vlade i federalne sudije razmatraju ono što je poznato kao kritička teorija rase koja počiva na premisi da je rasna pristrasnost - namjerno ili ne - postala dio američkih zakona i institucija.
"Ono što vidimo je da Amerika vodi vrlo javnu raspravu o tome kako razgovarati o rasi u našoj zemlji", objašnjava profesor prava sa Stenforda Ralph Richard Banks. “To je razgovor o tome kako govorimo o rasističkim incidentima u našoj prošlosti, ali i o tome kako prošlost nastavlja da oblikuje neravnopravnost u sadašnjosti."
“Ali ono što ovu temu čini posebno napetom”, dodao je, “je to što je ta debata stigla do naše djece i njihovih učionica.”
Banks kaže da je dio problema neslaganje oko pristupa temi kritičke teorije rase.
Liberali to uglavnom vide kao način razumijevanja toga kako je američki rasizam oblikovao javnu politiku. Konzervativci to pitanje posmatraju kao diskurs koji unosi podjele i za cilj ima da osramoti bijelce zbog zločina iz prošlosti, dodatno dijeleći rasne grupe u zemlji.
„Nemam problema sa podučavanjem istorije“, kaže Kody Clark, republikanski glasač iz Dentona u Teksasu. “Ali ne sviđa mi se ideja da nastavnici našoj djeci govore da su neka od njih privilegovana, a neka potlačena. Mislim da to samo prenosi naše podjele na narednu generaciju.”
Republikanski guverner Luizijane Jeff Landry potpisao je ove godine uredbu o zabrani podučavanja kritičke teorije rase u državnim školama, čime je to postala 18. država u SAD koja je ograničila ili zabranila ovaj predmet.
Na takve poteze odgovaraju nastavnici državnih škola i advokati za građanska prava. Na primjer, advokati na federalnom sudu u Little Rocku tvrde da zakon Arkanzasa koji zabranjuje kritičku teoriju rase u školama krši Ustav SAD.
Učiteljica javne škole u Luizijani, Lorraine Jewett (Džuet), naziva zabrane pogrešnim.
"Mislim da je to smiješno i uvredljivo u istom dahu", kazala je ona za Glas Amerike. „Učitelji u školama do 12. razreda ne predaju kritičku teoriju rase. To nije ni u državnim standardima, ni u našim nastavnim planovima i programima i - da budem iskrena - nemamo dovoljno vremena ni da jedemo ručak ili da zadovoljimo sve potrebe naših učenika, a kamoli da kreiramo novi materijal.”
Šta je kritička teorija rase?
Dok Džuet kaže da su zakoni koji zabranjuju kritičku teoriju rase u državnim školama politički trikovi, ona takođe kaže da su tačni prikazi američke istorije od ključnog značaja.
„Naša zemlja ima mnogo neprijatnih i nasilnih istina kao što su ropstvo, kolonizacija, segregacija i masovno zatvaranje“, rekla je ona. „Za naše je učenike važno da shvate zašto su stvari danas takve kakve jesu i kako istorija to pokazuje. Ali to nije kritička teorija rase.”
Da bi se razumjelo šta je kritička teorija rase, profesor prava sa Stanforda Benks kaže da se mora vratiti na značajnu odluku Vrhovnog suda SAD iz 1954. godine u predmetu Brown protiv Odbora za obrazovanje.
„Ta odluka je govorila da je rasna segregacija u našim državnim školama neustavna“, rekao je Benks za Glas Amerike, „ali više od decenije kasnije, lideri borbe za građanska prava su primjetili da se ništa nije promijenilo. Crni učenici su i dalje išli u različite škole slabijeg kvaliteta u odnosu na njihove bijele vršnjake.”
Banks kaže da je kritička teorija rase razvijena kako bi se pomoglo u razumijevanju zašto je - čak i kada su Amerikanci donosili zakone za uspostavljanje ravnopravnosti - izgledalo da prevladava neravnopravnost.
Advokati za građanska prava, uključujući Derricka Bella, čija je misao bila vitalna za razvoj kritičke teorije rase, zaključili su da je rasna pristrasnost svojstvena pravnim i društvenim institucijama zapadnog društva, budući da je rasa sa najvećom političkom moći imala materijalne razloge da zaštiti tu moć nauštrb drugih rasa.
Dobro razvijena među pravnim stručnjacima 1970-ih godina, teorija je uglavnom bila nepoznata javnosti.
„Kritička teorija rase bila je toliko nejasna da se čak nije ni predavala na većini pravnih škola“, kaže Banks. “To nije bilo u praksi u korporativnom pravu ili čak zakonu o građanskim pravima, već više kao okvir ili pristup koji bi neki akademici mogli koristiti za razumijevanje rasnih pitanja".
“Ali sve se to promijenilo nakon što je ubijen George Floyd."
Bauk u javnosti
Banks kaže da je kritička teorija rase dobila veću pažnju uglavnom kao meta republikanske reakcije na pokret Crni životi su važni (Black Lives Matter) koji je nastao nakon što je bijeli policajac usmrtio Džordža Flojda 2020. godine u Minesoti.
Kritička teorija rase "bila je dobra meta jer sadrži tri stvari koje mnogim Amerikancima izazivaju veliku zabrinutost", navodi Banks. Ideja da se „kritike prema ovoj zemlji ne smatraju dijelom ’američkog duha’; [da] imamo niz anti-intelektualaca koji teorije čine odbojnim; i ne osjećamo se ugodno pričati o našoj rasističkoj prošlosti kao da je neriješena.”
Anketa Istraživačkog centra za obrazovanje crnaca na Univerzitetu Kolumbija iz 2023. pokazala je da se 85% ispitanika slaže da učenici državnih škola treba da uče o istoriji rasizma i ropstva u SAD i uticaju toga na današnje događaje.
Taj konsenzus nestaje kada je riječ o ulozi vlade u ispravljanju nepravdi iz prošlosti.
„Naravno, mislim da bi studenti trebali učiti o tome kako je naša vlada imala predrasude u prošlosti u postupanju sa manjinama kroz politike poput ropstva ili zabrane mješovitih brakova“, objasnila je Rebecca Urutia, republikanska glasačica u Tolandu u državi Konektikat. “Takođe mislim da trebamo podučavati o reviziji naših zakona kako bismo promijenili sve koji su i danas nepravedni."
“Ali mislim da nema smisla podučavati našu djecu stvarima poput kritičke teorije rase”, dodala je. „Ako nastavnici pokušavaju da ubijede bijele učenike da imaju urođenu sklonost ka privilegijama i ka diskriminaciji crnaca, onda mislim da to zapravo ovjekovječuje ciklus za koji tvrde da pokušavaju da pobjegnu iz njega. Umjesto toga, podučavajte našu pravu istoriju i naš napredak kako bismo mogli učiti iz svojih grešaka i uspjeha.”
Neki demokratski birači vide napade na kritičku teoriju rase kao dio nastojanja da se diskredituju pokreti koji bi promovisali interese manjina u SAD.
"Pokušavaju da kritičku teoriju rase pretvore u politički bauk, a rezultat je sve bliži cenzuri", kaže demokrata iz Kalifornije Evante Daniels.
„Ovi zakoni protiv kritičke teorije rase su toliko nejasni da škole postaju nesigurne šta mogu, a šta ne mogu predavati. Da li su LGBTQ klubovi i etničke studije u redu? Šta kažete na kulturno relevantnu nastavu? Šta se dešava kada se nastavnici boje da efektivno predaju o našoj prošlosti jer ne znaju da li krše namjerno dvosmislen zakon?", navodi Daniels.
Banks ima slične strahove.
“Zapravo razumijem ako roditelj ima zabrinutost da njegov učenik drugog razreda uči o stvarima kao što je privilegija bijelih”, rekao je. „To je opravdana zabrinutost. Ali ako nastavnik ne zna šta je dozvoljeno, a šta nije, oni onda djeluju iz straha i izostavljaju važne dijelove lekcija. Rezultat, na žalost naše djece i naše zemlje, je osiromašeno obrazovanje.”
Etički odbor parlamenta: Nema dogovora o objavljivanju izvještaja o Trumpovom kandidatu za državnog tužioca
Etički komitet Predstavničkog doma SAD-a nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog istraživačkog izvještaja o bivšem republikanskom predstavniku Mattu Gaetzu, kandidatu novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa za državnog tužioca.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj."
Odbio je dalje komentare. Ostalih devet članova odbora - četiri republikanca i pet demokrata - takođe nisu odmah dali komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši državni službenik za provođenje zakona u novoj administraciji koja stupa na dužnost 20. januara.
Dvije novinske kuće, ABC News i The Washington Post, objavile su da je komitet pribavio dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene, koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje, ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su bile starije od 18 godina u vrijeme isplate, rekle su vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevaju da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove pozadine dok preuzimaju svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novog predsjednika kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku na Kongres, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Ostalo je neizvjesno da li će vijeće objaviti zaključke do kojih su došli zakonodavci. S optužbama koje su se nadvile nad njim, Gaetz je brzo postao Trumpov najkontroverzniji izbor za kabinet, iako ga je novoizabrani predsjednik nastavio podržavati.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji će odlučiti o njegovoj sudbini. Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da se sastao s Gaetzom i novoizabranim potpredsjednikom JD Vanceom, koji je još uvijek senator, i rekao im da u procesu potvrđivanja neće biti "pečata, i linčeva rulje".
"Ove optužbe će biti razmotrene u odboru, ali [Gaetz] zaslužuje priliku da se suoči sa svojim tužiteljima", rekao je Graham novinarima.
Ministarstvo pravde istražilo je optužbe protiv njega, ali je prošle godine odbilo da podigne bilo kakvu optužbu.
Demokrate Senata u Odboru za pravosuđe koji će razmatrati Gaetzovu nominaciju zatražili su od FBI-a da objavi dokazni dosje iz istrage.
Taj materijal bi uključivao intervjue sa ženom koja je rekla da je plaćena da ima seks sa Gaetzom kada je imala 17 godina. Gaetz je negirao optužbe.
Predstavnik Dean Phillips, demokrata koji je ranije služio u Etičkom odboru Predstavničkog doma, rekao je da je Gaetzova situacija - bivšeg člana Kongresa nominovanog za jedan od najmoćnijih poslova u američkoj vladi - argument u prilog objavljivanja izvještaja.
"On nije tek tako otišao [iz Doma]. On je sada nominovan za veoma važnu poziciju u ovoj zemlji, a to je glavni pravni službenik, ako hoćete, u zemlji. Činilo bi se bizarnim i neskladnim sa bilo kojim etičkim principom da ne objaviti ga", rekao je Phillips.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji predvodi tijesnu republikansku većinu u Predstavničkom domu, rekao je da se protivi objavljivanju još nedovršenog izvještaja Etičkog odbora Predstavničkog doma jer Gaetz više nije član Kongresa. Ali izvještaji o prekršajima drugih bivših članova Kongresa objavljeni su u nekoliko slučajeva u prošlosti.
Konačno, Senat, koji će republikanci kontrolisati sa najmanje 52-48 razlike sljedeće godine, odlučit će da li će potvrditi Gaetza, koji nikada nije radio u Ministarstvu pravde niti je bio tužilac na bilo kojem nivou vlasti.
Ali Gaetz je, kao i drugi Trumpovi kandidati za najviše državne poslove, glasno podržavao predsjednika i njegovu agendu Učinimo Ameriku ponovo velikom.
Gaetz je, međutim, razljutio neke kolege republikanske poslanike u Predstavničkom domu 2023. godine predvodeći napore da se svrgne tadašnji predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy, kojeg je na kraju zamijenio Johnson.
