Najnovije
Podijeljena mišljenja Amerikanaca: Da li nastaviti istragu o neredima 6. januara ili okrenuti stranicu
Harvey Wasserman stanovnik je Floride i veteran američkog ratnog vazduhoplovstva. Glasao je za republikanca Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. i 2020. godine, ali mu je bilo zastrašujuće gledati kako stotine pristalica bivšeg predsjednika napadaju zgradu Capitola, 6. januara.
"Osjećao sam bol u stomaku", rekao je za Glas Amerike. "Puko neznanje tih takozvanih Trumpovih pristalica nije ništa drugo nego prikazivanje tamne strane Republikanske stranke svijetu. Bilo mi je pomalo neugodno što sam glasao za njega."
Smatra se da je više od 800 ljudi ušlo u zgradu, privremeno zaustavivši pokušaj Kongresa da potvrdi glasove Izbornog koledža i ozvaniči pobjedu demokrate Joe Bidena na izborima 3. novembra. To je rezultiralo smrću pet ljudi, a mnogi policajci su povrijeđeni.
Ali gotovo pet mjeseci kasnije, Wasserman ima drugačije tumačenje događaja tog nasilnog dana.
"Kada se vratim unazad i pokušam da shvatim šta se dogodilo, vjerujem da je dobar dio agresivnijih agitatora bio iz radikalnih grupa", objasnio je, ponovivši opovrgnute tvrdnje da su za napade odgovorne ljevičarske grupe poput antifa.
"Patriotska čast i poštovanje prema simbolima i mjestu vladavine naše nacije su svetinja", nastavio je Wasserman. "Trumpove pristalice nikada ne bi koristile američku zastavu i motku da bi provalile u zgradu Capitola."
Ali činjenice su pokazale drugačiju priču. Početkom maja, federalni tužioci uhapsili su više od 440 ljudi koji su podržavali Trumpovu tvrdnju da su izbori namješteni protiv njega i očekuju da će ih optužiti još najmanje 100.
Kongresni lov na vještice
Demokrate u američkom Predstavničkom domu nedavno su usvojile prijedlog zakona kojim bi se stvorila dvostranačka komisija od 10 članova koja bi istraživala nerede. Prošle sedmice, republikanci u Senatu blokirali su taj napor odbacivanjem sličnog prijedloga zakona.
Američki glasači podijeljeni su oko toga kako dalje, mnogi po političkoj pripadnosti.
U anketi CAPS/Harris na Harvardu, provedenoj 19. i 20. maja, gotovo 70% demokratskih glasača kaže da jurišanje na zgradu Capitola nalaže kongresnu istragu.
Međutim, 62% republikanskih glasača vjeruje da su dovoljne istrage koje su proveli FBI i Ministarstvo pravde. Nezavisni glasači podijeljeni su po tom pitanju ravnomjerno.
"Kao i za mnoge stvari koje su se dogodile u Americi, možda nikada nećemo saznati istinu", rekao je Wasserman o tome ko je izazvao nerede 6. januara, "ali ne trebamo trošiti više novca na još jedan kongresni lov na vještice."
Nedjelju dana nakon smrtonosne pobune, Predstavnički dom je opozvao Trumpa na osnovu "poticanja pobune". Biden je položio zakletvu kao 46. predsjednik države nedjelju dana kasnije, 20. januara. Trump nije prisustvovao inauguraciji.
Jillian Dani je, takođe, Trumpova glasačica iz centralne Floride. Poput Wassermana, ona ne vjeruje da je potrebna dodatna komisija. Ali svaka daljnja istraga, rekla je, trebala bi uključivati ispitivanje o protestima Black Lives Matter (BLM) i neredima zbog rasne pravde koji su se pretežno odvijali prošlog ljeta.
"Mirni demonstranti su uglavnom bili prisutni u neredima u D.C.-u, kao i u neredima BLM, ali manja grupa ljudi je to uništila za sve", rekla je. "Svi neredi su pogrešni, i više ljudi je umrlo na protestima BLM-a. Ne mislim da postoje neki razlozi kojim se mogu opravdati neredi i ubijanja."
Potrebna je dalja istraga
Mnogi demokratski glasači koji su govorili za Glas Amerike ne vide dva protesta kao jednaka. Napominju da su protesti i neredi 6. januara održani s ciljem da poremete potvrdu Bidenove pobjede, pobjede koja je nekoliko puta dokazana kao rezultat slobodnih i poštenih izbora. Protesti i neredi "Black Lives Matter" su, tvrde neki od njih, odgovor na policijsku brutalnost prema Afroamerikancima. Iako kritičari BLM-a kažu da je na tim protestima bilo više poginulih, pristalice pokreta napominju da je nasilje bilo rijetko i da se širilo na daleko veći broj događaja.
Prema analizi američkog Kriznog monitora, zajedničkim naporima Univerziteta Princeton i Projekta o podacima lokacija i događajima oružanih sukoba, tokom više od 10.000 demonstracija u 2020. godini, na više od 2.700 lokacija širom zemlje, 94% događaja dogodilo se bez nasilja. Najmanje 25 smrtnih slučajeva povezano je s protestima.
Abby Rae Lacombe živi u Pensilvaniji i kaže da ne pripada nijednoj političkoj stranci, iako je u posljednja dva predsjednička izborna ciklusa glasala za demokratske kandidate protiv Trumpa. Lacombe kaže da vjeruje da bi se Amerikanci trebali obratiti svojim predstavnicima ukoliko žele da se istražuju protesti i neredi od prošlog ljeta.
"Ali to što želite istragu BLM-ovih protesta i nereda ne znači da ne bismo trebali istraživati događaje od 6. januara", rekla je. "Ono što radimo s jednim ne isključuje drugo."
A za Lacombea i druge, daljnje istraživanje tih događaja je od ključne važnosti.
"Zabrinuta sam ako ne kaznimo odgovorne, one koji su uključeni, one koji su se udružili i one koji su ovo planirali", rekla je, "onda će u ovoj zemlji u najboljem slučaju doći do rasipanja ili do rata u najgorem slučaju."
Još jedan glasač iz Pensilvanije koji je podržao demokrate, Jordan Smith, vjeruje da je pandemija koronavirusa otežala Amerikancima da prizovu reakcije koje zahtijevaju neredi u Washingtonu.
"Ljudi su iscrpljeni nakon više od godinu dana globalne pandemije", rekao je, dodajući "ali moramo naći način kako da posmatramo i vodimo računa o onome što 6. januar govori o nama, da su Amerikanci trenutno naš lični najveći neprijatelj."
Šta 6. januar govori o Americi
Smith je priznao da bi svaku dublju istragu trebalo provesti na način koji neće otuđiti pola glasača u zemlji.
"Moramo to učiniti na promišljen način koji ne krivi 73 miliona glasača, uključujući one koji su se pojavili u Washingtonu, D.C.-u, da mirno protestuju", rekao je. "Ali moramo nastaviti istraživati i razgovarati o događajima tog dana bez straha. Ne možemo to gurnuti pod tepih samo da smirimo one koji se politički poistovjećuju s onima koji su upali na Capitol."
Kyle Kondik, direktor komunikacija pri Centru za politiku Univerziteta Virginia, rekao je da su se republikanski političari u Kongresu protivili komisiji iz političkih razloga.
"Mislim da je uvid u ono što se dogodilo tog dana važno za budućnost Sjedinjenih Država", rekao je, "ali čini se da većina republikanaca ne dijeli takav stav. Vjerojatno zato što smatraju da bi ih to moglo povrijediti s političkog stajališta - njihovi političari su raspirivali plamen, a njihovi glasači vodili napad."
Mnogi republikanski glasači poput Dani slažu se s demokratama da oni koji su uključeni u jurišanje na zgradu Capitola trebaju biti kažnjeni.
"Ljudi koji su prekršili zakon trebali bi biti krivično gonjeni i optuženi onako kako se to sada radi", rekla je, "ali mislim da političari poput Trumpa ne bi trebali biti optuženi za poticanje tog nasilja. Ako to učinimo, onda ima puno primjera kako demokratski političari takođe koriste svoje riječi za poticanje na nasilje."
Ona se brine da je ovo sve dio neprekidnog ciklusa nereda i sumnji u nacionalni izborni sistem.
"Mislim da je na ovim izborima ostalo mnogo nedorečenih stvari", rekla je, uprkos višestrukim prebrojavanjima i više puta demantovanim glasinama koje su dovodile u pitanje predsjedničke izbore 2020. godine. "I mislim da će se oko rezultata izbora uvijek postojati borba u ovom trenutku - najviše zbog dobro stojećih političara u Washingtonu."
Kondik strahuje da bi te konstantne sumnje u naš izborni sistem mogle uticati na budućnost Sjedinjenih Država.
"U osnovi je to bila grupa vikend ratnika koji su provalili u Capitol Sjedinjenih Država i poremetili naše izbore zbog laži koju su progurali konzervativni političari. Koliko nas slabima to čini?", rekao je on. "A ako se ispostavi da je priča koja je prourokovala naš pad u 21. vijeku unutrašnja koještarija, biće teško pogledati 6. januara 2021., a u toj priči ne vidjeti važan trenutak. Moramo nastaviti istraživati taj dan."
Ali Kondik ne vjeruje da je kongresna komisija jedini način da se to učini, pozivajući se na sudove, američko Ministarstvo pravosuđa, kao i na saslušanja koja su demokrati vodili u Kongresu, kao druge potencijalne mogućnosti.
"Ali mislim da je važno da trenutno na svijet projektujemo unutrašnju kohezivnost i snagu", dodao je, "a dvoglasna kongresna komisija bila bi važan način za to."
See all News Updates of the Day
Predsjednik Irana: Žestoko ćemo uzvratiti na svaku akciju protiv naših interesa
Iran će odgovoriti na svaku akciju protiv svojih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi u utorak, prema Iranskoj studentskoj novinskoj agenciji, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad Teherana dronovima i raketama tokom vikenda.
"Kategorično izjavljujemo da će i najmanja akcija protiv iranskih interesa sigurno naići na ozbiljan, širok i bolan odgovor protiv svakog počinitelja", rekao je Raisi katarskom emiru šeiku Tamimu bin Hamadu al-Thaniju.
Načelnik izraelskog vojnog štaba Herzi Halevi rekao je u ponedjeljak da iranski napad na Izrael - koji je bio odmazda nakon bombardovanja zgrade iranske ambasade u Damasku 1. aprila - zahtijeva odgovor.
Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Kani rekao je državnoj TV u ponedjeljak navečer da će kontraofanziva Teherana nakon bilo kakve izraelske odmazde biti "pitanje sekundi jer Iran neće čekati još 12 dana da odgovori".
Biden razgovarao sa premijerom Iraka usred eskalacije tenzija na Bliskom istoku
Dok je američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak ugostio iračkog premijera, sve su oči bile uprte u Iran, koji je tokom vikenda izveo historijski prvi napad na Izrael.
Taj napad je razbuktao zabrinutost za širi regionalni rat - situaciju koja je zasjenila već planirani sastanak u Ovalnom uredu, na kojem su željeli razgovarati o međusobnoj borbi protiv Islamske države, ekonomskim pitanjima i napretku Iraka prema energetskoj nezavisnosti i modernizaciji.
"Dvojica lidera su ponovo potvrdila svoju posvećenost trajnom strateškom partnerstvu između Iraka i Sjedinjenih Država i razgovarali su o svojim vizijama za sveobuhvatnu bilateralnu saradnju u skladu sa Strateškim okvirnim sporazumom između SAD-a i Iraka iz 2008. godine", rekla su dvojica lidera u zajedničkoj izjavi nakon sastanka.
U međuvremenu, zvaničnici Bijele kuće osporili su izvještaje da je Iran iznio jasno upozorenje prije napada. Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost John Kirby nazvao je takve izvještaje "glupostima".
Naglasio je da je odgovor Izraela "odluka Izraela" i "ostavićemo to njima".
Iako Sjedinjene Države opisuju zračni napad Irana kao neuspjeh, irački lider je priznao da sukob između Izraela i Hamasa predstavlja veliku zabrinutost u regiji.
"Želimo zaustavljanja tog rata, koji je odnio živote hiljada civila, žena i djece", rekao je Sudani, sjedeći pored Bidena u Ovalnoj kancelariji. "I ohrabrujemo sve napore oko zaustavljanja širenja sukoba."
Dvije nacije imaju delikatan odnos nakon decenija vojnog angažmana SAD-a u Iraku. Američka protivvazdušna sredstva u sjevernom Iraku korištena su za obaranje nekih od iranskih projektila.
Biden je rekao da Irak - dugogodišnji protivnik Irana - ima ulogu u održavanju mira.
"Jednostavno rečeno, naše partnerstvo je ključno za naše nacije, za Bliski istok, a vjerujem i za svijet", rekao je.
Dvojica lidera najavila su niz bilateralnih mjera u ponedjeljak, ali nijedna nije izravno spomenula Iran.
Ostali sporazumi bili su usredsređeni na prioritete koje je Bidenova administracija istakla u martu uoči posjete: energetska nezavisnost, regionalna bezbjednost i "trajni poraz ISIS-a".
Ali analitičari kažu da bi Bagdad trebao iskoristiti svaku diplomatsku priliku da traži mir.
"Irak treba da jasno stavi do znanja da preferira smanjenu eskalaciju", rekao je za Glas Amerike Daniel Byman, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. "I to je i razgovor s Irancima, ali i razgovor s drugim arapskim državama i razgovor sa Sjedinjenim Državama, da je to negativno s gledišta Iraka i da želi da sve sile poduzmu odgovorne mjere kako bi pokušale smanjiti eskalaciju."
Dok Izrael razmišlja o svom odgovoru, regionalni akteri ne sjede mirno. U ponedjeljak se irački predsjednik sastao s kraljem Jordana Abdulahom II. Prema Jordanskom kraljevskom dvoru, oni su govorili o opasnostima od dalje eskalacije ovog sukoba.
Gaza: Pojačana isporuka humanitarne pomoći, Amerika to želi održati
Humanitarna pomoć Pojasu Gaze značajno je porasla u posljednjih nekoliko dana, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby, ali Sjedinjene Države moraju osigurati da se ta pomoć održi, dodao je.
"Pomoć je porasla u samo posljednjih nekoliko dana", rekao je Kirby u intervjuu za MSNBC. "To je važno, ali se mora održati."
Oko 100 kamiona ušlo je u enklavu samo u posljednja 24 sata, dodao je Kirby, što je ukupno 2.000 isporuka pomoći kamionima od početka sukoba.
Po prvi put u šest mjeseci, pekara u gradu Gaza počela je s radom uz pomoć Svjetskog programa za hranu, koji je dostavio očajnički potrebne pakete hrane i pšenično brašno dijelu enklave u kojem izvještaj koji podržava UN upozorava na neminovnu glad.
Držeći vreću svježe pečenih hljebova, Abdelrahman al-Jadba, stanovnik Gaze, rekao je da je osjetio olakšanje što će moći nahraniti svoju djecu, opisujući kako je bio prisiljen da im daje kruh napravljen od brašna pomiješanog s pijeskom.
Ranije ovog mjeseca, predsjednik Joe Biden je rekao da će iskoristiti američku podršku Izraelu u ratu protiv Hamasa za povećanje humanitarne pomoći u Gazi i na konkretne korake Izraela da zaštiti humanitarne radnike i civile.
U odvojenom intervjuu za CNBC, Kirby je ponovio Bajdenov stav rekavši: "Naša politika u odnosu na Gazu će se promijeniti ako ne vidimo značajne promjene tokom vremena."
Taj potez potaknuo je izraelski napad u kojem je ubijeno sedam radnika Svjetske centralne kuhinje.
Humanitarne agencije žalile su se da Izrael ne osigurava dovoljan pristup hrani, lijekovima i drugim potrebnim humanitarnim zalihama u devastiranoj palestinskoj enklavi, gdje se civili suočavaju s glađu i široko rasprostranjenom bolešću i gdje su gotovo svi beskućnici.
Izvještaj je zasnovan na informacijama AP-a, Reutersa i AFP-a.
Ohio - nekada "neopredijeljena" država sada više podržava konzervativne kandidate
Država Ohio godinama je bila solidni indikator američkog javnog mnijenja. Na svakim izborima od 1964. do 2016. Ohio je izabrao kandidata koji je završio kao pobjednik.
Ali, kako prenosi dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns, Ohio sada djeluje više konzervativno, što je izazov za Demokratsku partiju dok se predsjednik Joe Biden bori za drugi mandat a demokrate – da sačuvaju kontrolu nad Senatom.
Decenijama, glasači iz Ohioa su podržavali predsjedničke kandidate koji bi na kraju pobijedili u nacionalnoj trci. Država na srednjem zapadu je predskazatelj za predsjedničke kampanje, dijelom zato što je njeno stanovništvo reprezentativno za veći dio Amerike, kaže profesor političkih nauka na Univerzitetu Cincinnatija David Niven.
„Ohio ima veliku poljoprivrednu i industrijsku bazu i regionalnu ekonomsku raznovrsnost, tako da glasa kao većina Amerikanaca, pošto njihova ekonomija liči na onu u većini delova Amerike”, kađe Niven.
Birači iz Ohioa dva puta su izabrali Baracka Obamu za predsjednika, onda su podržali Donalda Trumpa 2016. Ali kada je Ohio ponovo glasao za Trumpa 2020, na izborima koje je izgubio, to je nagovijestilo zaokret te države ka konzervativnijoj politici, kaže republikanski strateg Bob Clegg.
„U Ohiou je uvijek bilo osnove za dominaciju republikanaca. Ali mislim da je pojava Trumpa to samo pojačala”, kaže on.
„Glasanje je mnogo više zasnovano na demografiji nego što je bilo čak i u vrijeme dok je Obama bio na položaju. A ta demografska kategorija okreće Ohio u republikanskom smjeru. U pitanju je glasačka grupa koja je u prosjeku više bijela, manje obrazovana, i starija od ostatka nacije”, navodi Niven.
To je problem za aktuelnog senatora Sherroda Browna, koji je posljednji put pobijedio na izborima u Ohiou prije šest godina kao liberalni demokrata.
„Danas su radni ljudi Ohioa glasali da se naša zajednička borba nastavi još šest godina. Svi ste pokazali zemlji da progresivne demokrate mogu da pobede I to ubedljivo, u srcu Amerike”, kaže Brown.
Ovog puta, Brown se takmiči protiv biznismena Bernija Morena, dok republikanci nastoje da osvoje to mjesto i povrate kontrolu nad Senatom.
Moreno je rekao pristalicama da je ponosan što ga je podržao Donald Trump.
„Pitam se da li će Sherrod Brown da se ponosi time što je u 99% slučajeva glasao za prijedloge Joea Bidena”, rekao je.
Jedna svijetla tačka za demokrate je činjenica da su birači iz Ohioa prošle godine snažno odbacili pokušaj republikanaca da se ograniči pristup abortusu u toj državi. Aktivistkinja za reproduktivna prava Veronica Ingham izjavila je da su rezultati pokazali da stanovnici Ohioa glasaju mimo svojih političih stranaka.
„Amerikanci podržavaju pravo na abortus i izaći će da glasaju da bi zaštitili ta prava. Glasači su sinoć jasno stavili na znanje da to nije stranačko pitanje. Ljudi širom političkog spektra ne žele da se vlada miješa u njihove privatne zdravstvene odluke”, kaže Ingham.
Međutim, poraz republikanaca u Ohiou što se tiče reproduktivnih prava se možda neće prenijeti i na predsjedničku trku.
„Kada stavite ključne vrijednosti na glasači listić, stanovnici Ohioa su 'mainstream', od umjerenih do liberalnih. Nisu tvrdokorni konzervativci. Ali kada na glasački listić stavite kandidate, pouzdano glasaju za republikance. To je jedna od neobičnosti lokalne politike”, navodi analitičar Niven.
U ovoj predsjedničkoj trci, istraživanje javnog mnijenja grupe Real Clear Polling pokazuje da Trump vodi za deset poena u odnosu na Bidena u saveznoj državi Ohio.
Reakcija političara iz RS-a na rezoluciju o Srebrenici služi za homogenizaciju naroda, kažu analitičari
Predstavnici vladajućih stranaka u Republici Srpskoj najavili su, nakon sastanka u Banjaluci, održavanje protesnog mitinga u ovom gradu kao reakciju na raspravu o rezoluciji o genocidu u Srebrenici najavljenu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
