Linkovi

Top priča

Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu

Napad na Capitol 6. januara 2021.

Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.

"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."

Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.

Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.

"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.

"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."

Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.

Odbor za nadzor i reformu Predstavniškog doma održao je raspravu o napadu na Capitol 6. januara 2021.
Odbor za nadzor i reformu Predstavniškog doma održao je raspravu o napadu na Capitol 6. januara 2021.

Kongresni lov na vještice

Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.

Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.

U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.

Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.

"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."

Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.

Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.

"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."

Muškarac drži zastava Black Lives Matters u Washingtonu.
Muškarac drži zastava Black Lives Matters u Washingtonu.

Potrebna je dalja istraga

Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.

Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.

Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.

"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."

A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.

"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.

"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."

Capitol Hill
Capitol Hill

Šta 6. januar govori o Americi

Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.

"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."

Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.

"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."

Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.

"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."

Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.

"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."

Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.

"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."

Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.

"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."

See all News Updates of the Day

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda

SAD: Niz kontroverznih odluka Vrhovnog suda
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:54 0:00

Vrhovni sud Sjedinjenih Država je, zahvaljujući konzervativnoj većini, pri kraju svog proteklog mandata donio nekoliko odluka koje su izazvale veliku pažnju javnosti jer su poništili odluke i pravila koji su bili na snazi dugo godina unazad.

Biden se obratio javnosti nakon petodnevne evropske turneje

Predsednik SAD Džo Bajden govori na konferenciji za novinare na samitu u Madridu

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden rekao je da je odluka Vrhovnog suda kojom je ukinuto ustavno pravo na abortus "destabilizujuća", ali da ne utiče na američku poziciju u svijetu.

Biden je govorio na konferenciji za novinare na kraju petodnevne evropske turneje u okviru koje se sastao sa NATO saveznicima na samitu u Madridu i liderima G7 u Bavarskim Alpima, dok se Amerika i dalje suočava sa posljedicama prošlonedeljne odluke najviše sudske instance u zemlji, prenosi agencija AP.

"Amerika je u boljoj poziciji da bude svjetski lider nego ikada ranije. Međutim, jedna stvar koja je destabilizujuća je nečuveno ponašanje Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koji nije samo ukinuo presudu u slučaju Ro protiv Vejda, već i u suštini doveo u pitanje pravo na privatnost. Mogu da razumijem zašto su Amerikanci nezadovoljni onim što je uradio Vrhovni sud", poručio je Biden.

Takođe je naglasio da bi podržao izmjenu filibastera - procedure u Senatu prema kojoj je potrebno 60 glasova za usvajanje većine zakona - da bi se omogućilo usvajanje prijedloga o zaštiti prava na abortus na nacionalnom nivou prostom većinom. Međutim, demokrate nemaju dovoljno glasova u Senatu za to, navodi AP.

Bidenova administracija je na trodnevnom samitu između ostalog najavila da će dugoročno ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, objavljen je i dogovor sa Turskom kojim je otvoren put za članstvo Švedske i Finske u NATO-u, te usvojen novi strateški koncept alijanse u kojem se navodi da je Rusija "direktna prijetnja", a kineska "politika prinude" izazov za interese Zapada.

"Mislim da svi možemo da se saglasimo da je ovo bio historijski samit NATO-a", rekao je Biden.

Takođe je podsjetio da je zapadna vojna alijansa posljednji put usvojila strateški koncept prije 12 godina, da je Rusija tada označena partnerom, dok se Kina nije pominjala. Dokument utvrđen na samitu je to promijenio.

"Svijet se mnogo promijenio od tada. Cilj ovog samita bio je da se jačaju naši savezi, rješavaju svjetski izazovi i prijetnje s kojima ćemo se suočiti u budućnosti", naglasio je američki predsjednik.

Biden je istakao i obaveze preuzete na sastanku G7, uključujući više ekonomske i vojne pomoći Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije, kao i oštrije sankcije protiv Moskve.

"Bićemo uz Ukrajinu, i alijansa će biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno. Ne znam kako će se sve završiti, ali se neće okončati porazom Ukrajine u Ukrajini", zaključio je predsjednik SAD.

Nova NATO strategija cilja Rusiju, Kinu

A general view during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Čelnici država i vlada NATO-a na sastanku u Madridu u srijedu odobrili su novi Strateški koncept saveza, u kojem se imenuju “agresija Rusije”, “sistemski izazovi koje postavlja Narodna Republika Kina” i “produbljivanje strateškog partnerstva” između dviju zemalja kao glavni prioriteti.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

NATO: Rusija "najznačajnija i direktna prijetnja"

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski govori, putem video linka, na samitu NATO-a u Madridu (Foto: AP /Manu Fernandez)

NATO je proglasio Rusiju "najznačajnijom i direktnom prijetnjom" po mir i bezbjednosti članica alijanse, na samitu u Madridu na kojem lideri raspravljaju o, kako je naveo generalni sekretar, najvećoj bezbjednosnoj krizi od Drugog svjetskog rata.

NATO je takođe obećao da će "povećati političku i praktičnu podršku" Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.

Međutim, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je NATO zato što nije još više podržao njegovu zemlju, a zatražio je i više oružja da porazi ruske snage.

Ruska invazija na susjednu zemlju primorala je NATO da u istočnoj Evropi rasporedi najviše trupa i oružja od Hladnog rata, te podstakla Finsku i Švedsku da odustanu od dugogodišnjeg neutralnog statusa i pridruže se alijansi, podsjeća agencija AP.

"Rat predsjednika (Vladimira) Putina srušio je mir u Evropi i doveo do najveće bezbjednosne krize u Evropi od Drugog svjetskog rata", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Alijansa je obećala veću podršku za Ukrajinu, koja je od NATO članica već dobila vojnu i civilnu pomoć vrijednu više milijardi dolara. Međutim, Zelenski je istakao da se politika otvorenih vrata za nove članice, po svemu sudeći, ne odnosi na njegovu zemlju.

"Politika otvorenih vrata NATO-a ne bi trebalo da podsjeća na stare okretaljke u Kijevskom metrou, koje su otvorene ali se zatvaraju kada im se približite dok ne platite. Zar Ukrajina nije platila dovoljno?, upitao je Zelenski lidere 30 članica NATO-a na samitu u Madridu.

Zatražio je modernije artiljerijske sisteme i drugo oružje i upozorio lidere da ili obezbijede Ukrajini pomoć koja joj je potrebna da porazi Rusiiju ili "se suoči sa dugim ratom između Rusije i vas".

"Pitanje je ko je sljedeći? Moldavija? Ili baltičke zemlje? Ili Poljska? Odgovor je: sve one. Odvraćamo Rusiju da bi je spriječili da uništi nas i vas", naglasio je ukrajinski predsjednik.

Priznao je da su mali izgledi za skoro članstvo Ukrajine u NATO, koji dozvoljava svojim članicama da naoružavaju Kijev, bez izazivanja direktnog konflikta sa nuklearno naoružanom Rusijom.

Prema NATO ugovoru, napad na bilo koju članicu smatrao bi se napadom na sve i izazvao bi vojni odgovor cijele alijanse.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je da će na samitu u Madridu biti poslata "nepogrešiva poruka da je NATO snažan i ujedinjen".

"Jačamo napore. Dokazujemo da je NATO sada potrebniji nego ikada ranije", poručio je Biden. Takođe je najavio veliko povećanje američkog vojnog prisustva u Evropi, uključujući i stalnu američku bazu u Poljskoj, još dva ratna razarača u Španiji i letjelica F35 u Velikoj Britaniji.

Rat u Ukrajini je doveo do najvećeg pojačanja NATO snaga u istočnoj Evropi, i očekuje se da lideri na samitu u Madridu usaglase veliko povećanje snaga za brzo reagovanje, sa 40.000 na 300.000 trupa, do naredne godine.

Stoltenberg je ocijenio da je to dio "najveće izmjene kolektivne odbrane od kraja Hladnog rata".

Samit je otvoren sa jednim riješenim problemom, nakon što je Turska u utorak pristala da odustane od protivljenja članstvu Švedske i Finske kojima je u srijedu upućena formalna pozivnica.

NATO Samit: SAD povećavaju prisustvo u Evropi

US President Joe Biden (R) speaks with Netherland's Prime Minister Mark Rutte (2nd R), Turkish President Recep Tayyip Erdogan (L) and Foreign minister Mevlut Çavusoglu (3rd L) at the NATO summit in Madrid, June 29, 2022.

Čelnici NATO-a okupljaju se u Madridu, u Španjolskoj, na summitu koji će uključivati raspravu o potpori Ukrajini i tome kako će se savez prilagoditi suočavanju s trenutnim i budućim izazovima.

Očekuje se da će čelnici pristati na jačanje potpore Ukrajini dok se brani od ruske invazije. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy obraća se summitu putem videa.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da u vrijeme kada je ruski predsjednik Vladimir Putin "srušio mir u Europi i napao same principe poretka utemeljenog na pravilima", Sjedinjene Države i njihovi saveznici "dokazuju da je NATO sada potrebniji nego ikad".

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je novinarima kako će skup biti "povijesni i transformativni summit za naš savez", dodajući da dolazi usred "najozbiljnije sigurnosne krize s kojom smo se suočili od Drugog svjetskog rata".

Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.
Workers paste posters announcing the NATO Summit outside the Madrid Fair in Madrid, June 27, 2022.

Ruski napad također utječe na dugoročne planove NATO-a, s novim strateškim konceptom koji uključuje ono što je savez nazvao "promijenjenim sigurnosnim okruženjem". Vodeći sporazum također će se baviti drugim izazovima, uključujući Kinu.

Kratkoročno, NATO jača svoju spremnost da odgovori na vanjske prijetnje, uključujući povećanje broja vojnika pod izravnim zapovjedništvom NATO-a i prethodno postavljanje više teškog naoružanja i logističkih resursa.

"Danas najavljujem da će Sjedinjene Države pojačati položaj naših snaga u Evropi kako bi odgovorile na promijenjeno sigurnosno okruženje, kao i jačanje naše kolektivne sigurnosti", rekao je Biden. "Ranije ove godine, povukli smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi povećali na 100.000. Nastavit ćemo prilagođavati svoje držanje na temelju prijetnje u bliskoj konzultaciji s naši saveznici."

Biden je rekao da Sjedinjene Države šalju dodatne pomorske razarače koji će biti stacionirani u Španjolskoj, uspostavljajući stalno sjedište za 5. armijski korpus SAD-a u Poljskoj, dodajući rotirajuću brigadu od 3.000 vojnika i 2.000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, te šalju dva dodatna F-35 borbena aviona u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Budući da NATO poziva Švedsku i Finsku da se pridruže savezu, summit će također uključivati razgovore o jačanju partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. "On dobiva suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez."

Ostala područja rasprave uključuju terorizam, cyber napade i klimatske promjene.

Dopisnica VOA-e iz Bijele kuće Anita Powell pridonijela je ovoj priči.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG