“Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Saopšteno je da ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.
Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH odluku i obrazloženje je objavio na svojoj web stranici.
Prema odluci kazna za negiranje genocida kreće se od tri mjeseca do pet godina zatvora.
"Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom", navodi se u Odluci.
Za zvaničnike predviđena kazna je najmanje tri godine zatvora. Ista kazna predviđena je za funkcionere koji odaju počast ratnim zločincima na različite načine.
"Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Zakon će stupiti na snagu osam dana od dana objave na službenoj stranici OHR-a ili dan od objave u “Službenom glasniku BiH”. Imaće privremen karakter sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.
Inzkovo otvoreno pismo
U otvorenom pismu, tri dana ranije, Incko je objasnio potrebu za odlukom.
“Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose", naveo je Incko u pismu.
Visoki predstavnik je naveo da su negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebno opasni u zemlji poput BiH, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba.
“Dvadeset i pet godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija”, naveo je, između ostalog, Inzko.
Incko i Bonske ovlasti
Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine Valentin Incko je donio je ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti.
One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.
Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.