Najnovije
Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu
Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.
"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."
Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.
Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.
"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.
"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."
Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.
Kongresni lov na vještice
Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.
Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.
U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.
Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.
"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."
Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.
Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.
"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."
Potrebna je dalja istraga
Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.
Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.
Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.
"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."
A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.
"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.
"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."
Šta 6. januar govori o Americi
Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.
"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."
Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.
"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."
Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.
"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."
Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.
"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."
Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.
"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."
Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.
"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
