Linkovi

Najnovije

Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu

Napad na Capitol 6. januara 2021.
Napad na Capitol 6. januara 2021.

Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.

"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."

Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.

Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.

"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.

"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."

Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.

Odbor za nadzor i reformu Predstavniškog doma održao je raspravu o napadu na Capitol 6. januara 2021.
Odbor za nadzor i reformu Predstavniškog doma održao je raspravu o napadu na Capitol 6. januara 2021.

Kongresni lov na vještice

Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.

Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.

U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.

Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.

"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."

Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.

Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.

"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."

Muškarac drži zastava Black Lives Matters u Washingtonu.
Muškarac drži zastava Black Lives Matters u Washingtonu.

Potrebna je dalja istraga

Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.

Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.

Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.

"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."

A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.

"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.

"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."

Capitol Hill
Capitol Hill

Šta 6. januar govori o Americi

Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.

"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."

Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.

"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."

Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.

"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."

Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.

"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."

Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.

"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."

Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.

"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."

See all News Updates of the Day

Potrošači u SAD brinu da će oni na kraju platiti ceh Trumpovih carina

ARHIVA: Prodavac avokada u Meksiko Sitiju (Foto: AP/Nick Wagner)
ARHIVA: Prodavac avokada u Meksiko Sitiju (Foto: AP/Nick Wagner)

Predsednik Donald Tramp u četvrtak je objavio plan o uvođenju sveobuhvatnih "recipročnih carina" koje bi mogle da pogode i američke saveznike i konkurente.

Trump je u Beloj kući novinarima poručio da su, kada je riječ o trgovini, američki saveznici često "gori nego naši neprijatelji".

Carine će se određivati za trgovinske partnere pojedinačno i zavisiće od tarifa koje oni uvode američkim proizvodima, i poreza za koje Trumpova administracija smatra da su "diskriminatorni" kao što je porez na dodatu vrijednost, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Washington će prvo razmotriti ekonomije sa kojima Amerika ima najveći trgovinski deficit.

Američki predsjednik prethodno je uveo carine na uvozni aluminijum i čelik, i pripemio tarife i za proizvode iz Kanade i Meksika, dva najveća američka trgovinska partnera, koje bi mogle da stupe na snagu u martu nakon što su pauzirane na 30 dana.

Zabrinutost zbog rasta cijena

Uvođenje tarifa na proizvode koje Amerika uvozi, kako upozoravaju ekonomisti, vjerovatno će dovesti do povećanja inflacije, dok je i sam Trump u četvrtak priznao da bi "cijene mogle da porastu", ali je dodao da je uvjeren da će konačno da se smanje.

Rast cijena brine Amerikance širom zemlje. U Mekalenu u Teksasu, na granici sa Meksikom, brinu i građani i trgovci s kojima je Glas Amerike razgovarao, iako su tarife toj zemlji na čekanju.

Oskar Garsija je jedan od 65 miliona Amerikanaca koji žive od penzije. Kada ode u prodavnicu i prolazi pored rafova, brine kako će više cijene meksikčkih proizvoda uticati na njegov novčanik i odluku šta će da kupi – ako se ostvari prijetnja Trumpovih tarifa.

Šta će da rade ljudi sa niskim primanjima? Ako jedete meso dvaput nedeljno, moraćete da smanjite na jednom nedeljno, ako uopšte budete mogli da ga priuštite”.

Prema podacima američkog Biroa za statistiku, posljednje dvije godine Meksiko je prvi trgovinski partner SAD, poslije Kanade. Vibrantna trgovinska veza vidljiva je i u svakodnevnom prelasku hiljada kamiona preko međunarodnih mostova.

Mario Garsija radi za firmu u Mekalenu, koja je specijalizovana za uvoz iz Meksika. Kaže da je zabrinut zbog toga kako bi tarife mogle da utiču na njegov posao.

Većina malih radnji i supermarketa oslanja se na proizvode iz Meksika. Šta će se desiti ako potrošači budu morali da plate višu cijenu uvoza? To je lančana reakcija”, kaže Garsija.

Američki predsjednik Trump povezao je uvođenje tarifa sa zaustavljanjem priliva droge i ilegalnih imigranata u SAD. Prvog dana februara, najavio je da će uvesti tarife od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade, ali ih je privremeno pauzirao dva dana kasnije pošto su lideri obe zemlje pristali da pojačaju obezbjeđenje granice.

Uvođenje tarifa će se ipak osjetiti kroz lanac nabavke, upozorava Roberto Kruz Fernandez, sekretar Federacije privrednih komora u Tamaluipasu, Meksiku.

Fabrike u Meksiku, od kojih su neke u vlasništvu transnacionalnih kompanija – pa i američkih, u kojima se sastavljaju njihovi proizvodi, takođe će biti pogođene dodatnim troškovima koje će donijeti tarife”.

Proizvođači i uvoznici osjetiće direktni uticaj, ali američki potrošači poput Hilde Gonzales vjeruju da će na kraju oni platiti veći račun.

“Biće podignute cijene proizvoda, a ko će na kraju da plati ceh? Mi ćemo”.

Ako tarife stupe na snagu, penzioneri poput Garsije sa početka priče, plaše se da će još više morati da srežu mjesečne troškove. Drugi kažu da će morati više da rade da bi mogli da kupe sve što im treba.

EU: Trgovinska politika koju je predložio Trump je 'korak u pogrešnom pravcu'

"EU će reagovati čvrsto i odmah na neopravdane barijere slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminatornih politika.", navodi Evropska komisija.
"EU će reagovati čvrsto i odmah na neopravdane barijere slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminatornih politika.", navodi Evropska komisija.

Trgovinsku politiku koju je predložio predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump, Evropska komisija ocjenjuje kao "korak u pogrešnom pravcu". U saopštenju se potvrđuje da Evropska unija ostaje posvećena otvorenom i predvidljivom globalnom trgovinskom sistemu koji koristi svim partnerima.

"EU održava neke od najnižih carina na svijetu i ne vidi opravdanje za povećanje američkih carina na svoj izvoz. Carine su porezi. Uvođenjem carina, SAD oporezuje svoje građane, podiže troškove poslovanja, guši rast i podstiče inflaciju. Carine povećavaju ekonomsku neizvjesnost i remete efikasnost i integraciju globalnih tržišta", navela je Evropska komisija.

Trump je u četvrtak predstavio mapu puta za uvođenje recipročnih carina svakoj zemlji koja ima carine na uvoz iz SAD-a i izjavio je da bi volio da Rusija bude vraćena u G7 - grupu sedam industrijski razvijenih zemalja.

Bijela kuća navodi da će recipročne carine ojačati ekonomsku i nacionalnu bezbjednost SAD-a.

Međutim, u saopštenju iz briselske izvršne vlasti se ističe da je svjetska trgovina "cvjetala" pod predvidljivim, transparentnim pravilima i niskim carinama, te da je decenijama EU radila sa trgovinskim partnerima poput SAD-a na smanjenju carina i drugih trgovinskih barijera širom svijeta, ojačavajući ovu otvorenost obavezujućim obavezama u trgovinskom sistemu zasnovanom na pravilima – "obavezama koje SAD sada potkopava".

"EU će reagovati čvrsto i odmah na neopravdane barijere slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminatornih politika. EU će uvijek štititi evropska preduzeća, radnike i potrošače od neopravdanih carinskih mjera", poručuje se u saopštenju.

Dodaje se da EU napreduje kao jedna od najotvorenijih svjetskih ekonomija, sa više od 70 posto uvoza koji ulazi po nultoj tarifi.

Prosječna primijenjena carina EU na uvoznu robu ostaje među najnižima na svijetu.

Ekonomska integracija i uklanjanje trgovinskih barijera bili su fundamentalni za uspjeh Evropske unije.

Evropska komisija navodi da vjeruje u trgovinska partnerstva koja su obostrano korisna i uravnotežena, zasnovana na transparentnosti i pravičnosti.

Zbog toga, kako se navodi u ovom saopštenju, EU ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu. EU je ispregovarala i zaključila tri puta više trgovinskih sporazuma od Sjedinjenih Država.

Tužioci dali ostavku nakon što im je naređeno da okončaju postupak protiv gradonačelnika New Yorka

Demokrata koji je optužen za prihvatanje ilegalnih priloga za kampanju i mito besplatnih ili sniženih putovanja od ljudi koji su htjeli kupiti njegov utjecaj
Demokrata koji je optužen za prihvatanje ilegalnih priloga za kampanju i mito besplatnih ili sniženih putovanja od ljudi koji su htjeli kupiti njegov utjecaj

Glavni federalni tužilac na Menhetnu podnio je ostavku u četvrtak nakon što je odbio nalog Ministarstva pravde da odbaci optužbe za korupciju protiv gradonačelnika Njujorka Erica Adamsa.

Dva visoka zvaničnika Ministarstva pravde također su dala ostavku nakon što je rukovodstvo odjela u Washingtonu preuzelo kontrolu nad slučajem.

Danielle Sassoon, republikanka koja služi kao privremeni američki odvjetnik za južni okrug New Yorka, najavila je ostavku u e-poruci svom osoblju. Taj potez potvrdio je glasnogovornik ureda. Adamsov slučaj tek treba da bude odbačen.

Nakon što je Sassoon odbila da odbaci slučaj, od odjeljenja za javni integritet u Washingtonu zatraženo je da preuzme, kaže osoba upoznata s tim. Dvojica visokih zvaničnika koji nadgledaju jedinicu, uključujući vršioca dužnosti načelnika, dali su ostavke kao odgovor, prema riječima osobe koja je pod uslovom anonimnosti razgovarala o kadrovskim pitanjima.

Ostavke su uslijedile nekoliko dana nakon što je visoki zvaničnik Ministarstva pravde naložio saveznim tužiocima u New Yorku da okončaju slučaj protiv Adamsa, demokrate koji je optužen za prihvatanje ilegalnih priloga za kampanju i mito besplatnih ili sniženih putovanja od ljudi koji su htjeli kupiti njegov utjecaj. On se izjasnio da nije kriv.

Vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca Emil Bove rekao je u dopisu u ponedjeljak da slučaj treba odbaciti kako bi Adams mogao pomoći u suzbijanju imigracije predsjednika Donalda Trumpa i kampanji za reizbor bez suočavanja s krivičnim prijavama. Izbori su udaljeni četiri mjeseca i Adams ima više izazivača.

Bove je naredio da se to uradi što je prije moguće, ali nije bilo javnih izjava ili radnji od strane tužilačkog tima. U srijedu je državna tužiteljica Pam Bondi rekla da će "razmotriti" zašto slučaj još nije odbačen. Od četvrtka popodne, optužbe su ostale na snazi.

U emailu svom osoblju, Sassoon nije navela razlog za ostavku. U bilješci, čiji je sadržaj dobio AP, ona je rekla da je upravo Bondi podnijela ostavku.

"Kao što sam joj rekla, bila mi je najveća čast predstavljati Sjedinjene Države i tražiti pravdu kao tužilac u Južnom okrugu New Yorka", napisala je Sassoon.

Ministarstvo pravde nije tražilo od nje da podnese ostavku, rekao je zvaničnik ministarstva koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman.

Ministarstvo je odbilo komentare javnosti o njenoj ostavci. Ostavljena je poruka u kojoj se traži komentar za Adamsovog advokata, Alexa Spiru. Glasnogovornik gradonačelnika nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Vladina odluka da okonča slučaj Adams zbog političkih razloga, a ne zbog snage ili slabosti dokaza, uznemirila je neke karijerne tužioce koji su rekli da je to odstupanje od dugotrajnih normi.

Direktiva Bovea, bivšeg Trampovog ličnog advokata, bila je utoliko značajnija jer je Bove bio dugogodišnji tužilac i nadzornik u Južnom distriktu i zato što vođe odeljenja istorijski nisu voljni da intervenišu u slučajevima kada su podignute optužbe - posebno u kancelariji tako prestižnoj kao što je to kancelarija američkog tužioca.

Boveov memorandum također se klonio bilo kakvog pravnog osnova za otpuštanje uprkos decenijama tradicije odjela koja je nalagala da odluke o optužnici budu vođene činjenicama, dokazima i zakonom.

Sassoon, bivša službenica pokojnog sudije Vrhovnog suda SAD Antonina Scalia, nije bila tužilac koji je pokrenuo slučaj protiv Adamsa prošle godine. To su tada bili Advokat Damian Williams, koji je podnio ostavku nakon Trumpove izborne pobjede u novembru.

Sassoon je tek 21. januara, dan nakon što je Trump preuzeo dužnost, imenovana da bude vršilac dužnosti američkog tužioca.

Njena uloga je trebala biti privremena. Trump je u novembru nominovao Džeja Klejtona, bivšeg predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti, na tu funkciju, imenovanje koje mora da potvrdi Senat. To se još nije dogodilo.

Južni distrikt New Yorka je među najvećim i najistaknutijim tužilaštvima u SAD-u, s dugogodišnjim iskustvom u borbi protiv malverzacija na Wall Streetu, političke korupcije i međunarodnog terorizma.

Ima tradiciju nezavisnosti od Washingtona, nešto što mu je donijelo nadimak "suvereni okrug".

Tokom Trumpovog prvog mandata, ured je u odvojenim slučajevima gonio i predsjednikovog ličnog advokata Michaela Cohena i njegovog strateškog savjetnika Stevea Bannona. Cohen se izjasnio krivim za utaju poreza i optužbe za finansiranje kampanje. Trump je okončao federalni slučaj prevare protiv Bannona pomilovanjem, iako su skoro identične optužbe potom podigli državni tužioci.

Ovo je drugi sukob Ministarstva pravde u pet godina između zvaničnika Washingtona i New Yorka koji je rezultirao dramatičnim smjenom rukovodstva.

Godine 2020. William Barr, koji je bio jedan od Trumpovih generalnih tužilaca tokom njegovog prvog mandata, otpustio je Geoffreya Bermana, američkog tužioca na Menhetnu, u iznenadnoj noćnoj objavi. Berman je u početku odbio da podnese ostavku na svoju poziciju, stvarajući kratak sukob s Barrom, ali je to učinio nakon uvjeravanja da njegove istrage o Trumpovim saveznicima neće biti ometane.

Sassoon se pridružila kancelariji američkog tužioca 2016. Godine 2023. pomogla je u vođenju krivičnog gonjenja za prevaru Sama Bankman-Frieda, osnivača mjenjačnice kriptovaluta FTX. U skorije vrijeme, radila je kao ko-šef Ureda za krivične žalbe.

Adams je optužen u septembru pod optužbom da je, dok je radio kao predsjednik općine Brooklyn, prihvatio preko 100.000 dolara ilegalnih priloga za kampanju i raskošne povlastice za putovanja kao što su skupe nadogradnje letova, luksuzni boravak u hotelu, pa čak i odlazak u banju.

U optužnici se navodi da je turski zvaničnik koji je pomogao u olakšavanju putovanja, a zatim se oslanjao na Adamsa za usluge, uključujući i traženje od njega da lobira kod vatrogasne službe kako bi se novoizgrađena diplomatska zgrada od 36 spratova otvorila na vrijeme za planiranu posjetu turskog predsjednika.

Tužioci su rekli da imaju dokaz da je Adams lično usmjeravao političke pomoćnike da traže strane donacije i prikriju ih kako bi pomogli kampanji da se kvalifikuje za gradski program koji obezbjeđuje velikodušan, javno finansiran meč za male donacije u dolarima. Prema saveznom zakonu, stranim državljanima je zabranjeno da doprinose izbornim kampanjama u SAD.

Još 6. januara, tužioci su naznačili da je njihova istraga ostala aktivna, pišući u sudskim dokumentima da su nastavili da "otkrivaju dodatno kriminalno ponašanje Adamsa".

Bove je u svom dopisu rekao da zvaničnici Ministarstva pravde u Washingtonu nisu procijenili dokaze u slučaju prije nego što su odlučili da ih treba odbaciti - barem do nakon izbora za gradonačelnika u novembru.

Federalni agenti su također istraživali druge starije Adamsove pomoćnike. Nije jasno šta će se dogoditi sa tom stranom slučaja.

Rachel Handlin, fotografkinja sa Downovim sindromom, postavila izložbu u New Yorku

Rachel Handlin, fotografkinja sa Downovim sindromom, postavila izložbu u New Yorku
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Rachel Handlin je primjer onoga što je moguće kada neko slijedi svoje snove. Ona je možda prva osoba u svijetu sa Daunovim sindromom koja je završila postdiplomski studij primjenjene umjetnosti. Imala je i svoju prvu javnu samostalnu izložbu na Manhatnu.

Šta predlažu kritičari Američke agencije za međunarodni razvoj - USAID

Šta predlažu kritičari Američke agencije za međunarodni razvoj - USAID
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Trumpova administracija kaže da provodi reviziju programa strane pomoći i glavne američke agencije za humanitarnu pomoć, USAID. Veronica Balderas Iglesias izvještava o promjenama koje predlažu kritičari agencije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG