Linkovi

Najnovije

Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu

Napad na Capitol 6. januara 2021.
Napad na Capitol 6. januara 2021.

Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.

"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."

Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.

Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.

"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.

"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."

Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.

Odbor za nadzor i reformu Predstavniškog doma održao je raspravu o napadu na Capitol 6. januara 2021.
Odbor za nadzor i reformu Predstavniškog doma održao je raspravu o napadu na Capitol 6. januara 2021.

Kongresni lov na vještice

Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.

Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.

U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.

Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.

"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."

Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.

Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.

"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."

Muškarac drži zastava Black Lives Matters u Washingtonu.
Muškarac drži zastava Black Lives Matters u Washingtonu.

Potrebna je dalja istraga

Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.

Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.

Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.

"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."

A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.

"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.

"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."

Capitol Hill
Capitol Hill

Šta 6. januar govori o Americi

Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.

"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."

Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.

"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."

Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.

"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."

Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.

"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."

Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.

"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."

Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.

"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."

See all News Updates of the Day

Višeslojni protivzračni sistem zaštitio Izrael od iranskih dronova i raketa

Baterija izraelskog odbrambenog raketnog sistema Iron Dome, raspoređena za presretanje raketa, nalazi se u Aškelonu, južni Izrael, 7. avgusta 2022.
Baterija izraelskog odbrambenog raketnog sistema Iron Dome, raspoređena za presretanje raketa, nalazi se u Aškelonu, južni Izrael, 7. avgusta 2022.

Napad više od 300 iranskih bespilotnih letjelica i balističkih projektila bio je najnoviji izazov za sistem protuzračne odbrane Izraela, koji je već radio prekovremeno kako bi se nosio s nadolazećim raketnim napadima, dronovima i projektilima tokom šestomjesečnog rata protiv Hamasa.

Izraelski odbrambeni sistem, uz pomoć SAD i Britanije, zaslužan je za sprečavanje ozbiljne štete ili žrtava.

Evo detaljnijeg pogleda na izraelski višeslojni sistem protivzračne odbrane:

The Arrow / Strijela: Ovaj sistem razvijen sa SAD-om dizajniran je za presretanje raketa dugog dometa, uključujući tipove balističkih raketa koje je Iran lansirao u subotu. Strijela, koja djeluje izvan atmosfere, korištena je u trenutnom ratu za presretanje projektila dugog dometa koje su lansirali Huti militanti u Jemenu.

David's Sling / Davidova praćka: Također razvijen u SAD-u, David's Sling je namijenjen za presretanje projektila srednjeg dometa, poput onih koje posjeduje Hezbolah u Libanu.

Ponedjeljak, 21. decembra 2015. Fotografija koju je dalo izraelsko Ministarstvo odbrane prikazuje lansiranje Davidovog odbrambenog raketnog sistema David's Sling.
Ponedjeljak, 21. decembra 2015. Fotografija koju je dalo izraelsko Ministarstvo odbrane prikazuje lansiranje Davidovog odbrambenog raketnog sistema David's Sling.

Patriot: Ovaj sistem američke proizvodnje najstariji je član izraelskog odbrambenog raketnog sistema — korišten tokom Prvog zaljevskog rata 1991. za presretanje projektila Scud koje je ispaljivao tadašnji irački lider Sadam Husein. Patriot se sada koristi za obaranje aviona, uključujući i dronove.

Iron Dome / Gvozdena kupola: Ovaj sistem, koji je razvio Izrael uz podršku SAD, specijalizovan je za obaranje raketa kratkog dometa. Presreo je hiljade raketa otkako je aktiviran početkom prošle decenije - uključujući hiljade presretnutih tokom trenutnog rata protiv Hamasa i Hezbolaha. Izrael kaže da ima stopu uspješnosti od preko 90%.

Iron Beam: Izrael razvija novi sistem za presretanje dolazećih prijetnji laserskom tehnologijom. Izrael je rekao da će ovaj sistem promijeniti igru jer je mnogo jeftiniji za rad od postojećih sistema. Međutim, još nije u funkciji.

Biden: SAD neće učestvovati u eventualnom izraelskom vojnom odgovoru Iranu

Fotografija snimljena 13. aprila 2024. prikazuje američkog predsjednika Joea Bidena (C) kako se sastaje s članovima tima za nacionalnu sigurnost u vezi s razvojem raketnih napada na Izrael iz Irana, u sobi za situacije u Bijeloj kući.
Fotografija snimljena 13. aprila 2024. prikazuje američkog predsjednika Joea Bidena (C) kako se sastaje s članovima tima za nacionalnu sigurnost u vezi s razvojem raketnih napada na Izrael iz Irana, u sobi za situacije u Bijeloj kući.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da SAD neće učestvovati ni u jednoj izraelskoj kontraofanzivi protiv Irana, izjavio je zvaničnik Bijele kuće 14. aprila, prenijela je agencija Reuters.

Prijetnja izbijanja otvorenog rata između najvećih bliskoistočnih neprijatelja i uvlačenje Sjedinjenih Država dovela je regiju na ivicu, izazivajući pozive na suzdržanost od strane globalnih sila i arapskih nacija kako bi se izbjegla dalja eskalacija.

Američki mediji prenijeli su ranije u nedjelju da je Biden obavijestio Netanyahua da neće učestvovati u akciji odmazde u telefonskom pozivu preko noći.

Primjedbe je za Reuters potvrdio zvaničnik Bijele kuće.

SAD će nastaviti da pomažu Izraelu da se brani, ali ne želi rat, rekao je John Kirby, glavni glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, u emisiji ABC "Ove sedmice" u nedjelju.

Iran je pokrenuo napad zbog navodnog izraelskog napada na njegov konzulat u Siriji 1. aprila u kojem su ubijeni najviši komandanti Revolucionarne garde i nakon višemjesečnih sukoba između Izraela i iranskih regionalnih saveznika, izazvanih ratom u Gazi.

Međutim, napad s više od 300 projektila i bespilotnih letjelica, uglavnom lansiranih iz unutrašnjosti Irana, prouzročio je samo skromnu štetu u Izraelu jer je većina oborena uz pomoć SAD-a, Britanije i Jordana.

Vazduhoplovna baza u južnom Izraelu je pogođena, ali je nastavila da funkcioniše normalno, a 7-godišnje dijete je ozbiljno povređeno gelerima. Drugih izvještaja o ozbiljnoj šteti nije bilo.

Dva visoka izraelska ministra signalizirala su u nedjelju da odmazda Izraela nije neizbježna i da neće djelovati sam.

"Izgradit ćemo regionalnu koaliciju i odrediti cijenu od Irana na način i vrijeme koji nam odgovara", rekao je centristički ministar Benny Gantz uoči sastanka ratne vlade.

Ministar odbrane Yoav Gallant također je rekao da je Izrael imao priliku da formira strateški savez protiv "protiv ove ozbiljne prijetnje Irana koji prijeti postavljanjem nuklearnog eksploziva na ove projektile, što bi moglo biti izuzetno ozbiljna prijetnja", rekao je.

Iran poriče da je tražio nuklearno oružje.

Načelnik generalštaba iranske vojske general-major Mohammad Bagheri upozorio je na televiziji da će "naš odgovor biti mnogo veći od večerašnje vojne akcije ako Izrael uzvrati Iranu" i rekao Washingtonu da bi njegove baze također mogle biti napadnute ako bi pomogao Izraelu da uzvrati.

Iranski ministar vanjskih poslova Amir Abdollahian rekao je da je Teheran obavijestio Sjedinjene Države da će njegov napad na Izrael biti "ograničen" i radi samoodbrane i da su susjedi u regionu također bili obaviješteni o njegovim planiranim napadima 72 sata unaprijed.

Turski diplomatski izvor rekao je da je Iran unaprijed obavijestio Tursku o tome šta će se dogoditi.

Iran je rekao da je cilj napada bio kažnjavanje "izraelskih zločina", ali sada "smatra da je stvar završena".

Rusija, Kina, Francuska i Njemačka, kao i arapske države Egipat, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati pozvali su na uzdržanost, a Vijeće sigurnosti UN-a trebalo je da se sastane u 16 sati. ET (2000 GMT) u nedjelju.

"Učinićemo sve da zaustavimo dalju eskalaciju", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tokom posjete Kini. "Možemo samo upozoriti sve, a posebno Iran, da ne nastave ovim putem."

Izrael: Iran ispalio 320 bojevih glava. Protuzračna odbrana uz pomoć saveznika oborila 99%

Izraelski protivraketni sistem Iron Dome
Izraelski protivraketni sistem Iron Dome

Izrael je u nedjelju rekao da je Iran ispalio 320 bojevih glava protiv njega u "napadu bez presedana", ali da je njegova protuzračna odbrana, zajedno s onima Sjedinjenih Država i drugih zemalja koje podržavaju, oborila 99 posto njih.

"Nisu uspjeli u svom napadu", rekao je za CNN potpukovnik Peter Lerner, glasnogovornik Izraelskih odbrambenih snaga.

Lerner je rekao da je Teheran gađao vojnu bazu za koju je Iran rekao da je korištena za pokretanje napada 1. aprila na iranski konzulat u glavnom gradu Sirije Damasku u kojem su ubijena dva iranska generala. Rekao je da vazdušni napad preko noći "nije izazvao veliku štetu".

Glasnogovornik IDF-a rekao je da je Iran lansirao 170 eksplozivnih dronova protiv Izraela, 120 balističkih projektila i 30 krstarećih projektila, od kojih je većina došla direktno sa iranske teritorije, iako su neke ispalili iranski militantni proxy sa sjedištem u Iraku i Jemenu.

Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je za CNN da je "ogromna većina" bojevih glava lansirana iz Irana. "Nije bilo načina da urade ono što su uradili bez narušavanja međunarodnog vazdušnog prostora", šaljući ih iznad drugih zemalja u regionu dok su gađali Izrael.

Nekoliko projektila palo je u Izrael, ali većina je oborena prije nego što je stigla do izraelskog zračnog prostora.

Kirby je rekao da je jedna mlada arapsko-izraelska djevojka ubijena kada je pogođena gelerom, što je jedina prijavljena žrtva.

Kirby je odbranu Izraela od iranskih napada nazvao "nevjerovatnim vojnim dostignućem". Rekao je da u Izraelu nije bilo "velike" štete od napada.

Iran je u nedjelju upozorio Izrael i Sjedinjene Države na mnogo veći odgovor ako Izrael pokuša uzvratiti za napade na svoju teritoriju.

Iran je rekao da je okončao napad na Izrael, ali Lerner je rekao: "Ne vjerujemo im nužno na riječ", dodajući da su "baš jutros" militanti Hezbolaha koji podržava Iran pucali na Izrael iz Libana.

Kirby je rekao da, iako su SAD pomogle u obaranju dolazećih iranskih bojevih glava, rekli su Izraelu da "neće učestvovati u napadu na Iran".

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazivao je svoj ratni kabinet kako bi razgovarao o odgovoru na iranski napad.

Kreće prvo krivično suđenje bivšem američkom predsjedniku

Bivši predsjednik Donald Trump, u sredini, pojavljuje se na sudu na suđenju 4. aprila 2023. u New Yorku. Trumpovo krivično suđenje koje stvara historiju trebalo bi da počne u ponedjeljak, 15. aprila, a grupa od 12 porotnika i šest zamjenika će odlučiti da li je Trump kriv.
Bivši predsjednik Donald Trump, u sredini, pojavljuje se na sudu na suđenju 4. aprila 2023. u New Yorku. Trumpovo krivično suđenje koje stvara historiju trebalo bi da počne u ponedjeljak, 15. aprila, a grupa od 12 porotnika i šest zamjenika će odlučiti da li je Trump kriv.

Donaldu Trumpu u ponedjeljak će se suditi, kao prvom bivšem predsjedniku SAD koji se ikada suočio s krivičnim prijavama i prijetnjom zatvorom ako bude osuđen.

Njegovi advokati, tužioci i sudija Juan Merchan počet će birati porotnike u njujorškoj sudnici kako bi saslušali dokaze o navodnim Trumpovim prevarama, s porno zvijezdom i nekadašnjim Playboyjevim partnerom. Optuženi su da su platilii novac za šutnju i falsificirali poslovne knjige kako bi sakrili isplate.

Trump, pretpostavljeni republikanski predsjednički kandidat na novembarskim izborima, gledat će postupak iza stola optuženog u suđenju koje bi se moglo odvijati četiri dana u sedmici u narednih mjesec i po dana. Mogao bi stupiti na mjesto svjedoka da se brani ili ne, u zavisnosti od toga kako on i njegovi advokati gledaju na dokaze tužioca.

Trump, američki predsjednik od početka 2017. do januara 2021. godine, više puta je napadao tužilaštvo. On se prošle sedmice na svojoj platformi Truth Social požalio: „Tako nešto se nikada ranije nije dogodilo u našoj zemlji. U ponedeljak ću biti primoran da sjedim, sa GLAVOM, pred VELIKO KONFLIKTNIM I KORUMPIRANOM SUDIJOM, čija mržnja prema meni nema granica.

S obzirom da se od njega traži da bude na sudu, slučaj će gotovo sigurno zadržati 77-godišnjeg kandidata van predizbornog kolosjekadugo vremena. On pokušava povratiti Bijelu kuću od demokratskog predsjednika Joea Bidena, koji ga je pobijedio na izborima 2020. godine, iako Trump do danas lažno tvrdi da je prevaren u još jednom četverogodišnjem mandatu zbog neregularnosti glasanja.

Trump je optužen da je sakrio isplatu novca od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels neposredno prije izbora 2016. kako bi je spriječio da javno govori da je imala jednovečernji sastanak s njim na golf turniru slavnih deceniju ranije, manje nego četiri mjeseca nakon što je Trumpova supruga Melanija rodila njihovog sina Barrona.

U drugom stepenu, u optužnici se navodi da bivša drugarica, Karen McDougal, kaže da je imala višemjesečnu aferu s Trumpom i da joj je platio 150.000 dolara od izdavača tabloida koji je kupio prava na njenu priču, a zatim, na Trumpov nagovor, ubio članak.

Trump je negirao obje afere i sve 34 optužbe s kojima se suočava u slučaju New York, uključujući i to da je svog nekadašnjeg političkog fiksera, osuđenog krivokletnika Michaela Cohena, uputio da plati Danielsu, a zatim mu nadoknadio troškove tokom prve godine njegovog predsjedništva. 2017. godine, sve vrijeme označavajući mjesečne isplate Cohenu u Trumpovoj poslovnoj evidenciji kao pravne troškove.

Svaka od optužbi nosi mogućnost zatvorske kazne od četiri godine, iako će se Trump sigurno žaliti na svaku osuđujuću presudu i kaznu.

Slučaj u Njujorku jedna je od četiri krivične optužnice bez presedana s kojima se Trump suočava, a koje obuhvataju 88 optužbi, a sve je on negirao.

Neki pravni analitičari smatraju da je slučaj "tihog novca "najmanji od četiri slučaja s kojima se suočava. Ali to je vjerovatno jedini koji ide na suđenje prije izbora 5. novembra.

Dvije druge optužnice optužuju Trumpa da je nezakonito pokušao da smanji svoj gubitak 2020., dok se u trećoj navodi da je nezakonito ponio stotine visoko povjerljivih dokumenata nacionalne sigurnosti sa sobom na svoje imanje na Floridi na okeanu kada mu je završio predsjednički mandat, a zatim odbio zahtjeve istražitelja da ih vrati.

Ni u jednom od ova tri slučaja nisu utvrđeni čvrsti datumi suđenja, svi su odgođeni pretpretresnim ročištima i pravnim argumentima. Trump je nastojao pomaknuti datume početka do izbora, a mogao bi, ako pobijedi, tražiti da se federalne optužbe odbace. U svakom slučaju, ako ponovo preuzme vlast, neće mu se suditi za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata.

Očekuje se da će Cohen, koji se okrenuo protiv svog nekadašnjeg šefa, biti ključni svjedok protiv Trumpa. Cohen se izjasnio krivim za optužbe za finansiranje kampanje u ovom slučaju i laganje Kongresu, između ostalih zločina. Sve u svemu, bio je u zatvoru oko 13 1/2 mjeseci i proveo je godinu i po u kućnom zatvoru.

Očekuje se da će svjedočiti i Stormy Daniels, čije je ime Stephanie Clifford, a mogla bi i McDougal.

Tužioci bi također mogli pozvati Hope Hicks na mjesto svjedoka. Hicks je lojalna, dugogodišnja Trumpova pomoćnica koja je svjedočila iza kulisa o strateškoj kampanji pred izbore 2016. godine.

Trump se protivio optužbama za tajni novac otkako je optužen prije godinu dana, tvrdeći da su to i druge optužbe podignute protiv njega dio zavjere predsjednika Joea Bidena i demokrata da ga spriječe da ponovo osvoji Bijelu kuću. "Miješanje u izbore", on to naziva.

Nema dokaza da je Biden igrao bilo kakvu ulogu u optužnicama s kojima se Trump suočava.

Trump se gorko požalio kada je Merchan prvi put nametnuo zabranu kojom mu se zabranjuje da verbalno napada direktore u ovom slučaju koji će vjerovatno svjedočiti protiv njega, uključujući Daniels, koju je Trump često nazivao "konjskim licem".

Na svojoj platformi Truth Social, Trump je kasnije napao kćerku sudije, Loren Merchan, koja je ključni zvaničnik u kompaniji za političke konsaltinge koja je radila za kamp 2020. Bidenove stranke.

"Ovog sudiju treba izvući, a slučaj odbaciti", ustvrdio je Trump. “Praktično nikad nije bilo konfliktnijeg sudije od ovog. SMETNJE IZBORA u najgorem obliku!”

Merchan je ignorirao Trumpove podsmjehe, ali je pooštrio zabranu, zabranjujući mu da napada rođake sudije ili rođake glavnog tužioca u ovom slučaju, Alvina Bragga.

Merchan je rekao da su nalozi protiv Trumpa opravdani zbog njegovog ponašanja u drugim nedavnim sudskim slučajevima, navodeći "prijeteće, zapaljive, omalovažavajuće" izjave koje je dao.

Nije više samo puka mogućnost ili razumna vjerovatnoća da postoji prijetnja po integritet sudskog postupka. Prijetnja je vrlo stvarna,” napisao je Merchan uvodeći stroži red koji je obuhvatio njegovu kćer, ali ne i sudiju ili tužioca.

Trump je odmah rekao da bi mu bila "velika čast" da ga Merchan zatvori u zatvor zbog kršenja zabrane, upoređujući sebe sa pokojnim Nelsonom Mandelom iz Južne Afrike, koji je godinama bio u zatvoru dok se borio protiv rasnog aparthejda.

"Ako ovaj partizanski hak želi da me stavi u 'ćorku' zbog toga što govorim otvorenu i očiglednu ISTINU, rado ću postati moderni Nelson Mandela", rekao je Trump na Truth Socialu.

"Moramo spasiti našu zemlju od ovih političkih operativaca koji se maskiraju kao tužioci i sudije, a ja sam spreman žrtvovati svoju slobodu za taj dostojan cilj", rekao je.

Steven Cheung, glasnogovornik Trumpove predsjedničke kampanje, nazvao je zabranu "neustavnom" u izjavi za CBS News, tvrdeći da sprječava Trumpa "da se uključi u ključni politički govor".

Hamas odbacuje prijedlog o primirju u Gazi, kaže Izrael

Izraelski vojnici rade na tenkovima na poligonu blizu granice sa pojasom Gaze, na jugu Izraela, 11. aprila 2024.
Izraelski vojnici rade na tenkovima na poligonu blizu granice sa pojasom Gaze, na jugu Izraela, 11. aprila 2024.

Hamas je odbacio najnoviji prijedlog primirja u Gazi, navodi se u priopćenju izraelske obavještajne agencije Mossad, koje je u nedjelju objavio ured premijera Benjamina Netanyahua.

Odbijanje prijedloga "dokazuje da [šef Hamasa u Gazi Yahya] Sinwar ne želi humanitarni dogovor i povratak talaca, nastavlja da iskorištava napetost s Iranom i nastoji da ujedini sektore i postigne opštu eskalaciju u regionu“, navodi se u saopštenju.

Izrael će, navodi se, nastaviti da slijedi svoje ratne ciljeve u Gazi "punom snagom" i "neće ostaviti nijedan kamen na kamenu da odmah vrati 133 taoca iz Gaze".

Hamas je u subotu rekao da je dostavio odgovor egipatskim i katarskim posrednicima na predloženo primirje s Izraelom u pojasu Gaze, insistirajući na "trajnom prekidu vatre".

Pregovori o primirju počeli su 7. aprila u Kairu, ali do sada nisu donijeli napredak u planu koji su predstavili američki, katarski i egipatski posrednici.

U saopćenju, grupa je potvrdila svoje zahtjeve za primirje, uključujući "trajni prekid vatre, povlačenje okupacione vojske iz cijelog pojasa Gaze, povratak raseljenih u njihova područja i mjesta stanovanja , intenziviranje unosa pomoći i pomoći i početak rekonstrukcije."

Hamas je također rekao da je spreman "zaključiti ozbiljan i pravi sporazum o razmjeni zarobljenika između dvije strane".

Netanyahu se usprotivio trajnom prekidu vatre i obećao je da će poslati kopnene trupe u Rafah, ignorirajući međunarodne proteste protiv toga, uključujući i Sjedinjene Države.

Netanyahuov ured je u subotu rekao da je "jedina prepreka za oslobađanje otetih Hamas, a ne bilo koji faktor na izraelskoj strani".

Vjeruje se da Hamas drži oko 100 talaca, kao i posmrtne ostatke oko 30 ljudi koji su ili umrli u zarobljeništvu ili ubijeni u terorističkom napadu 7. oktobra koji je pokrenuo rat.

Zapadna obala

Izraelski tinejdžer koji je nestao u petak pronađen je mrtav na okupiranoj Zapadnoj obali gdje su izraelske vlasti saopštile da je ubijen u "terorističkom napadu".

"Gnusno ubistvo dječaka... je ozbiljan zločin", rekao je Netanyahu u izjavi.

Tijelo 14-godišnjeg dječaka primijećeno je dronom. Pronađen je u blizini ispostave Malachei Shalom u blizini grada Ramallaha gdje je prvobitno nestao dok je čuvao ovce.

Prema izraelskim medijima, tinejdžer je posljednji put viđen kako napušta naseljeničku ispostavu rano u petak kako bi čuvao stoku u blizini.

Ovca se vratila na ispostavu nekoliko sati kasnije bez njega, navodi se u izvještajima.

Do sada niko nije preuzeo odgovornost za ubistvo tinejdžera.

Nestanak Binyamina Achimaira izazvao je široku potragu i pojačao nasilje izraelskih doseljenika nad palestinskim selima.

Deseci izraelskih doseljenika zapalili su u subotu 12 kuća i nekoliko automobila u selu u blizini mjesta Achimairovog ubistva. Palestinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da su tri osobe iz sela povrijeđene, jedna u kritičnom stanju. Granična policija ispalila je suzavac na okupljene seljane pokušavajući da ih rastjera.

Nasilje je izbilo u petak poslijepodne kada su jevrejski doseljenici koji su bili dio prvobitne potjere upali u selo Al-Mughayyir, oko 500 metara zapadno od Malachei Shaloma, navodi izvještač AFP-a.

Tokom lova u petak, doseljenici su pucali i zapalili brojne kuće i automobile u selu, dok su stanovnici odgovorili bacanjem kamenja, javljaju novinari AFP-a koji su bili tamo.

Gradonačelnik Amin Abu Alyah rekao je da su "doseljenici upali u grad s izgovorom da traže nestalog izraelskog dječaka", dodajući da je "vojska stigla da ih podrži".

Arafat Abu Alia, stanovnik Al-Mughayyira, rekao je da je izraelska vojska rekla stanovnicima da se okupe na periferiji svog sela.

Izgorjelo je više od 10 kuća i 50 vozila, rekao je on za AFP.

Najmanje jedna osoba je ubijena, a 25 ranjeno, saopštilo je u petak palestinsko ministarstvo zdravlja.

Tenzije su visoke na teritoriji koju je okupirao Izrael od početka rata prije više od šest mjeseci kada je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra, ubivši približno 1.200 ljudi i otevši oko 240 talaca.

Izrael je tada pokrenuo ofanzivu na Hamas u Gazi, ubivši više od 33.000 ljudi, prema teritorijskom ministarstvu zdravlja kojim upravlja Hamas.

Na Zapadnoj obali, više od 460 Palestinaca je ubijeno uglavnom u sukobima izazvanim napadima vojske i izraelskih naseljenika.

Širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali pretvorilo je ovo područje u bure baruta. Izraelske ispostave tamo nisu ovlaštene, a međunarodna zajednica ih u velikoj mjeri smatra ilegalnim. Međutim, uzastopne izraelske vlade dozvolile su opsežnu izgradnju izraelskih naselja u istočnom Jerusalemu i na zapadu, u koje Palestinci ulažu kao svoju buduću državu.

Preko 700.000 Izraelaca sada živi na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu. Samo na Zapadnoj obali živi oko 490.000 izraelskih doseljenika.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG