Najnovije
Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu
Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.
"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."
Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.
Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.
"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.
"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."
Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.
Kongresni lov na vještice
Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.
Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.
U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.
Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.
"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."
Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.
Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.
"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."
Potrebna je dalja istraga
Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.
Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.
Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.
"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."
A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.
"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.
"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."
Šta 6. januar govori o Americi
Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.
"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."
Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.
"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."
Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.
"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."
Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.
"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."
Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.
"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."
Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.
"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."
See all News Updates of the Day
Snage predvođene Kurdima na sjeveru Sirije potisnule formacije pobunjenika koje podržava Turska
Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima saopštile su u utorak da su pokrenule kontraofanzivu protiv Sirijske nacionalne armije (SNA) koju podržava Turska kako bi zauzele područja u blizini sjeverne granice Sirije sa Turskom.
SDF su ključni saveznik Washingtona u Siriji u ciljanju na "spavajuće" ćelije ekstremističke grupe Islamska država raštrkane širom istoka zemlje.
Od pada totalitarne vladavine Bashara al-Assada ranije ovog mjeseca, sukobi su se intenzivirali između grupe koju podržavaju SAD i SNA, koja je zauzela ključni grad Manbidž i oblasti oko njega.
Borbe su se rasplamsale u trenutku kada Sirija, pogođena više ratom dužim od decenije i ekonomskom bedom, pregovara o svojoj političkoj budućnosti nakon pola veka pod vlašću dinastije Assad.
Ruken Jamal, portparolka Jedinice za zaštitu žena pri SDF-u, rekla je za AP da su njihovi borci nešto više od sedam milja (11 kilometara) udaljeni od centra Manbija u svojoj protivofanzivi koja je u toku.
Ona je optužila Ankaru da preko SNA pokušava da oslabi uticaj grupe u pregovorima o političkoj budućnosti Sirije.
"Sirija je sada u novoj fazi i u toku su razgovori o budućnosti zemlje", rekla je Jamal. "Turska pokušava svojim napadima da nas odvuče u bitke i isključi iz pregovora u Damasku".
Opozicioni posmatrač rata sa sjedištem u Britaniji, Sirijska opservatorija za ljudska prava, saopštava da je od početka ofanzive SNA u severnoj Siriji protiv Kurda ranije ovog mjeseca, na desetine ubijeno na obje strane.
Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin razgovarao je u utorak sa turskim ministrom nacionalne odbrane Jasarom Gulerom, rekao je sekretar za štampu Pentagona general-major Pat Ryjder.
On je rekao da su razgovarali o trenutnoj situaciji u Siriji, a Austin je naglasio da je bliska i stalna koordinacija ključna za uspješne napore u borbi protiv Islamske države u zemlji. Oni su također razgovarali o važnosti postavljanja uslova za omogućavanje sigurnije i stabilnije Sirije.
Ankara vidi SDF kao podružnicu svog zakletog neprijatelja, Kurdistanske radničke partije (PKK), koju klasifikuje kao terorističku organizaciju.
Naoružane grupe koje podržava Turska, zajedno sa turskim avionima, godinama su napadale položaje na kojima je SDF uglavnom prisutan širom sjeverne Sirije, u pokušaju da stvore zonu razdvajanja bez te grupe duž velike granice.
Dok je SNA bila uključena u munjevitu pobunu, koju je predvodila islamistička grupa Hayat Tahrir al-Sham i u kojoj je svrgnut Assad, ona je nastavila sa svojim pritiskom protiv SDF-a, koji se smatra drugim ključnim akterom u Siriji za njenu političku budućnost.
U ponedjeljak je portparol SDF-a Farhad Shami rekao da su snage grupe potisnule pobunjenike koje podržava Turska iz oblasti u blizini brane Tishrin na Eufratu, koja prikuplja vodu za akumulaciju hidroelektrane. On je rekao da su SDF također uništile tenk koji pripada pobunjenicima jugoistočno od Manbija.
Ratni posmatrač sa sjedištem u Britaniji saopštio je u utorak da je grupa predvođena Kurdima, poslije borbi tokom noći, povratila četiri sela u oblastima u blizini strateške brane.
Turski avioni su proteklih dana vršili udare i na strateški pogranični grad Kobani.
Tokom sirijskog ustanka koji je pretvoren u sukob, Kurdi su uspostavili enklavu autonomne vladavine širom sjeveroistočne Sirije, nikada se nisu u potpunosti udružili sa Assadom u Damasku niti sa pobunjenicima koji su pokušavali da ga zbace.
Čak i bez porodice Assad, čini se da se pozicija Ankare neće promijeniti, a značajna poseta turskog ministra spoljnih poslova Hakana Fidana Siriji zadržala je oštru poziciju u odnosu na grupu koju predvode Kurdi tokom sastanka sa liderom Ahmadom al- Sharsaom iz HTS-a.
"To je region pretvorilo u kotao terora sa članovima PKK i ekstremno ljevičarskim grupama koji su došli iz Turske, Iraka, Irana i Evrope", rekao je Fidan na konferenciji za novinare poslije sastanka. "Međunarodna zajednica zatvara oči pred ovim bezakonjem zbog toga što nadzire [ISIL]."
Uz borbe koje su u toku, komandant SDF-a Mazloum Abdi izrazio je zabrinutost zbog snažnog ponovnog oživljavanja ISIL-a usled vakuuma moći u Siriji i tekućih borbi, zbog kojih grupa koju predvode Kurdi nije u stanju da održi svoje napade i racije na rasute ekstremističke grupe ćelije "spavača".
Desetine hiljada djece, članova porodica i pristalica militanata Islamske države i dalje se drže u velikim zatvorskim centrima na sjeveroistoku Sirije, u oblastima pod kontrolom SDF-a.
Avion koji je letio iz Azerbejdžana za Rusiju srušio se u Kazahstanu, mnogi su poginuli
Putnički avion Embraer koji je letio iz Azerbejdžana za Rusiju srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu sa 62 putnika i pet članova posade, objavile su kazahstanske vlasti, navodeći da je 27 ljudi preživjelo.
Ministarstvo za vanredne situacije centralnoazijske zemlje je u saopćenju navelo da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući troje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici.
Azerbejdžan Airlines saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruske Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti otprilike tri kilometra od kazahstanskog grada Aktau.
Ruske novinske agencije javile su da je avion preusmjeren zbog magle u Groznom.
Vlasti u Kazahstanu rekle su da su počele da istražuju različite moguće verzije onoga što se dogodilo, uključujući tehnički problem, javila je ruska novinska agencija Interfaks.
Ruska agencija za nadzor avijacije je u saopćenju rekla da preliminarne informacije sugeriraju da je pilot odlučio prinudno sletjeti nakon udara ptice.
Nakon nesreće, Ilham Aliyev, predsjednik Azerbejdžana, vraćao se kući iz Rusije gdje je trebao prisustvovati samitu u srijedu, javila je ruska agencija RIA.
Ramzan Kadirov, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće, dodavši da su oni koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.
Trump će se u svom drugom mandatu suočiti s drugom Sjevernom Korejom
U prvom predsjedničkom mandatu, Donald Trump je pooštrio ekonomske sankcije Sjevernoj Koreji, a sve kako bi pokušao natjerati Pjongjang da odustane od svog nuklearnog programa. Young Gyo Kim analizira šta Tramp treba da očekuje od Sjeverne Koreje u drugom mandatu.
Praznični svjetlucavi ukrasi u Brooklynu privlače posjetitelje iz cijelog svijeta
Božićna čarolija obasjava New York City i nigdje nije tako blistava nego u Dyker Heightsu, kvartu poznatom po svojim ekstravagantnim prazničnim ukrasima. Aron Ranen nas vodi u ovu prazničnu zemlju čuda.
Trump planira smrtne kazne za "silovatelje, ubice i čudovišta"
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da će, kada preuzme dužnost 20. januara, naložiti Sekretarijatu za pravosuđe da "se odlučno zalaže" za smrtnu kaznu da bi se Amerikanci zaštitili od "nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta".
Trumpova poruka, koju je uputio na svojoj mreži Truth Social, odgovor je na odluku predsjednika Joea Bidena da smrtne kazne izrečene za 37 od 40 zatvornika, osuđenih za federalna krivična djela, preinači u doživotne kazne zatvora bez prava na uslovni otpust.
"Čim budem inaugurisan, naložiću Sekretarijatu za pravosuđe da se odlučno založi za smrtne kazne da zaštiti američke porodice i djecu od nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta", napisao je Trump.
Trump je tokom prvog mandata, od 2017. do 2021. godine, naložio da se nastavi izvršavanje smrtnih kazni za federalna krivična djela, posle gotovo 20-godišnje pauze.
Biden je po preuzimanju mandata u januaru 2021. godine ponovo zaustavio izvršavanje smrtnih kazni na federalnom nivou.
Za razliku od uredbi, predsjedničke odluke o pomilovanjima i smanjenju kazni ne mogu da se ukinu, ali novi predsjednici mogu da nalože svojoj administraciji da u budućim slučajevima agresivnije traži da se izreknu smrtne kazne.
Trumpov tranzicioni tim u ponedeljak je odbacio Bidenovu odluku, za koju je ocijenio da je gnusna i da ide u korist osuđenicima koji su "među najgorim ubicama u svijetu".